preporodov journal, br. 177-178

P R E P O R O D O VJournalISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 177/178 SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

KDBH PREPOROD

EMIR RAMIIZBORNA 2015. GODINA Vukovar nikad nee biti

INTERVJU EMIR RAMIBonjaka rtva nema istinskog politikog predstavnika

BOSNA I BONJAKI POLITIARIBonjaka frakcijska politika i sektarijanska svijest

SREBRENICA 1995.-2015. Historijsko pomirenje izmeu koljaa i zaklanih

MUHAMMED, A.S. POSLANIK OVJEANSTVUKnjiga o Allahovom miljeniku

GLAS I SAVJEST KOLEKTIVNE SVIJESTI OVJEANSTVA ene na braniku ivota i slobode

IMPRESUM

ISSN 1334-5052PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske PREPOROD

ZA IZDAVAA: Ervin JAHI

GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI

ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA: Edis FELI

REDAKCIJA:Emina BUINKIMirza MEIEdina SMAJLAGIAjka TIRO SREBRENIKOVI

SURADNICI:Fatmir ALISPAHI (Tuzla) Helena ANUI (Rijeka)Elvir BEIROVI (Njemaka)Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)Asim ABARAVDI (Pula)Mirela AUEVI (Pula)Samid DIZDAREVI (Zagreb)Mensur DURAKOVI (Split)Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)Senadin LAVI (Sarajevo)Helena MARKOVI (Sisak)Emir RAMI (Kanada)Mustafa SPAHI (Sarajevo)

DIZAJN: Midhat MULABDI

FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI, Enver PALALI

PRIJELOM: Dario MOLNAR

TISAK: top grafika, Velika Gorica

ADRESA: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 ZagrebTELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635 E-MAIL: [email protected] [email protected] [email protected] WEB: www.kdbhpreporod.hr

IRO-RAUN: ZABA 2360000-1101441490DEVIZNI RAUN: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

CIJENA: 15 kuna

PRETPLATA: RH150 HRK godinje BiH 40 KM godinje Svijet25 E godinje

Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije

Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske

NA NASLOVNOJ STRANICI: Emir Rami, direktor Instituta za istraivanje genocida Kanada (IGK)

P R E P O R O D O VJournalSADRAJ

UVODNIKVukovar nikad nee biti... .............................................................. 3

BONJACI U HRVATSKOJ Maraton mira i tuge ....................................................................... 4Identifikacija sa rtvama ................................................................ 5 67 godina patnji i nedaa ............................................................... 6

Da se ne zaboravi Srebrenica 1995. ............................................... 8Nekada je i tiina preglasna ......................................................... 11Nareivati dobro i odvraati od zla .............................................. 13 uvar bonjakog identiteta ........................................................ 15 Osoba visokih moralnih kvaliteta ................................................. 17

Otiao je legendarni Hadija ........................................................ 18

HRVATSKA Hrvatska se povlai iz arbitrae .................................................... 19

Oduevljenje vojnim mimohodom .............................................. 22Stop irilici u Vukovaru ................................................................. 24 Dijalogom do napretka ................................................................ 28

INTERVJU EMIR RAMI

Bonjaka rtva nema istinskog politikog predstavnika .............. 31

BOSANSKI BAROMETAR

Dodik se igra vatrom .................................................................... 41Nita od Dodikovog referenduma ................................................ 44Izmeu kulture sjeanja i kulture zaborava ................................. 47

Radi li se o veleizdaji drave BiH? ................................................ 51U BiH se ue tri historije kad je u pitanju (anti)faizam .............. 53Bonjaka frakcijska politika i sektarijanska svijest ...................... 57

ZEMLJO MOJA

Historijsko pomirenje izmeu koljaa i zaklanih .......................... 60

Kome treba ISIL u Hrvatskoj? ....................................................... 63

IZ SVIJETA Geopolitika prekretnica .............................................................. 66

KULTURA

Avaj Bosno, sirotice kleta ............................................................ 71

okantne i potresne fotografije .................................................. 72

Dostojanstveni put kroz ivot ...................................................... 74

Knjiga o Allahovom miljeniku ...................................................... 76

PRIE IZ BOSNE

to nas ima, maallah! ................................................................. 78

DIJALOG CIVILIZACIJA

ene na braniku ivota i slobode ................................................. 81

IVJETI ISLAM

Mirovni ugovor na Hudejbiji ........................................................ 85

UVODNIK

3SRPANJ/KOLOVOZ 2015.

Nakon dugih i unih rasprava i suprostavljenih stavova, pred-sjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi donijela je odluku da e se parlamentarni izbori odrati 8. studenog 2015., dakle, odluila ih je raspisati za prvi mogui datum. Predizborna kampanja je poela mnogo ranije, a u borbi za vlast u sljedeem etverogodinjem man-datu ne biraju se sredstva. estoki nacionalizam je postao pogonsko gorivo parlamentarnih izbora 2015. U svemu tome potpuno je oita medijska linija razdvajanja. Zanimljivo je da je predsjednica Grabar Kitarovi u svojoj poslanici upuenoj graanima Republike Hrvatske dala izravnu poruku medijima i novinarima apelirajui na jaanje drutvene odgovornosti i naglaavajui kako medijska sloboda po-drazumijeva etinost i odgovornost.

Potpuno tono, medijska sloboda podrazumijeva etinost i od-govornost, naroito u vremenu u kojem ivimo. A ovo vrijeme, naro-ito posljednjih tjedana, obiljeeno je novom velikom seobom na-roda, izbjeglikim plimnim valom bez presedana koji se iz zemalja Bliskog istoka kree prema zapadnoj Europi, prvenstveno Njemakoj i skandinavskim zemljama. Hrvatska se nalazi na tranzitnoj ruti, ni-je zanimljiva kao izbjeglika destinacija, praktino ne postoji interes za azil u naoj zemlji i stoga ne bi trebalo biti previe problema. Ali, zato ih ne pronai predizborno je vrijeme. Zgodno je protu-riti priu o islamizaciji Europe, okupatorskim vojskama islamskih militanata, ubaenim ISIL-ovim elementima i onda zahtijevati aktiviranje Hrvatske vojske na granicama i optuivati aktualnu vlast za nesposobnost i nebrigu za sigurnost graana. Naalost, i pred-sjednica Grabar Kitarovi vrlo brzo je pala pod utjecaj takvih ele-menata, formirala je vlastiti tab Domovinske sigurnosti, a za povjerenika za izbjeglice imenovala ni manje ni vie nego Andriju Hebranga. Tu je i ostatak dream teama, momadi snova iz 1990-ih: Jure Radi, Slobodan Lang, Mate Grani i Ivica Kostovi. Naravno, i deurni teoretiar svih moguih zavjera, admiral u mirovini Davor Domazet Loo. Pantovak je postao Jurski park i trebalo bi istraiti iz kakvih se vijuga raaju takve zamisli, pie jedan hrvatski novinar.

Naravno, takav kadar ima i svoje medije koji su usluna djelatnost svakojakih ideja i teorija zavjera pa i one: VUKOVAR NIKAD NEE BITI .

Moram pokajniki priznati (govorei u prvom licu jednine, to izbjegavam na stranicama Preporodovog Journala) sve manje i manje gledam TV-program, takve odluke idu, valjda, s godinama i ivotnim iskustvom. Takoer priznajem da sam malo vie o emisiji Bujica Osjeke TV saznao tek nedavno, na seminaru pod nazivom Mediji i nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj zatita manjina i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog drutva odranom sredi-nom lipnja 2015., u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacio-nalnih manjina Vlade RH i Savjeta za nacionalne manjine RH. Tada su o Bujici i voditelju Velimiru Bujancu mnogo govorili Suzana Kunac, lanica Vijea za elektronike medije, i Slavko Bubalo, urednik aso-pisa Izvor, kojeg izdaje Zajedniko vijee opina iz Vukovara. Go-vorili su o govoru mrnje i poticanju na mrnju, ali i voditeljevoj luka-vosti kako da izbjegne odgovornost za izreeno u emisiji. Pokajniki priznajem i da se nisam previe uzbuivao, poput pastora Martina Niemllera, onoga koji je rekao: Kada su nacisti doli po komuniste, ja sam utio; jer nisam bio komunist. Kada su zatvorili sindikalce, ja sam utio; jer nisam bio sindikalac. Kada su doli po idove, ja sam utio; jer nisam bio idov. Kada su doli po mene, vie nije bilo nikog, da se pobuni.

21.09.2015. Bujica je dola i po mene U emisiji je gostovao dr. Andrija Hebrang, predsjedniin povjerenik za izbjeglice, a negdje

u 42. minuti telefonski se javio dr. Stjepan terc, demograf s Priro-doslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu. Naravno, voditelj je znao tercove stavove i nije sluajno kada su gledatelji od njega uli i sljedee: Pokretanje ovako velike mase stanovnitva nije sluajno! Na Europu e ih krenuti oko 10 milijuna, a na udaru e se nai i dal-matinski otoci! Nije niti takva konstatacija sporna, svatko ima pravo miljenje, naroito ako je jedan od najveih hrvatskih demografa. Meutim, vie je nego sporna, dapae uznemirujua, bila vieminut-na ekranizacija telefonskog razgovora. Na TV-ekranima gledatelji su mogli vidjeti fotografiju dr. terca, a pored njega dobro znanu foto-grafiju od projektila oteenog vodovodnog tornja u Vukovaru preko kojeg je pisalo VUKOVAR NIKAD NEE BITI.

ok i nevjerica, ali i ljutnja. Dobro znamo patriotsku ratnu po-ruku iz Domovinskog rata: VUKOVAR NIKAD NEE BITI BKOBAP, i nikada nismo mogli vjerovati da e je netko pokuati upotrijebiti za bezobzirnu medijsku manipulaciju, izazivanje nove sigurnosne ugro-enosti hrvatskih graana i to u predizborne svrhe. U doslovnom prijevodu natpisa na ekranu, harf po harf, ono to je skinuto s Go-ogle translatea ita se kao FUKUFAR. Pa dobro, tko to eli da se herojski Vukovar, simbol otpora velikosrpskoj agresiji i stradanja hrvatskog naroda, preimenuje u neku arapsku verziju imena, narav-no nakon to grad osvoje okupatorske vojske ISIL-ovih dihadista.

Vukovar nikad nee biti to, pobogu, Velimire: Al-Vukovar, El-Vukovar, Al-Fukufar, Al-Qaeda City, Al-ISIL City!? S predsjednicom koja poziva na etinost i odgovornost slavio si pobjedu u stoeru HDZ-a, ali i bio gost na njenoj inauguraciji. to da mislimo o takvim politiko-medijskim naklonostima i podupiranju? Ali i o drutvenoj odgovornosti na koju poziva Kolinda Grabar Kitarovi. S druge stra-ne, to o tome misli Vijee za elektronike medije?

Islamofobija se polako uvlai i u Hrvatsku, posve je sigurno. I to u vrijeme kada sljedee godine slavimo 100-godinjicu slubenog pri-znanja islama u Hrvatskom saboru. Veliki su izazovi pred nama. Ako hrvatsko drutvo urgentno ne prepozna gangrenu islamofobnog fa-izma, koja se useljava na valu bliskoistone izbjeglike krize, prijeti opasnost da se ispie jo jedna stranica sramne hrvatske povijesti, kakva je bila ona za vrijeme ustakog reima Ante Pavelia. Ili ona za vrijeme hrvatskoga slugovanja velikosrpskom projektu, u vrijeme Miloevievog i Tumanovog pakta iz Karaoreva zvanog Nema te vie Alija, kada je Hrvatska prirodno saveznitvo s Bonjacima pretvorila u rat s bonjakim narodom. Taj rat i danas vue svoje posljedice, u vidu apartheida nad bonjakom djecom u zapadnoj Hercegovini, ali i antibosanskoj osovini Milorad Dodik Dragan o-vi zvanoj trei entitet.

Desniarski jastrebovi eljni slave, preko paranoje meu Hrva-tima, plasiraju nebulozne prie o tzv. islamskoj opasnosti, a ne ele znati da nikada ni jedan teroristiki ili ekstremistiki problem nije proiziao iz islama, ve iskljuivo iz zapadne i cionistike obavjetaj-ne manipulacije islamskim simbolima. Uasno je to se paeniki simbol Vukovara koristi kao moneta u raspirivanju islamofobnog fa-izma nad jednim narodom koji je, kao i Hrvati Vukovara, bio i jeste izloen slinom genocidnom pogromu. Hrvatske institucije i graani, u ime zatite asne uspomene na Vukovar, trebali bi ustati protiv likova koji ubiru nekakve drutvene poene na vizionarskom so-toniziranju muslimanskih nesretnika.

Na kraju, mala reklama za Bujicu, link emisije od 21.09.2015. https://www.youtube.com/watch?v=Aw7Wn5U07PU. Vrijedi po-gledati, kao znakovito upozorenje. q

Ismet ISAKOVI

UVODNA RIJE

Vukovar nikad nee biti

BONJACI U HRVATSKOJ

4 PREPORODOV JOURNAL 177/178

U sklopu obiljeavanja 20. godinjice genocida u Srebrenici, Vi-jee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba je od 6. do 10. srpnja 2015. organiziralo ultramaraton na relaciji Vukovar Sre-brenica. etvrto izdanje sada ve tradicionalnog ultramaratona odvijalo se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarovi, a supokrovitelji su bili zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi i ministar branitelja Fred Mati.

Zajedniki cilj organizatora i uesnika ultramaratona je poveziva-nje Vukovara i Srebrenice, dva grada koja su najvie stradala tokom velikosrpske agresije i rata u Hrvatskoj i BiH, podsjeanje na sve ne-vino stradale, kao i odavanje poasti rtvama Vukovara i Srebrenice. Namjera nam je podsjetiti na sve nevino stradale tijekom srpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te posebno odati poast rtvama Vukovara i Srebrenice, rekao je Kemal Bukvi, predsjed-nik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u mandatu 2011.-2015. Ujedno, povezivanjem dva grada rtve, Vukovara i Sre-brenice, elimo podii svijest o vanosti sjeanja i konanog rjea-vanja pitanja nestalih osoba kao izraza temeljne humanosti prema svima koji jo uvijek, dvadeset godina nakon rata, ne znaju nita o sudbini svojih najmilijih, pojasnio je Bukvi motive organizatora.

Ovogodinji ultramaraton istrala su etiri hrvatska ratna vetera-na: Duko trbac iz Zagreba, te Elvir Rakipovi, Robert Kasumovi i Bra-nimir Keler iz Osijeka. Prvu dionicu tralo je osam maratonaca: Duko trbac iz Zagreba, Elvir Rakipovi, doc. dr. sc. Draen ui, Robert Ka-sumovi, Branimir Keler i Borna Kovai, svi iz Osijeka, te Domagoj e-remet iz Vukovara i Alen oki iz upanje. Prvih 10-ak kilometara istr-ao je i dr. sc. Andreja Rakipovi iz Osijeka, a sudjelovali su jo i Krian Bago iz Ureda gradonaelnika Zagreba te Boidar Popovi iz Osijeka.

Ultramaraton se trao u pet etapa od Memorijalnog centra na Ovari (polazak 6. srpnja) do Memorijalnog centra u Potoarima (dolazak 10. srpnja). Prva etapa iznosila je 34 km na relaciji Ovara Vukovar Borovo Vinkovci; druga etapa od 52 km na relaciji Vinkovci upanja Bonjaci Gunja Brko; trea etapa od 51 km na relaciji Brko Bijeljina Janja; etvrta etapa od 44 km na relaciji Janja Zvornik, te peta etapa od 46 km na relaciji Zvornik Kostijerova Bratunac Srebrenica (Potoari).

4. ultramaraton Vukovar Srebrenica je zapoeo ispred Spo-men obiljeja masovne grobnice na Ovari, iz koje su 1996. godine ekshumirani posmrtni ostatci 200 hrvatskih branitelja i civila koje su poubijali pripadnici srpskih paravojnih postrojba i JNA u stude-nom 1991., nakon sloma obrane Vukovara. Prije poetka ultrama-ratona, podno Spomen obiljeja vijence su poloili i svijee zapalili sudionici i organizatori ultramaratona.

Od starta u Memorijalnom centru Ovara (Vukovar), gdje ih je ispratila skupina od pedesetak graana, lokalni ratni veterani i izaslanik ministra branitelja RH Predraga Matia, do svojeg odre-dita u Memorijalnom centu Srebrenica Potoari sudionici su pretrali ukupno 227 kilometara. Prva etapa dugaka 34 kilometra zavrila je u Vinkovcima, kada su maratonci i pratea ekipa proli kroz pjeaku zonu, gdje ih je doekao i pozdravio zamjenik gra-donaelnika Tomislav ari. Na Savskom mostu u Brkom, gdje je 7. srpnja zavrila druga etapa duga 52 kilometra, ultramaratonce je doekao zamjenik gradonaelnika distrikta Brko Esed Kadri.

4. ULTRAMARATON VUKOVAR SREBRENICA (6.-10. SRPNJA 2015.)

Maraton mira i tuge

Ponovno smo domaini ultramaratoncima koji tre u znak pijete-ta prema rtvama u Srebrenici. ast mi je to sam ih doekao i za-hvalio se na njihovoj portvovanosti, jer tre na velikim vruinama kako bi poruili cijelom svijetu da se stradanja koja su se dogodila u Srebrenici vie nikada i nigdje ne ponove, rekao je Kadri na doeku trkaa.

O potpori i srdanim doecima u svim gradovima kroz koje ul-tramaratonci prolaze svjedoio je organizator Kemal Bukvi, rekav-i sljedee: Ono to je za nas vano je da je uz nas ostao gradona-elnik grada Zagreba Milan Bandi, svi gradovi u kojima boravimo i kroz koje prolazimo, od Vukovara, Vinkovaca, Brkog. U Janji nas doeka imam Omer ef. Sami i tamo se osjeamo kao kod kue. U Zvorniku imamo doek od Islamske zajednice. Naalost, nismo uspjeli ui u Bijeljini i Zvornik, ali vjerujem da emo jednog dana to uspjeti jer ovo je ultarmaraton mira, bez bilo kakve provokacije. U Srebrenici smo uvijek dobrodoli.

Zadnja etapa ultramaratona je zavrila 10. srpnja u Srebrenici, gdje su trkae doekale majke Srebrenice na iftaru. Sutradan, 11. srpnja 2015., ultramaratonci i njihova ekipa prisustvovali su kolek-tivnoj denazi u Memorijalnom centru Srebrenica Potoari, po-vodom 20. obljetnice genocida u Srebrenici.

Trkae je na njihovom putu pratila filmska ekipa iz Osijeka, s ciljem snimanja dokumentarnog filma o ratnim stradanjima koja povezuju Hrvatsku i BiH, kojeg je inicirala graanska inicijativa Veteranski kul-turni centar u suradnji s producentskom kuom Studio dim.

Nali smo meu ovim momcima ljude koji su kadri da istre 240 kilometara. Na put traje ve etiri godine. Iz Srebrenice se vraamo u Vukovar, iz Vukovara za Srebrenicu i tako e biti stalno. Dok je svi-jeta i vijeka, zakljuio je Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u mandatu 2011.-2015. q

Samid DIZDAREVI

Ultramaraton Vukovar - Srebrenica 2015.

BONJACI U HRVATSKOJ


U Potoarima, 11. srpnja 2015., 20 godina nakon genocida u Sre-brenici, pokopano je 136 identificiranih rtava. Meu njima je i 14 ma-loljetnih mladia u dobi od 16 i 17 godina, od kojih su se neki pridruili svojim oevima ije kosti ve lee tamo. Oni su dio kolone od 8.372 ko-ji nisu doli, koji su na putu od Srebrenice do Tuzle ubijeni. U pokolju koji je trajao svega pet dana detaljno isplanirane i dosljedno provede-ne masovne egzekucije, uz nadzor UN-a s kopna i zraka te opskrbu od 30.000 litara nafte za kamione kojima su prevoeni u smrt, nisu imali nikakve anse. 8.372 jo uvijek nije konana brojka srebrenikog geno-cida. To je trenutaan broj ubijenih ije je posmrtne ostatke pronala i identificirala Federalna komisija za traenje nestalih.

Povodom obiljeavanja 20. godinjice genocida u Srebrenici, u etvrtak, 9. srpnja 2015., Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod zajedno sa Meihatom Islamske zajednice u Hrvatskoj i Vijeem bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, te uz po-kroviteljstvo Grada Zagreba i gradonaelnika Milana Bandia, or-ganizirali su komemorativni program Srebrenica 1995/2015 u Ljetnom kinu Tukanac u Zagrebu.

Na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi, koja je prethodi-la komemoraciji, gradonaelnik Milan Bandi kazao je kako su eti-ri stoerne institucije Bonjaka u Hrvatskoj inicirale da se povodom 20. obljetnice strahovitog genocida u Srebrenici na jedan drugaiji nain doara taj krvavi pir. Ni dan danas se ne zna koliko je ljudi u Srebrenici stradalo. Govori se okvirno, kao da su to krumpiri, a to su ivi ljudi. Govori se o oko 8.000, ali jo se ne zna konani broj. A to je jo stravinije, nitko nije odgovarao za ubojstvo i taj najvei genocid u novijoj povijesti Europe i ovih prostora, rekao je Bandi.

Htjeli smo efektima, tehnologijom, instrumentima 21. stoljea prikazati da je Srebrenica neto to odjekuje monumentalno i u ovom vremenu, objasnio je Ervin Jahi, predsjednik KDBH Preporod, te pozvao svu javnost da dou vidjeti Srebrenicu oima umjetnosti. Jahi je naglasio da je normativni humanizam pred Srebrenicom suspendi-ran u zapravo pet dana, te da se u tih pet dana dogodio programirani zloin koji je osmiljen u politikim kabinetima i ija je jezovitost tim vea to je Srebrenica u to vrijeme bila UN-ova zatiena zona.

Na samoj komemoraciji u Ljetnom kinu Tukanac uz brojne graane prisustvovali su i mnogi uglednici iz politikog i javnog i-vota poput predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, zagreba-kog muftije Aziza ef. Hasanovia, gradonaelnika grada Zagreba Milana Bandia, HNS-ovog saborskog zastupnika Gorana Beusa Richembergha i oskarovca Branka Lustiga.

OBILJEAVANJE 20. OBLJETNICE SREBRENIKOG GENOCIDA U ZAGREBU: SVETLOSNO-ZVUNI PERFORMANS SREBRENICA 1995/2015

Identifikacija sa rtvama Izvedeni program je bio zamiljen kao svjetlosno-zvuni perfor-

mans iji je cilj bio djelovati na prisutne izazivajui snane emo-cionalne reakcije i empatiju kroz identifikaciju sa rtvama genoci-da. elja organizatora je bila obiljeavanje 20. godinjice genocida u potpunosti oistiti od bilo kakvog prigodniarskog prizvuka, te snanim umjetnikim inom, svjetlom i zvukom evocirati pet dana (11.-15. srpnja 1995.) krvavog pokolja, u kojima su se odvijala ma-sovna ubijanja Srebreniana.

Autori ovog svjetlosno-zvunog performansa su vizualna umjetnica Ivana Franka iz Zagreba i kompozitor i vizualni umjet-nik Carl Michael von Hausswolff iz vedske. Carl Michael von Hau-sswolff ivi i radi u Stockholmu u vedskoj, od 1970-ih djeluje kao kompozitor koristei tehnologiju snimanja kao glavni instrument i kao vizualni umjetnik koristei video i mrtvu fotografiju kao i druge medije. Upitan o utisku koji je elio ostaviti na nazone odranim performansom von Hausswolff je rekao: Ono to sam elio, zajed-no sa Ivanom, je stvoriti jednu meditativnu atmosferu u kojoj e se ljudi poistovjetiti sa rtvama genocida i zamisliti se nad svime to se desilo u Srebrenici. Suautorica Ivana Franka, educirana na za-grebakoj Akademiji likovnih umjetnosti, kroz ovu izvedbu eljela je prenijeti slinu poruku: Smisao performansa je bio identifikacija sa rtvama, odnosno da nam svima bude jasno da ovo nije samo tragedija obitelji ljudi koji su ubijeni, nego tragedija svih nas i da to doivimo kroz ovaj performans.

Zaduena za koncept i koordinaciju ovog projekta, Sena Kule-novi, lanica Glavnog odbora KDBH Preporod, rekla je da sma-tra da niti tragedije rata u Hrvatskoj niti u Bosni i Hercegovini nisu bile popraene kroz umjetniki izriaj, odnosno da se nije desila jedna katarza tih stravinih dogaaja kroz umjetnost. Objasnila je da su zato pokuali upotrebljavajui dva suvremena sredstva svi-jetlost i zvuk, prikazati taj doivljaj onoga to se desilo tih pet dana od 11.-15. srpnja 1995. Na kraju je istaknula da je ovaj performans jedan apstraktan in iji je cilj da se zapravo zagledamo unutar sa-mih sebe, da se identificiramo sa onima koji su sve to proivjeli, da to evociramo kroz svjetlost i zvuk i da kontempliramo, te da ne dopustimo da se takvo neto ikad vie desi.

Komemorativni program Srebrenica 1995-2015 zavrio je fo-tografijom izraenom od brojnih malih fotografija potomaka rta-va koji su na taj nain i sami sudjelovali u ovom projektu. q

Samid DIZDAREVI

BONJACI U HRVATSKOJ


U petak, 10. srpnja 2015., u Islamskom centru u Zagrebu obiljeen je Svjetski dan Kudsa, simbol meunarodne panje prema palestin-skom pitanju i podrke palestinskom narodu koji se ve 67 godina na-lazi pod okupatorskom i uzurpatorskom izmom cionistikog reima. Dan Kudsa ili Svjetski dan Kudsa je dan meumuslimanske solidarnosti i sloge u podrci palestinskom narodu i protivljenju izraelskoj uzurpaciji palestinske zemlje, te protjerivanju i masovnom ubijanju Palestinaca.

Jeruzalem ili arapski El-Kuds u prijevodu Sveti, u poetku je nazi-van El-bejtu-l-mukaddes ili Sveta kua, tj. Sulejmanov ili Solomonov Hram. Najsvetije je to mjesto u islamu nakon Mekke i Medine. Nje-gova svetost za muslimane najprije lei u njegovoj povezanosti s Po-slanicima spomenutim u Tevratu ili Starom Zavjetu. Jeruzalem je prva kibla muslimana. Ipak, sveta priroda Jeruzalema, a posebice njegove okoline, muslimanima je potvrena Miradom, nonim putovanjem kojim je Muhammed, a.s., zajedno s melekom/anelom Dibrilom, doveden do mjesta pored sadanjeg kubbeta na stijeni. Hvaljen neka je Onaj Koji je u jednom asu noi preveo Svoga roba iz Mesdidu-l-ha-rama (Mesdida asnog) u Mesdidu-l-aksa (Mesdid daleki), iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naa pokazali. On, uistinu, sve uje i sve vidi. (Kuran: sura El-Isra, 1)

Moralnim, pravednim i istinoljubivim ljudima ovaj dan bi trebao predstavljati dan podsjeanja i na politiku, ekonomsku, humanitarnu katastrofu u kojoj se nalazi palestinski narod i drava Palestina. Isto-vremeno je ovo dan nade i vjere da e istina i pravda doi i do nje. Iako Kuds zauzima vano mjesto u srcima svih muslimana, oni nikada ne nijeu pravo na svetost tog prostora i drugim narodima. Time je vea sramota i grijeh to se narodi koji potuju Stari i Novi Zavjet i muslima-ni, kojima je u Kuranu sadran temelj tog Zavjeta, ne mogu dogovoriti da na tom mjestu, umjesto svetoga rata, bude sveti mir.

Meunarodna zajednica, kao i toliko godina do sada, uz verbal-ne osude i bez konkretnih reakcija cinino okree glavu od Palesti-naca. ivoti Palestinaca u oima naprednog zapadnog svijeta, koji decenijama ponosno dri lekcije o ljudskim pravima i demokraciji, jednako ne vrijede nita, kao to ne vrijede ni u oima Izraelaca. Naalost, suosjeanje s desetljeima progonjenim narodom Pale-stine, svodi se na sadaku raznih organizacija i verbalne osude koje nemaju vei odjek od facebook statusa srednjokolca aktiviste.

Vraanje Kuranu i njegovim jasnim i vrstim propisima

Ovogodinje obiljeavanje Svjetskog dana Kudsa bilo je fokusi-rano na parolu Svjetski dan Kudsa, emanacija palestinskih ideala, vapaj jedinstva muslimanskog ummeta protiv modernog pogan-stva i ubijanja djece od Gaze do Jemena.

U predvorju Islamskog centra u Zagrebu otvorena je izloba fo-tografija posveena ouvanju uspomene na rtve i patnje palestin-skog naroda. Izlobu je organizirala Bonjaka nacionalna zajednica za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju u suradnji s Medlisom Islam-ske zajednice Zagreb. 20-ak upeatljivih fotografija posjetitelji su mogli pogledati u narednih nekoliko dana, do srijede 15. srpnja.

Prije klanjanja dume namaza u Zagrebakoj damiji prisutni-ma se obratio dr. sc. Seyyed Mojtaba Akrami, rukovoditelj Iranskog

OBILJEAVANJE SVJETSKOG DANA KUDSA U ZAGREBU

67 godina patnji i nedaa

kulturnog centra i atae za kulturu pri Ambasadi IR Iran u Zagrebu. Njegov govor prenosimo u cijelosti.

U ime Samilosnog, Milostivog! Potovani brao i sestre, musli-mani postai, esselamu alejkum! Neka vam Allah, d.., ukabuli va post i vae molitve.

Vie nego ikada, ovih dana se uju vapaji i vide prizori iz Sre-brenice, Gaze, Jemena... Dovoljno je utipkati rije majka i dodati rije Srebrenica, Gaza, Jemen. Ugasili su se prije 20 godina vapaji mukaraca i mladia iz Srebrenice. Meutim, odjek njihovog vapa-ja, svake godine 11. srpnja, pronalaenjem njihovih kostiju iznova se uje. Druga je tragedija vapaj djece iz Gaze i pla njihovih majki u Palestini koji se uju ve nekoliko generacija. A danas, povijest pamti uasne slike ubojstva nedune djece u Jemenu.

Kako je mogue da islamski ummmet doivljava takve zloine i sabotae? Ono to se islamskome ummetu prigovara jest udaljava-nje od Kurana i suneta Poslanika, a.s. To udaljavanje je izvor svih nedaa i zaostalosti. Vraanje Kuranu i njegovim jasnim i vrstim propisima, kao to su naela ujedinjenog ummeta te izbjegavanje sukoba i konflikata, svakako je nedvosmislena, nuna i urna oba-veza. Ova obaveza dunost je svakog savjesnog lana ummeta, sve uleme i svih intelektualaca islamskih zemalja. Svaka politika ili na-mjera protiv tog naela treba se osuditi.

S druge pak strane, potrebno je upozoravati na sabotae pro-tivnika islama koji su, ba kao u vrijeme rata ashaba, sakupili svu svoju snagu u borbi protiv islamskog ummeta te razjedinjuju, sa-botiraju, vrijeaju i podravaju ubijanje muslimana. Potrebno je sauvati svijest i informiranost islamskog ummeta te pruiti otpor i

Izloba o stradanju palestinskog naroda

Seyyed Mojtaba Akrami (desno)

BONJACI U HRVATSKOJ


biti vrst u stavovima kada su potlaeni narodi u pitanju, pogotovo kada se radi o palestinskom narodu. Molim Allaha d.. za oprost ehidima Srebrenice, Palestine i Jemena.

Kuds je prvo pitanje islamskog svijeta

Posljednju dumu namaz u ovogodinjem ramazanu predvodio je kurra hafiz mr. sc. Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki. Dio hut-be u kojoj je govorio o Svjetskom danu Kudsa i pravednoj borbi palestinskog naroda prenosimo u cijelosti.

Ovo je vrijeme kad se treba vratiti Uzvienom Gospodaru i na-i mir u sebi, te pomoi onima kojima je mir potreban. A iz godine u godinu se pitamo ima li mjesta na Zemlji kojem je potrebniji mir od Palestine i ima li naroda kojem je danas potrebnija ljubav i pomo od nae brae u Palestini, Siriji, Iraku, Mijanmaru? Naalost, broj naroda koji, iz godine u godinu tragaju za mirom, sve je vei.

Ovo je vrijeme u kojem pate nevini narodi tih dijelova svijeta, a meu njima i palestinski narod. I to samo zato to je nemoan da dokae da je rtva dananje civilizacije, prema kojem je doputeno ubiti sva prava jednima da bi se osigurala odreena prava drugima; doputeno je ubijati civile jednog naroda da bi se sprijeilo ubijanje civila drugome narodu.

Ne moe se za sebe traiti mir i sigurnost, dok se drugima spre-ma rat i ubijanje; ne moe se za sebe traiti pravo na postojanje, dok se drugima sprema nestanak; ne moe se niim opravdati ubi-janje nedune djece bez obzira od koga i bez obzira zbog ega. Na-silje jednog uzrokuje nasilje drugog i tako u nedogled. No, isto tako mir i dobra volja jednog uzrokuje mir i dobru volju drugoga i tako dolazi do trajnog suivota i tolerancije.

Cijenjena brao, dananji dan, posljednjeg petka u ramazanu, milijuni muslimana postaa e odrati skupove irom svijeta, kako bi obiljeili Meunarodni dan Kudsa. Njime se treba skrenuti globalna panja na stradanja i krenje brojnih prava Palestinaca i rasvijetliti pravu prirodu izraelskog reima koji je blokirao sve napore da se na Bliskom istoku uspostavi mir, u posljednjih sedam decenija.

Kuds je prvo pitanje islamskog svijeta. ini se da se zloini koje ini IDI/ISIL uz neiju podrku, vre kako bi se smanjio znaaj pita-nja Palestine. Okupljanja na Dan Kudsa bi trebala biti odrana s vie svijesti, kako bi se dokazalo da se znaaj palestinskog pitanja ne moe umanjiti, a muslimani, bez obzira gdje ivjeli, moraju pruiti vie podrke Palestincima.

U Palestini se odvija najstraniji genocid nad jednim narodom, zato to javno traje ve 67. godinu. Cionistika paradrava ne samo da nema historijskog, biblijskog i pravnog utemeljenja, ona je izgu-bila i moralne pretpostavke za postojanje, jer je trajno obiljeena genocidom nad Palestincima, kao to je manji entitet u BiH trajno obiljeen genocidom nad Bonjacima u Srebrenici.

Cijenjena brao, pred tunu, 20. godinjicu pokolja u Srebrenici, ustrajmo ga jasno i glasno nazivati pravim imenom genocidom jed-noglasno se suprotstavljajui nijekanju da se genocid dogodio. Na sva-kom muslimanu je da suosjea sa muslimanima koji prooe golgotu Srebrenice i drugih bosanskohercegovaka stratita kao i sa narodom Palestine; da sve informacije o deavanjima prenose drugim muslima-nima i humanim ljudima, upuujui dove Uzvienom Allahu, da potpo-mognu muslimane u potrebi, ali ponajvie da se svi mi klonimo grijeha - jer grijeh moe biti uzrokom patnje drugih muslimana.

Allahu Milostivi, obaspi milou one koji neduno pate, podari im, Boe, nadu i daj im snagu da izdre sva iskuenja, a onima koji im ine nasilje oduzmi mo da to ne ine! Amin! q

Ismet ISAKOVI

PALESTINA U SRCU I DUI

Dan Kudsa ili Svjetski dan Kudsa je utemeljen na inicijativu i poziv imama Homeinija, r.a., osnivaa i utemeljitelja Islamske Republike Iran, koji je imenovao posljednji petak mubarek mjeseca ramazana Svjetskim danom Kudsa. Zadnja duma mubarek ramazana simbol je solidarnosti i jedinstva muslimana i jedinstva ummeta islama.

7. kolovoza 1979. (13. ramazana), nedugo nakon pobjede Islam-ske revolucije u Iranu, u radio i TV-poruci ajatolah Ruholah Musavi Homeini uputio je apel iranskom narodu i svim muslimanima svijeta da na taj dan pokau svoju solidarnost s palestinskom nacijom, te osu-de izraelsku okupaciju palestinskog teritorija i svakodnevne cionisti-ke zloine. U spomenutoj poruci imam Homeini, r.a., izmeu ostalog je naglasio: Ve sam vie puta upozoravao da se Izrael nee zadovo-ljiti do sada uzurpiranim teritorijem i da e on uvijek traiti vie. Dr-znuli su se i da sveti grad Kuds (Jeruzalem) proglase svojim glavnim gradom. Ako vidite i ujete da SAD i razliiti svjetski forumi, koji se toboe bave zatitom ljudskih prava, deklarativno protive ovome inu i izraelskim nedjelima, znajte da je sve to puka mimikrija, iza koje sto-ji sutinska solidarnost i podrka Izraelu. Stoga, muslimani moraju vrsto stati u zatitu Palestine. Muslimanski narodi moraju biti vrsti i ustrajni, a ako im njihove Vlade budu prepreka na tom putu, pa neka uine s njima ono to smo mi uinili s ahom Rezom Pahlavijem. Iran-ski narod je svrgnuo vlast koja je bila jaa od Vlada u drugim musli-manskim zemljama... Ovaj glas podrke Palestini treba proiriti diljem svijeta... Kuds e jednoga dana biti slobodan!

Prve demonstracije i mirni protesti ovim povodom odrani su ve dva dana nakon Homeinijeve poruke, 9. kolovoza 1979. u Teheranu i drugim dijelovima Irana. Svjetski dan Kudsa je uvrten u zvanini kalen-dar IR Iran, a mirnim protestima, tribinama i drugim oblicima javnoga djelovanja obiljeava se u bezmalo svim zemljama u kojima ive musli-mani. Inicijativa imama Homeinija, r.a., dovela je do snaenja meuna-rodne svijesti prema palestinskom pitanju, ali i shvaanja velike opa-snosti koja prijeti od strane cionistikog reima, ne samo palestinskom stanovnitvu ili regiji Bliskog istoka, nego cijelom svijetu. Svjetski dan Kudsa je praktino omoguio da sljedbenici svih nebeskih religija i svi slobodoumni ljudi iz cijelog svijeta izau na ulice svojih gradova i iskau podrku ugroenom i nebranjenom palestinskom stanovnitvu.

Ve 67 godina Palestinci podnose stranu represiju, torturu, otima-inu, ubijanja i zloine od strane vojnih i policijskih snaga izraelskog cio-nistikog reima, ali i nehumane poteze idovskih stanovnika u doselje-nikim kolonijama sagraenim na otuenim palestinskim teritorijima na Zapadnoj obali rijeke Jordan i Istonom Kudsu/Jeruzalemu. q

Damija Al-Aksa (Mesdidu-l-aksa ili Mesdid daleki)

2015

BONJACI U HRVATSKOJ


Prije 20 godina vojska bosanskih Srba predvoena Ratkom Mladiem zauzela je zatienu UN-ovu zonu Srebrenicu. Ofenziva je pokrenuta 6. srpnja 1995. i za pet dana slomljena je obrana, ali i slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a. Nakon pa-da grada i povlaenja velikog broja civila prema Potoarima, sjedi-tu UN-ova Dutchbata, nizozemski su vojnici Mladievim snagama predali sve Bonjake koji su spas potraili u toj bazi. Istodobno je trajao progon bonjakih mukaraca koji su se kroz teko prohod-ne umske predjele pokuali izvui prema teritoriju pod nadzorom Armije Republike BiH u smjeru Tuzle. Genocid u Srebrenici doga-ao se izmeu 13. i 19. srpnja 1995. i u njemu je ubijeno izmeu 7.000 i 8.000 nenaoruanih bonjakih mukaraca u dobi od 13 do 77 godina s podruja enklave Srebrenice, koje je u cijelosti etniki oieno. Protjerano je vie od 23.000 ena i djece.

Taj su zloin Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju (ICTY) i Meunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid, sukladno odredbama Konvencije o sprjeavanju genocida iz 1948. godine. Na-kon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8.372 osobe bonjake nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena. Do sada su pronaeni i identificirani te u Potoarima pokopani ostaci 6.241 rtve. Njih jo 230, prema eljama obitelji, pokopano je izvan Memorijalnog centra Srebrenica Potoari. No broj nije konaan. Uz 136 novoidentifici-ranih i pokopanih u subotu, 11. srpnja 2015., trai se jo 1.500 ljudi. U potrazi za posmrtnim ostacima ubijenih Srebreniana forenziari su do sada otkrili ak 93 masovne grobnice.

Brojnim mimohodima irom Hrvatske u petak i subotu, 10. i 11. srpnja 2015., obiljeena je tuna obljetnica, 20 godina od sre-brenikog genocida. U Splitu je odran tradicionalni Mimohod 8.372, a u Zagrebu, Sisku, Dubrovniku, Rijeci, Zadru, Puli, Labinu, Buzetu, Vukovaru i Koprivnici mimohodi pod nazivom Srebrenica svijetom hodi. Mimohodi su odrani i u Gunji i Maljevcu, selima uz granicu s BiH u kojima ivi velik broj bonjakog stanovnitva.

Split: Mimohod 8.372Nekoliko stotina graana Splita, veinom Bonjaka, sudjelovalo

je u dostojanstvenom mimohodu sreditem Splita u petak nave-er, 10. srpnja 2015. Sudionici mimohoda odjenuli su bijele majice s natpisom 1995.-2015. ne zaboravi Srebrenicu. Na elu kolone mimohoda sudionici su nosili dravne zastave Hrvatske i BiH te vi-emetarski transparent s natpisom Mimohod 8.372: 20 godina ne zaboravi Srebrenicu. Dostojanstvena kolona kretala se od Trga Republike, Marmontovom ulicom, Ulicom kralja Tomislava, potom Hrvojevom i preko splitske Rive.

U koloni je bio i splitski gradonaelnik Ivo Baldasar. Sudjelu-jem unazad dvije godine i ubudue u davati podrku kao gradona-elnik, ali i privatno. To je nezapamen zloin 21. stoljea. Pravda nije ni blizu zadovoljena i to najvie smeta. Srbi se opravdavaju na razne naine umjesto da trae oprost bez kojeg nee biti mira Ljudi su spremni oprostiti, ali i sa druge strane treba postojati do-bra volja da se prizna zloin pa e lake doi do meusobnog opra-tanja i pomirenja. Na alost, s druge strane ne postoji dobra volja da se o tome uope pria, a time i prihvati injenica genocida. Za Split je ovo vano jer mi ivimo duhom tolerancije, meusobnog

MIMOHODI U SPOMEN NA RTVE SREBRENIKOG GENOCIDA

Da se ne zaboravi Srebrenica 1995.

Split

Zagreb

Sisak

Dubrovnik

BONJACI U HRVATSKOJ


uvaavanja i multikonfesionalnosti i mislim da svi zajedno trebamo pamtiti ovaj dan, kao to treba pamtiti sve rtve Domovinskog ra-ta, ali bi trebalo pamtiti i rtve s druge strane, ali i ta druga strana treba dati ruku, kazao je gradonaelnik Baldasar.

Govorei u ime organizatora, Kadro Kulain, predsjednik Koordi-nacije bonjakih organizacija Splita i Splitsko-dalmatinske upanije, rekao je kako mu nije jasno da netko moe osporavati zloin koji je poinjen. Naalost, jo uvijek ima ljudi koji zloince pretvaraju u svoje nacionalne heroje. Nemojte da se i nama to dogaa. Nazovimo sve pravim imenom. Ako je netko poinio zlo neka i odgovara za to i zako-nu i Bogu, a ne bi smjeli veliati ni na kakav nain one koji rade ono to ne valja, rekao je Kulain, podsjetivi da je rije o jednom od najveih zloina poinjenih u Europi nakon Drugog svjetskog rata te da Europa podupirui obiljeavanje ovog dogaaja radi to sa eljom kako se ne-to takvo vie ne bi ponovilo. Vano je da se prizna kako je u Srebre-nici poinjen genocid, ali naalost neki ljudi to prikrivaju i minimiziraju i to nas duboko vrijea, a ako se nastavi tako postupati teko e doi do pomirenja. Genocid koji je poinjen na podruju srebrenikog kraja i epe u istonoj Bosni, jedan je od najveih zloina koji je poinjen na ovim prostorima od kraja Drugog svjetskog rata. Europu izgleda pee savjest pa reagira i podupire obiljeavanja da se nekome drugome to opet ne bi dogodilo, meutim odreene svjetske sile poput Rusije to ne priznaju iz politikih razloga. Postupak onih koji to u svijetu negiraju nije ni moralan, ni poten ni ljudski, rekao je Kulain te naglasio kako pravda nikad nee biti zadovoljena. Uvijek e biti onih koji e izmai osudi. Trebalo je osuditi sustav koji je to radio, a do sada nije definiran kao krivac. Zloin se radio kako bi se etniki oistio cijeli prostor.

Zagreb, Sisak, Dubrovnik, Rijeka, Zadar, Pula, Labin, Buzet, Koprivnica i Vukovar: Srebrenica svijetom hodi

Mimohod u znak sjeanja na srebreniki genocid okupio je u subotu, 11. srpnja 2015., u Zagrebu nekoliko stotina ljudi. Okuplja-nje je poelo oko 10,30 sati na Trgu Bana Josipa Jelaia, a zatim je kolona krenula u polusatnu etnju po Ilici, preko Cvjetnog trga, pa Bogovievom i Gajevom ulicom natrag do zdenca Manduevac na sredinjem gradskom trgu. Sudionici mimohoda odjenuli su bijele majice s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!, dok su na elu kolone nosili transparent s po-rukom Srebrenica svijetom hodi.

Mimohod, u organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, okupio je 500-tinjak zagrebakih Bonjaka, njihovih obitelji i prijatelja Zagrepana, pa ak i 15-ak stranih turista koji su,

kada su uli to se obiljeava, spremno obukli bijele majice i pridruili se koloni. Mimohod je organiziran u znak sjeanja na 20. obljetnicu stradanja Bonjaka i drugih naroda u Srebrenici, ali i da se pokae, da se ne zaboravi to je bilo, kako se tako neto nikad nikome vie ne bi ponovilo, poruio je Benjamin Terzi u ime organizatora. Mimohod-sku etnju Zagrebom i okupljene u njoj, Zagrepani su s potovanjem ispratili, a na povratku na Manduevcu je odrana kratka molitva/dova i puteni bijeli baloni za ehide Srebrenice. Prisustvom u mi-mohodu svoju su poast rtvama Srebrenice odali saborski zastu-pnici Jadranka Kosor i Josip Kregar, predsjednik Savjeta nacionalnih manjina Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, te glumac Goran Navojec. U mislima sam s onima koji trae i koji oplakuju, s majka-ma Srebrenice. Vrijeme ne moe umanjiti bol, a moto mimohoda Da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi neka bude pouka za povijest, poruila je Jadranka Kosor. Aleksandar Tolnauer je istaknuo da su se sve 22 manjine u Republici Hrvatskoj ne samo solidarizirale sa srebrenikom tragedijom, nego aktivno rade upravo na tome da takvih stvari vie ne bude.

I u mnogim drugim hrvatskim gradovima obiljeena je 20. go-dinjica srebrenikog genocida. Iako je veliki broj Dubrovana otiao u Potoare na kolektivnu denazu, pokop 136 rtava, u organizaciji dubrovakog ogranka BDSH na mimohodu Stradunom, u prijepod-nevnim satima u subotu, 11. srpnja 2015., sudjelovalo je oko 400 Du-brovana. Mimohod je krenuo od Onofrijeve fontane do Porta, gdje su u spomen na ubijenu djecu u Srebrenici u more baene rue, te je molitvom i minutom utnje odana poast ubijenima. Svi graani koji su se prikljuili mimohodu, dobili su i majicu s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!.

I u Sisku je u subotu, 11. srpnja 2015. odran mimohod Srebreni-ca svijetom hodi u znak sjeanja na nevine rtve najstranijeg zloina u Europi od Drugog svjetskog rata. Program obiljeavanja zapoeo je okupljanjem graana u Rimskoj ulici, na Trgu kod sata, gdje su po-dijeljene bijele majice s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!. Koloni sjeanja pridruio se biskup sisaki Vlado Koi, koji je istakao kako ljudsko zlo uvijek treba osuditi prema bilo kome da se uini, a Srebrenica je najvei primjer ljudskog zla na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata. Na sisakoj trnici Kontroba glavni imam sisaki Alem ef. Crnki kratko se obratio pod-sjeajui na genocid u Srebrenici te na kraju prouio dovu: Molimo Te, Boe, da tuga bude nada, da osveta bude pravda, da majina suza bude molitva, da se vie nikada i nikome ne ponovi Srebrenica. Amin!

Na etvrtom mimohodu sjeanja na srebreniki genocid u Ri-jeci se okupilo se vie od 500 sudionika. U mimohodu Srebrenica svijetom plovi koraali su u bijelim majicama s natpisom Srebre-

Rijeka Vukovar

BONJACI U HRVATSKOJ


nica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi! od Mosta hrvatskih branitelja, Korzom do Gata Karoline Rijeke. U more su poloili 20 rua koje simboliziraju 20. godinjicu genocida te u zrak pustili 300 bijelih balona, koji s balonima koji su u isto vrijeme puteni u ostalim hrvatskih gradovima simboliziraju 8.372 do danas identificirane rtve srebrenikog genocida.

I Zadar se pridruio gradovima u Hrvatskoj koji su mimohodom Srebrenica svijetom plovi odali poast rtvama genocida u Srebre-nici. Vie od 100 pripadnika bonjake nacionalne manjine sa zadar-skoga podruja te nemali broj ostalih graana Zadra mimohodom je prolo ulicama Zadra, prisjeajui se nedunih rtava Srebrenice. Sve generacije ukljuile su se u simbolinom odavanju poasti tragediji Srebrenice, u bijelim majicama s porukom mimohoda Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!, s bijelim ruama i balonima. Zadarski mimohod zapoeo je s Obale kneza Branimira, a s ciljem na Pozdravu suncu. U sjeanje na rtve srebrenikog genoci-da s gradskoga mosta su pustili u zrak bijele balone, te s rive u more bacili cvijee. Danas smo svi duom i mislima za Srebrenicu, za nae poginule koji su branili zemlju. Ovim gestom elimo pokazati, da ih nikada neemo zaboraviti, rekla je Aldina Begovi. Marija Buta koja je u kolonu povela i bebu u kolicima kroz suze je rekla kako nema to rei osim da je tuno to to se dogodilo prije 20 godina.

Na podruju Istre mimohod Srebrenica svijetom hodi odran je u Puli, Labinu i Buzetu. U organizaciji Vijea bonjake nacionalne zajednice Labina na obiljeavanju 20. obljetnice srebrenike tragedi-je na Trgu Labinskih rudara okupilo se 100-tinjak graana, uglavnom Bonjaka. Komemoraciji se pridruio i labinski gradonaelnik Tulio Demetlika, koji je u govoru istaknuo vanost suivota te pozvao svih da ine sve to je u njihovoj moi da se u budunosti ovakve tragedi-je nikad vie ne ponove. Potoarsku dovu proitao je glavni labinski imam Hazim ef. Beirovi. Na kraju kratke komemoracije, u zrak su puteni baloni u znak sjeanja na sve nevine rtve Srebrenice.

Posebno zanimljiv mimohod Srebrenica svijetom hodi odran je u Buzetu, u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice Buzeta. Svi uesnici mimohoda Srebrenica svijetom hodi od hotela Fon-tana do centralnog spomenika u Spomen parku Buzeta, pored bi-jele majice s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!, u svojim rukama imali su i Preporodov Journal br. 176 posveen 20. godinjici srebrenikog genocida, na ijoj naslovnici je Hasan Nuhanovi.

I Koprivnianci su se pridruili obiljeavanju sjeanja na srebre-niki genocid koji se dogodio prije 20 godina. U bijelim majicama s porukom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi! simbolino su sa sredinjeg Zrinskog trga pustili bijele balone u znak mira i pijeteta prema vie od 8.000 ubijenih Bonjaka.

Polaganjem 20 bijelih rua u Dunav te putanjem u zrak isto toliko bijelih balona, i mladi Vukovarci u organizaciji Europskog doma Vuko-var obiljeili su spomen na 20 godina od genocida u Srebrenici. elja nam je podsjetiti na taj strani dogaaj od prije 20 godina i odati po-ast brojnim rtvama", kazao je Nikola Johnny Mirkovi iz Europskog doma Vukovar. Dodao je da je mladima sve to to se dogaalo 90-tih godina danas moda daleko, ali da ele podsjetiti na stradanja kako se neto slino nikada ne bi ponovilo. Obiljeavanju obljetnice srebre-nike tragedije i genocida prisustvovao je i vukovarski gradonaelnik Ivan Penava, koji je naglasio kako je zloin koji se dogodio u Srebrenici najvei zloin poslije Drugoga svjetskoga rata. Teko je, a posebno je teko Vukovarcima koji su poetkom Domovinskog rata prolazili kroz sline stvari. Ova poruka mladih govori sve, rekao je gradonaelnik Penava, koji je takoer spustio jednu od bijelih rua u Dunav. q

Samid DIZDAREVI, Ismet ISAKOVI

DVADESET BIJELIH RUA ZA RTVE GENOCIDA U SREBRENICI

Dvadeset bijelih rua kao simbol raanja novog ivota, poloili su mali Bonjaci, lanovi Folklorne sekcije Buzetski biseri, na centralni spomenik u Spomen parku Buzeta u sklopu obiljeavanja 20. obljetni-ce genocida u Srebrenici, stravinog zloina u kojem je u samo nekoli-ko dana ubijeno vie od 8.372 osoba. Mimohod Srebrenica svijetom hodi, odran je u subotu u svim veim gradovima Republike Hrvat-ske, a na podruju Istre u Puli, Labinu i Buzetu.

Mimohod je tono u 11 sati krenuo ispred Hotela Fontana, a su-dionici buzetskog skupa odranog u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice Buzet, u bijelim majicama s natpisom Srebrenica 20 da se ne zaboravi, nikad, nikom i nigdje ne ponovi!, uputili su se prema Spo-men parku gdje su molitvom za Srebrenicu poslali svijetu poruku mira.

Mimohod Srebrenica svijetom hodi u Buzetu

Danas su oi cijelog svijeta uperene u Srebrenicu, poruio je Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala i lan Glavnog odbora Kulturnog drutva Bonjaka Hrvatske Preporod.

Srebrenica 1995. godine je kolektivna tragedija bonjakog naroda. To je na alost i velika mrlja UN-a. Dobro se zna da je tijekom rata, od 1993. godine kada je proglaena zatienom zonom pa sve do genocida, narod koji je bio u enklavi Srebrenica, oko 60.000 domicilnog stanovni-tva i izbjeglica, bio pod zatitom UN-a, odnosno cijelog svijeta. Cijeli svijet je garantirao da e njihovi ivoti biti zatieni pa ipak su krvnicima u njiho-vom genocidnom pohodu izruene nevine rtve, istaknuo je Isakovi.

Naglasio je takoer da se intenzivno, dvadeset godina negirao ge-nocid. Htjelo ga se prikazati zloinom koji je izmaknuo kontroli. No to je velika perfidna la i ja sam izuzetno ponosan to je Ivan Jakovi inicirao u Europskom parlamentu donoenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici na emu sam zahvalan njemu i zastupnicima u Europskom parlamentu, istaknuo je Isakovi.

Stravian zloin dogodio se u Srebrenici gdje su srpske snage pod komandom ratnog zloinca Ratka Mladia u etiri, pet dana pobile 8.372 osoba. Svijetu, a posebno mladim generacijama, mimohodom smo htjeli prenijeti poruku da se genocid koji se desio u Srebrenici nikada nikome vie ne smije dogoditi, istaknuo je predsjednik Bo-njake nacionalne zajednice Buzet Muhamed Muratagi.

Ponosni smo to smo sudjelovali u mimohodu. Nikada ne smijemo zaboraviti ni Srebrenicu kao ni gradove Lijepe nae koji su imali velika stradanja, naglasio je predsjednik Udruge antifaista Buzet Edo Jerman.

Ponosan sam gradonaelnik grada iji su se sugraani odazvali ovoj povorci jer rtve neovisno o nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj ili bilo kojoj drugoj pripadnosti, zasluuju poast, istaknuo je gradonaelnik Buzeta Sinia uli. q

Gordana ALI VERKO (Glas Istre, 12.07.2015.)

BONJACI U HRVATSKOJ


U subotu, 11. srpnja 2015., povodom 20. godinjice genocida u Srebrenici, Nacionalna zajednica Bonjaka Istre, u prepunoj dvora-ni Kina Valli u Puli organizirala je komemoraciju pod nazivom Da se nikad ne zaboravi Srebrenica, u okviru koje je prikazan dugo-metrani dokumentarni film Daleko je Tuzla autora Avde Huse-inovia.

Iako je Tuzla od Srebrenice udaljena 90-ak kilometara, put do slobode iz zatiene zone Srebrenica, za 8.372 Bonjaka bio je ne-dostian. Na najbrutalniji nain, mukarci, starci i djeaci ubijeni su samo zato to su pripadali drugoj naciji i to su bili druge vjere. Naalost, i ak nakon 20 godina, preivjeli i dan danas pokapaju svoje najmilije, u uvodnom dijelu programa rekla je voditeljica programa prof. Nermina Mezuli.

Kroz bogatu povijest Srebrenica je mijenjala svoj naziv, od Ar-gentarija, Argentum, Bosnia Argentaria, a na podruju Srebrenice postojali su tragovi ivota jo od najranijih vremena, to je bilo uvjetovano povoljnim zemljopisnim poloajem i bogatstvom sre-brenom rudom. Danas Srebrenica predstavlja genocid. Srebrenica je grad patnje koja se rijeima ne moe opisati.

Srebrenica mjesto kolektivne bonjake tragedije i crna mrlja na savjesti ovjeanstva

Senad Pri, predsjednik Nacionalne zajednice Bonjaka Istre, naglasio je da je cilj programa odati poast ubijenim Bonjacima i izraziti duboko suosjeanje sa srebrenikim majkama i obiteljima ubijenih, ali i da se bolje sagledaju razmjeri poinjenog zloina, te kako se nikad i nigdje vie ovako neto ne bi dogodilo. Kada smo se odluivali kakav bi program napravili za obiljeavanje 20. godi-njice srebrenikog genocida, sjetio sam se djetinjstva i mladosti. Tada smo kao mladi gledali na televiziji dokumentarne filmove o strahotama koje su se dogodile u Drugom svjetskom ratu nad ido-vima, zloinima koji su se tado dogaali. To smo sve gledali u crno-bijeloj tehnici i mislili smo da se to nikada nee ponoviti. Naalost, danas to isto gledamo, ali samo u boji. Dakle, to se promijenilo? Jako smo malo napredovali. Znai, umjesto crno-bijele tehnike, danas to gledamo samo u boji. I ovaj dogaaj i sve ovo danas to se dogaa, obiljeavajui i osuujui zloine i njegujui sjeanja na rtve genocida poinjenog u Srebrenici nad Bonjacima, vjerujemo da je to doprinos da se takvi zloini nikada i nigdje ne ponove. I zbog toga sam vam zahvalan to ste doli ovdje veeras da skupa podijelimo bol i zajedniki odamo poast svim stradalima u srebre-nikoj tragediji, rekao je Senad Pri.

U emotivnim govoru duboko potovanje prema rtvama izrazio je i Vladimir Torbica, proelnik Upravnog odbora za kulturu Istar-ske upanije. Meni je danas izuzetno teko ovdje govoriti, jer vie od 8.000 ljudi u ovoj naoj Istri to je jedan Pazin. I vrlo teko mi je zamisliti da netko moe iskorijeniti jedan takav grad. Bilo to u danas rei je uvjetno reeno jedna forma kojom pokuavam odati svoje najdublje potovanje i prema onima koji su, naalost, tako zvjerski ubijeni i prema onima koji su ostali. Ja se iskreno nadam da se Srebrenica nikada i negdje nee vie dogoditi. Nisam uvjeren

OBILJEAVANJE 20. GODINJICE SREBRENIKOG GENOCIDA U PULI: PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA DALEKO JE TUZLA AVDE HUSEINOVIA

Nekada je i tiina preglasna

u to, jer evo ljudi nisu previe dobri, ali samo ovakvim injenjem moda uspijemo neto napraviti, rekao je upanijski proelnik za kulturu.

U prepunoj kino dvorani prisutnima se obratio i europarla-mentarac Ivan Jakovi, bivi istarski upan i predsjednik IDS-a, koji je zajedno s Klubom zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) inicirao donoenje Rezolucije o Srebrenici. Nakon parlamentarne procedure o njoj su raspravljala nadlena tijela Eu-ropskog parlamenta i klubovi zastupnika ostalih politikih skupina, Rezolucija je izglasana 11. srpnja 2015., na Dan sjeanja na rtve genocida u Srebrenici. Mogu rei da sam zaista iskreno sretan to sam uspio u tome da Europski parlament dobije Rezoluciju o Sre-brenici. U tuzi koju osjeam i danas ovdje, a pogotovo kada smo u Bruxellesu nedavno imali susret sa srebrenikim majkama, kada sam jo dublje osjetio i bol i tugu tih ena koje su izgubile svoje najmilije... Zato kaem: danas sam pomijeanih osjeaja, ali pono-san to imamo hrabar Parlament u kojemu je velika veina donijela Rezoluciju o Srebrenici. ao mi je to tu snagu nisu imali Ujedinjeni narodi. Vjerujem da, s druge strane, solidarizirajui se sa svima na-ma koji smo na sreu ivi, ali naroito s onima koji pate, elim ipak vjerovati da Bosna i Hercegovina, ta predivna zemlja ima europsku perspektivu. Ja u uiniti sve zahvaljujui podrci i mandatu ko-jega sam dobio, zahvaljujui i vama ja u uiniti sve da se u BiH bolje ivi, da se u BiH ima vie razumijevanja, da politiari u BiH to manje dijele narode, da to vie pokuaju si pruiti ruku. Jer jedi-no na taj nain nove generacije, novi ljudi, mogu imati perspektivu i budunost. Vjerujem i da sve zemlje zapadnog Balkana trebaju biti dio Europske unije, jer ako nita drugo, barem emo onda biti zajedno. U naoj Istri, razliiti kakvi jesmo ipak smo jedinstveni. I zato elim ovdje poruiti: uvajmo nau Istru, uvajmo nau kul-turu ivljenja u Istri, jer smo sigurno meu najboljima u svijetu po tom pitanju, rekao je Ivan Jakovi.

Esad ef. Jukan, glavni imam Istarske upanije, u nekoliko je navrata naglasio kako se jo jednom potvrdilo da je Ivan Jakovi iskreni prijatelj Bonjaka, ali i svih drugih nacionalnih manjina. Za-hvalio se i Nacionalnoj zajednici Bonjaka Istre koja je, kako ree, uvijek tu i podsjea nas na Bosnu. Naglasio je kako je o Srebrenici

Obraanje Ivana Jakovia

BONJACI U HRVATSKOJ


veoma teko govoriti, a prisutnima je ispriao istinitu priu o maloj Fatimi Muhi, koju je majka rodila u Potoarima. ivjela je samo 47 sati, nakon ega ju je srpski vojnik uguio njenom pupanom vrpcom. to je mala Fatima bila kriva? to je Fatima imala runo nekome rei ili runo uiniti nekome? Zato mala Fatima nije imala priliku da ivi? Zato mala mala Fatima nije imala priliku da proivi djetinjstvo koje smo mi, veina od nas, proivjeli? to rei za majku Umihanu kojoj su danas na denazi, na pogrebu u Potoarima od njenoga sina donijeli samo dvije kosti? Svako tijelo ljudsko ima 206 kostiju, ona je dobila danas da pokopa samo dvije kosti. Jedna kost ruke i jedna kost noge, s time da su i te dvije kosti nali u dvije razli-ite grobnice. Jel' to zasluila naa majka? Stoga, mi kada govorimo o zaboravu, kada govorimo o oprostu ja nikada ne mogu to opro-stiti, neu nikada halaliti. Jer za pokolj 8.372 osobe potrebno je 20.000 vojnika. A od toga je do sada 14 njih osueno pravomono, i jo 16 su osueni, ali nije pravomonost presude. Gdje je ostatak od 20.000 vojnika? Stoga ja, halaliti, odnosno oprostiti ne mogu. Ali isto tako ne mogu niti zaboraviti. I nauiti u svoju djecu da se 11.7.1995. desio genocid u Srebrenici. To e znati i moj Harun i moj Imran i moj Aman, ali ne da bi se osvetili, nego da bi sprijeili budue genocide. Nikada se vie ne smije desiti genocid niti prema jednom narodu. Ne uzimamo samo Bonjake kao primjer, nego niti jedan drugi narod ne smije doivjeti genocid. I mi moramo svoju djecu da nauimo da ne smiju dopustiti da jedan narod tlai drugi narod, rekao je efendija Jukan. Naglasio je kako je pokrenuta ini-cijativa da se trg ispred mesdida u Puli nazove Trgom rtava Sre-brenice, kao simbol potpore majkama Srebrenice od graana Pule.

Posljednji govornik prije projekcije dokumentarnog filma Da-leko je Tuzla bio je Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala i lan Glavnog odbora KDBH Preporod. Upoznao je pri-sutne sa sadrajem filma i njegovim redateljem, istaknuvi kako je Avdo Huseinovi najznaajniji kroniar rata u BiH, ovjek koji je na sebe preuzeo odgovornost uvara bonjakog kolektivnog sjea-nja. U periodu od 2008. godine do sada napisao je tri knjige i sni-mio 12 dokumentarnih filmova o ratu u BiH, a do kraja godine pla-nira napraviti jo dva dokumentarca. Govorei o dokumentarnom filmu Daleko je Tuzla istaknuo je kako je snimljen 2010. godine, povodom 15-godinjice genocida u Srebrenici, a obrauje ratnu tematiku u Srednjem Podrinju od 1992. do 1995. godine. Isakovi je naglasio kako se radi o najboljem filmu snimljenom na temu sre-brenikog genocida, koji se bazira na autentinim arhivskim doku-mentima. U njemu se po prvi puta na filmu pojavljuje Naser Ori, koji ekskluzivno govori o ratnim vremenima. Kroz znaajnu doku-mentaciju koja je pripadala MUP-u Republike Srpske, Drinskom korpusu i Glavnom tabu Vojske RS-a, u filmu je prvi puta javnosti prezentiran veliki dio pojedinosti vezanih za operaciju Krivaja 95,

to je bio kodni naziv za napad na Srebrenicu, Zatienu zonu UN-a, poetkom srpnja 1995. godine.

U vezi srebrenikog genocida pokuat u spomenuti nekoli-ko vanih aspekata... Ljudi su pobijeni, zakopani u brojne masov-ne grobnice i onda je krenula akcija skrivanja i negiranja velikog zloina, negiranja genocida. Iz primarnih grobnica ljudski skeleti su otkopavani buldoerima i transportirani desetinama kilometara dalje, u sekundarne, tercijarne i ine grobnice, u jame. Pronalaze se ljudski skelet od nekoliko kostiju, a svaka kost je s druge lokacije. Da bi naim prijateljima Istranima zorno, ali i brutalno objasnio to to znai, evo malo lokalne geografije: glavu naete u Puli, jednu nogu u Novigradu a drugu u Buju, jednu ruku naete u Pazinu a drugu u Buzetu, ostatak trupla je u nekoj umi, na nepoznatoj lo-kaciji i moda nikada nee biti pronaeno. Nakon srebrenikog genocida imate 20 godina kontinuiranog negiranja genocida. Me-unarodna zajednica je prije 10-ak godina natjerala Vladu genocid-ne tvorevine Republike Srpske da napravi nezavisni izvjetaj i kae to se, zapravo, dogodilo u Srebrenici. I ta nezavisna komisija Vlade RS-a dola je do zakljuka da se u Srebrenici dogodio genocid, koji je bio sistemski i planiran. U njemu je uestvovalo oko 25.000 voj-nika i logistiara, na stotine kamiona i autobusa. U tom genocidu je utvreno da nisu uestvovale samo vojne formacije bosanskih Srba, nego i vojne formacije tadanje krnje Jugoslavije, odnosno Srbije, rekao je Isakovi.

Naglasio je kako je Srebrenica mjesto kolektivne bonjake tra-gedije i sveto mjesto bonjake duhovne geografije, ali i crna mrlja na savjesti ovjeanstva, prvenstveno Ujedinjenih naroda koji nisu ispunili dobiveni mirovni mandat. Mirovne snage UN-a preuzele su emanet cijeloga svijeta da tite nezatieni narod pod svaku cijenu, da tite ivot, ljudsko dostojanstvo. Nizozemski bataljun je predstavljao cijeli svijet u Potoarima i nije izvrio povjereni zadatak. Naprotiv, ak i one koji su uli u UNPROFOR-ovu bazu u Fabrici akumulatora istjerali su van, u smrt. Potoari su sveta bo-sanska zemlja koja je natopljena krvlju bosanskih sinova i suzama bosanskih majki. UN nikada nee moi izbrisati svoju odgovornost za poinjeni genocid. Jo jedan podatak u svemu ovome je veo-ma vaan, a esto se zaboravlja. Mnogi zaboravljaju da se radilo o Zatienoj zoni Srebrenica epa; dakle i enklava epa je bila pod zatitom UN-a, ne samo Srebrenica. I to se dogaa? Ubrzo nakon genocida u Srebrenici, kada je bilo jasno to se dogodilo jer su postojale satelitske snimke dolazi do kontroliranog etnikog ienja epe. Nije bilo genocida, ali su ljudi iseljeni, deportirani. epa je predana u ruke Vojsci RS-a. Vrlo indikativno za razmiljanje i stvaranje kompletne slike o dogaanjima u srpnju 1995., rekao je Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala. q

Mirela AUEVI

BONJACI U HRVATSKOJ


Ranojutarnjim bajram namazom, u petak, 17. srpnja 2015., poela je trodnevna proslava Ramazanskog bajrama. Centralna bajramska sveanost i molitva odrana je u Islamskom centru u Zagrebu, uz tradicionalno veliki broj vjernika i direktan TV i radio prijenos Hrvatske televizije i Hrvatskog radija.

Iako su muslimani najvee rtve, oni nisu jedini

Na poetku bajramske hutbe zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, pod-sjetio je kako se na dananji dan muslimani diljem svijeta okupljaju u svojim damijama i musallama kako bi velianjem jedinog Stvoritelja i upuivanjem zahvale Njemu obiljeili kraj mubarek mjeseca ramazana mjeseca posta, molitve, oprosta grijeha, duhovnog i tjelesnog prepo-roda. Hasanovi je istaknuo kako je post ibadet za koji Allah, d.., daje posebnu nagradu i posebno ga vrjednuje: Sve to je sastavni dio nae vjere ima svoj smisao, pa tako i post. Mnogo je govora o postu, o njego-vom blagotvornom uinku na tijelo, organizam, ali posebna vrijednost posta je da je on uitelj strpljivosti, to je put ka pribliavanju Allahu, d.., jer se na mnogo mjesta u Kuranu kae: Allah je sa strpljivima. Veseli me injenica da smo zajedniki i ovoga ramazana, u miru i punini mogli sluiti svome Stvoritelju. Unato kasnoj teraviji, vruini, sparini i drugim iskuenjima, raduje i ohrabruje veliki broj omladine i dematlija koji s radou ustrajavaju u vrenju svojih obveza. I danas sam sretan i zadovoljan jer vidim spoj mladosti i iskustva u naoj damiji.

Hasanovi je naglasio alosnu injenicu o stanju islamskom ummeta: mnogi muslimani su ometani u vrijeme ramazana u vre-nju ibadeta, mnogi su prisiljeni mrsiti post, znatnom broju muslima-na je ugroen ivot, nekima su iftari sluili kao vrijeme za ubijanje jer su tada obitelji na okupu. Osim toga, mnogi danas nisu bili u prilici uope otii u damije povodom obiljeavanja Ramazanskog bajrama jer im je to zabranjeno ili su im ivoti ugroeni. Iako su muslimani najvee rtve, oni nisu jedini. Brojni narodi i pripadnici razliitih vje-ra, posebice gdje su manjina, strahuju pokazati tko su i to su, nisu u mogunosti ivjeti u punini svoje vjere, a pitanje je zato je to tako? Ljudski ego moe biti najdestruktivniji imbenik koji postoji. Neza-jaljivost ljudskih elja, prohtjeva i nerealnih ciljeva temeljenih na moi, stremljenje ka dominaciji i potiranju slabijih, te ugnjetavanja raznih vrsta danas su rastui trend koji ne vodi svijet dobru. Dok ve-liki pokazuju snagu, oni manji i slabiji trpe posljedice. Kao odgovorni ljudi moramo na to upozoravati i u skladu sa svojim kapacitetima protiv toga se boriti jer je naredba Boja: Nareivati dobro, a odvra-ati od zla. Boji poslanik Muhammed, a.s., nas poduava: Tko od vas vidi neko zlo neka ga otkloni rukom, pa ako ne moe rukom, onda jezikom, a ako ne moe jezikom neka prezre srcem, ali je to najslabiji oblik imana (vjerovanja), rekao je muftija Hasanovi.

Imetak, bogatstvo, utjecaj i mo su najbolja hrana za ljudski ego

Zagrebaki muftija je naglasio da su imetak, bogatstvo, utjecaj i mo najbolja hrana za ljudski ego, a prohtjevi koje e proizai iz toga

RAMAZANSKI BAJRAM 2015. GOD./1436. H. G.: BAJRAMSKA HUTBA ZAGREBAKOG MUFTIJE DR. SC. AZIZA EF. HASANOVIA

Nareivati dobro i odvraati od zla

vrlo esto su izvan okvira nae uzviene vjere i u domenu zabranje-nog. Mnogima su pri tome bogatstvo, ugled i mo, zapravo, cilj, a ne sredstvo za ispunjenje misije na Zemlji koja je temeljena na narei-vanju dobra, a odvraanju od zla. Hasanovi je istaknuo kako je da-nas ak i elja za mirom devalvirala u odnosu na onu za mo i utjecaj. Iako smo ovakve kvalifikacije skloniji pripisivati prolosti, one su na-alost i danas aktualne. Sve ee svjedoimo tenzijama koje na rub sukoba dovode suprotstavljene strane. Intenzivno se gubi uvjerenje da pravda i pravinost na Dunjaluku, tj. ovom svijetu uope i postoje jer je pravo sve ee uvjetovano politikom i sve manje pravo ostaje pravom, a sve vie istinom jaega i to u 21. stoljeu. Tako smo i mi na 20. obljetnicu genocida u Srebrenici sahranjivali kosti nevino ubije-nih, dok su neki u meunarodnoj zajednici pokuali sahraniti istinu o genocidu. Sve dok istina ne bude prihvaena i ne postane mjerilo za odluke u svakodnevnom ivotu, ostavit e trajnu ugrozu stabilnosti jer oni kojima je nepravda uinjena, a k tomu jo i nije sankcionirana ostavlja trajno nezadovoljstvo. Gore od toga je gubitak povjerenja u vrijednosti koje zagovaramo u 21. stoljeu, a ogledaju se u vladavini demokracije i ljudskih prava koji ovakvim odlukama rapidno devalvi-raju, a diljem svijeta daju snanu podrku razvoju planova bolesnih reima koji ukljuuju genocid nad drugim narodima. Mir nije sve, ali bez mira je sve nita, rekao je Hasanovi.

Zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj

Bajramska hutba u Islamskom centru u Zagrebu

BONJACI U HRVATSKOJ


Kritiki se osvrnuo na dananje stanje ummeta, pri emu je kon-statirao da su muslimani zavoljeli Dunjaluk vie od dozvoljenog. Pa-timo i bolujemo od elja mahom usmjerenih na Dunjaluk. I dok bi se mi muslimani trebali prisjetiti ajeta u kojima nas Allah, d.. upozorava na kaznu poput ajeta: Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troe ga na Allahovu putu navijesti bolnu patnju i to bi zbog Bojih upozo-renja morali prestati razvijati pretjeranu ljubav prema ovome svijetu, mi uglavnom inimo suprotno. Imajmo na umu da smo duni na Du-njaluku, na ovom svijetu, svaki dan raditi i boriti se za boljitak, ali isto tako da razvijanjem ljubavi prema Dunjaluku slabimo i od Ahireta se udaljavamo, a Dunjaluk je samo njiva ahiretska. Stoga su i post i sade-katu-l-fitr i zekat i had i nai ibadeti tu da bi nas zadrali u okvirima Allahova, d.., zadovoljstva. Svaki od nas, koji je u mogunosti pomo-i, a to ne uini, za svoj propust e biti pitan i za proputenu priliku emo odgovarati. Zapamtimo, istinski nae je samo ono to udijelimo, a ne zaboravite da nam je Allah, d.., kazao da u naim imetcima je dio onih koji su potrebiti, rekao je muftija Hasanovi.

Neznanje je najvei neprijatelj svakog ovjeka Naglasio je vanost obrazovanja, pri emu je istaknuo kako je

neznanje, zapravo, najvei neprijatelj svakog ovjeka. Pritom mi muslimani ne smijemo sebi dozvoliti da zapostavimo prvi kuranski imperativ koji glasi: Ikre ui, itaj!

Hasanovi je rekao kako je Ramazanski bajram dan radosti i ve-selja, pri emu moramo imati na umu i nau obitelj, nae prijatelje, susjede, poznanike i one koji su u potrebi. Potrudimo se i uinimo da dananji dan uljepamo i sebi i drugima dijelei radost zbog doe-kanog Bajrama. Dananji dan je kruna naih ibadeta, naeg odricanja i naeg stremljenja ka Bojem zadovoljstvu. Meutim, s prolaskom ramazana ne prolaze nae obaveze, niti na rad za boljitak svih, re-kao je zagrebaki muftija, koji je savjetujui o ponaanju muslima-na mimo mubarek mjeseca ramazana, citirajui kuranske ajete iz sure/poglavlja Lukman: Kada Lukman ree sinu svome, savjetujui ga: O sinko moj, ne smatraj druge Bogu ravnim, mnogobotvo je, zaista, velika nepravda. Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema njima se, na ovome svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi put onoga koji se iskreno Meni obraa; Meni ete se poslije vratiti i Ja u vas o onome to ste radili obavijestiti. O sinko moj, dobro ili zlo, teko koliko zrno goruice, bilo u stijeni ili na nebesima ili u zemlji, Allah e na vidjelo iznijeti, jer Allah zna najskrivenije stvari, On je Sveznajui. O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj od hr-avih i strpljivo podnosi ono to te zadesi dunost je tako postupiti. I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog. U hodu budi odmjeren, a u govoru ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!

Ove Allahove poruke, su ujedno i prikaz plodova ramazana koje svaki vjernik treba osjetiti i iskoristiti, ako je u upotpunio svoj post, svoj namaz i druge ibadete. Post ne proiuje samo tijelo, ve i na duh, a najbolji pokazatelj uspjenosti je da li i na dananji dan smatramo da smo bolji od drugih, da li svog brata gledamo s visoka, ili smo shvati-li da smo mali i da jedino zajedno moemo biti veliki? Molim Allaha, d.., da primi na post, namaze, ibadete, dove, da na sabur ojaa i nakon ramazana, a da nas na Ahiretu uini od sretnih i onih koji su uspjeli!, rekao je u bajramskoj hutbi zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. q

Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ


Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur iz Siska prigodnim je programom u subotu, 29. kolovoza 2015., u gotovo do kraja popu-njenoj dvorani Doma INA Rafinerija nafte Sisak proslavilo 10. godi-njicu osnutka i djelovanja. Sveani koncert pod nazivom S Nurom u srcu 2005.-2015. odran je pod pokroviteljstvom Savjeta za nacio-nalne manjine Republike Hrvatske i supokroviteljstvom Grada Siska. Koncert je imao humanitarni karakter, a prikupljana su financijska sredstva za potrebe puke/narodne kuhinje Dobrotvornog drutva Merhamet Sisak. Kao i mnogo puta u proteklih 10-ak godina, i ovu bonjaku manifestaciju vodila je Karmen Valenta, sjajna novinarka upanijskog Radio Quirinusa, velika prijateljica Bonjaka.

Pored lanova svih uzrasta, njihovih obitelji, Bonjaka iz Siska i Petrinje, Siana koji njeguju multikulturalnost i multietninost i vole dobru, pravu bonjaku/bosansko-hercegovaku glazbu, prije svega sevdalinku, koncertu S Nurom u srcu 2005.-2015. prisustvovali su Nedad Hodi, saborski zastupnik, lan Savjeta za nacionalne ma-njine RH i predsjednik BDSH, Marko Krika, zamjenik gradonaelnice Siska, Darinko Dumbovi, gradonaelnik Petrinje, Mirsad Srebreni-kovi, predsjednik SDA Hrvatske, Devad Joguni, predsjednik za-grebakog ogranka BNZH, Darjan Vlahov, v.d. proelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Sisako-moslavake upanije, Se-nad Brati, potpredsjednik Skuptine Republike Srpske, Selim Eki, potpredsjednik Skuptine opine Bosanski Novi, i mnogi drugi.

Izvanredan slavljeniki koncert

BKUD Nur iz Siska osnovano je 30. kolovoza 2005. godine. Prvih nekoliko godina djelovalo je u okviru Bonjake nacionalne zajednice grada Siska i Sisako-moslavake upanije, a zatim se osamostalilo. BKUD Nur okuplja mlade iz gradskih kvartova Ca-prag, Naselje i Drugi sektor, kao i prigradskog naselja Moenica, u kojima ive brojni Bonjaci. Jedino je kulturno-umjetniko dru-tvo koje djeluje u Sisak Predgrau, a i jedino bonjako kulturno-umjetniko drutvo na podruju Sisako-moslavake upanije.

Nurovci su u dosadanjem radu imali niz gostovanja u Hrvatskoj, Austriji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Kruna dosadanjeg rada sva-kako je sedmodnevno gostovanje u Bursi, u Turskoj u srpnju 2010. godine, kao i dva gostovanja u Austriji u zadnje dvije godine. Drutvo

PROSLAVA 10. OBLJETNICE OSNUTKA BKUD NUR IZ SISKA

uvar bonjakog identiteta je bilo pokreta i organizator 1. Smotre bonjakih kulturno-umjet-nikih drutava Hrvatske, odrane u Sisku 30. kolovoza 2008. godine na inicijativu sadanjeg predsjednika prof. Zijada Fuke. Kroz Drutvo je prolo preko 220 lanova, otprilike treina lanstva je aktivna. Ono to posebno raduje jeste injenica to je meu lanovima veliki broj mladih koji ponosno uvaju i njeguju tradiciju Bosne i Hercegovine. Svojim 10-godinjim djelovanjem postali su neizostavni sudionik svih gradskih kulturno-umjetnikih manifestacija, te su svojim radom i nastupima obogatili multukulturalnost i multietninost grada Siska.

Slavljeniki koncert otvorio je poznati glumac Zijad Grai s recitacijom pjesama bonjakog i bosansko-hercegovakog pisca i pjesnika Abdulaha Sidrana Ne mogu da zaspim i to to radi, sine?, a nakon toga prisutnima se obratio prof. Zijad Fuka, pred-sjednik BKUD Nur. On se zahvalio svim lanovima koji su prote-klih godina proli kroz sekcije i dali svoj doprinos uspjenom radu kulturno-umjetnikog drutva. Posebno je istaknuo da je BKUD Nur jedino kulturno-umjetniko drutvo u dijelu grada kojeg Siani nazivaju Sisak Predgrae. Posebno se zahvalio Sisku i Sia-nima, kao i gradskim vlastima, te Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske na stalnoj i kvalitetnoj potpori i suradnji. Sve ove godine imali smo izuzetnu potporu lokalne zajednice i Gradske uprave, to slui na diku gradu Sisku i Hrvatskoj, rekao je prof. Fu-ka, koji je bez sumnje najzasluniji za uspjean rad tog drutva koje je postalo prepoznatljivo ne samo u Sisku i Sisako-moslavakoj upaniji, nego i izvan granica Hrvatske. Takoer se zahvalio svima koji su na bilo koji nain pomogli rad njihovog drutva koje je u 10 godina uspjeno radilo na ouvanju bonjakog kulturnog i nacio-nalnog identiteta, na njegovanju bonjake pjesme i igara.

Za hvalevrijedni jubilej lanovi BKUD Nur pripremili su bo-gat program u kojem koreografiju potpisuje Ibrahim atakovi, a glazbenu obradu Jasmin iljedi Jasko. U izvedbi Djeje folklorne sekcije publiku je oduevila koreografija Igre iz bosanske avlije, a posebno nastup stare nane, koju je odglumila Enisa Zdionica, voditeljica mladih Nurovaca. Zatim su uslijedile Sandake (musli-manske) igre (rasti sunce, ota, povijn kruit, etverac, coko,coko djevojko i zetsko kolo), za neke vjerojatno najbolja koreografija Nu-rovaca, s posebno upeatljivim kretanjem po krugu u obliku pua uz ivopisne sandake bonjake nonje. Trea koreografija bila je

BKUD Nur Sisak - 10 godina rada na ouvanju bonjakog kulturnog i nacionalnog identiteta

Stara nane s najmlaim Nurovcima u Igrama iz bosanske avlije

BONJACI U HRVATSKOJ


dobro poznata Hej, Munira, gdje ti je Ibrahim?, u kojoj je kore-ograf atakovi plesaima pokazao samo osnovne korake, a kako je morao na operaciju zbog ozljede noge, koreografiju su osmislili mladi, ali i iskusni lanovi BKUD Nur Leonita Keranovi i Arnel Dedi. I pritom ugodno iznenadili...

Posebni gosti na slavljenikom koncertu bili su gosti iz Bosne i Hercegovine. Gradski folklorni ansambl Bugojno ima dugu tradici-ju i jedina je sekcija KUD-a Bugojno, koja nije prestajala sa radom od 1946. godine, pa ni u toku proteklog rata u BiH. GFA Bugojno gostovao je u preko 20 zemalja Europe i Azije, a na mnogobrojnim festivalima su dobili brojna priznanja i zahvalnice. Prvi su predstav-ljali BiH u Barceloni 1995. godine, gdje ih je tokom 10 nastupa gle-dalo preko 30.000 gledatelja. Ostvarili su vrlo uspjenu suradnju s kulturno-umjetnikim drutvima u BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji i drugim europskim zemljama. Kroz djelovanje, naroito posljednjih nekoliko godina, GFA Bugojno je ponio epitet odlinog organizato-ra tradicionalnog Internacionalnog festivala folklora koji se odrava 20. i 21. svibnja svake godine i Smotre folklora Ajvatovica. U dva festivalska dana publici se predstavi 8 kulturno-umjetnikih drutava (4 iz BiH i 4 iz inozemstva). Tokom smotre folklora Ajvatovica su-djeluje 12 drutava, iji nastup redovno prati preko 3.500 gledatelja.

Trenutno, Gradski folklorni ansambl Bugojno, koji e sljedee godine proslaviti 70 godina uspjenog rada, broji oko 200 lanova, razvrstanih u etiri grupe i Narodni orkestar. Na repertoaru ima 17 uvjebanih koreografija naroda BiH i susjednih zemalja. lanovi ansambla sudjeluju u programima svih znaajnijih manifestacija u opini Bugojno, Srednjebosanskom kantonu, kao i na festivalima i smotrama irom BiH. Umjetniki direktor, koreograf i rukovoditelj GFA Bugojno je Enes ehi. Bugojanci su za nastup u Sisku pripre-mili tri spleta igara: Splet igara gornjevrbaske regije ili Bugojanske muslimanske igre, Splet gradskih igara iz Sarajeva i ire okoline i Splet hrvatskih igara iz Bugojna.

Izvanredan dojam ostavio je enski vokalno-instrumentalni sa-stav Lipe iz Siska, koje su otpjevale dvije sevdalinke Jutros mi je rua procvjetala i Moj dilbere, kao i slijepi harmonika i pje-va sevdalinki Pavao Ani iz Moenice. On je pored sevdalinskog klasika Lijepa Rahima, otpjevao i svoju autorsku pjesmu, koja je odlino primljena od publike.

Priznanja i zahvalnice najzaslunijima, planovi za budunost

Jubilarni slavljeniki koncert bio je prigoda da se priznanja i zahvalnice zaslunim lanovima i simpatizerima zbog kojih BKUD Nur Sisak opstaje i nastavlja s radom iz godine u godinu. Pri-znanje za aktivno sudjelovanje i osobni doprinos dobile su obitelji Vakufac, Draganovi, Zdionica, Arapovi, Dedi (Esma i Arnel), Be-govi (Zemira i Alma) i Bajri (Armine i Sandi), zatim Suphija Hajda-revi, Nijaz Hafizovi, Slada Delki i Leonita Keranovi. Zahvalnice su dobili Ibrahim Novljakovi i uro Tadi (za suradnju i podrku koja izlazi iz okvira uobiajene suradnje i podrke), Ljiljana Sladi (za pomo Drutvu) i Sejad Sedi (za pomo Drutvu pri organizaciji gostovanja i nastupa koja nadilazi uobiajenu pomo), dok je po-hvala uruena Ines Naki (za redovitost i izuzetno zalaganje i kao podstrek u radu).

Plaketu kao najvie priznanje dobila su trojica najzaslunijih: prof. Agan Veli, prvi predsjednik BKUD Nur (za znaajan dopri-nos razvoju i promicanju ugleda i interesa Drutva), aban Kadri (za iznimne rezultate u stvaranju preduvjeta za rad Drutva) i prof. Zijad Fuka, predsjednik i umjetniki voditelj BKUD Nur (za dopri-

nos razvoju i promicanju ugleda i interesa Drutva, te prepoznat-ljivo osobno djelovanje kojim je Drutvo steklo ugled i ostvarilo napredak u svom radu).

Aktivnost svakog kulturno-umjetnikog drutva najbolje se vi-di u javnim nastupima i odjeku koje svojim nastupima ostavljaju iza sebe. Nastupi 'Nura' imaju viestruki znaaj. Osim to promi-emo kulturu Bonjaka, uvamo tradiciju i obiaje, nastupi su i te-melj suradnje, ponajprije s Bonjacima kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine. Nastupi i javno pojavljivanje su ujedno pokazatelj uspjenosti drutva. Svake godine bila su organizirana minimalno dva putovanja u Bosnu i Hercegovinu. Tako su Nurovci proteklih godina gostovali u Bugojnu vie puta, u Tuzli, Tenju, Vitezu, San-skom Mostu, Bihau, Bosanskoj Otoci, Kozarcu, atoroviima, Sti-jeni, turliu kod Cazina, u Vrnograu... Dva gostovanja u Austri-ji, u Ennsu kod Linza i u Beu u protekle dvije godine bila su vrlo uspjena. Bili smo i gosti naih zemljaka u Jesenicama u Sloveniji. Posebna pozornost se pridaje nastupima na podruju naeg gra-da i upanije, kao podsjetnik drugima da ovdje ive i Bonjaci i da oni nisu i ne ele biti stranci u svome gradu. Svake godine Nurovci sudjeluju na 'Teferiu' na gradskom kupalitu 'Zibel', kao i na naj-znaajnijoj manifestaciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj, 'Lipov-ljanskim susretima'. Posebno vrijedna promidba 'Nuru' je uinje-na gostovanjem na Pantovaku kod sada biveg predsjednika dr. Ive Josipovia, u okviru projekta 'Kava s graanima'. Tek e godine koje dolaze pokazati koliko je to bilo vano gostovanje Nurovaca, izjavio je za Preporodov Journal nakon koncerta prof. Zijad Fuka, predsjednik BKUD Nur Sisak.

Ponovimo, BKUD Nur je bio inicijator 1. Smotre bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske. Uz obiljeavanje 10. godi-ne postojanja i rada, Nur je ove godine domain 8. po redu Smo-tre bonjakih KUD-ova, koja e se odrati u subotu, 24. listopada 2015., u Sportskoj dvorani Brezovica u Sisku. Smotra manife-stacija iji smo inicijatori i prvi organizatori, i dalje ivi i predstavlja tradicionalno godinje okupljanje Bonjaka Hrvatske. Uz sve pro-bleme, financijske i organizacijske, smotra je uspjela opstati i to je najvanije. Smotra je do sada odrana u Sisku, Dubrovniku, Puli, te u dva navrata naizmjenino u Gunji i Zagrebu. Kako 'Nur' ove godi-ne slavi svoj prvi veliki jubilej 10 godina postojanja, tako nam je uz godinjicu pripala ast da budemo po drugi puta domaini Smo-tre bonjakih kulturno-umjetnikih drutava Hrvatske. 8. Smotra je planirana za 24. listopad u Sportskoj dvorani 'Brezovica'. Oe-kujemo nastup najmanje 10 kulturno-umjetnikih drutava, kao i goste iz inozemstva. Pripreme su ve poele, rekao je Zijad Fuka.

Sretan 10. roendan! estitke Nurovcima, od srca! qIsmet ISAKOVI

Plakete najzaslunijim lanovima BKUD Nur (Agan Veli, Zijad Fuka i aban Kadri)

BONJACI U HRVATSKOJ


U ovogodinjem mubarek mjesecu ramazanu, u ponedjeljak, 6. srpnja 2015., nakon kratke bolesti na Ahiret je preselio dr. sc. Su-lejman amdi, pripadnik udruenja Mladi muslimani, istaknuti lan Islamske zajednice u Hrvatskoj, te jedan od osnivaa Stranke demokratske akcije i svih temeljnih bonjakih asocijacija u Hrvat-skoj. U etvrtak, 9. srpnja 2015., poslije podne namaza, ispred Za-grebake damije klanjana mu je denaza namaz, nakon ega je ispraen za Sarajevo. Ukopan je u petak, 10. srpnja 2015., u hare-mu uria damije meu svojim mladomuslimanskim prijateljima.

Sulejman amdi se rodio 1926. godine u maloj bosansko-herce-govakoj ariji Purai kod Tuzle. Njegovu mladost i najljepe godine ivota odredile su burne ratne i poratne prilike. Srednjokolsko obra-zovanje u Tuzli prekinule su mu ratne okolnosti 1943. pa ga je nastavio u Sarajevu. Vjerski odgoj kojeg je ponio iz roditeljskog doma, u Sara-jevu ga je uveo u drutvo Mladih muslimana koji su u to vrijeme, kao omladinska sekcija udruenja El Hidaje, kroz odgojno djelovanje omladine, pokuali ouvati i uvrstiti svoju vjeru, tradiciju i islamske moralne vrijednosti. Koncem rata mobiliziran je i u jedinicama Jugosla-venske armije bio je do konca 1945. godine, da bi u ljeto 1946. maturi-rao i uputio se na studij u Zagreb na Poljoprivredni fakultet.

Organizacija Mladi muslimani u novoj dravi i novim drutve-no-politikim okolnostima je, kao i druge drutvene organizacije ko-je nisu bile pod uplivom i kontrolom novih vlasti, zabranjena. Mladi muslimani, svjesni opasnosti koje nosi nadirua ateizacija agresivno propagirana komunistikom ideologijom, nastoje joj se suprotstaviti na jedini mogui organizirani nain djelovanjem u ilegalnosti. Ta-ko se i Sulejman amdi, po dolasku na studij u Zagreb, povezao s lanovima Mladih muslimana u Zagrebu. Osim djelovanja u ispu-njenju svojih ciljeva, nastojali su i proiriti mreu svojih lanova, ne samo u Zagrebu ve i izvan njega. U tome ih nije pokolebalo ni prvo hapenje Mladih muslimana 1946. koji su bili osueni na relativno male zatvorske kazne. Drastini obraun s Mladim muslimanima dogodio se 1949. godine kada ih je veina pohapena, sudski pro-cesuirana i osuena na dugogodinje zatvorske kazne, a elni ljudi na smrt. Sulejman amdi je uhapen 1949. godine i osuen na 15 godina zatvora, od kojih je 9,5 odsluio u KPD Zenica.

Po izlasku iz zatvora, ubrzano je zavrio studij na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, magistrirao i doktorirao, i cijeli radni vijek proveo u struci u Agrarnom institutu koji je kasnije integriran u Fakultet poljo-privrednih znanosti Sveuilita u Zagrebu. S tog radnog mjesta umirov-ljen je 1992. godine u zvanju vieg znanstvenog suradnika.

U periodu demokratizacije drutva 1990-ih intenzivno se uklju-io u formiranje, organiziranje i rad svih bonjakih institucija. Bio je supotpisnik (meu 40 osoba) saopenja za javnost o osnivanju Stranke demokratske akcije 1990. godine. Bio je jedan od osniva-a KDBH Preporod 1991. godine, u kojem je 10 godina bio lan Glavnog odbora i pet godina potpredsjednik. Bio je takoer pred-sjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Bonjake nacionalne za-jednice Hrvatske u kojoj je bio potpredsjednik, a nakon smrti prvog predsjednika prof. dr. Nedata Paalia bio je v.d. predsjednika i uspjeno je obnovio njen rad 1997. godine. Takoer, bio je ispred Bonjaka od 1997. do 2000. godine lan Vijea nacionalnih manjina Republike Hrvatske tada krovnog manjinskog tijela na nivou Hr-

IN MEMORIAM: SULEJMAN AMDI (PURAI KOD TUZLE, 1926. ZAGREB, 2015.)

Osoba visokih moralnih kvaliteta

vatske, te lan Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba u prvom mandatu 2003. do 2007. godine. Za vrijeme rata u BiH ak-tivno je sudjelovao u pomoi Bosni i Hercegovini. Izmeu ostaloga vodio je predstavnitvo sarajevskog Merhameta u Zagrebu. Na skuptinskom zasjedanju Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju odranoj 31.05.2010. proglaen je poasnim lanom, to je bilo simbolino priznanje za njegovo sve-ukupno drutveno djelovanje u zajednici.

Denazu namaz ispred Zagrebake damije predvodio je Mir-za ef. Mei, a prigodnim rijeima prisutnima se obratio prof. dr. sc. Sead Berberovi, predsjednik Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Izmeu ostaloga, naglasio je kako je BNZH preseljenjem na Ahiret dvojice Sulejmana amdia i, nekoliko godina ranije, iia izgubila jedine poasne lanove, dva temelja i uzdanice Bonjake nacionalne zajednice.

Sulejman je uvijek zraio optimizmom. Njegov dobroudni osmijeh, ophoenje i cjelokupno ponaanje odraavale su dobrotu i plemenitost iskrenog vjernika i osobe visokih moralnih kvaliteta. Krasile su ga mnoge vrline: asnost, potenje, iskrenost, skromnost, susretljivost, blagost u ophoenju i pomirljivost, ali s druge strane i upornost, pedantnost i preciznost, te odgovoran odnos. Sve ove osobine, koje rijetko susreemo u dananje doba omoguile su mu da se na izdravanju zatvorske kazne ne demoralizira i da nakon izla-ska iz zatvora zavri fakultet, postigne najvie znanstvene stupnjeve i izgradi zavidnu profesionalnu karijeru. Nikad ga nije naputao vedar duh i sa saburom se nosio s teretima dunjalukog ivota, koji ga nije tedio. Bonjaka nacionalna zajednica ove godine pripremala je iz-davanje njegove biografske knjige Neka moja sjeanja. Stalno nas je pourivao kao da je predosjeao da mu se blii kraj. Bilo je planirano da knjigu zavrimo i promoviramo prije ramazana, ali neke objektiv-ne okolnosti i njegovo narueno zdravlje posljednjih tjedana, usporili su nas. Kad smo posljednji put razgovarali, uvjeravao sam ga da e knjiga izii do Ramazanskog bajrama. Sudbina je htjela da smo po-krenuli tampanje knjige u tiskari istoga dana kad je preselio. Iskre-no mi je ao to mu nismo uspjeli ispuniti tu elju. Svima nama koji smo poznavali Sulejmana bila je izuzetna ast druiti se i suraivati s njim, rekao je prof. dr. sc. Sead Berberovi. q

Ismet ISAKOVI

Dr. sc. Sulejman amdi (Purai kod Tuzle, 1916. - Zagreb, 2015.)

BONJACI U HRVATSKOJ


Potreseni tunom vijeu koja je stigla u klub, u dubokoj boli obavjetavamo navijae modroga kluba, sportske prijatelje i jav-nost da nas je u 62. godini ivota nakon duge i teke bolesti napu-stio veliki ovjek legendarni bivi igra i trener Dinama Ismet Hadi. On e neupitno zauvijek biti jedna od najveih legendi Di-nama, zauvijek e ivjeti u povijesti modroga kluba i u srcima svih nas, u utorak, 14. srpnja 2015., objavljeno je na web stranicama GNK Dinamo Zagreb.

Ismet Hadi Hadija (Tuzla, 07.07.1954. Zagreb, 14.07.2015.), legendarni nogometa tuzlanske Slobode i zagrebakog Dinama, pokopan je dva dana kasnije, u etvrtak, 16. srpnja 2015., u rodnoj Tuzli, na mezarju Bukovi. Pored brojnih sugraana denazi su pri-sustvovali oni s kojima je dijelio svlaionicu uveni golmani Jasmin Divanefendi, Rizah Mekovi i Marijan Vlak, zatim Devad eerbe-govi, Nihad Mujezinovi, Suad Kalesi

Rahmetli Ismet Hadi bio je lan jedne od najslavnijih gene-racija tuzlanskih crveno-crnih, ali i zagrebakih modrih. Ponikao u Slobodi iz Tuzle i vrlo rano, ve s 18 godina, izborio je standardno mjesto u prvoj momadi. Od 1972. do 1979. godine nosio je dres matinog kluba, pri emu je odigrao ak 350 utakmica. Zajedno sa suigraima izborio je 1977. godine plasman u Kup UEFA.

preporodov journal, br. 177-178

Documents