preporodov journal, br. 169

Upload: bosnamuslim-media

Post on 01-Jun-2018

286 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    1/56

    P R E P O R O D O V

    JournalISSN 1334-5052 MJESEČNIK KDBH “PREPOROD” – ZAGREB BROJ 169 STUDENI 2014.

    KDBH “PREPOROD”

    MUSTAFA SPAHIĆ

    NEDŽAD HODŽIĆ I BDSHBDSH – novi početak ili… (II)

    INTERVJU – MUSTAFA SPAHIĆU BiH nikada neće biti pitanje brada nego opstanka glava

    BOSNA I HERCEGOVINA NAKON OPĆIH IZBORAČovićeva demonstracija mlohavih mišića

    VOJISLAV ŠEŠELJ NA “PRIVREMENOJ SLOBODI”Novi val revizionizma na Balkanu

    Spriječite propast Tribunala, međunarodne pravde i istine90 GODINA OD GENOCIDA U ŠAHOVIĆIMANajveći zločin nad Bošnjacima u godinama mira

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    2/56

    IMPRESUM

    ISSN 1334-5052

    PREPORODOV JOURNAL

    mjesečnik KDBH “Preporod”

    IZDAVAČ: 

    Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske“PREPOROD”

    ZA IZDAVAČA: ERVIN JAHIĆ

    GLAVNI UREDNIK: ISMET ISAKOVIĆ

    REDAKCIJA:Emina BUŽINKIĆEdis FELIĆSena KULENOVIĆMirza MEŠIĆEdina SMAJLAGIĆAjka TIRO SREBRENIKOVIĆ

    SURADNICI:

    Helena ANUŠIĆ (Rijeka)Elvir BEĆIROVIĆ (Njemačka)Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)Asim ČABARAVDIĆ (Pula)Mensur DURAKOVIĆ (Split)Avdo HUSEINOVIĆ (Sarajevo)Ognjen KARABEGOVIĆ (Zagreb)Senadin LAVIĆ (Sarajevo)Helena MARKOVIĆ (Sisak)Emir RAMIĆ (Kanada)Mustafa SPAHIĆ (Sarajevo)

    DIZAJN: Midhat MULABDIĆ

    FOTO: Ognjen KARABEGOVIĆ, Nurija KURTIĆ,Enver PALALIĆ

    PRIJE LOM: Dario MOLNAR

    TISAK: top graka, Velika Gorica

    ADRESA: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 ZagrebTELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635 EMAIL: [email protected] [email protected] [email protected] WEB: www.kdbhpreporod.hr

    ŽIRORAČUN: ZABA 2360000-1101441490

    DEVIZNI RAČUN: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

    CIJENA: 15 kuna

    PRETPLATA: RH 150 HRK godišnje BiH 40 KM godišnje Svijet 25  godišnje

    Mišljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisunužno i stavovi redakcije

    Tiskano uz nancijsku potporu izDržavnog proračuna Republike Hrvatskeputem Savjeta za nacionalne manjineRepublike Hrvatske

    NA NASLOVNOJ STRANICI: Mustafa Spahić - Mujki, profesor na GaziHusrev-begovoj medresi u Sarajevu(Naslovnica – foto: Enver Palalić)

    P R E P O R O D O V

    JournalSADRŽAJ

    UVODNIKBDSH – novi početak ili… (II) .......................................................... 3

    BOŠNJACI U HRVATSKOJPrvih 80 godina .............................................................................. 4Ljubavne putopisne priče................................................. .............. 6“Venecija” u Bijelom Polju .............................................. ............... 7

    Pobijedila 10-godišnja Inga ............................................................ 8Pozdrav mladim folklorašima! .................................................. ...... 9Dobro nam došli, prijatelji! .......................................................... 11Filmske poslasce iz Bosne .......................................................... 12Put do smiraja duše ..................................................................... 13Zemlja tri naroda i svih građana .................................................. 14Hava – simbol patnje i isne ........................................................ 15

    HRVATSKANeuspjela podjela na dvije kolone ............................................... 16Rasizam i ksenofobija u Hrvatskoj ................................................ 19

    INTERVJU MUSTAFA SPAHIĆ

    U BiH nikada neće bi pitanje brada nego opstanka glava .......... 22

    BOSANSKI BAROMETARČovićeva demonstracija mlohavih mišića .................................... 31Novi val revizionizma na Balkanu ................................................. 34Spriječite propast Tribunala, međunarodne pravde i isne ......... 37

    IZ SVIJETAKrična prekretnica................................................. ..................... 39

    KULTURAJezik i književnost nakon Drugog svjetskog rata (I) ............. ......... 43Zelen lišće goru ki ...................................................................... 45Sevdah odzvanjao u srcima ....................................................... ... 46

    Interkulturne balkanske veze .................................................. ..... 47

    PRIČE IZ BOSNENajveći zločin nad Bošnjacima u godinama mira ......................... 48

    POLEMIKE I STAJALIŠTAO “Beharu” i getoiziranim džamijskim krugovima (II) .................. 51

    ŽIVJETI ISLAMIslam jača ljude, ali i ljudi jačaju misiju islama (V) ....................... 54

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    3/56

    UVODNIK

    3STUDENI 2014.

    (…) Kao što se često događa u životu, nakon uspona slijedi pad.Godinama i desetljećima akumulirana polička i nacionalna ener-

    gija bošnjačkog naroda u Hrvatskoj naprosto je eruprala u prvimmjesecima rada BDSH. Istra se pokazala kao područje naseljenoBošnjacima koje je jedva dočekalo nešto novo, drugačije od dota-dašnjeg načina predstavljanja bošnjačkog naroda kroz SDA Hrvat-ske. Na kraju krajeva, dosta ljudi koji su ušli u BDSH bili su članoviSDAH u pojedinim periodima, naročito u početnim, ratnim, kada jeSDAH bila manje stranka, a više pokret. Razočarani načinom rada iunutarstranačkim odnosima tokom godina su izlazili iz Tankoviće-ve stranke ili, poput nekih, u vrijeme osnivanja BDSH samo zamije-nili ambleme na stranačkim majicama. Ipak, iz ove vremenske dis-tance se može reći da je ogromna većina članstva imala čist nijjet/namjeru. Nakon strelovitog uspona – ako kadrovske gure ili nor-mavna akta i njihova provedba nisu dobro posloženi – često slije-

    di brzi pad, a ponekad usporeni, s faznim vremenskim pomakom.Ovo drugo se desilo s BDSH i Nedžadom Hodžićem.

    Što se dešava u periodu između lokalnih izbora u svibnju 2009.i parlamentarnih izbora u studenom 2011. godine? Koji su faktoriutjecali na pad popularnos “poličke zvijezde u usponu” od kojesmo očekivali, ni manje ni više nego – vrijeme promjena!? Problemje kompleksan, višeslojan, a u osnovnim crtama uzroci su recesija,stranački statut, stranačka miješanja u djelokrug rada udruga i ma-njinskih vijeća, nedeniranje važnih nacionalnih pitanja i načinazajedničkog provođenja, osobna intelektualno-obrazovno-isku-stvena ograničenja…

    Kao što je već naglašeno, Nedžad Hodžić je predizbornu kam-panju za parlamentarne izbore u studenom 2007. i osnivanje BDSH

    krajem listopada 2008. godine nancirao vlasm novcem, u vrije-me dok je tvrtka Hann-Invest d.o.o. dobro poslovala. To je vrijemeprije početka razarajuće recesije. U studenom 2008., podsjemose, premijer Ivo Sanader na sastanku s predstavnicima sindikatadržavnih i javnih službi kaže sljedeće: “Bez dramake, u bananismo i visimo o ni!” Uzgred rečeno, nekoliko mjeseci kasnije, 1.srpnja 2009., “meštar” Ivo podnosi ostavku na sve svoje poličkefunkcije i vruć “recesijski i korupcijski krumpir” predaje JadrankiKosor kao rođendanski poklon.

    Ekonomska kriza, recesija koja neprekidno traje već šest godina,znatno je utjecala i na BDSH. 2009. građevna industrija i stanogradnjaskoro padaju u kolaps, Hann-Invest d.o.o. ulazi u probleme, a me iBDSH. Naime, stranka još uvijek nije parlamentarna i nema stabilne

    izvore nanciranja. U drugoj polovici 2009. godine, kada smo nakonlokalnih izbora očekivali novi zamah, prakčno se zaustavlja ili, drugimriječima, znatno usporava proces osnivanja stranačkih ogranaka, ali ipristupanja novih članova. Kao što smo prethodno napisali, u prvihšest mjeseci BDSH je imao 9 ogranaka s oko 1.100 članova, a nakontoga, u sljedećih godinu i pol dana, osnivaju se samo tri ogranka, astranci pristupa stonjak članova. “Trenutno BDSH ima 12 ogranaka, au stranku je učlanjeno više od 1.200 članova”, izjavljuje Hodžić sredi-nom prosinca 2010. na 1. Redovnoj izbornoj skupšni BDSH u Zagre-bu. Ti podaci su znatno manji od procjena i brojki s kojima se može“objedini bošnjačka polička misao u Hrvatskoj na cijelom njenomteritoriju” – 25 ogranaka s oko 2.500-3.000 članova. Takav cilj nije po-sgnut ni do dana današnjeg, već naprov…

    Uzroci zastoja i unutarstranačkih nesporazuma mogu se potraži- i u tadašnjem Statutu BDSH i kadrovskim rješenjima. “Dobra prak-sa” u većini novoosnovanih asocijacija, a tako i bošnjačkih, jeste

    usvajanje akata (Statuta, Poslovnika) ili izbor kadrova u jela (Glavnii Nadzorni odbor, Časni sud) bez kričkog sagledavanja situacije i

    predloženih pravnih i kadrovskih rješenja. To je, u neku ruku, i nor-malno – svečarska atmosfera, stvara se nešto novo i dobro, nitkonije sitničav – ali se kasnije obije o glavu. Prema stranačkom Statutuusvojenom na Osnivačkoj skupšni 2008. godine Nedžad Hodžić jedobio ogromna ovlaštenja, prakčno je imao neprikosnovenu, “ul-mavnu” poziciju u stranci. Naime, predsjednik BDSH predstavlja,zastupa i rukovodi strankom, a ujedno je i predsjednik Glavnog od-bora. Saziva Skupšnu BDSH i sjednice Glavnog odbora te podnosiizvještaje o radu Glavnom odboru i Skupšni BDSH. Osim toga, Glav-ni odbor BDSH (na čijem čelu je, ponovimo, stranački predsjednikkoji “predstavlja, zastupa, rukovodi i saziva”) zauzima poličke sta-vove, utvrđuje prijedloge, izmjene i dopune Programa rada, Statutai statutarnih odluka, utvrđuje liste kandidata za parlamentarne,

    predsjedničke i lokalne izbore, te donosi odluke o predizbornim i po-szbornim koalicijama. Također, donosi i sve druge odluke koje seču potreba i rada stranke između dvije Skupšne.

    Htjeli prizna ili ne, radi se o predsjedničkom “one man showu”  koji omogućava priličnu dozu samovolje u rukovođenju strankomkoja u svom nazivu ima riječ – “demokratska”. Također, to je i dobrapodloga za unutarstranačko nezadovoljstvo i eventualnu “pobununa brodu Bounty”… Naročito ako predsjednik stranke način upravlja-nja svojom tvrtkom i nivo ophođenja prema radnicima prenese nastranačke upravno-personalne odnose. U tom periodu javljaju se iprva razmišljanja da je BDSH, zapravo – privatna stranka. Ustvari,Statut BDSH omogućava i legalizira takvu predsjedničku poziciju, štoće se u daljnjem radu kasnije pokaza kao kamen spocanja. Prvi

    pokušaj demokrazacije odnosa zbio se na Skupšni BDSH u prosin-cu 2010. kada se usvajaju određene (ipak, nedovoljne) statutarnepromjene, ali dolazi do značajnije promjene rukovodeće strukture(Glavni i Nadzorni odbor, dva nova dodatna potpredsjednika, itd.).

    U tom periodu za BDSH je iznimno povoljno što je tadašnja boš-njačka parlamentarna stranka SDAH prakčno na koljenima. Iakosu pobijedili na parlamentarnim izborima 2007. u XII. manjinskoj

     jedinici, u stranci je rasulo – i kadrovsko i idejno i upravno-pravno.Iako se u ovoj seriji uvodnika ne bavimo sa SDAH (ili samo rubno, uokviru konteksta), treba se podsje i na njihove “akrobacije” –kako bismo shvali “logiku” nepridržavanja propisa u poličkomdjelovanju. Rješenjem Ministarstva uprave RH poništena je Izbor-na skupšna SDAH koja je održana 27.02.2010., a kao glavni razlog

     je navedeno neodržavanje u zakonskom roku, u skladu sa statutar-nim odredbama (rok za Izbornu skupšnu je istekao pet mjeseciranije, 05.10.2009.). U Rješenju se navode i drugi, veoma značajniproceduralni razlozi: ogranci SDAH nisu registrirani pri Ministar-stvu uprave RH; onemogućeno je prisustvo Mirsadu Pezeroviću,koji je legalno predložen kandidat za predsjednika SDAH; nepravil-no delegiranje delegata; članovima stranke nisu uručeni pozivi, niim je dostavljen Dnevni red zasjedanja na kojemu se bira novo čel-ništvo stranke; Dnevni red nije usvajan na skupšnskom zasjeda-nju; nije poštovana statutarna odredba da se odluke donose nat-polovičnom većinom; odluke donesene na Skupšni nisu u skladusa Statutom SDAH, ni Zakonom o poličkim strankama.

    Zvuči poznato, zar ne? Kao da čitamo pojedine dijelove medij -

    sko-pravne priče koju smo nazvali “Dosje: Hodžić – BDSH”, ali umnogo karikaturalnijem obliku. (Nastavlja se…) q

    Ismet ISAKOVIĆ

    UVODNA RIJEČ

    BDSH – novi početak ili… (II)

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    4/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    4 PREPORODOV JOURNAL 169

    U subotu, 8. studenog 2014., brojnim manifestacijama svečano

     je obilježena 80. obljetnica osnivanja KDB “Preporod” Dubrovnik.U dubrovačkom Grand hotelu “Park”, u dva panela, u prijepodnev-

    nim i ranim poslijepodnevnim sama održan je Prvi međunarodniznanstveni skup “Identet Bošnjaka – izazov XXI. stoljeća”, a zamu večernjim sama dva vrlo zanimljiva kulturno-umjetnička doga-

    đaja. Prvo je predstavljen “Zbornik Preporoda (1934.-2014.)” auto-

    ra Kemala Tursunovića – Zmaja i Izeta Spahovića, inače predsjedni-

    ka KDB “Preporod” Dubrovnik, a onda i održana tradicionalna 8.Smotra folklora.

    Iz sačuvane arhivske građe vidljivo je da je “Preporod” u Du-brovniku osnovan davne 1934. godine, u ulici Vile Kaboge, u povi -

     jesnoj jezgri Dubrovnika. Spomenimo imena zaslužnih pojedinaca

    koji su sačinjavali tadašnji Inicijavni odbor: Hasan Hadžioman,Safet Burina, Muhamed Hadžiosmanović, Ramadan Hadžagić, Fe-

    him Efendić, Mustafa Šaćiragić, Ramadan Karamehmedović, AsimFetahagić, Husein Tolić, Hasan Đulepa i Alija Brkić. 6. kolovoza1934. održana je 1. Redovita skupšna Društva, na kojoj je izabranUpravni i Nadzorni odbor Jugoslavenskog muslimanskog društva“Preporod” u Dubrovniku. Za predsjednika Upravnog odbora iza-bran je Hasan Hadžioman, za potpredsjednika Safet Burina, tajni-ka/sekretara Muhamed Hadžiosmanović, blagajnika RamadanHadžagić, te članovi – Fehim Efendić, Mustafa Šaćiragić, RamadanKaramehmedović i Asim Fetahagić. U Nadzorni Odbor izabrani suHusein Tolić (predsjednik), Hasan Đulepa i Alija Brkić (članovi).Društvo je radilo s manjim intenzitetom do početka Drugog svjet-

    skog rata kada je prestalo s djelovanjem. KDB “Preporod” u Du-

    brovniku ponovo je počeo s radom 22. travnja 2000. godine.

    Prvi međunarodni znanstveni skup “IdentitetBošnjaka – izazov XXI. stoljeća”

    Kroz dva panela na Međunarodnom znanstvenom skupu u or-

    ganizaciji KDB “Preporod” Dubrovnik, brojni učesnici govorili su orazličim temama vezanim uz odnose Hrvatske i Bosne i Hercego-

    vine, suradnji na kulturnom i gospodarskom planu, bošnjačkomidentetu, književnos, bosanskom jeziku, umjetnos, dijaspori…Znanstveni skup “Identet Bošnjaka – izazov XXI. stoljeća” otvorio

     je prof. dr. sc. Senadin Lavić, profesor na Fakultetu poličkih naukau Sarajevu i predsjednik BZK “Preporod” BiH. Moderatori su biliMinela Fulurija i Armina Džano.

    Obrađene su brojne teme: dr. sc. Nikola Tolja “Dubrovačke po-

    ličke stranke s kraja 19. i početka 20. stoljeća – odnos prema bo-

    sanskom pitanju”, književnik Mato Jerinić “Bošnjaci u Dubrovniku – jučer i danas”, prof. dr. Munib Majlajlić “Bosanski jezik u protoku

    stoljeća”, prof. dr. Azra Gazibegović “Bošnjaci – identet i država”,prof, dr. sc. Smail Čekić “Genocid nad Bošnjacima i njihov iden-

    tet”, književnik Hadžem Hajdarević “Iskustva rata u modernoj boš-

    njačkoj književnos”, prof. dr. sc. Omer Ibrahimagić “Državnoprav-ni konnuite i diskonnuite BiH”, prof. dr. Terezina Olić, pred-

    sjednica komore Dubrovačko-neretvanske županije “Suradnja Pri-vredne komore Dubrovačko-neretvanske županije i FederacijeBiH”, prof. dr. sc. Senadin Lavić “Bošnjačka dijaspora i identet”,

    80. OBLJETNICA OSNIVANJA KULTURNOG DRUŠTVA BOŠNJAKA “PREPOROD” DUBROVNIK

    Prvih 80 godina

    mr. sc. Nermin Tursić “Nacionalna grupa predmeta i identet”,prof. dr. sc. Rifet Redžović “Bosanski identet u Sandžaku”, prof.dr. sc. Sanjin Kodrić “Identet bošnjačke književnos i specičnosnjezina kulturno-historijskog razvoja”, prof. Kimeta Buševac “Bo-

    sanski jezik i njegove reeksije u djelima nekih poznah književni-

    ka” i saborski zastupnik Nedžad Hodžić “Bosna i Hercegovina i Hr-

    vatska – međusobni odnosi dvaju država”.Obrađeno je ukupno 14 znanstvenih tema vezanih za povijesni

    identet, kulturu, jezik i vjeru Bošnjaka na ovim prostorima. Po-

    sebno dojmljivo je bilo prijateljsko i srdačno izlaganje dubrovačkogknjiževnika i umirovljenog novinara Mate Jerinića, osvjedočenogprijatelja dubrovačkih Bošnjaka. On je naglasio kako se u Dubrovni-

    ku ne može govori o suživotu sa Bošnjacima, već isključivo o za -

     jedničkom životu. Osim toga, potrebno je posebno istaknu akv-

    nost i dobru volja svih sudionika da otvoreno i s razumijevanjemsudjeluju u sučeljavanju i razmjeni mišljenja o pojedinim znanstve-

    nim područjima, te iznalaženju približnih ili zajedničkih stavova.Posebno kada je riječ o međusobnom odnosu susjednih državaprema dijaspori i nacionalnim manjinama uopće. Zbog iznimne vri-

     jednos i povijesnog značenja Prvog međunarodnog znanstvenogskupa “Identet Bošnjaka – izazov XXI. stoljeća”, obrađenih tema,učesnika i načina izlaganja, svi znanstveni i književni radovi prisut-

    nih izlagača bi će objavljeni u književnom izdanju (zborniku) to -

    kom 2015. godine.

    Predstavljanje “Zbornika Preporoda (1934.-2014.)”

    Druga priredba u okviru proslave 80. rođendana dubrovačkog“Preporoda” bila je promocija “Zbornika (1934.-2014.)”. Poreddvojice autora – Kemala Tursunovića i Izeta Spahovića, o ovomhvalevrijednom djelu govorili su književnik Mato Jerinić, recenzentknjige mr. sc. Nermin Tursić i predsjednik bosanskohercegovačkog“Preporoda” prof. dr. sc. Senadin Lavić. U glazbenom dijelu progra-

    ma nastupila je mlada klapa “Kaše” iz Dubrovnika.

    Autori su kroz “Zbornik (1934.-2014.)” dali presjek najvažnijihdogađaja u životu Bošnjaka u proteklih 80 godina. Riječ je o zani-mljivoj i vrijednoj publikaciji koja tekstom i fotograjom prvi put u

    Prvi međunarodni znanstveni skup “Identet Bošnjaka – izazov XXI. stoljeća” 

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    5/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    5STUDENI 2014.

    povijes na ovim prostorima na jednom mjestu donosi većinu iz-

    vještaja o djelovanju i radu KDB “Preporod” u Dubrovniku, ali iizvan njega. U svom bogatom sadržaju donijela je niz korisnih po-dataka o životu i djelovanju Bošnjaka na ovim prostorima, o njiho-voj kulturi, vjeri, tradiciji, običajima i identetu.

    Na promociji je naglašeno kako Bošnjaci kao državljani Republi-

    ke Hrvatske svojim zalaganjem trebaju bi pokretač svih armav-

    nih, kulturnih, socioekonomskih i poličkih akvnos u cilju razvo-

    ja Republike Hrvatske, naravno uz zadržavanje samosvijes o et-ničkoj pripadnos, očuvanju bosanskog jezika, bošnjačke kulture itradicije. Kako bi se mogla realizira takva namjera od posebne jevažnos podizanje svijes mladih osoba kao obnoviteljske nacio-

    nalne energije o svojim tradicionalnim i kulturnim vrijednosma. Udanašnjim vremenima u kojima je svakodnevano prisutna difuzijakulturnih elemenata, pa i akulturacija, taj se proces ne može nipodići, ni očuva samo usmenim pripovijedanjem, već nečim do-

    datnim, nečim priručnim koje će bi trajno i dostupno.“Vođeni takvom idejom, vizijom, ali i potrebom da se sublimira

    iskustvo i tradicija bošnjačke zajednice koje egzisra u Dubrovač-

    ko-neretvanskoj županiji i pretoči u pisanu riječ, da se kulturne vri-

    jednos opišu i sačuvaju od socijalne amnezije, realizira se 'projektGodišnjaka', kojeg su pokrenuli ljudi okupljeni oko Kulturnog druš-

    tva Bošnjaka 'Preporod' Dubrovnik, a prije svih Izet Spahović i Ke -mal Tursunović. Svojom koncepcijom i sadržajem 'Zbornik (1934.-2014.)' predstavlja izuzetno ozbiljano kulturno, književno i znan-stveno djelo. To potvrđuje njegova karakteriska koja se ogleda utome, što nije ostao u konturama prikaza hronologije rada društvaili folklorne note, već preko književnih opusa i znanstvenih teksto-

    va eblaborira aktuelne temake i izazove sa kojima se susreće boš-

    njačka zajednica kako u Bosni i Hercegovini tako i izvan njenog na-

    cionalnog teritorija. Sama činjenica da je ovo prvijenac ovakve pri-

    rode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, za sebe i svoje pokreta-

    če nedvojbeno je obezbijedio mjesto u policama historije”, rekaoje Nermin Tursić, recenzent “Zbornika Preporoda (1934.-2014.)”.

    “Sretni smo i ponosni na sve naše prijatelje iz Bosne i Hercego-

    vine i zahvalni smo što su večeras ovdje sa nama. Poseban pozdravupućujemo našim dragim Goraždanima koji su i ove godine za naspripremili poseban kulturno-zabavni program. Za nas je ovo pose-

    ban dan, dan kada proslavljamo 80 godina 'Preporoda' u Dubrovni-

    ku”, istakao je, između ostalog, u svom obraćanju Izet Spahović,

    predsjednik KDB “Preporod”.Na poziv organizatora Smotri folklora je prisustvovao i načelnik

    Općine Goražde, dr. sc. Muhamed Ramović koji je prilikom obraća-nja prisutnim kazao: “'Dragi prijatelji, dragi Bošnjaci, Dubrovčani,iskrena je čast i zadovoljsvto večeras bi sa vama, na proslavi veo-

    ma značajnog jubileja, 80 godina djelovanja Preporoda koji je mno-

    go učinio za sve naše ljude na ovim prostorima. Hvala vam na pozi-

    vu, naše prisustvo ovdje dokaz je dugotrajnog prijateljstva i iskreneljubavi što će da se nastavi i u budućnos. Ovom prilikom želimooda počast i svima onima koji su pali u domovinskom ratu, a bori-

    li su se za slobodu i bolju budućnost svih nas. Bićemo sretni da vasugosmo u Goraždu tokom Internacionalnog fesvala prijateljstva,

    te na taj način produbimo naše veze i uspostavimo još jače odno-se.” Treba istaći da iako nisu formalno bramljeni gradovi, Goraždei Dubrovnik imaju jaku i neraskidivu vezu.

    S druge strane, izuzetno ponosni su bili iz KUD-a “Blagaj” iz Bla-

    gaja, a razlog je jednostavan. Oni su jedino folklorno društvo izokolice Mostara koje je uvršteno u knjigu “Zbornik (1934.-2014.)”.Na taj je način zauvijek zapisano uspješno djelovanje blagajskogfolklornog društva na čelu s predsjednikom Nihadom Jašarevićem.“Zaista smo presretni u Dubrovnik, jer je za nas veliki uspje bi dioknjige koja prezentuje kulturu i tradiciju zajednice Bošnjaka u Du-brovniku. Naše prijateljstvo sa 'Preporodom' sada je trajno, jer za-pisano u knjigu koja je najveće bogastvo jednog naroda”, istakao jeJašarević. Na svečanom obilježavanju 80. bbljetnice KDB “Preporo-

    da” Dubrovnik, folkloraši iz Blagaja predstavili su se koreograjo-

    ma “Čoček” i “Makedonija”, ali i nastupom mladih pjevačkih tale -

    nata Irfana Pandura i Merime Berberović.Za kraj ovoga izvještaja nekoliko riječi o vrijednim domačinima,

    slavljenicima. Danas KDB “Preporod” Dubrovnik broji oko 200 člano-

    va i simpazera koji pokazuju izuzetne rezultate na različim poljimadjelovanja – na očuvanja i armaciji ljudskih prava i sloboda, na oču-vanju i armaciji nacionalnog i kulturnog identeta Bošnjaka, na po-dručju kulturnog, znanstvenog umjetničkog i drugog duhovnog stva-ralaštva. Dubrovački “Preporod” organizira razna predavanja, knji-

    ževne i umjetničke večeri, koncerte, izložbe, znanstvene i stručneskupove. U okviru “Preporoda” djeluju Ženski pjevački zbor “Dubro-

    vački Zumbuli”, Muški pjevački zbor “Dilberi”, te pet različih sekcija – informačka, sportska, likovna, izdavačko-književna i plesna.q

    Ismet ISAKOVIĆ

    Predstavljanje “Zbornika Preporoda (1934.-2014.)” 

    8. Smotra folklora

    Tradicionalna, osma po redu Smotra folklora okupila je učesni-

    ke iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nastupili su Mješovi pjevač-

    ki zbor “Dubrovački zumbuli”, koji djeluje pri KDB “Preporod” Du-

    brovnik, zam KUD “Blagaj” iz Blagaja, KUD Centra za kulturu Go-ražde, Muški pjevački zbor “Behar”, te sazlija Ahmed Hogić i har-monikaš Elmedin Balalić.

    KUD Centra za kulturu Goražde

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    6/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    6 PREPORODOV JOURNAL 169

    U Islamskom centru u Zagrebu, u četvrtak, 13. studenog 2014.,

    u organizaciji KDBH “Preporod” predstavljen je knjiga prof. dr.Ibrahima Kajana pod nazivom “Grad velike svjetlos: Mostarske

    vedute”. Pored autora, knjigu su predstavili mr. sc. Ajka Tiro Sre-

    breniković, pjesnikinja i tajnica KDBH “Preporod”, Sead Begović,pjesnik, književni kričar i glavni urednik “Behara”, te Goran Beus

    Richembergh, publicista, HNS-ov saborski zastupnik i predsjednikHrvatsko-turske udruge prijateljstva.

    Izdavač knjige je Muzej Hercegovine, skana je tokom 2014.godine i sadrži 207 stranica. “Grad velike svjetlos: Mostarske ve-

    dute” je svojevrsna mješavina putopisa i ljetopisa, u kojem autor

    istovremeno i kroz inman i kroz historiografski pristup piše osvom rodnom zavičaju i djenjstvu u Mostaru. Ibrahim Kajan je bio

    osnivač i prvi predsjednik KDBH “Preporod” (1991.-2001.), te prviglavni urednik časopisa “Behar” (1992.-2001.).

    Sead Begović je uvodno rekao kako nije riječ o nekoj vedutsko-

    putopisnoj kciji, što dokazuje i dizajnerska vrlina knjige koja jebogato opremljena fotomaterijalom. Nije riječ o stačnom putopi-

    su jednog bajnog grada već o kinečkom autorovu gibanju jednimprostorom koji obiluje patronimima i hidronimima i koji je u među-

    vremenu teško stradao u ratu. Begović je istaknuo da dobar pozna-

    valac kulturne povijes BiH, naročito svoga zavičaja, te da nije rav-

    nodušan spram kulturno-religijskog identeta rodnoga grada.

    “Ibrahim Kajan želi naprosto spriječi zaborav – 'da nas zaborav nezaborav', kako je to lijepo jednom zgodom rekao suvremeni hrvat-

    ski pjesnik Drago Ivanišević. Ovaj povijesno kulturni dnevnik) ob-

    navlja kulturu sjećanja. Između ostalog, otkriva enterijere, pred-

    mete i objekte od 1801. godine kao što su divanhane, basamaci,

    sećije – sve poteklo iz orijentalno-islamske kulture, a već godinamanestaje i propada u tzv. suvremenos”, rekao je Begović.

    Istaknuo je kako je “Grad svjetlos: Mostarske vedute” djelokoje otkriva esencijalne karakteriske povijes jednoga grada, i tou jedinstvu vremenitog i vječnog te se me ruši i ponovo izgrađuje

    relacija vrijeme – prostor. “Knjiga simbolizira bogatstvo svjetlosgrada, upravo onako kako se ona tumači na dalekom istoku – kao

    simbol božanske i duhovne svjetlos – kao sinteza sunca i mjeseca.Autor pritom znalački zna pretoči inmno u javno. I, što je najvaž-

    nije, ne podliježe niskožanrovskim standardima pripovijedanja. I

    na kraju, pisac nije nepodnošljivo subjekvan, on naprosto pogo-

    duje subjekvizmu čitača – prije svega onih koji vole Mostar. To

    nije 'Odiseja', nije ni fantasčna slika jednog svijeta – dakle nijeutopijsko fantazijska priča. Ona je ispričana naprosto zato da seiznova otkrije ljepota jednog grada kojeg ćemo još jednom zavolje-

    čitajući ovu knjigu”, zaključio je Sead Begović.Goran Beus Richembergh je rekao kako je Kajanova, posvećena

    njegovu rodnom Mostaru i zaslužnim Mostarkama i Mostarcima –neobičan niz ljubavnih putopisnih priča. One pokreću autora, a čita-

    telja zovu da se stopu po stopu za njim krećemo mostarskim sokaci -

    ma i pozdravljamo s ljudima kojih više nema, ali koji još uvijek traju.“Mostar sam uvijek doživljavao baš kao grad velike svjetlos. Ne sa-

    mo zbog snažne bjeline njegovih drevnih kamenih mostova, kula,kuća i džamija nego i zbog snažne emocije koja mi je uvijek vedrila

    dušu kad god sam, sjedeći u onome malome čardaku nad mostom,

    AUTOBIOGRAFSKI ZAPIS O MOSTARU, GRADU PUNOM SUNČEVOG I MJESEČEVOG SVJETLA

    Ljubavne putopisne priče

    gdje se negdje pekla i pila najukusnija kahva, promatrao svijetlozele-

    nu Neretvu i skakače koji su s kruništa mimar-Hajrudinova mostahrabro skakali u njene virovite dubine. Zato mi je naslov knjige posvemu pogođeno samo srce njene poruke. Jer koliko god su Mostaru prošlos, pa i nedavnoj, nastojali zamrači njegovi džela i dušma-ni, on se vazda znao umi Neretvom i ponovno zablista. No znamosvi da grad ne čine njegovi hladni zidovi ni krovovi nego ljudi koji suih gradili i grijali svojim marom. Oni su zapravo to svjetlo grada, tajnur, i njih nam je Ibrahim Kajan ovom knjigom predstavio, otrgnuvši

    ih zaboravu, tepajući im 'džanum, džanum' i pripovijedajući o njimakako to čine prijatelji, pa čak i o onima, čiji nije suvremenik jer su ži -

    vjeli stonu ili više godina prije nas i njega, na način kao da ih je i samosobno sve poznavao”, rekao je Goran Beus Richembergh.

    Ajka Tiro Srebreniković je rekla da se knjiga može smjes uokvir putopisnog diskursa. Autorova je namjera je da prostor Mo-stara, njegove povijesne građevine, sakralne objekte i ljude otrgneod zaborava, na način kao da ih želi restaurira, dajući im ponovniživot i smisao u vlastom djelu. U našem vremenu promijenjena jemjera svijeta, a Kajan čitatelju nastoji predoči kako ništa ne umireni nestaje, jer je sve negdje već zapisano. “Autor ovom knjigomotkriva vrijednos u ljudima, njihovim živoma, djelima koji kao dastvaraju bezvremeni poredak. Ova knjiga nije samo putopis, ona jei lijepa priča o rodnom Mostaru, ona je i autobiografski zapis, ona

     je i dokument jer govori o čovjekovom umu utjelovljenom u mate-rijalnu kulturu, spomeniku opstojnos naroda na prostoru mostar-skom i hercegovačkom”, rekla je Tiro Srebreniković.

    Nakon knjiga “Tragom Božijih poslanika” i “Tragom bosanskihkraljeva”, koje su doživjele nekoliko izdanja, Ibrahim Kajan se vra-

    o svom rodnom zavičaju i svom djenjstvu, kojem je ovog putaprišao iz književno-teorijskog diskursa. Mostarske vedute sadrženarodne predaje, historijske podloge zbilje i osobni stav pisca pre-

    ma historiji. “Bilo gdje da odete u Mostaru, pogotovo u užoj jezgrigrada susrest ćete njegovu višeslojnost, mnogo pripovijes, zna-

    čajnih ličnos, događaja. Mostar jeste najmlađi grad u Hercegovi-

    ni, ali u njega su se slile sve vrijednos i talen koje je Hercegovinaimala”, rekao je prof. dr. Ibrahim Kajan.q

    Ismet ISAKOVIĆ

    Slijeva na desno: Goran Beus Richembergh, Ajka Tiro Srebreniković,Sead Begović i Ibrahim Kajan

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    7/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    7STUDENI 2014.

    U subotu, 15. studenog 2014., u maloj dvorani Centra za kultu-

    ru u Bijelom Polju održana je promocija antologije bošnjačkog pje-

    sništva “Zašto tone Venecija” Ervina Jahića i izdavačko-informav-

    ne djelatnos KDBH “Preporod” Zagreb. O antologiji bošnjačkogpjesništva od 1990. do naših dana i Preporodovom izdavaštvu go-

    vorili su mr. sc. Ajka Tiro Srebreniković, pjesnikinja i tajnica KDBH“Preporod”, Enes Halilović, pripovjedač, pjesnik, dramski pisac,pravnik i novinar iz Novog Pazara, dobitnika najznačajnijih književ-

    nih nagrada u Republici Srbiji, te Ismet Isaković, glavni urednik“Preporodovog Journala” i izvršni urednik “Biltena”, mjesečnogglasila Medžlisa Islamske zajednice Zagreb. Odabrane shove iz Ja-hićeve antologije čitali su redatelj, glumac i recitator Izet Mulabe-

    gović i novinar Sead Sadiković, obojica iz Bijelog Polja.

    “Karavanom UN-a doputovao je Abdulah Sidran iz Sarajeva uVeneciju 1993. godine, i satkao je pjesmu čija je osnova iz srca, apotka iz duše. Kao svileni plašt izrađen od riječi, čije je šare izvezaojezik bosanski. Svaka žica osnove ovoga plašta uz napore je izvuče-

    na iz grudi, a svaka žica potke njegove uz napore je izvučena iz du-

    še. Nije ovo pjesma satkana kao druge pjesme i nju ne treba uspo-ređiva sa ostalim pjesmama”, uvodno je rekao Smajo Čikić, pred-sjednik NVO “Gajret – Crna Gora”, nakon što je pozna novinar ipublicista Sead Sadiković izgovorio Sidranove shove iz pjesme“Zašto tone Venecija”. “Kao čovjek moram iskaza zadovoljstvošto smo večeras u situaciji da predstavimo jednu ovakvu knjigu, li-

    jepu, vrijednu, važnu. Ova knjiga je zapravo cjelovito viđenje novijebošnjačke poezije. Ovom književnom antologijom, autor Ervin Ja-

    hić je projektovao parametre za buduće književne projekte, naroči-

    to one sa bošnjačkim predznakom”, rekao je Čikić, podsjevši pri-

    sutne kako je Ervin Jahić, predsjednik KDBH “Preporod”, autor ijedine antologije novijeg hrvatskog pjesništva objavljene pod nazi-vom “U nebo i u niks”. Kao zanimljivost je istaknuo kako je skraće-no izdanje hrvatske antologije po prvi put objavljeno upravo u Bije-lom Polju 2009. godine tokom “Ratkovićevih večeri poezije”, aprošireno u Zagrebu 2010. godine.

    Ajka Tiro Srebreniković je uvodno istaknula kako je antologija“Zašto tone Venecija” izazvala veliko zanimanje kako kod čitateljskepublike, tako i kod znanstvene krike. U njoj se nalazi “izbor najljep -

    ših cvjetova bošnjačke poezije od 1990. do naših dana”. U knjizi je

    zastupljeno 76 bošnjačkih pjesnika i pjesnikinja, od toga 16 s prosto-ra Sandžaka. To su, poredano abecednim redom: Bašić Husein (Plav),Burdžović Saladin (Bijelo Polje), Dizdarević Enes (Novi Pazar), Gudže-vić Sinan (Novi Pazar), Hadrović Safet Vrbički (Donja Vrbica kod Bera-na), Hadžić Ibrahim (Rožaje), Halilović Enes (Novi Pazar), Hanuša Sa-mir (Novi Pazar), Idrizović Nusret (Bijelo Polje), Kajević Fehim (Šipo-

    vice kod Bijelog Polja), Kujović Asmir (Novi Pazar), Ličina Rek (Rad-

    manci kod Berana), Rebronja Ismet (Goduša kod Bijelog Polja), SoićFaiz (Vrbe kod Bijelog Polja), Šarenkapić Šaban (Novi Pazar) i ZilkićFahrudin (Plav). “Ova knjiga ima visoku koncentraciju kvalitete kojaje u simbiozi s antologičarevim znanjem i osjećajem za ljepotu riječikoja treperi u harmoniji cjeline. Knjiga je nastala kao pokušaj odgo -

    vornog čitatelja, valoriziranja i hijerarhiziranja vrijednos jednog pje-sništva, ali se ona ne libi ni izreći svoj sud o pjesniku, odnosno pje-snicima”, između ostaloga, rekla je Tiro Srebreniković.

    PROMOCIJA ANTOLOGIJE “ZAŠTO TONE VENECIJA” I DJELATNOSTI KDBH “PREPOROD” U BIJELOM POLJU

    “Venecija” u Bijelom Polju

    “Ova antologija je jedan veliki trud i rad. Ervin Jahić je moraopročita mnogo više od 67 pjesnika koji su zastupljeni u antologiji,pri čemu je morao da svoje mišljenje što je kvalitetan rad. Mnogeantologije su važne za određene narode. Neke ostavljaju velikitrag, neke ostave manji trag, a neke se brzo zaborave. Večeras jeispred nas vrlo značajna knjiga koja će osta u našoj historiji kao

     jedna važna činjenica”, rekao je Enes Halilović, jedan od pjesnikačije su pjesme zastupljene u antologiji bošnjačkog pjesništva od1990. do naših dana “Zašto tone Venecija”.

    Ismet Isaković se ukratko osvrnuo na izdavačko-informavnudjelatnost KDBH “Preporod”, a veći dio izlaganja je posveo druš-

    tveno-poličkom mjesečniku “Preporodov Journal”. Prisutnoj pu-

    blici je posebno prezenrao tekstove objavljene u ovome časopisuvezane uz prostore Sandžaka.

    Fonda za nacionalne manjine Crne Gore nancijski je pomogaoNVO “Gajret – Crna Gora” u organizaciji priredbe u Bijelom Polju.Domaćini, na čelu sa Smajo Čikićem, učinili su sve kako bi se prepo-

    rodovci iz Zagreba što bolje osjećali u Sandžaku, ali i kako bi prvopredstavljanje antologije bošnjačkog pjesništva “Zašto tone Vene-

    cija” bilo na što višem nivou. Za potvrdu ove konstatacije neka po-

    služi informacija kako je uvodnu pjesmu Abdulaha Sidrana, po ko -

     joj je Jahićeva antologija dobila ime, pročitao pozna novinar SeadSadiković iz Bijelog Polja , novinar Radija Slobodna Europa i urednikemisije “Bez granica” na TV Vijes, dobitnik brojnih domaćih i me-đunarodnih novinarskih priznanja, između ostaloga, i za istraživač-ko novinarstvo. Sadiković je u novinarstvu još od ratne 1992. godi-ne, kada objavljuje prve tekstove u cenjskom “Liberalu” i podgo-

    ričkom “Monitoru”.Crnogorski mediji nisu zaobišli gostovanje zagrebačkog “Prepo-

    roda”. Ovaj kulturni događaj kvalitetno je popraćen, naročito u ilu-

    striranom magazinu “Gracija” (izdanje za Crnu Goru, od28.11.2014.), kao i na TV SUN iz Bijelog Polja, koja je 20.11.2014. uudarnom večernjem terminu emirala 40-minutnu emisiju iz kultu-

    re “ARS”. TV prilog o promociji antologije bošnjačkog pjesništva od

    1990. do naših dana “Zašto tone Venecija” i izdavačko-informav-noj djelatnos KDBH “Preporod” trajao je oko 25 minuta.q

    Ismet ISAKOVIĆ

    Promocija u Bijelom Polju, Crna Gora (Smajo Čikić, Enes Halilović, Ajka Tiro Srebreniković i Ismet Isaković)

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    8/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    8 PREPORODOV JOURNAL 169

    U sisačkom Domu kulture “Kristalna kocka vedrine”, u pone-

    djeljak 17. studenog 2014., održan je 4. Amaterski fesval pjesmesevdalinke. Organizator je Bošnjačka nacionalna zajednica gradaSiska i Sisačko-moslavačke županije, uz podršku Grada Siska, Vijećabošnjačke nacionalne manjine grada Siska i predstavnika bošnjač-

    ke nacionalne manjine grada Petrinje.Sisački Bošnjaci ulažu velike napore kako bi fesval amatera

    pjevača postao tradicionalna manifestacija. Fesval je prvi putaodržan 30.10.2009., dobio je brojne pohvale za uspješnu organiza-ciju i atrakvnost takmičenja – i nakon toga uslijedile su dvije godi-ne pauze. Razlozi su u prvome redu bili nancijske prirode. Kada su problemi riješeni, donijeta je odluka kojom je Amaterski fesvalpjesme sevdalinke u Sisku postao tradicionalna manifestacija, tako

    da je 2012. i 2013. održan po drugi i treći puta.Ovogodišnji 4. Amaterski fesval pjesme sevdalinke ispunio je

    sva očekivanja – prepuna dvorana, veliki broj kvalitetnih natjecate-

    lja iz Hrvatske i BiH, uzorna organizacija. Manifestacija je imala dvadijela – natjecateljski i revijalni, a priredbu je vodila Karmen Valen-

    ta, novinarka sisačkog Radio Quirinusa. Prije početka sisačkog fe-svala sevdalinki odana je minutom šutnje počast vukovarskim isvim braniteljima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

    Svečani, uvodni dio priredbe otvorio je sisački Ženski pjevačkizbor “Sevde”, koji djeluje pri sisačkom ogranku BNZH. Ojačane pje-

    smom i harmonikom Pavla Anića, pobjednika 1. Amaterskog fes-

    vala pjesme sevdalinke, otpjevali su dobro poznatu sevdalinku“Emina”. U natjecateljskom dijelu nastupilo je 17-ero amatera pje-

    vača pjesme sevdalinke iz Siska, Petrinje, Kune, Novske, Slavon-

    ske Požege i Zagreba, kao i iz Bosne i Hercegovine, iz Velike Kladušei Puračića.

    Drugi dio tog sisačkog sevdisanja bio je smotra dosadašnjih po-bjednika sisačkog natjecanja amatera pjevača pjesme sevdalinke

     – Pavla Anića (Mošćenica, kod Siska), Marne Mešnjak (Sisak) iMeše Hamdića (Cazin). Siščani i njihovi gos željno su i s nestrplje-

    njem iščekivali nastup ovogodišnje gošće fesvala, nenadmašnedoajene sevdalinke – Hanke Paldum. Ona je bila i članica žirija zaizbor najuspješnijeg izvođača/ice sevdalinke. Žirijem je predsjeda-

    vala Asmira Keranović, tajnica Gradskog i Županijskog vijeća boš-

    njačke nacionalne manjine, a član žirija je bio i Hazim Osmanović iz

    Puračića, kraj Tuzle. Organizatori su se posebno zahvalili gostuju-ćem ansamblu iz Bihaća, Orkestru Zrnačić, koji je profesionalnoprao sve natjecatelje i goste pjevače.

    Prije nego je natjecanje amatera pjevača sevdalinke započelopredsjednica Stručnog žirija podsjela je sve još jednom na kriteri-

     je i pravila kojih se sudionici tog nadmetanja pjesmom trebaju pri-

    država. Izvođači pjesmu sevdalinku interpreraju – pojedinačno.Prije nastupa održava se proba s orkestrom koji ih pra. Izvođači,po vlastu izboru, nastupaju s jednom pjesmom. Dužni su se pridr-

    žava programa Fesvala. A stručni se žiri, pak, rukovodi pri izborunajboljih amatera pjevača sevdalinke: tehničkim dojmom pri pje-

    vanju sevdalinke, ponašanjem na pozornici, umjetničkim dojmom

    koji pri izvedbi ostavi, a i reakcijom publike.Zagrebački natjecatelj Ferid Bešić, predstavnik BNZH, prvi jeizašao na pozornicu Doma kulture “Kristalna kocka vedrine”. Ot-

    4. AMATERSKI FESTIVAL PJESME SEVDALINKE U SISKU

    Pobijedila 10-godišnja Inga

    pjevao je sevdalinku “Negdje u daljini” i me sve prisutne podsje-

    o da “mladost brzo prolazi”, a još brže “kada je draga/dragi dale-

    ko od nas”. Tekst se sljedeće natjecateljice, Petrinjanke Josipe Škr-

    ljan, gotovo nastavio na Feridov i kaže tugaljivo “Sejdefu majkabuđaše”. Slijedio je Cazinjanin Hakija Hadžipašić s prilično vidnomtremom, ali dobrim nastupom. Nešto govorljivija bila je Ivana Jelićiz Požege i otpjevala “Mila majko, šalji me na vodu”. Sisačkompredstavniku Fadilu Ibrahimpašiću se pri nastupu pridružio i har-

    monikaš Pavao Anić u izvedbi sevdalinke “Ja zagrizoh šareniku ja-

    buku”. Natjecateljica iz Kladuše Snježana Maričić očekivala je vidje-

    na ovogodišnjem nadmetanju pjevača/ica amatera i svoju prija-

    teljicu i za nju je otpjevala “Tamburalo momče uz tamburu”. Slije-dio je Banjalučanin Josip Mišković, pa Cazinjanin sa sevdalinkom“Na teferič pozvala me nana”. Emini Malić sisačko nadmetanjeamatera pjevača sevdalinke bio prvi javni nastup. Smailu Kekiću,Kladuščaninu, koji je pjevao o “jadnom srcu na kojem je uvela ru-ža”, reče, zato doma cvjetaju ruže. U braku je čak 42 godine.

    Snage su u nastavku priredbe odmjerili i predstavnici amateriiz Novske, Dubravko Kljajić, pa Slavonka iz Broda koja je od svojemajke čula kako pjeva sevdalinke i zavoljela ih, onda i Ismet Konje-

    vić iz Ključa koji je pjesmom “Kad sretneš Hanku” pokušao naćiključ pobjede kod žirija u kojem je sjedila gđa Hanka Paldum. Na -

    stupili su i predstavnici Prijedora, Krapine.Stručni žiri je bez dvojbi odabrao pobjednicu i to premoćno,

    prema sudu i njihovu, a i publike. Ovogodišnjom je najboljom pje-vačicom, između 17 amatera pjevača sevdalinke, proglašena dje-vojčica Inga Kosić Pontar. Ona se prošle godine, zbog treme, ra-splakala. Zato je ove suvereno mogla pokaza da je spremna pjeva-

    i sa glazbenicom velikog renomea kakva je Hanka Paldum. Kvali-

    tetom izvedbe kriterije i žirija i publike ispunili su i amateri pjevačiFadil Ibrahimpašić iz Siska, koji je osvojio drugo mjesto, te Dubrav-

    ka Kljajić iz Novske, koja je zauzela treće mjesto. Četvrm je mje -

    stom na ovom lijepom odmjeravanju kvalitete pjevanja prelijepepjesme sevdalinke u Sisku nagrađen Ismet Konjević iz Ključa.

    Organizatorima, koji su u svom gradskom hotelu svoje sudioni-

    ke i goste počasli i večerom, sve pohvale za besprijekorno izvede-

    nu priredbu i veliki pocaj ljudima koji uživaju pjeva prelijepegradske bosanske pjesme sevdalinke.q

    Edina SMAJLAGIĆ

    Inga Kosić Pontar i Hanka Paldum

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    9/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    9STUDENI 2014.

    U subotu, 22. studenog 2014., u dvorani Studentskog centra u

    Zagrebu, održana je 7. Smotra folklora i kulturnog stvaralaštva Boš-

    njaka u RH. Organizatori tradicionalne godišnje folklorne manife-

    stacije bili su Sabor bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) i BKUD“Sevdah” iz Zagreba.

    Nastupilo je čak 12 kulturno-umjetničkih društava iz Hrvatske i Bo-

    sne i Hercegovine. Od bošnjačkih kulturno-umjetničkih društava kojidjeluju u Hrvatskoj na ovogodišnjoj Smotri folklora i kulturnog stvara-

    laštva nastupili su BKUD “Nur” Sisak, BKUD “Behar” Gunja, BKUD “Sev-dah” Zagreb, BKUD “Kršanski ljiljani” Kršan, BKUD “Bosna” Istarskežupanije, BKUD “Đulistan” Labin i BKUD “Ljiljani” Drenovci, zam Fol-klorna skupina “Buzetski biseri” iz Buzeta, kao i Ženski pjevački zbor“Bulbuli” iz Zagreba, koji djeluje pri KDBH “Preporod”. Nastupila su i

    dva manjinska društva, češke i mađarske nacionalne manjine – KUD“Češka beseda” Zagreb i KUD “Čardaš” mađarske nacionalne manjineRH, kao i jedno hrvatska kulturno-umjetnička društva – HKUD “Prigo-

    rec” Markuševec, Zagreb. Posebni gos su bili članovi KUD-a “Sjena”iz istoimenog mjesta kod Cazina, u Bosanskoj krajini.

    Folkloraši iz Gunje i Rajeva Sela isplivali unajljepšem svjetlu

    Ferid Dizdarević, BKUD “Sevdah” iz Zagreba, pozdravljajućiučesnike tradicionalne Smotre folklora i kulturnog stvaralaštvaBošnjaka u RH, kao i brojne uzvanike, posebno je istaknuo mladostuključenu u bošnjački folklor. “Ovo im je rijetka prilika da se poka-

    žu, pokažu svu ljepotu pokreta, pjesme, ljepotu nošnji i življenjabošnjačkih sredina”, poručio je Dizdarević. Posebno se zahvaliomladim folklorašima iz Gunje i Rajeva Sela: “Bili su potopljeni lje-

    tos, a vidi ih sada, isplivali u najljepšem svjetlu. Sretno im bilo!”7. Smotru folklora i kulturnog stvaralaštva Bošnjaka u RH otvorio

    je Hamdija Malić, predsjednik SABAH-a i Organizacijskog odbora, ko-

    ji je u svom govoru objasnio move koji pokreću organizatore naovakva okupljanja. “Zahvali se moramo Savjetu za nacionalne ma-

    njine RH, a i Republici Hrvatskoj, njenim vlasma, jer su svojim Usta-

    vom i Zakonom o nacionalnim manjinama omogućili najviše civiliza-

    cijske standarde u okviru kojih svaka nacionalna manjina može upra-žnjava svoja prava i to već dugi niz godina.” Zato je Malić i zamolio

    sudionike Smotre da pokažu najviši stupanj profesionalnos i odgo-vornos. Pozdravio je uvažene goste Smotre folklora i kulturnogstvaralaštva Bošnjaka: predsjednika Vijeća bošnjačke nacionalnemanjine Grada Zagreba, goste Islamske zajednice u Zagrebu, svepredstavnike bošnjačkih asocijacija u RH, predsjednika KUD-ova do-

    micilnog naroda, kao i predsjednike KUD-ova nacionalnih manjina.Među gosma predstavnika Ministarstva kulture RH, pročelnicu kul-

    ture Grada Zagreba, a posebno Savjetu za nacionalne manjine RH.Također i sunarodnjake iz Bosne i Hercegovine. Posebno i uvaženogemeritusa, prof. dr. Huseina Pašagića, brojne sponzore, te otvorioSedmu smotru folklora i kulturnog stvaralaštva Bošnjaka u RH.

    Od kada je formiran, od 14. veljače 2013. godine, KUD “Đuli-

    stan” iz Labina već je okupio 50-ak članova. Nastupali su diljemIstre, bili u Bosni i Hercegovini, u Sloveniji. Labinski KUD “Đulistan”vodi Mirela Karić.

    7. SMOTRA FOLKLORA I KULTURNOG STVARALAŠTVA BOŠNJAKA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZAGREB, 22.11.2014.

    Pozdrav mladim folklorašima!

    “Srce Markuševca” i “srce iz Stijene i Krajine”

    KDBH “Preporod” iz Zagreba na Smotri je potvrdio vrijednoskoje kroz organizaciju tradicionalnih manifestacija Bošnjačke riječiu Hrvatskoj, izložbi, tribina i okupljanja nastupom svog armiranogŽenskog zbora “Bulbuli” koji njeguje tradicionalnu pjesmu sevda-linku. Zborom dirigira i vodi ga Ismet Kurtović. Nastupili su s “Kišapada, trava raste”, a potom i poznatom sarajevskom sevdalinkom“Kad ja pođoh na Bentbašu”. Zbor je tek dio programa tog Društvakojem je na čelu književnik Ervin Jahić, a želi armira veliki poten-

    cijal Bošnjaka Hrvatske kao dijela ukupnih misaonih sposobnoshrvatskog naroda.

    Kruno Pataren je predsjednik KUD-a “Prigorec” iz Markuševcakod Zagreba. Društvo je osnovano daleke 1923. godine, a zahvalju-

     jući zajedništvu i ljubavi svojih članova (sada ih je oko 200) djelujeu folklornoj i tamburaškoj sekciji – i posžu izvanredne rezultate.Posebno im je stalo do armacije mladih članova, ali i starijih daro-

    Ferid Dizdarević i Hamdija Malić predaju priznanja učesnicima7. Smotre folklora i kulturnog stvaralaštva Bošnjaka u RH

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    10/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    10 PREPORODOV JOURNAL 169

    Nastup poplavljenih Gunjana

    Iz Istre su u Zagreb sgli i pravi biser-plesači, Folklorna skupina“Buzetski biseri” iz Buzeta. Taj je KUD osnovan 2007. godine i oku-

    plja mlade članove, radi na očuvanju tradicije bošnjačkog naroda.Kao predstavniku KUD-ova Istarske županije zahvalnica je uručenaJasminu Omeroviću, a i gospodi Robertu Janoviću i Ivici Pekešu.Društvo djeluje već 10 godina i broji 150 članova, a plesači su, zani-

    mljivo je to kao uzor drugima, od 6 do 20 godina.Gunjanski KUD “Behar” odazvao se na Smotru folklora i to na-

    kon svih dramačnih događanja koja su ih proljetos snašla. Odvoji-

    li su, kako je najavio organizator, zahvalivši im se više puta na oda-

    zivu, svoje vrijeme da budu na Sedmoj smotri folkloraša BopšnjakaHrvatske. Društvo djeluje od 2005. godine s ciljem da kod svojihčlanova potakne pošvanje i ljubav prema, prije svega, prema Hr-

    vatskoj, a i prema Bosni i Hercegovini iz koje potječu. Da proširekulturu, armiraju vrijednos bašne, a i suvremenog bošnjačkogstvaralaštva, da potaknu na novu kreavnost... Izveli su “Djevojač-ke baščaršijske igre” i izazvali prave ovacije i dug aplauz. Gunjane jepredvodio Samir Mutapčić, predsjednik njihovog KUD-a. Zahvalju-

     jući se publici, među ostalim je rekao i sljedeće: “Moja su djeca petmjeseci gledala u ostatke poplave, u ruševine, iznosila blato i sme-

    će iz kuća. Ovo im je pravo veselje!”I iz obližnjeg Rajeva Sela, iz Drenovaca, sgla je folklorna skupi-

    na BKUD-a “Ljiljan”. Oni djeluju od 2007. godine i ima ih 50-ak i izanjih su desene nastupa i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Međuposebnim izdvajaju nastup u Istanbulu, kao i na Balkanskom inter-nacionalnom fesvalu u Makedoniji gdje su se okili prvim mje-stom. Tu su se večer predstavili “Egipatskim plesom”, briljantnootplesanom koreograjom.

    Srdačno su pozdravljeni i folkloraši iz Siska, BKUD “Nur”, kojidjeluje od 2005. godine. Imali su niz uspješnih gostovanja, po-

    sebnmo im je drago ono u Bursi u Turskoj, 2005. godine. Vodi ih, a

    ima ih oko 200 članova, predsjednik prof. Zijad Fuka. Siščani iz Si-sačko-moslavačke županije bili su organizatori Prve smotre boš-

    njačkih KUD-ova u RH, održane 2008. godine. Bit će organizatori isljedeće, Osme smotre. Nastup Siščanki i Siščana, “nurovaca”, isko-rišten je da se pozdrave svi članovi Udruge Bošnjaka branitelja Do-movinskog rata Hrvatske – ogranka Sisak.

    Organizatori u Zagrebu bili su uzorni domaćini, svoje su gostepočasli i prigodnim domjenkom.q

    Edina SMAJLAGIĆ

    vih članova. Proputovali su, nastupajući, i Njemačku, Austriju, Ita-

    liju, Slovačku, Makedoniju, Tursku, bili i u Bosni i Hercegovini i Švi-

    carskoj. Cilj im je sačuva od zaborava svoje nošnje i plesove, svojepjesme, kako rekoše – “srce Markuševca”. Time čuvaju svoje lijepeobičaje i svoju vjeru, prepoznatljive vrijednos i bogatstvo hrvat-

    ske tradicije. Na Smotri su se publici predstavili s “Pjesmama i ple-

    sovima zagrebačkog Prigorja”.Organizator je na ovogodišnjoj Sedmoj smotri folklora i kultur-

    nog stvaralaštva Bošnjaka u RH svim zaslužnim voditeljima foklor-nih i pjevačkih skupina uručivao prigodne zahvalnice. Dobili su je injihovi članovi, članovi KUD “Sevdah” iz Zagreba. Iako je osnovan2006. godine, KUD “Sevdah” je bilo prvo registrirano kulturno-umjetničko društvo u gradu Zagrebu. Vodo ga je pjesnik Enes Kiše-

    vić, a koreograje za plesače radio rahmetli dr. Muhidin Alićehajić.Razigrani domaćini su nastupili s “Igrama iz sjeverne i istočne Bo-

    sne”, u koreograji Emira Bašića. Od osnutka Društvo promiče iorganizira kulturni život među mladim Bošnjacima i povezuje ih sdrugim narodima u Republici Hrvatskoj. Prikuplja i promiče kultur-

    no blago Bošnjaka i ostalih naroda iz Bosne i Hercegovine. Sadašnjipredsjednik KUD-a “Sevdah” je dipl. ing. Ferid Dizdarević. 

    Pravo je slavlje bio ples folkloraša, izvrsno uvježbanih, tempe-ramentnog mađarskog čardaša folklorne skupine mađarske nacio-

    nalne manjine KUD-a “Čardaš”. U KUD-u je više od 100 Baranjaca jer je bi član tog kulturno-umjetničkog društva za njih pravi pre-

    sž. Djeluju već 15 godina i čeri su puta predstavljali mađarskunacionalnu manjinu u RH na raznim državnim manifestacijama.Osim spomenute tradicije, mađarskih Baranjaca, plesači “Čardaša”publici su pružili svojim plesom na koreograju “Čardaš” i “Suze”uvid u bogatu mađarsku kulturu. Virtuozne izvedbe, kvalitetni ple-

    sači i plesačice snalaze se, inače, izvanredno u 15 koreograja.S puno emocija dočekan je nastup KUD-a “Sjena” iz Bosne i

    Hercegovine, koje je predvodila Asima Sadiković. A došla ih je po-drža i predsjednica krajiške Općine Cazin. Zahvalivši se na moguć-

    nos, po prvi puta izvan granica Bosne i Hercegovine, gđa Sadiko-

    vić je poručila publici da su “u Zagreb donijeli i srce iz Sjene i Kra-

     jine”. Sjenjani imaju uz folklornu i dramsku i horsku grupu. Pred-

    stavili su se koreograjom plesova “Na đeerđefu vezak vezla”.Na sceni Studentskog centra smijenili su ih još jedan nearmi-

    rani KUD “Kršanski ljiljani” iz Kršana u Istri. Počeli su s radom 2009.godine, reče njihov predsjednik Esad Čolić, a sada već broje 50 čla-nova i nastupaju diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Publici uStudentskom centru predstavili su se “Bošnjačkim igrama”.

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    11/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    11STUDENI 2014.

    U ozračju poruke sha Enesa Kiševića “Nitko da ne dođe do pri-

    jatelj drag”, u Kazalištu lutaka u Zagrebu, 23. studenog 2014., pro-

    slavljen je bogam programom Dan državnos Bosne i Hercegovine.Organizator je bio zagrebački ogranak Bošnjačka nacionalna zajedni-

    ca Hrvatske. Na obostrano veliko veselje sgli su im na proslavu idragi gos iz Brčkog, iz Istre i seniori SKUD “Ivan Goran Kovačić”.

    Prof. dr. Sead Berberović, predsjednik BNZH, u pozdravnom go-

    voru ukratko je podsjeo na ključne datume, na kronologiju očuva-

    nja bosanskohercegovačkog identeta. “Dan državnos je najvećidržavni praznik. Taj dan u današnjoj daytonskoj Bosni i Hercegovininema status državnog praznika kakav zaslužuje, već se slavi i obilje-žava samo u dijelovima BiH u kojima vlast obnašaju poličke stran-

    ke bošnjačke, odnosno bosanske državotvorne orijentacije. Ospo-

    ravaju ga zagovaratelji imperijalisčkih polika. Između ostalog ineutemeljenim tvrdnjama da su odluke Prvog zasjedanja ZAVNO-

    BIH-a komunisčka podvala kojom su se, priznavanjem bosanskedržavnos, oduzela njihova prava na povijesni/istorijski prostor uBosni i Hercegovini koji im tobože pripada. Nažalost, takva tumače-

    nja kako treba prebrisa prošlost i negira sve njene pozivne te-kovine, jer su proizvod njima neprihvatljivog društvenog uređenja,prihvaćaju čak i neki osvjedočeni bosanski patrio ne shvaćajući dame potpomažu rušenje temelja njene državotvornos. Stoga jenužno uporno isca sve presudne povijesne odluke koje su odre-

    đivale sudbinu Bosne i Hercegovine, a u takvo je svakako i Prvozasjedanje ZAVNOBIH-a”, rekao je Berberović.

    U kulturno-umjetničkom dijelu programa publici su se prvo,kao dobri domaćini, predstavili Folklorna skupina, solis i zbor teorkestar “Bosana” Bošnjačke nacionalne zajednice Grada Zagreba iZagrebačke županije. Publika je saznala u najavi kako ova skupinakoja je osnovana 2002. godine. KUD “Bosana” je mjesto otvorenosvima pa su njeni članovi svih konfesija i nacionalnos. Tako su ipravi zagovornici svake vrs snošljivos i prijateljstva među naro-dima. “Bosana” podmlađuje svoje članstvo i ima folklorne skupinedjece i odraslih; dobrodošli bi solis, a i zboris. Društvo ima i or-

    kestar glazbenika-amatera.Predstavili su se na tom nastupu sarajevskim dječjim igrama i

    brojalicama; gledatelje su raznježili žar i radost malenih “Bosani-

    nih” plesača za koje je bio posebno bosanskim ćilimom i rezbare-

    nim skemlijicama aranžiran prostor za nastup. Prao ih je orkestardomaćina pod vodstvom Edina Džaferagića. Nastupom Mješovitogzbora kojim je dirigirala Katarina Stojanović uz pratnju “Bosaninog”orkestra pjevači su započeli niz pjesama “Mila majko” i “Škripi đe-ram”. Uslijedio je usklađeni nastup zbora, orkestra i raspoloženihfolkloraša za čiji je ples “Kolo, kolo” koreograf bio Muhidin Aliče-

    hajić, a uigrala ih je Sanela Kurjaković.Drugi su za večeri “Nitko da ne dođe do prijatelj drag” nastupi-

    li gos iz Istre. Pjevačica Jasmina Makota, osebujnog koloraturnogglasa, otpjevala je “Zajdi, zajdi” i “Omer beže”. Na harmonici, orke-

    stralnog zvuka, prao ju je njen stalni suradnik Andrej Pezić. Jasmi-

    na se školovala u solo pjevanju u SAD gdje je živjela. Andrej, Banja-

    lučanin, svira harmoniku od desete godine i polaznik je završnegodine studija harmonike u Rijeci. Duo se “zarazio” sevdahom uobiteljima u kojima su odrastali.

    KONCERT POVODOM DANA DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

    Dobro nam došli, prijatelji!

    Seniorski je zbor SKUD “Ivan Goran Kovačić” uzvrao pozdraveBošnjacima/injama pjesmom “Dobra večer, dobri ljudi”. Goranovcisu folklorna skupina veterana tog Društva i već tradicionalno su-djeluju na manifestaciji obilježavanja Dana državnos BiH. Sa član-stvom “Bosane” ih povezuju zajednički koreogra i aranžeri, AjšaRuždija i Karlo Mikačić. Veterani tog proslavljenog KUD-a su osno-vani 2003. godine i okupljaju bivše članove KUD “I. G. Kovačić”:plesače i svirače. Iako rekreavno, njihovo je djelovanje redovitona svim smotrama i revijama narodnih nošnji, a stalno surađuju i uprogramima svojih prijatelja, poput “Bosane”. Iza pjesme “Dobra

    večer, dobri ljudi” nastavili su svoj nastup muzičkim intermezzom“Ej, Bunjevci”. Sve u glazbenoj i orkestralnoj obradi i pod vodstvomKarla Mikačića. U Zagrebu je, prije tog nastupa na manifestaciji“Nitko da ne dođe do prijatelj drag” provela dva dana velika grupačlanova Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Brčko distrikt BiH.Folkloraši, zbor i solis. Publika je mogla ču i njihove dvije recita-torice, Medinu Zahirović i Džanu Krasnić Matanović. Besprijekornadikcija, duboka emovnost, sugesvne kretnje, dramaka. PjesmeMuse Ćazima Ćaća “Teubei nesuh” i “Uspavanke” Maka Dizdarazazvučale su kao otkrivenje, svježe i nove.

    Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” iz Brčkog ima oko 250članova koji se potvrđuju u različim kulturnim oblicima: pjesmom,plesom, reciranjem, a i učenjem stranih jezika. Priređuju i književ-

    ne večeri i izložbe. Pravi praznični dar svima za Dan državnos Bo-sne i Hercegovine bila je tu večer njihova “Svatovska igra”, spletpjesama i igara, a za koju je koreograju priredio Jusuf Saletović.Po prvi puta van Bosne i Hercegovine nastupio je novoformiraniZbor “Preporoda” distrikta Brčko sa svojim solistom Fatmirom Su-

    lejmanijem kojega je u izvedbi sevdalinki “Okreni se niz đul bašću”,“Ne klepeći nanulama” i “Jablani se povijaju” prao na harmoniciFikret Piskavica, a na gitari Elvis Sivčević. Orkestar ovog Društvapriredio je za čestku Dana državnos BiH obrade niza sevdalinkisvojih članova, Jasmina Haskića, Milana Prebande i Fikreta Piskavi-

    ce – “Razbolje se šimšir list”, “Kad ja pođoh na Bentbašu” i “Svidilberi”. Slavljeničku su večer zaključili Ansambl pjesama i igara iz

    brčanskog Kulturnog društva “Preporod” sa “Igrama i pjesmama izokolice Sarajeva”. Dođite i dogodine, prijatelji!q

    Edina SMAJLAGIĆ

    Najmlađi članovi Folklorna skupine BZK “Preporod” Brčko

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    12/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    12 PREPORODOV JOURNAL 169

    U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Za-

    greba, a povodom obilježavanja Dana državnos Bosne i Hercego-

    vine, u zagrebačkom kinu “Europa” od 24.-29. studenog 2014. odr-

    žani su Dani bosanskohercegovačkog lma. Tradicionalna smotrabosanskohercegovačkih lmova, sedma po redu, održana je uzpodršku Grada Zagreba i Ambasade BiH u Zagrebu.

    Ideja o manifestaciji Dani bosanskohercegovačkog lma u Za-

    grebu potekla je 2008. godine unutar programskih akvnos Vije-

    ća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. Prigodno se odr-žava na Dan državnos BiH, s namjerom da se lmsku umjetnost ikulturu Bosne i Hercegovine predstavi građanima Zagreba. Sedmagodina održavanja u potpunos je potvrdila opravdanost početneideje organizatora i voditelja projekta mag. art. Ediba Ahmetaševi-

    ća. Tokom prethodnih šest godina prikazano je 60 lmova, 25 do-kumentaraca i šest prelijepih glazbenih večeri. Pritom je preko15.000 gledatelja vidjelo najbolja ostvarenja bosanskohercegovač-

    ke kinematograje. Odličan prijem kod publike i lmskih djelatnikaučinio je manifestaciju tradicionalnom i prepoznatljivom u kultur-

    nim događanjima grada Zagreba. Manifestacija je prerasla u među-narodnu kulturnu suradnju Sarajeva i Zagreba.

    Tokom 7. Dana bosanskohercegovačkog lma u Zagrebu prika-zano je ukupno 10 lmova po izboru Đele Hadžiselimovića, od čegačak šest premijera. Osim prve i završne večeri, zagrebačkoj publicisu predstavljena po dva lma u terminima u 18,00 i 20,00 sa. Pro-

     jekcije lmova su, kao i do sada, bile besplatne za sve posjetelje.Nakon svečanog otvorenja u prepunom Kinu “Europa”, lmski pro-

    gram je otvorio dokumentarac “A propos de Sarajevo” redateljaHarisa Pašovića (2005.), lm o Sarajevskom fesvalu, njegovomvoditelju Edinu Zubčević i gradu koji unatoč čeri godine brutalneopsade još uvijek njeguje mulkulturalnost i ljubav prema jazzu.

    Svoje mjesto u programu našao je i lm “Sa mamom” redateljaFaruka Lončarevića (2013.), kandidat Bosne i Hercegovine za pre-sžnu nagradu “Oscar” Američke lmske akademije u kategorijistranog lma za 2015. godinu. Radnja lma se odvija u Sarajevu,10-ak godina nakon završetka rata. Dok se njena socijalisčka obi-

    telj neizbježno raspada, mlada umjetnica Berina pokušava živjesvoju tek otkrivenu seksualnost i prihva neumoljivu smrt majke.Jasna, dominantna žena, majka, doktorica i stup obitelji, ulazi u ter-

    minalnu fazu raka dojke, s kojim se borila devet godina, dok se isto-vremeno njen suprug Mladen ne zna nosi s me. Živeći u svomesvijetu, okružena obitelji s kojom ne umije komunicira, Berinapokušava spasi majku na njoj jedino pozna način – kroz magiju,obrede, vjeru… U lmu glume Marija Pikić, Mira Furlan, Branko Đu-rić i Sanja Vejnović.

    U okviru Dana bosanskohercegovačkog lma u Zagrebu tradici-

    onalno se svake godine pokaže jedan hrvatski lm s temakomvezanom za Bosnu i Hercegovinu, a ove godine izbor je pao na više-

    struko nagrađivani lm “Obrana i zašta” redatelja Bobe Jelčića(2013.). Prikazan je i jedan američki lm s temakom rata u BiH od1992.-1995., “Dobrodošli u Sarajevo” (“Welcome to Sarajevo”), re-

    datelja Michaeala Winterbooma (1997.), u kojem, između osta-lih, glume Stephen Dillane, Woody Harrelson, Marisa Tomei, EmiraNušević, Kerry Fox, Goran Višnjić, James Nesbi, Emily Lloyd, Gor-

    7. DANI BOSANSKOHERCEGOVAČKOG FILMA U ZAGREBU 24.29.11.2014.

    Filmske poslastice iz Bosne

    dana Gadžić i Dražen Šivak. Film je u Cannesu bio u konkurenciji zaZlatnu palmu. Zanimljiv je i lmski omnibus “Mostovi Sarajeva”,koji je rađen povodom obilježavanja 100. godišnjice početka Prvogsvjetskog rata. Sačinjen je od 13 priča koje su režirali različi reda-telji, a bave se različim periodima povijes Sarajeva: 1914.-1918.,1992.-1995., kao i današnjim Sarajevom. Riječ je o mozaiku umjet-

    ničkih gledišta koja na krički način promišljaju različite univerzal-

    ne teme koje povijesno mjesto kao što je Sarajevo simbolizira. Film je ušao u zvaničnu selekciju Cannes Film Fesvala.

    Prikazano je još pet vrlo zanimljivih lmskih ostvarenja. Film “Jasam iz Krajine, zemlje kestena” redatelja Jasmina Durakovića(2013.), vodi nas kroz svijet isprepletenih krajiških isna, legendi,intriga i dugo skrivanih tajni. Baziran je na neobjavljenom romanu“Krvavi zalogaj” , koji govori o dvojici braće po mlijeku, koji su raslizajedno, bez očeva. “Čefurji raus”, redatelja Gorana Vejnovića(2013.), priča je o Bosancu koji se teško snalazi u Sloveniji. Iakogovori o jednoj neprilagođenoj osobi u kulturi drugačijoj od njego-

    ve, lm je u isto vrijeme fokusiran i na društvo koje ne prihvaća onekoji su drugačiji. “Duhovi Sarajeva”, redatelja Dejana Radonića(2006./2007.), priča je o dvojici mladića, Piku i Hercu, koji su prijerata bili apsolven medicine, a za vrijeme rata radili u mobilnoj ki-

    rurškoj ordinaciji. Oni svome gradu žele pokloni žičaru, koja jeoštećena u ratu i od tada nije u funkciji. Između ostalih, u lmuglume Severina Vučković, Davor Janjić-Tref i Enis Bešlagić. Film“Reket” redatelja Admira Buljugića (2014.), govori o pokušaju kri-minalnog “reketarenja” vlasnika uspješnog poduzeća za proizvod-nju organske hrane. Redatelj Ines Tanović (2013.) je autor lma“Geto 59”. 20 godina 59 obitelji živi u izbjegličkom centru Ježevac,pored Banovića, u improviziranom naselju bez izgleda da će gauskoro napus. Izbjeglice su izgubile nadu da će se tog statusa udogledno vrijeme riješi. A život ne čeka…

    7. Dani bosanskohercegovačkog lma u Zagrebu završili su kon-

    certom sevdalinki u modernim aranžmanima. Nastupili su AmirKazić Leo i “Acusc band”. Ako ste propusli ovogodišnje Dane bo-

    sanskohercegovačkog lma, sljedeći vam moraju bi prioritet. Buj-rum, projekcije su džabe.q

    Ismet ISAKOVIĆ

    Insert iz lma “Sa mamom” (glumice Mira Furlan i Marija Pikić)

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    13/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    13STUDENI 2014.

    Povodom obilježavanja Dana državnos Bosne i Hercegovine, u

    utorak, 25. studenog 2014., u Državnom arhivu u Rijeci svečano jeotvorena izložba Murisa Čorbića, riječkog umjetnika bosanskoher-

    cegovačkih korijena. Izložbu pod nazivom “Riječke miholjske godi-

    ne”, koju je organiziralo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine zagrad Rijeku, posjeoci su mogli pogleda do 2. prosinca.

    Ratna stradanja, te osobna sudbina prognanika koji su iz BanjaLuke došli na otok Hvar, a potom u Rijeku inspiracija su za MurisaČorbića. “Ono što je dublje to je ona duhovna, duševna komponen-ta. A ta duševna, duhovna komponenta često izmiče očima likov-nih kričara,” misao je recenzenta i promotora dr. sc. Jadrana Zalo-kara kojom je započeo otvaranje izložbe. “Mulkulturalnost nijeapstraktna kategorija zajedništva života jedne sredine, već konkre-

    cija egzistencijalnih bogatstava, razlika i različitos, te djelovanjaosobenih stvaralačkih ostvarenja – prije svega umjetničkih ličnos.Tako i Muris Čorbić, apatrid sa srcem Bosne, koji tragičnost egzi-

    stencije ne dramazira, već 'izlaz' nalazi kroz apoteozu i moć ljuba-

    vi, dobrote i oprosta. On kroz bol ranjene duše kroči katharzičnimputovima svog likovnog izraza do oslobođenja mira i oprosta. I ka-da likovno materijalizira tonalitet dualnos svjetla i tame, kada sli-ka tamnim valerima, on završava toplim tonalitetom pomirbe, do-brohotnos. Blizak i informelu, likovni znakovi su traumačni grče-vi duše, izraženi kroz poeku bogate imaginacije. Simbolikom ele-

    mentarne jednostavnos i proživljenje duhovnos, on alegoriziralikovnim potezima 'mov' stećaka, minareta, pendžera – ukompo-

    niranima u tkivo likovne materije. Nesvjesne antečnos duše isvjesnost egzistencijalne sudbe, grade dublju simboliku. I tako au -

    tor svjedoči iz srca Bosne o srcu Bosne.”Likovni izričaj Muris Čorbić gradi različim materijalima i obli-

    cima kroz slike i instalacije. Za one koji nisu vidjeli ni okom osjelimiholjske godine Čorbića, Zalokar opisuje simbolikom “pčurine”koja raskomadava srce Bosne: “On likovno obznanjuje stalno vra-

    IZLOŽBA “RIJEČKE MIHOLJSKE GODINE” MURISA ČORBIĆA RIJEKA, 25.11.02.12.2014.

    Put do smiraja duše

    ćanje zla, ali i mira od vremena krstjanstva do danas. 'Pčurina' jeokrenuta od svjetla koje prodire iz dubina dobre duše i sutrašnjice,i dopire do nas. Nevinim koracima 'cipele' žrtava ispred i iza trago-

    va zloduha, najavljuju – ljubavlju se pobjeđuju sile mraka. Bol dušese korpocira u nadi, kao smiraju te boli. Likovni objek/instalacije

    dviju crnih 'kosa' isto tako slijede obzorje modaliteta naricaja i sim-bolike – patnja i ono tragično ima svoj početak i kraj. I jedna i drugainstalacija upućuju na ono treće: 'prelazak preko rijeke Sks', sim-

    bolizirajući egzodus ali i obalu spasa. Valja nama preko rijeke.”Čorbić je kroz ovu instalaciju pokazao da je kroz ranije radove

    pejzaža, preko kataklizmičkih gura rata, patnje, zla – i dalje, došaodo smiraja oprostom čiste duše. U tom kontekstu Zalokar isče ka-ko je veći dio duše, zapravo, kaos, ali se kroz kozmos simbola nazireizlaz u novi smisao, ulaz u novi dom. “Likovne forme se rastvaraju izgušnjavaju potaknute nesvjesnim impulsima /pulsacijama – na sli-

    kama, kolažima, instalacijama. Likovno tkanje izraženo je impulsi-

    ma ranjene duše – 'kose' ostaju daleko iza 'cipela' a 'prijelaz Sksa'uranja i iščezava u miru primorske lučice.”

     Prognan iz svoje rodne Banja Luke, svestrani umjetnik MurisČorbić utočište pronalazi na Hvaru, a potom u Rijeci. Svoja iskustvadolaska u Rijeku pretače u izložbu “Riječke miholjske godine”. Pri-tom isče: “Kada čovjek ostane bez svoga grada, zavičaja i države,to jako boli i patnja se godinama nakuplja. Ne mrzim nikoga, imamsnagu oprosta, ali zaboravi nikada neću. Došao sam u Rijeku i na-

    stavile su se lijepe riječke godine na mnoge lijepe banjalučke godi-

    ne. Povezalo se nešto u tom zlu dobro. Rijeka me prelijepo primilai 1982. sam prvi put izlagao u Rijeci, tako da nisam baš došao kaoanonimus. Zahvalan sam i gradu Rijeci i Republici Hrvatskoj što sume primili, zašli i omogućili mi novi život. Ja se sa svojim radomsada kao hrvatski slikar, ali nikada se nisam odrekao svoje Bosne.

    Ja sam i hrvatski i bosanski slikar. Nastojim se oduži svojim ra-dom.”q

    Ismet ISAKOVIĆ

    Muris Čorbić je rođen u Banja Luci1950. godine gdje je proveo veći dio ži-vota. Bio je član Društva likovnih umjet-nika Banja Luke, Udruženja likovnihumjetnika BiH i bivše Jugoslavije i Asso-

    ciaon Internaonale des Arts Pla-sque. Nakon ratne deportacije 17.ožujka 1993. na otok Hvar, dolazi u Rije-ku, te postaje članom Hrvatskog druš-tva likovnih umjetnika Rijeka, HDLUZagreb i Internaonal Associaon ofArt-UNESCO. Sada živi i radi u Rijeci.Član je Hrvatske zajednice samostalnih

    umjetnika (HZSU) u statusu slobodnog umjetnika. Do sada je imao 53samostalne i oko 205 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, sudionik jevelikog broja likovnih kolonija i seminara, nekoliko humanitarnih akci-

     ja i donacija za djecu, kao i bolesne branitelje. Ilustrirao je nekolikoknjiga. Dobitnik je više nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu:1981. godine (Republička BiH), 1984. i 1985. godine (na nivou bivšeJugoslavije), te 1994. godine Internacionalna nagrada za slikarstvo Se-

    lley (Mađarska). Slike mu se nalaze u mnogim galerijama i privatnimkolekcijama širom svijeta.q

    Otvorenje izložbe u riječkom Državnom arhivu

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    14/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    14 PREPORODOV JOURNAL 169

    U povodu proslave 25. studenog/novembra, Dana državnos

    Bosne i Hercegovine, u Islamskom centru u Rijeci, u srijedu, 26.studenog 2014. organiziran je bogat program u organizaciji Vijećabošnjačke nacionalne manjine za Grad Rijeku i Udruge mladih boš-

    njaka i njihovih prijatelja grada Rijeke i Primorsko-goranske župani-

     je. Središnji događaj bila je tribina pod nazivom “Konnuitet držav-

    nos Bosne i Hercegovine” na kojoj su o odnosima BiH i Hrvatskete opstojnos bosanskohercegovačke državnos u suvremenimizazovima govorili saborski zastupnik Nedžad Hodžić i povjesničardr. sc. Zlatko Hasanbegović, stručni suradnik na Instutu društve-nih znanos “Ivo Pilar” u Zagrebu.

    Unatoč brojnim problemima koje ima, integritet i suverenitetBosne i Hercegovine nije ničim ugrožen ni će ikad bi, istaknuo je

    Hodžić. “Daytonski sporazum koji je na snazi i koji nije idealnofunkcionalno ustavno uređenje, treba dorađiva. Svaka njegovadorada će u budućnos ići ka armaciji Bosne i Hercegovine kaofunkcionalno bolje organizirane države za sve njezine narode i gra-

    đane. Ekonomska kriza prisutna je u BiH, ali osim nje – i kriza mo-

    rala i kriza polike. Stoga na budućnost moramo gleda s opmiz-mom i u tom svjetlu je obilježavanje Dana državnos Bosne i Her-cegovine slavlje za sve Bosance i Hercegovce. Malo je praznika skojima se ono može usporedi.”

    Odnosi Hrvatske i BiH promijenili su se samo u odnosu na ulazakHrvatske u Europsku uniju. Dugo smo živjeli zajedno u bivšoj Jugosla-

    viji da bi se nakon raspada države obe zemlje osamostalile, rekao jeu nastavku Hodžić. Dodaje da je bilo tu i određenih poličkih lutanja,ali u svakom slučaju Hrvatska i BiH su dvije prijateljske zemlje. S ula-

    skom Hrvatske u Europsku uniju i ostankom Bosne i Hercegovinezemljopisno na granicama EU, unijelo je neke specičnos i nadamse da će u budućnos polika Hrvatske i Europe napravi pozivnepoteze da BiH, kao i ostale zemlje iz regije, čim prije zakorače naeuropsko tlo gdje zemljopisno pripadaju, ali i u organizacionom smi-slu. Hodžić isče kako BiH očekuje veliki doprinos Hrvatske u Europ-

    skoj uniji po pitanjima podrške i uranja puta pristupanju Bosne iHercegovine, Srbije i drugih zemalja regije. U tom smislu pred Bo-

    snom i Hercegovinom je veliki zadatak, a najveća zapreka je Dayton -

    ski sporazum, kojega treba uvažava iako nije idealan. “Potrebno jeradi određene modikacije tog sporazuma. Njegova pozivna stvar

     je što je potpisivanjem sporazuma zaustavljen rat, ali s druge strane je napravio i nefunkcionalnu državu”, upozorava Hodžić.

    “Nadam da će sve polike, polike sva tri naroda i svih građa-na, učini u narednom vremenu sve za bolju budućnost. Na ovajnačin Bosna i Hercegovina ne može u ekonomskom smislu napre-dova, ali zajedničkim snagama to se može promijeni i na tomtragu treba traži rješenje u poboljšanju šansi za ulazak BiH u EU.Onog trenutka kada BiH ekonomski ojača sigurno će bi prihvatlji-

    vija za EU.” Hodžić dodaje kako važnu ulogu igra presuda Europ-

    skog suda za ljudska prava gdje postoji obveza da se ona imple-

    menra. “Bosna i Hercegovina je zemlja tri naroda i svih građana.U njoj važi temeljno pravo da biraš i budeš biran. Odabrani moraju

    zadovolji i upravo u toj presudi se mora naći model kako će se topravo implemenra i tu vidim pozivan korak i rješenje kako sepribliži Europskoj uniji. Kad će to bi, nadam se čim prije.”

    OBILJEŽAVANJE DANA DRŽAVNOSTI BIH U RIJECI

    Zemlja tri naroda i svih građana

    Govoreći o uvjema u kojima je Daytonski sporazum potpisan injegovim rezultama danas, Hodžić poručuje da je riječ o podjelienteta koji funkcioniraju kao zasebne države i upravo na tom tra-gu treba traži nova rješenja. “Mora se pronaći minimum za zajed-ničku državu. Nitko ne spori da je BiH zemlja tri naroda, zemlja Bo-

    sanaca i Hercegovaca, ali treba naći model koji će poboljša sadaš-

    nju državu. Ono što smatram neprihvatljivim, a mislim da takorazmišlja i većina Bosanaca i Hercegovaca, a nadam se u tom smi -

    slu podršci Europske unije, jeste moguće izjašnjavanje o nekakvomcijepanju države. Daytonski sporazum je minimum organizacijedržave BiH i svaka druga promjena mora ići ka njenoj ekasnos, anikako ka disoluciji nekih njenih dijelova”, poručio je Hodžić.

    O rekapitulaciji poličkih odnosa u bosanskohercegovačkoj poli-ci, poslijeratnom, postdaytonskom razdoblju s naglaskom na anali-zu odnosa u bošnjačkoj polici, njezinih dosega, rezultata i zabluda izkojih se trebaju iščita konture nekog novog i plodnijeg razvitka na-

    kon posljednjih izbora, govorio je zagrebački povjesničar Zlatko Ha-

    sanbegović. Osvrćući se na protekle izbore i podijeljene reakcije upolici i društvu, poručo je da se izbori, s obzirom na samu strukturuBiH, trebaju gleda iz svakog pojedinačnog nacionalnog konteksta.Govoreći o bošnjačkoj polici iznio je argumentaciju o velikom poli-

    čkom porazu polike koja je u posljednjih 10 godine usmjeravalapolički život na tzv. pseudograđanski blok pod vodstvom SDP-a koji

     je doživio veliki poraz. “Po mome sudu, sami birači, posebno u boš-njačkom korpusu, poslali su jasnu poruku što misle o dosezima tepolike kao i njezinim 'avanturama' od slučaja Komšić do ostalih.”

    Hasanbegović poručuje kako su građani inertni kada je polikau pitanju, no to je obilježje i drugih europskih zemalja. S m u vezini nedavne prosvjede u kojima su građani izašli iz h indiferentnihokvira, ne tumači kao jasno zauzimanje stava. Objašnjava ih u kon-

    tekstu sloma jedne polike koja se vodila. “Bez obzira na dojmovekoji su se mogli steći u javnos, prosvjedi po mome sudu uopćenisu bili masovni, nego je iza njih stajala jasna polička instrumen-

    talizacija onih snaga poličkog života koji su poraženi na izborima”,zaključio je Hasanbegović.q

    Helena ANUŠIĆ

    Nedžad Hodžić, Mensur Ferhatović i Zlatko Hasanbegović natribini u Islamskom centru u Rijeci 

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    15/56

    BOŠNJACI U HRVATSKOJ

    15STUDENI 2014.

    U prostorijama Narodne knjižnice i čitaonice “Vlado Gotovac” u

    Sisku – odjel Caprag, Središnja knjižnica nacionalne manjine Boš-

    njaka, u petak, 28. studenog 2014., održana je promocija poeme“Hava majka Prijedorčanka” Admira Muhića, glavnog imama karlo-

    vačkog. Pored autora, knjigu su predstavili Ferid Krak, zamjeniknačelnika Općine Cengrad i Dževad Ponjević, profesor bosanskogjezika i književnos.

    Nakon rata najviše plaču majke, a kad izgube šest sinova i su-

    pruga ta se bol ne može mjeri ni sa čime. Admir ef. Muhić je želioispriča tužnu i nikada prežaljenu žalost majke Have Tatarević ko-joj su u jednom danu zločinci ubili muža Muharema (1939.) i šesto-ricu sinova, od kojih je najstariji imao 31, a najmlađi 18 godina –Senad (1961.), Sead (1963.), Nihad (1968.), Zilhad (1969.), Zijad

    (1972.) i Nishad (1974.). Svi su ubijeni 23.07.1992. u selu Zecovikraj Prijedora. Nakon 22 godine njihove kos su pronađene u ma-

    sovnoj grobnici Tomašica, mjestu bošnjačkog holokausta. Dženazaje obavljena 20. srpnja 2014. – sa 284 žrtve genocida.

    Prije obraćanja autora i promotora knjige, te čitanja shova po-

    eme, prikazan je lm o Havi Tatarević, koji se može pogleda i naYou Tubeu. U njemu se majka Hava – simbol bosanske majke, sim-bol boli i patnje, simbol isne o prijedorskom genocidu – s teškommukom prisjeća dana kada joj je odvedeno, a potom i ubijeno šestsinova i suprug. Hava Tatarević dobro zna tko joj je odveo djecu.Od njihovih rođaka i poznanika tražila je da joj kažu gdje i kuda suodvedeni, međum odgovor nije dobila. Ciramo završne riječi izlma: “Od desetero djece, sigurne smr tog su se dana spasila dvasina, Suad i Semir, i dvije kćerke. Jedna od njih umrla je od tuge zabraćom i ocem. Ni jedno se nije vralo kući. Novi život započeli suu Kanadi, Australiji, Americi i Njemačkoj. Snage da se vra u Zecovekod Prijedora smogla je jedino ova 77-godišnja starica. Tu boravilje, zimi je u Njemačkoj. Nije joj lako, a od Boga želi samo jedno:'Nek' im Bog sudi sa Svojom Moći. Bog nek' im dragi sudi. Ja ništadrugo ne velim nikome. Jer ima Bog za svakoga.'”

    “Ovdje nisu ubijeni pojedinci, ovdje je ubijeno čovječanstvo.Bošnjaci kao najveći stradaoci prošloga rata moraju iza sebe osta-

    vi dokument kao što je ova poema. Dokument, svjedočanstvo ioptužnicu da se ne zaboravi. U ovoj poemi nema, kao što je to upoemi 'Stojanka majka Knežopoljka', da se traži osveta uz riječi:

    'Okaj mi sina Srđana, Mrđana, Mlađana…' – ovdje toga nema. Ov-dje je samo želja da se pronađu kos, da se zna gdje je mezar, gdjeće Fahe prouči Hava Tatarević. Mi želimo bi ambasadori isne,mi ne pozivamo na osvetu, mržnju, već borbu prov zaborava”,rekao je Ferid Krak.

    “Nakon svih ratova najviše plaču majke. Plač za svojim ubijenimsinovima. Plaču sve dok su žive. Pa kada jednog dana napuste ovajprolazni Dunjaluk i odu u neki drugi bolji i ljepši svijet, ako Bog da,umjesto njih i rosa i kiša će nastavi da suze za njihovim sinovima.Tako je i Admir Muhić zasuzio ntom iz pera za jednom takvommajkom. Ta majka se zove Hava Tatarević, majka Prijedorčanka ko-

    ja je u samo jednom danu ostala bez šest sinova i muža. Kako to

    teško i žalosno zvuči. Sa svojom potresnom poemom 'Hava majkaPrijedorčanka' Admir Muhić spada u onu malu grupu ljudi koji suna ovakav način osvjedočili patnju naših majki u tužnom i teškom

    PROMOCIJA KNJIGE “HAVA MAJKA PRIJEDORČANKA” U SISKU

    Hava – simbol patnje i istine

    vremenu iza nas. Napisana jednostavnim jezikom namijenjena ješiroj publici i u sebi sadrži karakterisčne krajiške izraze i jezik da bise lakše približila publici. Ova poema je, kao književno umjetničkodjelo, epsko-lirskog karaktera”, rekao je Dževad Ponjević.

    Autor Admir ef. Muhić je uvodno podsjeo kako su tokom ratau Prijedoru počinjeni strašni i brojni zločini, naročito u ljeto 1992.godine. Plodna dolina rijeke Sane bila je dolina smr i krvi. Ubijeno

     je 3.173 ljudi, od toga 102 djece i 256 žena. U koncentracionim lo-

    gorima u i oko Prijedora – Omarska, Keraterm i Trnopolje – bilo je

    zatočena oko 31.000 ljudi. Deporrano je oko 53.000 ljudi.“Knjigu sam naslovio 'Hava majka Prijedorčanka' namjerno da-

     jući do znanja da se radi o majci Havi iz Prijedora. Treba jednostav-

    no oći u Zecove kod Prijedora i posje majku Havu, zagrli ječvrsto, poljubi joj ruku i ništa ne kaza. Svaki Bošnjak mora oćikod majke Have. Mora se upozna s onim što je ona prodeverala idoživjela i opet na kraju živi, svojim životom prkosi, prkosi ubojica-

    ma svoje djece. Isna je da je srpska vojska ubila sedam Havinihsinova i muža. Isna se mora zna, mora se pisa, mora se govori.Ona je teška, počesto neshvatljiva, nekada neprobavljiva, ali ona semora kaza jer je isna. Isna je da majka Hava živi u entetu RS,koji je natopljen krvlju njenih sinova i muža i mnogih sinova kojimaćemo sutra klanja dženazu. Majka Hava je simbol bosanske maj-

    ke, simbol boli i patnje. Ona je simbol isne”, rekao je Admir ef.Muhić.

    Za knjigu “Hava majka Prijedorčanka” osvrte su napisali MilošUrošević, Ante Ivan Mateša i bivši reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.Pogovor je napisao zagrebački muija dr. sc. Aziz ef. Hasanović,slovo u povodu mr. sc. Fatmir Alispahić, a recenzent knjige je prof.dr. Remzija Hadžiefendić Parić. Izdavač je najveći bošnjački inter-

    netski portal Bošnjaci.Net iz New Yorka (SAD).Prva promocija “Have majke Prijedorčanke” održana je 8. kolo-

    voza 2014., u Čaršijskoj džamiji u Prijedoru, gradu i općini gdje je uljeto 1992. počinjen zločin genocida. Sisačka promocija je drugapromocija u Hrvatskoj. Muhićeva poema je prethodno predstavlje-

    na 11. rujna 2014. u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Kar-lovcu.q

    Ismet ISAKOVIĆ

    Ferid Krak, Admir Muhić i Dževad Ponjević 

  • 8/9/2019 Preporodov Journal, br. 169

    16/56

    HRVATSKA

    16 PREPORODOV JOURNAL 169

    Branitelji invalidi nastavili su uporno prosvjedova pred svojim

    ministarstvom ne odstupajući od svojih zahtjeva da ministar Pre-drag Fred Mać i njegov pomoćnik Bojan Glavašević podnesuostavke. No ni ministar, odnosno Vlada nisu popusli, pa su orga-nizatori prosvjeda u Savskoj ulici priliku za dodatnu polizaciju vi-djeli u obilježavanju Dana sjećanja 18. studenog, dana kada je srbi-

     janski agresor okupirao Vukovar. No, to im neće uspje.Po procjeni vukovarske gradske uprave kao organizatora, obi-

    lježavanju Dana sjećanja u Vukovaru prisustvovalo je 80.000 gra-đana prisglih iz cijele Hrvatske, među kojima i sudionici 1. super-

    maratona Tuzla – Vukovar, kao i 32 stanara osječkog Doma učenikaSrednje ugosteljske turisčke škole, koji su propješačili 42 kilome-tra udaljenos između Osijeka i Vukovara.

    Unatoč apelima sviju, ovog puta i s desnog poličkog spektra(barem deklaravno) da se ne stvaraju podjele u hrvatskom druš-tvu na taj dan, u Vukovaru su i ove godine bile dvije kolone sjeća -nja. Namjerno ili igrom slučaja, dvije su se kolone, ona službena sdržavnim vrhom i neslužbena s predstavnicima Stožera za obranuhrvatskog Vukovara i čelnicima HDZ-a, na pola puta spojile.

    Branko Borković - Mladi Jastreb, posljednji zapovjednik obraneVukovara i 204. vukovarske brigade, izrazio je zadovoljstvo obilje-

    žavanjem Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine. “Ako sunas obilježili petom kolonom, meni je čast. Ne bi govorio o dvjemakolonama, već o manipulaciji očajnika koji očito više ne znaju nisami što hoće”, odgovorio je Borković. Ipak, izrazio je zadovoljstvo

     jer je “mali napredak posgnut”. “Ali, riječ je o nemirima koji nisuprimjereni Vukovaru, ni na 18. studenoga. Znači, opet se pokušaloradi nepodopšne”, kazao je Borković, naglasivši da bi 18. stude-

    noga trebao bi dan sjećanja na sve one koji su živote dali za Vuko-var i Hrvatsku. Zadovoljstvo Kolonom sjećanja izrazio je i ZdravkoKomšić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovin-skog rata grada Vukovara 2003. godine.

    Organizirano naguravanje

    Podjele u Vukovaru, ali i Hrvatskoj uopće, pokazale su se još jednom. Da se nešto sprema, u Vukovaru se znalo već nekoliko da-

    na, pa je tako druga kolona krenula pokraj zgrade gdje se nekadnalazio konzulat Srbije. Bila je to kolona Stožera za obranu hrvat-

    skog Vukovara. Na čelu te kolone bili su barjaktari sa zastavamaHrvatske, 204. vukovarske brigade i Stožera, a iza njih građani,igrači HNK “Vukovara 1991.” i Gimnasčkog kluba “Vukovar”, kojisu nosili zastavu Republike Hrvatske dugačku 40 metara. U toj ko-

    loni bili su i HDZ-ovi Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar Kitarović.“Ovo nije dan za polička prepucavanja ni za kampanju. Miješajumi se osjećaji ponosa i tuge zbog poginulih i nestalih. Razmišljamovdje i o žrtvi koju su dali Vukovarci, ali i što smo propusli napra-vi za Vukovar da dobije nova radna mjesta i osiguramo ostanakljudi”, rekao je Karamarko.

    I ove se godine službena kolona kretala od kruga bolnice doMemorijalnog groblja, odnosno ism onim ulicama kojima su iz-

    mučeni Vukovarci 1991. godine, nakon 87 dana u okruženju, napu-štali svoj grad. U njoj je bila i 80-godišnja Ana Polonio: “Strašno mi

     je sve ovo i jako stresno. Izgubila sam u Vukovaru sina Zorana, od

    OBILJEŽEN DAN SJEĆANJA U VUKOVARU U JEKU KAMPANJE