Zato pravi slona od mene? intervJU: senadin lavi eKsKlUZivno: slUaJ GornJa maoa GdJe Je meZar osnivaa saraJeva? medinsKa povelJa: prvi pisani Ustav U poviJesti dihad aneliJa U aKciJi

SADRAJSADRAJ UVODNIK Recesijski proraun vrijeme je opreza ....................................... 3 ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Zamjenik glavnog urednika: Filip Mursel Begovi Redakcija: Amina Alijagi Mirza Mei Sena Kulenovi Edis Feli Faris Nani Suradnici: Mirsada Begovi Ajka Tiro Srebrenikovi Edina Smajlagi Avdo Huseinovi (BiH) Edin Tule (BiH) Amel Suljovi (BiH) Adresa: Preporodov Journal Ilica 35, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 80 HRK godinje BiH 20 KM godinje Svijet 15 E godinje Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Begova damija u Sarajevu BONJACI U HRVATSKOJ Dramaturgija podmetanja ili odakle pirka vjetri Pirke ................. 4 Uvjeti bonjakog opstanka: vjera islam i drava BiH ................... 6 ene u Iranu ................................................................................. 9 Osteoporoza tiha epidemija .................................................... 11 Dodjela novih stipendija .............................................................. 13 Mevlud u Zagrebu ....................................................................... 14 HRVATSKA Bit u kaktus, a ne fikus ............................................................... 15 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Zato pravi slona od mene? ....................................................... 16 INTERVJU SENADIN LAVI Bonjaci nisu postali od Srba i Hrvata ......................................... 18 BOSANSKI BAROMETAR Ukidanje viza tek najesen? .......................................................... 22 Vehabije iz Gornje Maoe ........................................................... 24 Vrijeme je da ljudi otvore oi ...................................................... 26 IZ SVIJETA Inverzija stvarnosti, slika propasti ............................................... 28 KULTURA Vrbas voda nosila jablana ............................................................ Gdje je mezar osnivaa Sarajeva? ................................................ Lice s novanice od 200 KM ....................................................... Utemeljitelj suvremene bonjake politike ................................. Pisma iz tamnog vilajeta (I) .......................................................... Kulturne spavaonice otvorenog tipa ...........................................

2

38 39 40 42 44 45

PRIE IZ BOSNE Vladar svijeta sa Drine ................................................................ 46 IVJETI ISLAM Muhammed a.s. Poslanik islama (IV) ........................................ 47 POVRATAK U BUDUNOST Inteligentna igra znakova ............................................................. 50 DIJALOG CIVILIZACIJA vrsto uvjerenje ili vrsta zloupotreba vjere? ............................. 52 Medinska povelja ......................................................................... 54 MURSELOV EGISTAN Dihad Anelija u akciji ............................................................... 57 ZANIMLJIVOSTI Dravna mafija ............................................................................ 59

J O U R N A L

UVODNIK Uvodna rije

Recesijski proraun vrijeme je oprezaKrajem oujka, kao i obino, bivamo obavijeteni o raspodjeli sredstava iz Dravnog prorauna za programe udruga i ustanova nacionalnih manjina odlukom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Za razliku od prethodnih godina, ove se susreemo sa smanjenjem sredstava. Za oekivati je bilo, meutim, ouvanje prologodinje razine, s obzirom da i sam Dravni proraun nije predvien manjim od prologodinjeg. No to se nije dogodilo. Odlukom je provedena linearna pravda. Ba kao to su sredstva prolih godina poveavana linearno u jednakom postotku svim nacionalnim manjinama, bez obzira na naslijeene velike razlike, tako je i sada gotovo svima smanjen proraun za pet posto. Linearna pravda, bez obzira, ponavljam, na naslijeene velike razlike, omoguuje lanovima Savjeta najbezbolniju politiku poziciju u odnosu na velik broj korisnika. Razumljivo. Pet posto nije mnogo, rei ete. Pa i nije, jer posljednjih dvije-tri godine sredstva su dostigla razinu koja je napokon bila razmjerna programskim obavezama za koja su odobravana. Kada kaemo programskim obavezama, tada moramo znati da nije rije o profesionalnoj razini programa jer naim voditeljima, autorima, suradnicima i izvoaima osiguravamo amaterske ili jedva neto vie uvjete, a od njih oekujemo, i gotovo redovno dobivamo profesionalni rezultat. Bitno je to da su sredstva bila dovoljna da izbjegnemo nemogunost pokrivanja neizbjenih materijalnih i reijskih trokova, to se po prirodi stvari dogaalo, primjerice, u mom prvom mandatu. Problem smo rijeili i maksimalnom racionalizacijom reijskih trokova. Tu dakle, prostora za daljnje utede vie nema. Zato pet posto nije ni malo. Potrebno je naglasiti da poveanja prethodnih godina nisu samo olakala financijsko upravljanje, ve su, gotovo u potpunosti, rezultirala poveanjem i poboljanjem aktivnosti. I to je u prirodi stvari. Manjim poveanjem energije nekog sustava moe se ostvariti znatno vei obim i kvaliteta rada istog sustava. I zbog toga pet posto nije malo. No nisu smanjena sredstva za programe, rei e potencijalni sugovornik iz Savjeta, pronaavi prividno bezbolnu poziciju. Nominalno i nisu, osim tradicionalno apsurdno i neutemeljeno programska sredstva Preporodovog Journala. Ali su zato posve ukinuta sredstva za reijske trokove. Tako se zapravo kristalizira injenica da je Savjet u formi naoko zanemarivih pet posto naoko linearnog smanjenja uspio progurati odluku neshvatljivo motiviranog politikog uinka od petnaest posto smanjenja sredstava za informativnu djelatnost Preporoda. No poto je Savjet na predstavnik na ije odluke ni na koji nain ne moemo utjecati, ne preostaje nam nita drugo nego, kao i sav narod, prilagoditi se politiko-financijskoj stvarnosti. Rjeenje je provjereno. Primjenjivali smo ga u teim vremenima. Kao to su ova. Iz prologodinjeg izvjetaja, naime, proizlazi kako ukupni reijski trokovi ine oko dvadeset i pet posto ukupnih programskih sredstava. Stoga emo ove godine iznose nominalno dodijeljene svakoj od programskih aktivnosti umanjiti za navedeni postotni iznos u cilju ouvanja elementarnog funkcioniranja Drutva. Ve na prvoj sjednici predloit u tu odluku novoizabranom Glavnom odboru. to to praktino znai? Striktno emo provoditi ogranienje broja stranica naih tiskovina u skladu s odobrenim programskim obimom i spreavati svako ozbiljnije prekoraenje. Poput drugih redakcija domaih asopisa manje naklade, minimizirat emo materijalne izdatke u smislu opreme, dizajna i slinih trokova. Prostora za dodatne projekte i dodatna opremanja svih aktivnosti iz proraunskih sredstava naelno se nee pronalaziti. S druge strane, pozivamo sve lanove Drutva, predstavnike i Vijea bonjake nacionalne manjine, bonjake udruge i Islamsku zajednicu da se pretplate na naa izdanja. Pozivamo sve sponzore da pronau svoj prostor u irenju informacije o svojim djelatnostima kroz nae medije. to se tie sponzorskih sredstava za nae projekte, ona su prole godine bila znaajno via od svih prethodnih godina, ali su ta sredstva redovito vrlo namjenska i ograniena. Iz njih se stoga nisu mogli, a niti smjeli, financirati redovni trokovi programskih aktivnosti. Vrijeme je opreza. Ali i alternativnih vizija. Koje pak ne smiju ostati na razini neobjektivizirane mate i neprovjerenih oekivanja. Ba kao u cijelome drutvu Ba kao u cijelome svijetu. q Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod

3

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ O denunciranju Bonjaka u hrvatskim medijima

Dramaturgija podmetanja ili odakle pirka vjetri PirkeNevjerojatno je da se u hrvatske medije pozivaju iskljuivo pripadnici tzv. lijeve struje, i da e se u hrvatskim medijima uti pravorijek velikog knjievnika iz Bosne, Emira Pirkea, a da e se istom sustavno zanemariti izlazak Ibriimovievog Vjenika u zagrebakoj izdavakoj kui V.B.Z.. Nema anse da e barda bonjake i bosanske knjievnosti Novi list pozvati da im pie kolumnu i komentira situaciju u Bosni. Nema anse! Jesu li doista ti izvjestitelji svjesni to ine Bonjacima i muslimanima u Hrvatskoj kada piu svoje tekstove u hrvatskim najitanijim dnevnim tiskovinama! Nisu, jer uivjeli su se u ulogu nekakvih ratnih izvjestitelja iz BiH, gdje navodno islamisti i tzv. radikalni Bonjaci vode dihad protiv sekularne drave i svih ostalih. Filip Mursel BegoviNedavno mi je jedan Bonjak iz Zagreba, graevinar po struci, ispriao duhovitu dogodovtinu sa svoga gradilita. Po imenu Safet ispriao mi je da je, nakon dugo godina, napokon naao partnera koji je na, iz Bosne, s kojim e graditi, uz pomo ostalih bosanskih bautelaca, hrvatske zgrade. Safet je bio presretan novim izborom poslovnog partnera, sve do dana poetka gradnje. Dolaskom na posao, on je naem graevincu, preko itavog gradilita uzviknuo: efiku, bolan, doi vamo. Kada je na efik doao Safet se neugodno iznenadio njegovim agresivnim odgovorom: Jebo te taki poso, budalo, uti bolan, uje, majke ti, i zapamti, ovdje za tebe nisam efik, ovdje sam tef. Eto, dok Bonjaci muslimani u Hrvatskoj ekaju svoju punopravnu integraciju u drutvo, promjene u kojima bi trebali biti izrijekom spomenuti kao nacionalna manjina u preambuli Ustava RH, neki su ve izrijekom sami sebe asimilirali. Uz to, dok muslimanska inteligencija u Hrvatskoj ureuje kulturne manjinske asopise, i trudi se prikazati bosanske muslimane kao miroljubiv narod golubinje due, javljaju se glasovi iz Bosne koji e Hrvatima prezentirati sasvim drugu sliku naeg nacionalnog i vjerskog bia. Bonjaki puk u Hrvatskoj je nauo neto o sukobima lijevih i desnih u Bosni, ali ivot u dijaspori, u doba recesije, nije lagan nikome, a pogotovo nekom Bosancu doljaku s muslimanskim imenom, i to da ga se onda tiu neka medijska prepucavanja u matinoj domovini. Ne treba se previe tuiti, jer, Hrvatska je svim svojim manjinama zagarantirala mnoga prava i razne oblike kulturne autonomije. Meutim, jedna je pria na papiru, jedna je pria kada se pokuava ui u Europu, a druga je ona na gradilitima poput onog Safetovog i efikovog. Pod teretom muslimanskog imena neki radije izaberu asimilaciju od integracije. Dakle, taj spomenuti sukob lijevih i desnih, koji se sve vie rasplamsava u naoj matinoj domovini, pod pritiskom svakodnevnog ivota i nee previe znaiti hrvatskom Bonjaku. Uostalom, tko bi i mogao uope definirati pojam lijevo, kada se njegovi nazovi pripadnici poesto slue sasvim desnim metodama. Jedan od tih lijevih desniara, koji sistematski pie u hrvatskim dnevnim novinama (Novi list, Jutarnji list) jest mladi bosanski knjievnik Emir Imamovi Pirke. Dok se mi neasimilirani pripadnici muslimansko/bonjake inteligencije teko ili nikako probijamo do masovnih medija u Hrvatskoj, Pirke e zadobiti zaista neoekivano veliki prostor za jednog Emira. Razlog tome e se skrivati u izboru Pirkeovih tema. Kada e pisati za hrvatske medije, a tie se Bosne, Pirke nee zaboraviti u negativnom kontekstu spomenuti Aliju Izetbegovia i reisa Ceria, ali i mnoge druge koji njemu i slinima nisu po volji, a Bonjaci u Hrvatskoj ih veinom smatraju kao neoborive vjerske i politike autoritete. U tom smislu Hrvatima e podastrijeti kilobajte svojih misli poput: voe bosanske islamske revolucije, uvari novog morala, sarajevocentrinost, bonjaki radikalizam, islamski radikali, reislamizacija, homofobi, promjena bonjakog drutva iz sekularnog u teokratsko, islamska inkvizicija, djeca su samo kolateralne rtve... i sve e to Hrvati itati kao o opasnom po ivot susjedstvu, gdje vladaju vehabije, a reis Ceri ih podrava. Nadalje, itat e iz pera ovog moralno politikog istunca o islamskoj i bonjakoj iskljuivosti, o tome kako se uvodi islamski vjeronauk u kole i vrtie i da se zabranjuje Djed Boinjak... Pisat e o tome Emir Imamovi s veselim nadimkom Pirke, u rijekom Novom listu, dok se u tom istom gradu, nakon viedesetljetnih entuzijastikih napora i bezbroj prepreka, napokon gradi damija. Pirit e Pirke uz vjetar dok se rijeki muslimani, nakon toliko godina, ponekad zaista tegobnog ivota u meuetnikoj i meuvjerskoj netoleranciji, pokuavaju izboriti za svoja Ustavom zajamena prava. Na dan kada e Bonjak Mujo Isi podnijeti zahtjev za lokacijsku dozvolu rijeke damije taj e momak imenom Pirke u rijekim novinama ustvrditi da je Bosna strana zemlja, u kojoj vlada oaj i u kojoj vladaju bonjaki i islamski radikali. Pirkeu e se pridruiti i njegov kolega knjievnik i medijski suborac Faruk ehi te e u izjavi za isti Novi list rei: Koliina agresije i zla u Sarajevu je takva da od kue do samoposluge i natrag poeli ubiti deset ljudi, a brojka se viestruko penje ako vozi auto. Suoeni smo s terorom islama. Dok e tu njegovu izjavu itati rijeki Hrvati, mali Harun Demirovi e krenuti u osnovnu kolu u rijekom kvartu Zamet, i nakon drugog kolskog sata, recimo povijesti, dobiti batine od uenika iji su roditelji s indignacijom i gorinom povjerovali u napise Emira i Faruka. Ti klinci su od tih roditelja uli da su muslimani nepopravljivi radikali i da su Bonjaci opasni ljudi koje treba silom zaskoiti. Nee ljutitom ocu nita znaiti to to e u tom istom tekstu pod nazivom Sarajevo izmeu istoka i napada, fra Ivo Markovi, sveenik iz Samostana svetog Ante na Bistriku, izjaviti da je

4

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJvei problem to mediji pogotovo oni u Hrvatskoj i Srbiji meu bosanskim muslimanima ele vidjeti samo vehabije, to jest, po rijeima sveenika, radikalne elemente koji produbljuju ionako snane predrasude prema islamu. Nitko ne eli vidjeti sve one dobre, otvorene i pametne Bonjake kakvih je puna ova naa Bosna, rekao je fra Ivo u svojoj izjavi dok Faruk ivi pod terorom islama. Nevjerojatno, zar ne, u Hrvatskoj Faruk napada, a fra Ivo brani bosanske muslimane. Negoduje i knjievni kritiar Enver Kazaz, sveuilini profesor knjievnosti, koji dananje Sarajevo doivljava klerikalnim islamskim gradom u kojemu se dogaa spoj staljinizma i inkvizicije. Treba spomenuti i njegovog ideolokog uenika, mladog knjievnika Nihada Hasanovia, koji e, takoer, nakon objavljene knjige u cijenjenoj hrvatskoj izdavakoj kui Algoritam, u propagandnom intervjuu ustvrditi da su javna zbivanja u Bosni svedena na spektar koji ne iritira (dakle pogoduje, o.p. au.) islamske radikale. Mladi deklarirani ateista Nihad uz ibret e, dodati: Zabrana na slobodno tumaenje Kur'ana je vrlo ozbiljan problem. Sve dok u ovoj zemlji negativna kritika Kur'ana ne bude javna, i to na takav nain da negativni kritiar ne mora strahovati za svoj ivot zbog izgovorenih rijei, sve dotle mi emo ivjeti u posebnoj vrsti intelektualne neslobode. Ovo je bio samo mali presjek njihovih izjava, barem to po imenima i prezimenima zakljuujemo, ne znajui njihovo tono opredjeljenje, kao pripadnika etnikih Bonjaka iz Bosne i Hercegovine. Takvih i slinih izjava i tekstova je bilo vie, a mogli bi rei da bi njihovi autori za njih mogli dobiti nagradu za najnegativniju turistiku prezentaciju svoje zemlje u Hrvatskoj. Dakle, dok u Hrvatskoj bonjaki intelektualci i knjievnici ne dobivaju ili teko dobivaju (nemojmo se zavaravati da je rije o nekim amaterima, jer su neki od njih vie nego zaduili hrvatsku kulturu), svoje zaslueno mjesto u medijima, spomenuta ekipa bez problema dobiva sinekure u dnevnim novinama. Nedavno je na HRT-u gostovao Senad Peanin, koji je u udarnom terminu preteno odgovarao na pitanja o vehabijima, a pritom je puten i kratki intervju s Abu Omarom Khadabom, nekadanjim voom selefija u Gornjoj Maoi, koji je, izgledom Sandokana preplaio hrvatske graane izjavom da e Allahova vojska ui u Rim i da e svi osim muslimana u dehennem. Peanin nije davao dodatna objanjenja, a hrvatski novinar ga je morao uvjeriti da nisu svi takvi u Bosni. Pritom je nevjerojatno da se u hrvatske medije pozivaju iskljuivo pripadnici tzv. lijeve struje, i da e se u hrvatskim medijima uti pravorijek velikog knjievnika iz Bosne, Emira Pirkea, a da e se istom sustavno zanemariti izlazak Ibriimovievog Vjenika u zagrebakoj izdavakoj kui V.B.Z.. Nema anse da e barda bonjake i bosanske knjievnosti Novi list pozvati da im pie kolumnu i komentira situaciju u Bosni. Nema anse! Jesu li doista spomenuti izvjestitelji svjesni to ine Bonjacima i muslimanima u Hrvatskoj kada piu svoje tekstove u hrvatskim najitanijim dnevnim tiskovinama! Nisu, jer uivjeli su se u ulogu nekakvih ratnih izvjestitelja iz BiH, gdje navodno islamisti i tzv. radikalni Bonjaci vode dihad protiv sekularne drave i svih ostalih. Hrvatski itatelji e dobiti dojam da je u BiH zaista ratno stanje, da u Sarajevu stoluje neki strani Osama bin Laden, a ne reis efendija, da su Bonjaci nespremni za multietninu Bosnu, itd. Pritom e poticati sliku sebe kao novinarskih azilanata, zadnjih od svoje vrste, od onih koji jedini pronose slobodnu rije, realnu i vjerodostojnu sliku Bosne. Ma, kome se to oni ale? svojoj mamici, u ali emo primijetiti? to oekuju zauzvrat? Da ih se asimilira? Moda bi htjeli postati neki novi hrvatski odvojak? Oekuju li za nagradu neku knjigu koju e im tiskati poznati hrvatski izdavai, Matica hrvatska moda? Nadaju li se nekakvim humanitarnim paketima, s obzirom da dolaze iz ratne zone. to oni misle, da ih ekaju udomitelji rairenih ruku? Pa, takvih pisaca poput Pirkea i njegovih ahbaba u Hrvatskoj ima koliko i prosjaka pred zagrebakom katedralom cijelo jedno mnotvo koje prua ruku i uzdie: Uslii! Uslii! Pritom, imena Emir, Nihad, Senad, Enver i Faruk zvue posve muslimanski, posve bonjaki. Upravo njihova imena, u percepciji prosjenog hrvatskog graanina, daju legitimitet izreenom kada govore o bonjakom radikalizmu i reislamizaciji BiH. Ako tako misli netko s muslimanskim imenom, pa mora da je tako, jer, nee valjda svoj na svoga. Njihove imenjake se, u meuvremenu, u Hrvatskoj poesto tretira s podozrivou, iako jo ne kao graane drugog reda. Dok Bonjaci u Hrvatskoj pokuavaju artikulirati svoja osnovna prava, dok u medijima pokuavaju stvoriti pozitivnu sliku islama i svoje tradicije, neki Bonjaci iz Bosne rade im nesagledivu tetu. Jednom zgodom mi je jedan Sarajlija rekao da ta ja imam pisati o Bosni kad ju kao Zagrepanin, a mogu biti i sto puta Bonjak i musliman, jednostavno ne razumijem. Kada je tako, onda mi iz Hrvatske poruujemo Pirkeu i ekipi da mogu biti sto puta sekularisti, ateisti i zagovornici slobodne demokratske Bosne, ali da ostave svoje sukobe od tamo gdje su potekli, ako imaju bonjaka muda i hrvatske mudante i ako imaju imalo savjesti neka ne prenaaju svoj nespokoj u Hrvatsku. Neka se zapitaju: mogu li to uiniti u ime 1.400 poginulih Bonjaka u formacijama Hrvatske vojske tijekom Domovinskog rata (od oko 8.000 hiljada poginulih hrvatskih vojnika, to je nevjerojatna statistika), koji lee u zajednikim grobnicama irom Hrvatske neki i pod krievima. Neka to uine zbog Bonjaka graevinara koji lome svoje kime gradei hrvatske zgrade, neka to uine zbog muslimanske djece koja ponekad imaju osobne dileme i probleme u svojim kolama, jer ne ele ii na katoliki vjeronauk. Napokon, neka nas ostave na miru, neka ne grade pogubnu sliku o nama i svojoj domovini za sitni kolumnistiki honorar, za sumnjivu i kratkoronu izvjestiteljsku popularnost. Zar ne shvaaju da njihove karikature hrane nedobronamjerne za koje se uistinu nadamo da su regrutirani u jo malom broju. Za kraj treba rei da u Hrvatskoj izlazi bonjaki asopis za kulturu i drutvena pitanja Behar, a izdaje ga KDBH Preporod iz Zagreba. asopis je, od mnogih Hrvata kulturnjaka, prepoznat kao ugledan i respektabilan kulturni glas hrvatskih Bonjaka i muslimana, ali o njemu u hrvatskim medijima neete uti ni glasa. Sve do prole godine kada je u asopisu Vijenac, kojeg izdaje Matica Hrvatska, o Beharu izaao mali prikaz na dnu stranice. Lijepo, rekli bi. Ali, iznad njega se nadvio tekst stanovitog Josipa Vrika, Hrvata iz Bosne, s bombastinim naslovom: U Sarajevu je vie akademika nego Hrvata. U tekstu se nedvosmisleno govori o unitarnom Sarajevu i iskljuivim Bonjacima koji iz Sarajeva protjeruju Hrvate. Na protest redakcije Behara, uredniki kolegij Vijenca, na elu s glavnim urednikom, nonalantno je odgovorio da nije rije o podmetanju, ve o dramaturgiji postavljenoj za gladnog itatelja. Zanimljivo, zar ne? Ista e ta dramaturgija, nas muslimane i Bonjake iz Hrvatske, potpomognuta napisima slobodarskih novinara iz Bosne, kotati preimenovanja efika u tefa. Moda emo Pirke i ja paradoksalno nastaviti ovaj razgovor on iz Bosne u rijekom Novom listu, a ja iz Hrvatske u Dnevnom avazu. I uzalud onda nama sav na golemi trud, sav na kulturni doprinos u Hrvatskoj, kada je scenografija za predstavu ve postavljena. Moda e, Bog zna, na kraju prie i vrhuncu ove drame, pisac ovih redaka morati preseliti iz rodne Hrvatske u tu radikalnu Bosnu, a Emir Imamovi Pirke i ekipa iz rodne Bosne u slobodnu Hrvatsku. Jer, rekli bi oni autentini hrvatski tefeki: Najlepe ti je pajda kad si svoj na svome. q

5

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Promocija knjige Bonjaci na pola puta Muhameda ef. Velia

Uvjeti bonjakog opstanka: vjera islam i drava BiHU Islamskom centru u Zagrebu, u sklopu Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, u etvrtak 4. veljae 2010. predstavljena je knjiga Bonjaci na pola puta, autora Muhameda ef. Velia. Osim autora, knjigu su promovirali imami Abdulgafar ef. Veli i Denan ef. Kaljanac. Muhamed ef. Veli (Jajce, 1975.) potjee iz ulemske porodice. Zavrio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Priprema magistarski rad na Fakultetu islamskih nauka. Profesionalno je angairan kao imam, hatib i muallim pri Medlisu Islamske zajednice Sarajevo. Due od est godina je kolumnist islamskih informativnih novina Preporod. Aktivno sudjeluje u medijskoj prezentaciji islamskog vjerovanja, pragme i batine. Bonjaci su njegova ira porodica, a itav je svijet njegova domovina, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.

S promocije u Islamskom centru u Zagrebu sama koje su u vrijeme komunistikog reima bile ugaene i zatvorene. tovie, u svim tim medresama danas su podignuti suvremeno opremljeni obrazovni centri u cilju to boljeg udovoljenja zahtjevima vremana u kojem ivimo. Kao lagvort na sve ove zavidne rezultate je nova grandiozna zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Treba istai da je Gazi Husrev-beg podigao demat, medresu i oformio biblioteku. Meutim, u vrijeme svog ivota nije uspio podii zgradu za biblioteku. To nisu uspjele niti mnoge generacije poslije. Hvala dragom Bogu, mi pripadamo generaciji koja je napokon podignula zgradu za biblioteku u kojoj e nakon mnogo selidbi nai svoj smiraj najvrijednija djela i neizmjerno zapisano blago bosanskih muslimana, kao i muslimana Balkana, rekao je Abdulgafar Veli. Druga vana pojava je odlina popunjenost damija u Sarajevu i Bosni i Hercegovini na duma namazu, pri emu su pretijesne da prime sve vjernike. Veliki odziv vjernika na dumu namaz jedna je jako interesantna pojava u bonjakom narodu, a taj se trend iz dana u dan pojaava i poveava. Gotovo je nemogue nai razumnog ovjeka danas, a da ne ide na dumu namaz petkom i da ne pada na seddu. Prema nekim procjenama samo u Sarajevu na duma namazu prisustvuje preko 40.000 vjernika. U centralnim i najveim sarajevskim damijama potrebno je doi mnogo ranije da se zauzme mjesto unutar damije. Ja sam imam u Istikal damiji, koja je najvea po prostoru za klanjanje u Bosni i Hercegovini. Svaki petak bude preko 2.000 vjernika na duma-namazu. I ona je pretijesna da primi veliki broj vjernika, istaknuo je Veli. Na duma namazu su prisutni svi slojevi bonjakog naroda, od obinog prosjeno obrazovanog ovjeka do visokoobrazovanih ljudi. Pored velikog broja mladih ljudi, omladine i studenata, na dumu-namaz dolaze i ljudi koji vode vane drutvene poslove, od naelnika Opina, kantonalnih ministara do predsjednika drave. Na duma namazu prisutni su i novinari, biznismeni, sudije, doktori medicine, itd. Moe se rei da struktura bonjakog demata nije nikada bila raznovrsnija i obrazovanija, kako u svjetovnom tako i u vjerskom pogledu. Jedna od najaktualnijih tema je sadraj hutbe, te spremnost i obrazovanost hatiba i imama, kako u okvirima Islamske zajednice tako i ireg bonjakog drutva. Sluajui i itajui komentare i elje kakve nam hutbe, odnosno kakvi nam imami trebaju, nije teko primjetiti da se zagovaraju dva koncepta imama i dva koncepta hutbi. Prvi je tradicionalni nain

6

Dva koncepta imama i hutbiMr. Abdulgafar ef. Veli, sarajevski imam, analizirao je nekoliko pojava koje su jako vidljive u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Naglasio je da posljednja dva desetljea, tj. kraj 20. i poetak 21. stoljea simbolizira jedan iskreni povratak Bonjaka svojim istinskim vrijednostima. Na prvom mjestu svakako je povratak islamu, kako u domenu vjere tako i prakse. Podsjetio je da kod Bonjaka postoje tri vrste muslimana: jedni kau da vjeruju, a nemaju nita od prakse; drugi su oni koji prakticiraju vjeru, ive islam; a trei su muslimani na nivou kulture. U posljednja dva desetljea Bonjaci se vraaju vjeri, naroito u domeni prakse. Samo u posljednjih nekoliko godina, uprkos tekoj ekonomskoj situaciji, Bonjaci su podignuli preko 500 damija i na taj nain nadmaili zlatnu generaciju, zlatno doba iz 16. stoljea. Iako su pretrpili strana razaranja, nezapamen zloin i genocid, Bonjaci su pored mnogobrojnih podignutih damija, otvorili nekoliko novih medresa i pokrenuli nastavu u Behram-begovoj, Karaoz-begovoj i Ibrahim-painoj medresi, u starim medre-

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJdranja hutbe ili tradicionalni imam. Zagovornici ovog naina dranja hutbe su miljenja da se vjernicima petkom na dumi trebaju kazivati samo osnovni propisi islama, moralne vrijednosti, kazivanja iz povijesti islama, itd. Oni koji zagovaraju tradicionalni pristup, hutba je mjesto gdje e ljudi ponavljati ono to su uili u mektebu. Drugi koncept je suvremeni pristup hutbi. Zagovornici ovog naina su miljenja da hatib treba petkom kazivati i upozoravati vjernike na odreene aktualne pojave. Hatib treba svaku pojavu u drutvu prepoznati i u duhu islamskog uenja vjernike posavjetovati i uputiti kako da se ispravno postave. Zagovornici suvremenog pristupa hutbi su protivnici kolskog naina dranja hutbi u kojoj se prevede jedan ili dva ajeta ili hadisa te prenese nekoliko izreka klasinih islamskih uenjaka. Oni u hutbi iskljuivo trae ovovremenost i aktualnost. Muhamed Veli, autor knjige 'Bonjaci na pola puta' je eklatantan primjer suvremenog imama, imama koji ivi dananje vrijeme. Meutim, to ne znai da se on odrie ili negira nau bogatu tradiciju, ve je samo protivnik zatvaranja u tu tradiciju. Muhmed Veli je svjestan da je islam vjera sredine i umjerenosti, te da bi sredina izmeu ova dva koncepta trebala biti najbolje rjeenje. Stoga on i poruuje da su Bonjaci na pola puta kada je u pitanju mektebsko obrazovanje, zatim nacionalna i dravna osvijetenost, te ako se ne vrate svojim vrijednostima bosanski muslimani su, bez sumnje, i u egzistencijalnom pogledu na pola puta. Stoga bez dobre analize svih deavanja u prolosti Bonjaci nee imati sigurnu budunost. Mnoga iskustva ranijih generacija e biti od koristi ako se licem okrenutim naprijed krenemo i suoimo sa svim buduim izazovima i preprekama, rekao je Veli. Podsjetio je da je prije 40-ak godina, tonije 1974. godine, Kasim Dobraa, jedan od najveih alima bosanskih muslimana u 20. stoljeu napisao bez sumnje vrijednu i korisnu knjigu pod naslovom Kloni se zla. Meutim, Kasim Dobraa, kojeg mnogi preporuuju kao uzora dananjim imamima i hatibima, ivio je u vrijeme kada su vladale druge prilike. U njegovo vrijeme kua je bila sigurno mjesto od grijeha, u njoj je musliman mogao slobodno podizati i odgajati svoj evlad u duhu islama. U vijeme Kasima Dobrae vjernici su postavljali granice kontrole pred kunim vratima i mahalama i svakom zlu zabranjivali ulazak. U dananjim konstelacijama i vremenu elektronskog prenoenja informacija vjernik je prinuen postaviti granice kontrole u vlastitoj kui, kako bi zatitio sebe i svoj evlad od propasti. Nije teko uoiti da ak i svako dijete koje ide u kolu ili mekteb posjeduje vlastiti mobitel i to ne obian, ve mobitel s mogunou svih referentnih aplikacija. Ta djeca kod kue imaju neogranien pristup internetu, a o televiziji kablovskoj i satelitskoj, da ne govorimo. Svijet je postao jedno globalno selo izmjeanih entiteta. Ako se neto deava na drugom kraju dunjaluka, ne znai da toga nema ili nee biti i kod nas. Moramo biti svjesni da se svaka pojava u svijetu i kod nas manifestira na isti ili slian nain. Putevi koji vode do zla i harama je mnogo vie. Kasim Dobraa pie o kocki, bludu i mnogim grijesima. Kada pie o kocki, kao ozbiljnom drutvenom problemu, on navodi da se ljudi kockaju u birtijama i kockarnicama. Danas je sistem kockanja toliko rairen i populariziran da se u vlastitim kuama ljudi kockaju preko interneta. Takoer, kada se uzme u obzir injenica da gotovo nema sela u Bosni i Hercegovini, a da nema sportsku kladionicu vidimo koliko su knjige pisane prije vie desetina godina zastarjele, tj. nisu vie aktualne. Ne kaem da se od njih ne moemo na neki nain okoristiti, ali one su pisane za neko drugo vrijeme i za neke druge prilike i okolnosti. Takoer, svi ti alimi su ivjeli u neko svoje vrijeme mi danas ivimo svoje vrijeme, rekao je Veli i podsjetio na rijei uvenog islamskog uenjaka Mohammeda Abduhua, koji je rekao da su svi tefsiri koji su pisani prije proli, oni vae za neko drugo vrijeme. On kae da mi moramo pisati nove tefsire, nove knjige za nae prilike. Sve knjige imaju svoje nedostatke osim Kur'ana, koji je univerzalan i savren, i hadisa, govora naeg Poslanika Muhammeda a.s. Mi danas ivimo svoje vrijeme, moramo ii s licem okrenutim naprijed, nikako natrake. Moramo se okrenuti, trebaju nam novi tefsiri, nove knjige, nova tumaenja jer imamo nove situacije. Sveti tekst je uvijek isti, mijenja se tumaenje. Muhamed Veli je imam koji ivi svoje vrijeme i ova knjige je glas suvremenog imama. Nama su potrebni imami koji ive svoje, a ne neko prolo vrijeme. Poto danas svako dijete na mobitelu ima slobodan pristup interentu moe se lako desiti da imam, ako ivi u nekom prolom vremenu, za svojim dematlijama ili djecom u mektebu zaostaje svjetlosnu godinu, tj. njegove dematlije, kako Muhamed kae, putuju u nekom luksuznom vlaku, a imam za njima jae na konju, zakljuio je Abdulgafar ef. Veli.

Nedostatak redoslijeda prioritetaDoktorant Denan ef. Kaljanac, glavni imam za regiju Detroit u SAD-u, je rekao da je Muhamed Veli napisao inspirativnu i nadahnutu kroniku vanih dogaaja u depresivnom, postratnom periodu. Autorova opredjeljenost da analizira pozadinu drutvenih dogaaja, koncepte politikog uma koji ih proizvodi Velia takoer pretvara u kroniara koji prati i analizira ideologijske matrice koje proizvode islamofobiju. Naglasio je da se Muhamed ef. Veli ne bavi samo jednom drutvenom dimenzijom, ve tovie nastoji analizirati ukupan depresivni horizont bosansko-hercegovakog podijeljenog drutva. Eseji koji su sabrani u knjizi Bonjaci na pola puta nastali su u jednom depresivnom vremenu. Nastali su u svijetu u kojem vlada diktatura ravnodunosti, u vremenu kada su Bonjaci razjedinjeni. S ciljem boljeg razumijevanje knjige potrebno je napraviti kratku analizu faktora i elemenata koji su dali upravo takav ton ovoj knjizi, a to su: depresija, ravnodunost i nedostatak redoslijeda proriteta u bonjakoj politici. Ovom prigodom pokuat u artikulirati svoj doivljaj pojma ili fenomena depresije. Imam obiaj nekad rei da se bolest uga u medicini kod modernog ovjeanstva danas zove depresija ili stres. Na prvi pogled moda neete prepoznati nikakvu vezu. Meutim, kad malo dublje uete u analizu ova dva fenomena vidjet ete da itekako ima velike veze. Jedno je vezano za drugo. Ja neu govoriti o redoslijedu: to na to utjee i djeluje, vi ete to sami sebi odgonetnuti. to je zapravo bolest uga? Ona se lijepi za povrinu tijela, ona

7

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJnapada tijelo, a depresija napada insansku duu, ona se lijepi za duu. Koji je uzrok nastanka depresije i koji je uzrok nastanka bolesti uge? Kada se dublje analizira, moe se slobodno rei da uga nastaje uslijed izlaganja tijela nehigijenskim uvjetima. Tako i depresija nastaje izlaganjem due nehigijenskim uvjetima. uga se prenosi dodirom, a za depresiju moemo rei da se prenosi zrakom, da budem jo precizniji runim govorom, rijeima i tekstovima. Kad pogledate okruenje vidjet ete i shvatit ete da skoro u naim dnevnim listovima nije potrebna posebna rubrika za crnu kroniku. Dnevni listovi su pretvoreni u crnu kroniku. Kad pratite vijesti sve same afere. Kod nas Bonjaka, tobe Ja Rabbi, nekad imam osjeaj da nitko ne valja, pa sam sebe zapitam ima li itko da Bonjacima valja? I drugo pitanje, ima li itko kod Bonjaka da valja? To je strano. Samo rune vijesti. Upravo nam ova knjiga doe kao antidepresiv tableta. Kad sluate rune vijesti vi postanete gluhi i slijepi na ono to se deava oko vas. Vi se vie ne interesirate za te probleme i onda postanete neto poput onoga to je Camus opisao u svom romanu 'Stranac'. Imam obiaj rei da je Camusov 'Stranac' paradigma dananjeg ovjeka: njega se ne tie sudbina drugih ljudi, njega se ne tie niti sudbina njegove vlastite majke. On ne zna kad mu je majka umrla, kad mu je majka preselila na Bolji svijet. On je postao i gluh i nijem i slijep. To je opasna boljka koja moe da pree i inficira bonjako drutvo. To je boljka ravnodunosti. Po tome bih mogao istai svog kolegu Muhameda ef. Velia. On je ne samo atipian imam atipian po tome to pie, zapisuje, ve i atipian Bonjak. A ne vidim niti Bonjake da piu, da imaju naviku pisanja. Isto tako, on nije ravnoduan, on se govorom istine bori protiv lai. On na taj nain lijei, otklanja i oslobaa drutvo od duha lai, rekao je Kaljanac. Trea dimenzija koja se tie svakog Bonjaka je nedostatak redoslijeda prioriteta. Muhamed Veli kae da je uvjet za esenciju vjera, a uvjet za egzistenciju drava. Jedinstvo Bonjaka i muslimana je farz, a obaviti teravih-namaz je sunnet. Tako i mi Bonjaci moramo znati redoslijed prioriteta. Mi moramo rangirati prioritete ako elimo imati bolju budunost, zakljuio je Denan ef. Kaljanac. diskurs, vjera/duhovnost, kultura, knjievnost, te rasprave, reagiranja, forumi (tekstovi koji su objavljivani u razliitim magazinima i publikacijama). Neki e rei: zato je na prvom mjestu drutvenopolitiki diskurs? Pa zato to je drutveno-politiki diskurs onaj koji je javan, prvotan dok vjera, naalost, nije dominantna u javnom diskursu, nego je zatvorena u intimni krug ili u sveti prostor. Ipak, vjera je krucijalni fluid, supstancijalna svim kategorijama, svim tekstovima i uope razmiljanjima. Unutar pet kategorija tekstovi su rasporeeni kronoloki, polazei od recentno objavljenih ka starijima; dakle, data je prednost aktualnom nad vrtlogom prolog, rekao je Veli. Naglasio da njegovi tekstovi figuriraju od islamofobije do svih bezonih ataka na bonjako-muslimanski korpus i na Islamsku zajednicu kao strukturu koja sada kao prva i posljednja stoji na obrani bonjakog naroda. Tema njegovog magistarskog rada je islamofobija u Bosni i Hercegovini nakon 11. rujna 2001., s posebnim naglaskom na medijske izljeve islamofobije. Posebno je istaknuo sluajeve islamofobije u emisiji 60 minuta Federalne televizije. Rekao je da je naslov Bonjaci na pola puta ambivalentan pojam. Moe znaiti da smo stali na pola puta (ako se uope moe stati u tom procesu, osobito ako se radi o objektu povijesne realizacije) od totalnog nestajanja ili da smo na pola puta od vrstog postojanja i afirmiranja, u gradaciji pojmova: od vjerske zajednice/skupine (muslimani), preko bonjake etnije/etnosa etnonacije ili kulturne nacije (Bonjaci), do, na kraju, nacije u dravnom smislu Bosne i Hercegovine (Bosanci i Hercegovci). Muhamed Veli je naglasio da su dva uvjeta bonjakog opstojanja koji trae svoje stalno ispunjenje: uvjet esencije vjera islam i uvjet egzistencije drava Bosna i Hercegovina. Prvo i osnovno odreenje bonjakog identiteta nije jezik i kultura, nego vjera islam. Bez drave BiH bit e Hrvata i Srba, meutim bez BiH ne moe niti nee biti Bonjaka. Bosna i Hercegovina je uvjet bonjakog opstanka. Toga, naalost, nisu svjesni mnogi Bonjaci. Mi moramo biti garant njezinog postojanja. Mi Bonjaci smo gotovo u pravilu svedeni na dvostruko tumaenje: tumaenje sadanjosti prolou i tumaenje prolosti sadanjou. Budunost je jo uvijek, naalost, negdje izmeu, na pola puta, zakljuio je Muhamed ef. Veli. q Ismet Isakovi

Muhamed ef. Veli vremeno na koncu svoga ivota zapitao to je to ostalo iza njega. Izjavio je da iza njegovog cjelokupnog ivota i rada ostalo svega nekoliko tekstova i pjesama. Borhes je rekao da je velika stvar kada ovjek napie i objavi knjigu. Meni kao muslimanu, kao teologu ova reenica je krucijalna jer znam i duboko vjerujem da knjige objavljuje iskljuivo Allah d.. Drugo ime za Kur'an je El-Kitab, to u prijevodu na bosanski jezik znai Knjiga. I samo je ta knjiga savrena, univerzalna, ona nema greaka, nema manjkavosti, nema suvinih stvari. A sve ovo to mi ljudi napiemo u svojim knjigama jesu u veoj ili manjoj mjeri pokuaji, rekao je Veli. Naglasio je da je knjiga Bonjaci na pola puta realizacija potrebe relativno mladog bosanskog imama da u svijetu u kojem ivi projektira sliku o sebi i pokua promijeniti neto, barem sebe, ili da investira u tu svekoliku zbilju vienje stvarnog bosanskog imama koje e doprinijeti boljem razumijevanju situacije i njenom preciznijem tumaenju. Teolozi su, prije svega, zadueni da tumae svijet, a ne da rjeavaju probleme. U tom smislu, knjiga je i izvjesni dokument koji dokumentira realnost, ona uredno dokumentira dogaaje, kao takve komentira i smjeta u kontekst koji je relevantan. Ona je i razmiljanje u vjeri i o vjeri naglas; to je i svojevrsna kronika ljetopis, knjievna forma koja je imanentna muslimanskom duhu, kronika koja e pamtiti dogaaje, recentne povijesne realizacije, (ne)artikulirane ideje, osjeaje, stremljenja itd. Bonjaci na pola puta je svojim veim dijelom zbirka selektiranih kolumni objavljivanih u islamskim informativnim novinama Preporod u vremenskom periodu od est godina, od 2003. do 2009. godine. Kolumni ima 115, a podijeljene su u pet kategorija: drutveno-politiki

8

J O U R N A L

Uvjet esencije i egzistencijeMuhamed ef. Veli se na poetku obraanja prisjetio Argentinca Borhesa, znakovitog i velikog mislioca, filozofa, pisca, bibliotekara svijeta, koji se svoje-

BONJACI U HRVATSKOJ Tribina o poloaju ene u Iranu nakon Islamske revolucije

ene u IranuU Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine etvrtkom Dr. Sulejman Maovi, 11. veljae 2010. predavanje o poloaju i ulozi ene u IR Iran nakon Islamske revolucije odrala je Batool Sh. Khodaei, supruga iranskog veleposlanika u Hrvatskoj. Tribinu je povodom 31. godinjice iranske Islamske revolucije organiziralo Vijee ena Islamskog centra u Zagrebu. Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara, a od njega je i druicu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah zaista stalno nad vama bdi. (Al Nisa, 1). Prema islamskom pogledu na svijet, kroz istinu, ena i mukarac su jednaki ni jedno nema prednost pred drugim. Muslimanima i muslimankama, vjernicima i vjernicama. (Al Ahzab, 35). Karakterne i duhovne vrijednosti Allah d.. i kod ene i kod mukarca vrednuje jednako. Preporuio je 10 bitnih stvari koje i za ene i za mukarce jednako vrijede: iman, vjersko ponaanje, iskrenost, strpljenje, skromnost, dareljivost, post, ifet, uenje dova. Mukarac i ena su jednako nagraeni za izvravanje preporuenog. Razumijevajui navedene ajete, vidimo da su ena i mukarac u Bojim oima jednaki. Mukarac i ena imaju jednaku sposobnost za svoje duhovno usavravanje.

Islamski pogled na poloaj eneIslamska revolucija u Iranu bila je 1979. godine i u protekla tri desetljea uloga iranskih ena je bila vrlo znaajna. Ako prihvaamo ulogu ene koja osim svoje prirodne uloge supruge, majke i odgojiteljice, zaduene za stvaranje i odravanje topline doma, nastojimo znaajno utjecati na vrednovanje te uloge unutar obitelju, istovremeno smo nastojale suzbit diskriminaciju ene u drutvu. Ovo pitanje diskriminacije je kroz povijest stalno prisutno i u svakoj prilici koja im se priila ene su protestirate protiv tradicije koja ih je drala u neravnopravnom poloaju. Razlika u stavu prema pitanju diskriminacije ene postoji manje vie u svakom drutvu i razna udruenja i pojedinci zauzimali su se za suzbijanje tog problema, rekla je na poetku predavanja Batool Sh. Khodaei. Podsjetila je da su u proteklih stotinjak godina doneseni mnogi zakoni, osobito u zapadnim zemljama, koji se zauzimaju za jednakost ene i mukarca u svim segmentima ivota. Ipak se jo uvijek u tim zemljama uje glas ena koje protestiraju protiv diskriminacije i ne smatraju to pitanje rijeenim. Prije vie od jednog stoljea poele su se dogaati velike promjene u smjeru realizacije enskih prava u svijetu. U europskim zemljama to se dogaa u drugoj polovici 20. stoljea. Prema ustavnim odredbama prije 1938. godine u Francuskoj ena nije imala pravo samostalno raspolagati svojim financijama, ve je suprug vodio njene financijske poslove. 1971. godine ene u vicarskoj su uspjele dobiti pravo glasa na izborima, tj. birati i biti birane. 1979. godine usvojena je Konvencija za suzbijanje diskriminacije ena u Ujedinjenim narodima, koja je stupila na snagu u prosincu

Batool Sh. Khodaei, supruga iranskog veleposlanika 1981. godine. Vano je naglasiti da su Ujedinjeni narodi u svojih vie od 5 godina postojanja usvojili vie od stotinu Deklaracija, Rezolucija i razliitih preporuka za zatitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije. Unato tome, ene irom svijeta se i dalje bore za realizaciju svojih prava. Govorei o islamskom pogledu na poloaj ene Batool Sh. Khodaei je rekla da islam nedvojbeno govori o ovjeku kao o vrijednom biu kojem su dati razum, volja i pravo izbora. Kada je Allah stvorio ovjeka nazvao ga je Ahsan al haleghain najsavrenijim od Bojih stvorenja i predstavio ga melecima svojim halifom na zemlji. Naredio je melecima da ovjeku uine seddu. I u kur'anskim ajetima je istaknuta posebnost ovjeka. Kur'an inzistira na uvaavanju i potivanju ljudskih prava. U pogledu na karakter ovjeka ne razlikuje rase, jezik, nacionalnost i klasu i jedinu razliitost meu ljudima ini razina takvaluka. U oima Bojim najcjenjeniji je onaj koji je najii tj. onaj koji se uva grijeha. Misija svih Bojih poslanika, a pogotovo Muhammeda s.a.v.a. je bilo osloboenje ovjeka od okova koje smo nabrojili i da ovjeka gleda kroz njegovu istou, rekla je supruga iranskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj. Njezine rijei su potvrene i u Kur'anu. Mi smo sinove Ademove, doista odlikovali, dali smo im da kopnom i morem putuju i opskrbili ih ukusnim jelima i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili. (Al-Isra, 70). Islam za vrednovanje ljudi ima samo jedan kriterij. I mukarac i ena stvoreni su od iste materije. O ljudi, bojte se

9

Islamska revolucija i uloga ene kroz tri desetljeaPobjedom Islamske revolucije u Iranu, koja se zbila 11. veljae 1979. godine, dogodile su se znatne promjene u nainu gledanja na enu u politikom i socijalnom smislu. Svojim uestvovanjem u demonstracijama i podrkom revoluciji, dokazale su znaaj svoje uloge u uspostavi Islamske Republike Iran. Svoju ulogu posebno su naglasile tijekom nametnutog osmogodinjeg rata s Irakom. Utjecajem Islamske revolucije i utjecajem imama Homeinija enama muslimankama u Iranu omoguen je vei prostor za sudjelovanje u svim segmentima drutva, kao to su politiki, nauni i kulturni i uz te mogunosti su postigle svoj poloaj u drutvu. Prvih dana pobjede Islamske revolucije imam Homeini je istaknuo dvije vane obaveze ene. Prva njena obaveza je prema obitelji, kao majka i supruga, a druga je sudjelovanje u politikim i drutvenim aktivnostima. Taj proces traje od tada do danas i svjedoci smo prisutnosti ene u svim segmentima drutva.

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJUstav Islamske Republike Iran, osim jednakih prava za ene i mukarce, s obzirom na vanost i vrijednost ene prema islamskom sustavu ima posebnu osjetljivost prema pravima ene. Ovdje bih eljela kratko predstaviti sve organizacije koje su osnovane poslije Islamske revolucije radi poboljavanja prisutnosti ena u svim segmentima drutva. U sferi zakonodavstva i odluivanja o krupnoj politici ene su prisutne u dvije organizacije: u zakonodavstvu i enskom vijeu za sociologiju i kulturu. Osim toga, postoji Centar za enu i obitelj pri Uredu predsjednika, Ured za enu i obitelj pri svim ministarstvima, te Uredi za enu i obitelj pri upanijama, naglasila je Batool Sh. Khodaei i dodala da je znaajna prisutnost ena u sferi ekonomije, nauke, obrazovanja, kulture, sociologije i politike. Aktivnosti ena u tim podrujima koncentrirana je na tri toke: individualna prava, obiteljska prava, te politika i socioloka. Supruga iranskog veleposlanika je istaknula neke od iranskih zakonskih odredbi koji tite prava ena: enama je zabranjen rad tekih poslova, osiguran je porodiljni dopust, tokom radnog vremena ene imaju slobodne sate radi dojenja, zakonska podrka 4-satnog radnog dana, zatita ene od gubitka radnog mjesta radi trudnoe, zabrana uestvovanja u ratnim oruanim borbama i podrka enama i djeci bez skrbi i hranitelja. Vijee za sociologiju i kulturu ene je prva organizacija za kulturnu politike. lan ovog vijea je savjetnik za enska pitanja u kabinetu predsjednika drave. ene zastupnice u parlamentu su takoer lanice tog vijea, kao savjetnice ministara i profesorice na fakultetima, rekla je Batool Sh. Khodaei. U politikoj sferi vano je naglasiti da je ena jedna od zamjenika predsjednika drave, a zaduena je za enska i obiteljska pitanja. U Vladi IR Iran nalazi se i jedna ena ministrica. Zabiljeeno je znaajno poveanje ena kandidatkinja za zastupnice u Parlamentu Irana, a od prvog do sedmog parlamentarnog saziva broj ena je povean za ak 165%. ene u Islamskoj Republici imaju pozitivnu i utjecajnu ulogu na svim planovima drutva. Svojim angamanom stabilizirale su tu ulogu. ene muslimanke u Iranu imaju aktivnu prisutnost u gradskim i opinskim vijeima na cjelokupnom teritoriju Irana. Poveanje postotka ena na elnim mjestima tvrtki, u zakonodavnom aparatu, visokopozicionipokazuje da je pismenost ena 86%. Oekuje se da e se u narednim godinama nepismenost potpuno otkloniti, to predstavlja veliko postignue. Temeljem iste statistike svjedoci smo 20-erostrukog poveanja broja ena studenata visokokolskih obrazovnih ustanova u odnosu na stanje od prije 30 godina. Udio ena na pojedinim stupnjevima visokokolskog obrazovanja su sljedei: za diplomski studij 62%, za postdiplomski studij 63%, za doktorski studij 40,7%. 2007. godine udio profesorica u cjelokupnom broju profesora na medicinskom fakultetu je bilo 40%, to pokazuje poveanje u odnosu na stanje od prije 30 godina za 166%, rekla je Batool Sh. Khodaei. Nedvojbena je injenica da svi ljudi, niti bi mogli niti bi eljeli, raditi u dravnim poduzeima. Postoji struktura drutvenih, nevladinih organizacija, kojih prema zadnjim pokazateljima ima 980, u kojima se ene aktivno bave kulturnim, socijalnim i humanitarnim radom. Od svukupnog broja 3.420 asopisa koji se izdaju u Iranu, 369 asopisa se bave enskim i obiteljskim temama. 696 ena radi u filmskoj industriji kao redateljice, glumice, producentice i sl. Radi se o podacima iz 2008. godine. Batool Sh. Khodaei je prezentirala jo nekoliko zanimljivih pokazatelja: postotak zaposlenih ena u zadnjim godinama u usporedbi s 20 godina ranije povean je za 13,5%. Zaposlene ene u 31,6% sluajeva rade u uslunim djelatnostima, 30,8% u industriji i 31,6% u poljoprivrednom sektoru. U IR Iran se velika vanost daje psihofizikom zdravlju ene. Prema podacima iz 2006. godine sportom se bavi 3,25 milijuna ena, kao natjecatelji, suci ili treneri. Smatramo mukarce i ene prema svojim pravima i obavezama jednakima. Ali njihove funkcije su razliite. Dananji svijet treba novi sustav da bez obzira na rasu i spol ljudi budu jednako uvaavani, da i ene i mukarci nau pravi poloaj u takvom sustavu. Novi sustav se mora temeljiti na pravdi, miru i sigurnosti da se nasilje bilo kojeg oblika ne pojavljuje. Da ljudi budu ljubazni jedni prema drugima. Da bi ena ostvarila svoj pravi poloaj u drutvu treba se osloniti na svoj moral i Boju uputu koja djeluje kao svjetiljka u mraku koji ovjeka vode na vrh uspjeha drutvo uini zdravim i uspjenim, rekla je na kraju predavanja Batool Sh. Khodaei, supruga iranskog veleposlanika u RH. q Ismet Isakovi

Tribina u Islamskom centru o poloaju iranskih ena rane lanice Vlade, dokazi su napretka ene u svim segmentima drutva. Statistika pokazuje da se kroz tri desetljea postotak visokoobrazovanih ena poveao za 93%. Prisutnost ena i njihovo zapoljavanje u Ministarstvu znanosti i prosvjete te poljoprivrede je u stalnom usponu, kao i u industriji, dravnom i privatnom sektoru te uslunim djelatnostima. Jedan od pokazatelja razvijenosti drutva je aktivnost ena i njihova prisutnost u privatnom sektoru koje se jako brzo razvija. Prema statistici kojom raspolaemo, broj nevladinih organizacija u podruju kulture, ekonomije i socijale je u porastu i moemo rei da postoji preko 520 takvih organizacija u zemlji, rekla je Batool Sh. Khodaei.

10

Nauna, obrazovna, kulturna, socijalna i sportska sferaSupruga iranskog veleposlanika je naglasila da su nauka i obrazovanje jedna od mogunosti poveanja prisutnosti ene u drutvu. Vanost obrazovanja s istamskog stajalita je vadib, kako za mukarce tako i za ene. S obzirom da je pismenost jedan od glavnih pokazatelja razvijenosti drutva, realizacija tog projekta i poveanje aktivnosti Vlade za smanjenje nepismenosti je jako vano za drutvo. Statistika iz 2009. godine

J O U R N A L

Posjetitelji na tribini

BONJACI U HRVATSKOJ Tribina o osteoporozi

Osteoporoza tiha epidemijaU Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine etvrtkom Dr. Sulejman Maovi, 18. veljae 2010. Vijee ena Islamskog centra organiziralo je predavanje o osteoporozi. Predava je bila prof. dr. Selma Cvijeti-Avdagi, specijalist, epidemiolog i znanstveni savjetnik na Institutu za medicinska istraivanja i medicinu rada. Izvanredni je profesor na Medicinskom fakultetu u Osijeku i vanjski suradnik na Medicinskom i Prehrambeno-tehnolokom fakultetu u Zagrebu. Njezino ue struno podruje je osteoporoza, epidemiologija, dijagnostika i terapija. Voditelj je nekoliko domaih i inozemnih znanstvenih projekata iz podruja epidemiologije i kotano-zglobnih bolesti. lan je Hrvatskog drutva za osteoporozu i Hrvatskog internacionalnog drutva za kalcificirana tkiva. Usavravala se u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Amerikim Dravama. lanica je Vijea ena Islamskog centra. postie ono to zovemo vrna kotana masa. To je maksimalna kotana gustoa koji neki organizam moe ostvariti za vrijeme svoga rasta i razvoja. Kod ena nakon menopauze, kada se izgube estrogeni hormoni, kotana gustoa poinje padati. To se sve dogaa u zdravom organizmu, nita nije patoloki, ve je normalna linija nae kotane pregradnje. Mukarci imaju veu kotanu gustou i oni ostvaruju neto veu vrnu kotanu masu, te nemaju nagli pad za vrijeme menopauze. Meutim, u starijoj ivotnoj dobi i kod ena i kod mukaraca ubrzano se gubi kotana gustoa, najvie uslijed manjka vitamina D. Veoma je vano koliku emo vrnu kotanu masu ostvariti tokom rasta i razvoja jer je to miraz koji nosimo kroz cijeli ivot. Veoma je vano u vrijeme rasta djetinjstva i adolescencije, poduzeti sve mogue mjere zdravog ivota kako bi imali to bolje i vre kost. Na vrnu kotanu masu utjeu naslijee, hormonski status, prehrana i tjelesna aktivnost. Prema mnogim istraivanjima 60-70% vrne kotane mase uvjetovano je naslijeem. Mi moemo utjecati na prehranu (vano je uzimati kalcij u dovoljnoj koliini) i tjelesnu aktivnost (naroito tzv. antigravitacijske aktivnosti, gdje se opiremo sili tee dizanje utega, penjanje uz stepenice, planinarenje). Djeca i mladi ljudi koji su tjelesno aktivni, piju mnogo mlijeka i jedu dosta mlijenih proizvoda sigurno e imati bolje kosti kroz cijeli ivot, nego oni koji to ne prakticiraju. Kotana razgradnja i izgradnja moraju stalno biti u ravnotei. Postoje razliiti rizini faktori koji mogu poremetiti ravnoteu, faktori na koje nije mogue utjecati: obiteljska predispozicija (naslijee), starija ivotna dob, enski spol, kasna menarha, prerana menopauza i gracilna tjelesna konstitucija. Rizini faktori na koje je mogue utjecati su dugotrajni niski unos kalcija i vitamina D, puenje cigareta, prekomjerno uivanje alkohola i kave, nedostatna i neprimjerena tjelesna aktivnost. Istraivanja su pokazala da ljudi koji pue imaju manju kotanu masu, to je djelomino uvjetovano i niskom tjelesnom teinom u puaa. Unos kalcija je u prosjeku nedostatan, a poveanje unosa ima blai povoljan uinak na kost. Vitamin D omoguuje apsorbciju kalcija iz

Prof. dr. Selma Cvijeti-Avdagi Osteoporoza je bolest skeletnog sustava, koju karakterizira smanjena vrstoa kotanog tkiva i poveana sklonost prijelomima. Veinom percipiramo nae kosti kao statine organe s kojima se nita ne dogaa kada zavri na rast. Meutim, istina je posve drugaija nae kosti su vrlo iv i aktivan organ, koji se neprekidno obnavlja. Kosti se stalno razgrauju i ponovo izgrauju. To se s naim kostima dogaa cijelog ivota s razliitim intenzitetom. Gledajui pod mikroskopom vidimo da se kosti sastoje od brojnih tankih spuvastih ploica (gredica), koje moraju imati odreenu tvrdou i vrstou kako bi kost bila zdrava. Kost se neprekidno pregrauje jedinicama kotane pregradnje, gdje se ona prvo razgradi, a zatim se na tim istim mjestima stvori nova kost. Proces razgradnje i izgradnje kosti mora biti u ravnotei, tj. razgradnja mora biti jednaka izgradnji. Meutim, pod utjecajem razliitih faktora koji se deavaju u naem ivotu ta se ravnotea moe poremetiti stanice mogu poeti vie razgraivati nego je potrebno kosti i u tom sluaju nastaju poremeaji u metabolizmu i bolest osteoporoza. Kotana pregradnja ima svoju dinamiku tijekom ljudskog ivota. Kotana izgradnja je najaktivnija u vrijeme naeg djetinjstva, a nagli uspon doivljava u pubertetu, te negdje oko 20. ili 30. godine, ovisno o mjestu u naem skeletu. Tu se

11

Kotana razgradnja i izgradnjaDanas je u svijetu velika uestalost kroninih nezaraznih bolesti, uslijed naina ivota i produetka trajanja oekivanog ivota, pri emu stanovnitvo postaje sve starije. Veina tih bolesti se lijeenjem moe dobro kontrolirati, meutim veinom se te bolesti ne mogu potpuno izlijeiti. Zato medicina danas usmjerava svoje napore prema prevenciji, odnosno sprijeavanju nastanka takvih bolesti. U preventivne mjere spada i edukacija, proirivanje znanja o zdravlju i bolesti kako bi nam ivot bio to kvalitetniji. Osteoporoza je jedna od takvih kroninih bolesti o kojoj se vie govori u zadnjih 15-ak godina, kada su se poveale dijagnostike i terapijske mogunosti vezane uz bolest. Tako su se i proirila znanja o osteoporozi, pri emu se dolo do podataka o koliko ozbiljnoj se bolesti radi. Prema istraivanjima koja su raena u Europi skoro svaka trea ena koja je starija od 50 godina ima osteoporozu. S obzirom da se poveava oekivano trajanje ivota, u sljedeih 40-50 godina moemo oekivati da e se poveati uestalost te bolesti. Procjenjuje se da trenutno oko 200 milijuna ena u svijetu ima osteoporozu.

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJnaeg probavnog trakta. Stvara se u koi pod utjecajem sunca, ovisno o dobi dana, godinjem dobu (geografska irina) i pigmentaciji koe. Potrebno je 10-15 minuta izlaganja ruku i lica 2-3 puta na tjedan. Fizika aktivnost ima znaajnu ulogu u postizanju vrne kotane mase i u prevenciji osteoporoze i osteoporotskih fraktura. Najuinkovitije su vjebe s optereenjem i one s velikim intenzitetom, ali vane su i one balansa i ravnotee. U postmenopauzalnih ena ustro hodanje moe smanjiti rizik za frakture kuka i kraljeaka. Postoji i tzv. sekundarna osteoporoza, tj. niz bolesti koje neminovno sekundarno dovode do gubitka kotane mase. To su hiperparatireoidizam, amenoreja, kronine anovulacije, primarni ili sekundarni hipogonadizam, Cushingov sindrom (hiperkortizolizam), tireotoksikoza, eerna bolest, reumatoidni artritis, poremeaji apsorpcije hrane iz eluca i crijeva, te kronine bolesti jetre i bubrega. Tu spada i niz lijekova koji se daju kod odreenih bolesti, a koji dovode do smanjenja kotane gustoe: dugotrajno lijeenje kortikosteroidima (Pronison vie od 7,5 mg, due od 6 mjeseci), prekomjerna doza hormona titnjae, antikonvulzivi, dugotrajna primjena antikoagulanasa, tamoksifen (premenopauzalno), citotoksini lijekovi (kemoterapija), imunosupresivi, agonisti ili antagonisti hormona koji oslobaaju gonadotropine, danazol, te aluminij i litij. Kod dugotrajnog uzimanja takovih lijekova danas u medicini postoje protokoli da se pacijenti odmah alju na dijagnostiku vezanu uz osteoporozu, te ima se ak preventivno daju i lijekovi. Osteoporoza nema simptoma sve do pojave najvanije posljedice, odnosno komplikacije, a to je prijelom. Stoga se osteoporoza zove tiha epidemija. Ako nismo napravili dijagnostiku ne moemo znati da li imamo osteoporozu. Za osteoporozu su karakteristini prijelomi koji nastaju uz minimalnu traumu (npr. samo saginjanje ili dizanje teeg tereta). Za osteoporozu su karakteristine tri lokacije prijeloma: kraljeci (45%), kuk (16%) i podlaktica (16%). Ostale frakture su vezane uz zdjelicu, nadlaktice i rebra (2025%). Smatra se da se vie od 90% fraktura kraljeaka i kuka odnosi na postmenopauzalnu osteoporozu. Prijelom kuka se smatra najozbiljnijom posljedicom osteoporoze, stoga to su posljedice prijeloma kuka mnogo ozbiljnije od prijeloma drugih kostiju. Prijelom kuka treba operativno lijeiti i ako se radi o starijoj osobi onda su komplikacije mnogo ee i ozbiljnije. Posljedice prijeloma su invalidnost (vie od 2/3 bolesnika), dugotrajna kuna njega (25%) i smrtnost (15-20%, kod prijelom kuka zbog postoperativnih komplikacija). stava, pri pojavi iznenadne ili trajne boli u kraljenici, zdjelici ili dugim kostima. RTG snimanje je nepouzdano u odreivanju kotane gustoe. Lijekovi koji se koriste u lijeenju i prevenciji postmenopauzalne osteoporoze su hormonska nadomjesna terapija (HNL), raloxifen, alendronat, risedronat, ibandronate, stroncij ranelat i PTH. Hormonska nadomjesna terapija slui za ublaavanje simptoma menopauze (naleti vruine, poremeaji spavanja), te prevenciju i lijeenje osteoporoze kod ena. HNL smanjuje rizik od nastanka bolesti krvoilnog sustava. Meutim, postoje i nepovoljni uinci: poveana uestalost nastanka krvnih ugruaka i raka maternice, dok je njezin potencijal izazivanja raka dojke jo uvijek upitan. Prije primjene HNL-a potrebno je uiniti mamografski i ginekoloki pregled te kontrolu svake godine. Kod hormonske nadomjesne terapije kod mukaraca daje se hormon testosteron, koji poveava kotanu masu, meutim zbog nepovoljnog uinka na prostatu nije dio rutinske terapije osteoporoze. Pored uzimanja lijekova potrebno je redovito uzimanje kalcija i vitamina D. Potreban dnevni unos kalcija je sljedei: od 1 do 10 godina 800 mg; 11 do 24 godine 1.200-1.500 mg; ene od 25 do 60 godina 1.000 mg; ene starije od 65 godina 1.200 mg; trudnice i dojilje 1.200 mg; mukarci 25 do 60 godina 1.000 mg; mukarci stariji od 65 godina 1.500 mg. Kalcij je najbolje uzimati kroz hranu, mnogo bolje nego kroz tablete. Razlog tome je bolja iskoristivost (apsorbcija). Kalcij se u hrani (100 g) nalazi u sljedeim koliinama: tvrdi sirevi prosjek 900 mg; mlijeko (obrano) 120 mg; jogurt (obrani) 125 mg; meso i mesni proizvodi prosjek 10 mg; ribe i morski plodovi prosjek 40 mg; perin 245 mg; zelje 230 mg; ljenjaci 225 mg; sezamove sjemenke 783 mg; okolada 245 mg. Normalna doza vitamina D iznosi 400 do 800 i.j. na dan. Najvie vitamina D ima u ribljem ulju i ribljim preraevinama, mlijeku, mlijenim proizvodima, itaricama i umancu jajeta. Osim kalcija i vitamina D, vrlo je vaan nain ivota kako bi se sprijeio prijelom, komplikacija koja umanjuje kvalitetu ivota. Potrebno je polagano hodati, izbjegavati nagle pokrete i dizanje tereta, obaviti korekciju vida. Kod poticanje prevencije potrebno je razvijati svijest o faktorima rizika razvoja osteoporoze. Tri su osnovna faktora na koja moemo utjecati: tjelesna aktivnost, pravilna prehrana i odravanje optimalne teine. q Ismet Isakovi

Dijagnostika osteoporozeVrlo esto pacijenti dolaze kod lijenika sa simptomima bolova, te se ale na bolove u kostima i zglobovima. Dijagnostiku osteoporoze ine kliniki pregledi, Rtg nalazi, laboratorijske pretrage i biopsija kosti (histoloki nalaz). Temeljna pretraga u dijagnostici osteoporoze zove se denzitometrija skeleta. Postoji nekoliko vrsta denzitometrije: DEXA dvoenergetska apsorpciometrija x-zraka, kvantitativna ultrazvuna denzitometrija i kvantitativna kompjutorizirana tomografija (QCT). Denzitometrija ima brojne prednosti: visoka preciznost mjerenja, niske doze zraenja, mogunost mjerenja kotane gustoe na vie regija skeleta i mogunost procjene sastava mekog tkiva (miino/masno tkivo). Tko treba uiniti denzitometriju? Bilo bi idealno da svatko s navrenih 30 godina, kada ostvarimo vrnu kotanu masu, napravi denzitometriju. Svakako bi denzitometriju trebale napraviti ene starosti preko 60 godina i mukarci stariji od 65 godina, te sve mlae osobe koje imaju neke od nabrojanih rizinih faktora. Denzitometriju trebaju obaviti osobe ije lijeenje zahtjeva uzimanje lijekova koji uzrokuju smanjenje kotane mase. Kada pacijent dobije terapiju onda treba denzitometrijski pratiti kakav je uinak terapije na kosti. Kontrolnu denzitometriju lijenici obino preporuuju nakon godine dana. Meutim, poto je kotani metabolizam relativno spor i poto se promjene esto ne mogu tono vidjeti, onda se kontrola obavlja nakon dvije ili tri godine, kada sa sigurnou moemo vidjeti da li terapija imala ikakav uinak. Kod ljudi kod kojih se denzitometrijski utvrdi da nemaju dobre kosti, obino lijenici propisuju dodatne laboratorijske pretrage. To su obino pretrage u kojima se odreuje prisustvo kalcija u krvi i urinu, meutim isto tako treba odrediti i hormone koji utjeu na kosti, a u krajnjem sluaju se radi i biopsija kosti, kada se operativno uzima uzorak kosti i zatim mikroskopski analizira. Osnovne laboratorijske pretrage su SE, KKS, transaminaze, kreatinin, Ca/s, P, AP (K-AP), Ca/u, P (urin), elektroforeza proteina. RTG snimanje se radi kod ljudi koji imaju osteoporozu, kada se sumnja na prijelom ili deformitete lokomotornog su-

12

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Fond za stipendiranje BNZH

Dodjela novih stipendijaNa prigodnoj sveanosti 20. veljae 2010. godine, u prostorijama Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske u Zagrebu, dodijeljeno je est stipendija za akademsku godinu 2009./2010. Podsjetimo se, prvi Ugovor o stipendiranju potpisan je za akademsku godinu 2006./2007. s Aminom Alijagi iz Lovrana, lanicom redakcije Preporodovog Journala, a tadanjom studenticom prve godine Pravnog fakulteta u Rijeci. Za akademsku godinu 2007./2008. dodijeljeno je osam stipendija, a za 2008./2009. ak 13 stipendija, to je predstavljalo znaajno kvantitativno poveanje. Prologodinji stipendisti bili su: Adela Sadikovi, Alma Mehuli, Almir abi, Amina Alijagi, Anela Memievi, Elma Rami, Fuad Hafizovi, Merima Karauz, Nedad Baagi, Sabrina Bradari, Sanda Halilovi, Vildana Semi i Zinka Mujki. Do zadanog roka, 12. veljae 2010., prispjelo je 27 molbi za stipendiranje u akademskoj godini 2009./2010., pri emu se nije razmatralo pet molbi jer se radilo o studentima koji ne zadovoljavaju kriterij da ive i studiraju u Republici Hrvatskoj. Ove godine se Fond za stipendiranje BNZH (dosadanji Fond za stipendiranje Salim abi) naao pred brojnim problemima, te je stoga i mnogo kasnije raspisan natjeaj za dodjelu stipendija. Doznaene su mnogo manje donacije (ukupno oko 30.000 kuna) nego prethodne godine, a i nisu blagovremeno izvrene organizacijske promjene i aktivnosti na nivou BNZH koje su bile ranije dogovorene. Zakljueno je da se stipendije isplauju za sedam mjeseci poevi od 1. sijenja 2010. godine, s ciljem udovoljavanja veem broju molbi. Ovogodinje stipendije iznose 700 kuna mjeseno. Komisija za razmatranje i usvajanje molbi za stipendiranje za akademsku 2009./2010. godinu, u sastavu David Hadavdi (predsjednik), Ahmed Ikanovi, Nazifa Gaanovi-amdi, Sulejman ii, Mithat Muzurovi i Samir Avdagi, zasjedala je nekoliko puta i donijela odluku da su ovogodinji stipendisti Fonda za stipendiranje BNZH sljedei: Nermina Ahmetovi (Drutveno veleuilite, Zagreb), Amina Alijagi (Pravni fakultet, Rijeka), Adela Sadikovi (Ekodogovoreni iznos u Fond. Na kraju, Fond za stipendiranje ima pravo obustaviti isplatu stipendije i raskinuti Ugovor o stipendiranju sa studentom koji na vrijeme ne zavri godinu za koju je stipendiran, ukoliko godinu nije zavrio zbog bolesti, to dokazuje lijenikim uvjerenjem. U pozdravnom govoru Mithat Muzurovi, predsjednik Odbora Fonda za stipendiranje BNZH, podsjetio je da je cilj Fonda prikupljanje financijskih sredstava i njihovo usmjeravanje na stipendiranje nadarenih studenata bonjake nacionalnosti slabijeg imovnog stanja. Posebno se zahvalio Meihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj i Medlisu Islamske zajednice Zagreb na velikom financijskom doprinosu Fondu, bez ijih sredstava ne bi bilo ovogodinje dodjele stipendija. Oni su stoer financiranja za akademsku 2009./2010. godinu. Muzurovi je naglasio potrebu stalnog irenja broja donatora, bez obzira na visinu sredstava, te jaanja svijesti o znaaju obrazovanja i drutvenoj ulozi Fonda za stipendiranje. Ova godina je bila kritina za Fond, pri emu se nije dozvolilo da propadne ideja o pomoi mladim, ambicioznim i nadarenim studentima Bonjacima. Predsjednik Odbora Fonda za stipendiranje BNZH je istaknuo vanost dobivanja visokih ocjena na fakultetu i aktivnog ukljuivanja u rad bonjakih asocijacija. Bez obrazovanja ne mogu kvalitetno pratiti deavanja u zemlji i svijetu, ne mogu se pratiti usvajanja i promjene zakonskih propisi, ne mogu se dobro implementirati u ivotna zbivanja. Bez znanja je teko, obrazovanje je bonjako-muslimanski imperativ. Najbolji dijalog i jedinstvo nas Bonjaka u Hrvatskoj je kroz projekte, gdje postoji project manager i tim, koji e iriti lepezu ljudi koji su ukljueni. Potrebno je ukljuiti to vie mladih ljudi u kvalitetno osmiljene programe. Potrebno je pronai adekvatne forme kako bismo izvrili supstituciju starih kadrova s mladim, obrazovanim snagama. U svakom sluaju, najbolji je nain kroz projekte, kroz koje se moe izgraivati i jedinstvo bonjakog naroda, rekao je Mithat Muzurovi. q Ismet Isakovi

Zajednika fotografija nomski fakultet, Zagreb), Azra ulovi (Kemijsko-tehnoloki fakultet, Split), Nedad Baagi (Medicinski fakultet, Rijeka) i Omer Bei (Drutveno veleuilite, Zagreb). Pored ovih est stipendija, naglaeno je da je e Nizam Halidovi iz Zagreba stipendirati dvoje studenata (Elmu Rami i Bedrina Mekia), koji su se prijavili na Natjeaj za stipendiranje, te e na taj nain ove akademske godine biti stipendirano osam studenata bonjake nacionalnosti. Komisija je sainila i tzv. B-listu od pet studenata, koja e se eventualno postupno financirati ovisno o pronalasku novih donatora. Na toj listi nalaze se Samra Dervovi, Lejla Biki, Sanda Halilovi, Adis Keranovi i Samra Muslija. Prema lancima iz Ugovora o stipendiranju, stipendisti imaju vrlo jasno definirane obaveze na fakultetu i prema bonjakim asocijacijama u Hrvatskoj. Tako se npr. primatelj stipendije obavezuje da e uredno pratiti nastavu na fakultetu i ne moe bez saglasnosti Fonda mijenjati vrstu i smjer fakulteta. Osim toga, obavezuje se da e dva sata tjedno biti aktivan u djelovanju Bonjake nacionalne zajednice. Ukoliko se primatelj stipendije tri puta ne odazove na poziv za gornji angaman i rad, i ne opravda svoj izostanak, uskrauje mu se stipendija. Takoer, stipendista se obavezuje da e najmanje dva puta u toku godine izvijestiti Fond o stanju i rezultatima svog kolovanja, i to na kraju ljetnog i zimskog semestra, potvrdom od fakulteta o poloenim ispitima. Primatelj se obavezuje da e nakon zavrenog studija i sklapanja ugovora o radnom odnosu, odreeni dio dobivenog iznosa stipendije, u skladu s aneksom ugovora sa Fondom uplaivati

13

J O U R N A L

BONJACI U HRVATSKOJ Sveano obiljeavanje roendana posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda a.s.

Mevlud u ZagrebuU etvrtak 25. veljae 2010./12. rebi'ul-evvela 1431. h. g. u svim damijama i mesdidima u Hrvatskoj, kao i irom islamskog svijeta, sveano je obiljeen roendan naeg uzora, posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda a.s. Posebno je sveano bilo u Zagrebakoj damiji, gdje su mevludski program izveli polaznici mektebskog zbora i lanice Vijea ena Medlisa Islamske zajednice Zagreb. Brojnim prisutnima u molitvenim prostorima Zagrebake damije obratio se hafiz Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki, koji je rekao da je mevlud okvir u kojem se okupljamo i prisjeamo svoga Poslanika a.s., u svjetlu njegove uloge koja zrai kao perfekatska, prezentna i futuralna. Poznato je da svoje najvelianstvenije dogaaje useljenje u novu kuu, hajirli zavretak nekog posla i slino, obiljeavamo mevludom. Ako se osvrnemo na prepoznavanje etnikog identiteta naih naroda, nailazimo da mevlud predstavlja jedan od simbola naega etnikoga identiteta, simbola pripadnosti jednoj zajednici na ovim prostorima. Svatko od nas nosi u sjeanjima stihove recitirane na mevludima, u naim uima jo odzvanja ona muzikalnost ilahija i kasida koje su se izvodile u naim mahalskim damijama. Drugo je pitanje shvatanje tradicije u tradicionalistikom smislu. Naravno da treba i moramo upozoravati da to nije obredni dio vjere jer obrede daje Zakonodavac, Allah d.., ali jeste dio nae tradicije koja je imala i ima specifinu ulogu za narode na ovim prostorima. Oni koji lako poseu za odbacivanje drugog i drugaijeg shvaanja i razumijevanja tradicije trebaju shvatiti da samo jedno razumijevanje, jedno tumaenje ne daje poruci atribut univerzalnosti, primjenjivosti u svakom vremenu i prostoru. Mevlud nije obred koji otkljuava vrata denneta, ali jeste prilika da se okupimo, zbliimo i prisjetimo naega Poslanika a.s. u vremenima kakva jesu, rekao je hafiz Alili, koji je u nastavku govora citirao nekoliko znamenitih povijesnih linosti koji su lijepim rijeima opisali ulogu Muhammeda a.s. u povijesti. Ameriki pisac Heart: Moj izbor Muhammeda za vodeu poziciju meu najistaknutijim historijskim linostima, vjerojatno e neke itatelje iznenaditi. Meutim, on je jedini ovjek u cjelokukrile put i otklanjale tekoe, a nikako sablja. Nakon to sam zavrio itanje drugog dijela Poslanikovoga ivotopisa, shvatio sam koliko mi je ao to se djelo tu zavrava, zbog toga to sam osjetio elju da to vie saznam iz Poslanikovoga grandioznog ivota. Ruski knjievnik Lav Tolstoj: Muhammedu je dovoljno da bude ponosan to to je jednu primitivnu zajednicu, ogrezlu u krvi, izbavio iz vrakih kandi runih obiaja. Pred njom je otvorio put uspona i napretka. Muhammedov vjerozakon e svijet voditi u sporazumijevanje s razumom i mudrou. Nema nikakve sumnje u to da je Vjerovjesnik Muhammed jedan od najveih reformatora ovjeanstva. Pripada mu najvea slava jer je on ovjeanstvo uputio istinskom svjetlu, pravdi i miru, jer je sprijeio prolivanje nedune ljudske krvi i tako otvorio put ka napretku i civilizaciji. Ovo veliko djelo nije mogao izvesti niko drugi do ovjek koji je imao nadnaravnu snagu, ovjek koji je dostojan svakog potovanja, divljenja i panje. Engleski pisac George Bernard Shaw: Vie nego ikad prije, svijet ima potrebu za ovjekom koji bi razmiljao kao to je razmiljao Muhammed, taj vjerovjesnik koji je svoju vjeru uzdigao na razinu dostojnu istinskog potovanja i uvaavanja. To je najsnanija vjera u historiji civilizacija, vjena i neprolazna vjera. Ja svoje mnogobrojne sunarodnjake zamiljam kako nesumnjivo ulaze u tu vjeru. Ta vjera e svoje prostrano podruje nai na ovom kontinentu, u Europi. Posljedicom neznanja ili ovinizma, teolozi su u srednjem vijeku o Muhammedu iscrtavali mraan portret. Smatrali su ga neprijateljem kranstva. Meutim, ja sam nastojao proniknuti u istinu o tom ovjeku i uvjerio sam se da je on pravo udo. Doao sam do zakljuka da on nije bio neprijatelj kranstva. Prije bi se mogao nazvati spasiteljem ovjeanstva. Prema mome miljenju, da je njegova vjera zavladala suvremenim svijetom, tekoe bi nam rijeila zahvaljujui znaaju koji ona pridaje miru i srei za im ljudi imaju nasunu potrebu. U sadanje vrijeme mnogo mojih iz Europe prelazi u Muhammedovu vjeru i moe se rei da je vraanje Europe u islam ve poelo. q Ismet Isakovi

Mevlud u zagrebakom Islamskom centru pnoj historiji koji je maksimalno uspio na dvjema razinama: onosvjetskoj i ovosvjetskoj. Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su zapoinjali s velikim poslanjima, ali su umrli a da poslanja nisu dovrili, kao to je bio sluaj s Mesihom (Isusom) u kranstvu. Bilo je i onih s kojima su drugi poslanici sudjelovali u istom poslanju ili su im drugi prethodili, kao to je sluaj s Musaom u idova. Meutim, Muhammed je jedini koji je upotpunio poslanje u vjeri ije odredbe su sasvim jasno odreene, u koje su narodi potpuno vjerovali jo za njegovog ivota. Uz vjeru, on je uspostavio i novi oblik drave. S tog stanovita on ima i velike ovosvjetske zasluge. Plemena i narode je ujedinio u jedinstvenu zajednicu i uspostavio njena ivotna naela, uredio ivot te zajednice na ovom svijetu davi joj univerzalan model organiziranja koji se iz njegovog zaviaja irio svijetom. On je taj koji je i zapoeo i upotpunio ovosvjetsko i onosvjetsko poslanje. Mahatma Gandi: Poelio sam upoznati tog ovjeka koji neosporno plijeni srca miliona i miliona ljudi. Nedvojbeno sam se uvjerio da sablja nije bila sredstvo pomou kojeg je islam stekao svoju poziciju, ve je to bila jednostavnost tog Poslanika praena preciznou, ispunjavanjem datih obeanja, te njegova potpuna odanost prijateljima, privrenost sljedbenicima, hrabrost i apsolutno pouzdanje u Gospodara tokom izvravanja svog poslanja. To su osobine koje su presudno

14

J O U R N A L

HRVATSKA Inauguracija novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovia

Bit u kaktus, a ne fikusMirsada BegoviPobjeda nije samo moja. To je pobjeda svih potenih ljudi. Pobjeda koju slavimo svi., rekao je u svom pobjednikom govoru trei hrvatski predsjednik Ivo Josipovi. Nakon estokog drugog kruga, u kojem mu je protivnik Milan Bandi zadao vei broj niskih politikih udaraca, najuvjerljiviju je pobjedu odnio ba u njegovu Gradu. Svijet je prenio vijest o Josipovievoj pobjedi kao dokazu zrelosti demokracije u Hrvatskoj, a susjedi i kao pobjedu jedne Hrvatske bitno drugaije od Hrvatske Milana Bandia. (Zlatko Lagumdija, SDPBiH) 18. veljae Ivo Josipovi sveano je prisegnuo pred politikim vrhom (kremom) Hrvatske, ali i Europe. Meu brojnim uzvanicima na Markov trg, uz ve uobiajene povike lopove, lopove stigao je i jedan od domaoj javnosti najzanimljivijih uzvanika, bivi premijer Ivo Sanader i to u drutvu HDZ-ovaca Franje Greguria i Nikice Valentia. U kratkom estitarskom rukovanju Sanader je Josipoviu poelio da ispuni sve ciljeve koje je naveo u svom govoru. Nedolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadia, u prvom intervjuu nakon inauguracije, Josipovi je komentirao na nain da mu je ao to ruka koju je pruio Srbiji nije bila prihvaena. Bila je to prilika za jedan dobar poetak. Srbija je to uinila zbog svojih specifinih odnosa s Kosovom. Ja to neu razumjeti kao neki in neprijateljstva prema Hrvatskoj i meni osobno, ali isto tako Srbija mora znati da se svi odnosi ne mogu prelamati kroz njihove prilike. Osim Tadia, jedan od vanijih nedolazaka bio je i onaj kardinala Bozania, kojem je, ini se, druenje s dijasporom bilo vanije od inauguracije novoizabranog predsjednika Hrvatske. U svom govoru na samoj inauguraciji, koji je po vlastitim rijeima pisao danima i vagao svaku rije, predsjednik Josipovi rekao je da eli biti predsjednik svih hrvatskih graana, ali i beskompromisno afirmirati vrijednosti demokratskog drutva, pravednosti i drutvene solidarnosti. Zahvalio je i Stjepanu Mesiu, koji je u svojih 10 godina dao izniman doprinos razvoju hrvatske demokracije i jaanju poloaja u meunarodnoj zajednici.

15Inauguracija predsjednika Ive Josipovia O demokraciji, ljudskim pravima i slobodi, te nacionalnim manjinama, rekao je kako se demokratski procesi moraju nastaviti, moraju ukljuiti ne samo pravo veine da donosi politike odluke, nego i kulturu koja e tititi i legitimne interese manjine. Vjerovanje ili nevjerovanje pravo je svakog graanina. Svaka diskriminacija, nacionalna, vjerska, spolna, prema seksualnoj orijentaciji, socijalnom ili regionalnom podrijetlu, ili iz bilo koje druge osnove, nedopustiva je i osobno u joj, kao predsjednik Republike, biti zapreka. Nacionalne manjine i njihova kultura bogatstvo su Hrvatske i sastavni dio ukupne hrvatske batine. Sjajna su poveznica Hrvatske sa svojim matinim dravama, kao to je hrvatska dijaspora most koji Hrvatsku spaja s drugim zemljama O razvoju dobrih odnosa sa susjedima, to smatra od stratekog znaaja za Hrvatsku, Josipovi je kazao kako je potrebno razrijeiti sva otvorena pitanja, od onih graninih do onih koji su ostali kao posljedice rata. Otkrivanje sudbine nestalih osoba, inzistiranje na odgovornosti za ratne zloine, povrat otetog kulturnog blaga, izgradnja poruenih objekata, povrat izbjeglica i jamstvo njihove sigurnosti te povrat imovine i rjeavanje svih otvorenih pitanja, najvanije su zadae politiara u svim dravama. Miroljubiva politika nema alternativu, a sadanja generacija politiara nema pravo probleme ostavljati generacijama koje dolaze. U jednom intervjuu Josipovi je naglasio kako mu je od samog poetka bilo jasno u to se uvalio, no, pobjedniku reprizu najavio je za pet godina. Obeanja koja je dao teak su teret, ali spremno je odgovorio da meu ljudima koji ele voditi dravu ne bi smjelo biti mjesta za neambiciozne. Josipovi vjeruje da e mu u tome pomoi brojni ljudi koji ele isto, a meu njima su, nada se, Vlada i Sabor. ini se da trei hrvatski predsjednik ima jasno zacrtanu politiku, koja je proeurposki i demokratski orijentirana, a njegova izjava bit u kaktus, a ne fikus moe navijestiti pikava vremena. Naime, iako su mnogi novog predsjednika oznaili kao ekspozituru SDP-a te suhoparnog i dosadnog sveuilinog profesora, pijanista i skladatelja klasine glazbe, on je pokazao zavidnu razinu samostalnosti u svojim prvim politikim istupima. q

J O U R N A L

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Hrvatska u zakanjelom tripu

Zato pravi slona od mene?Jadranka Kosor je izrekla nauenu frazetinu o stvaranju odrivog trita rizinog kapitala za inovativne poduzetnike. Drugim rijeima, naprijed brao kockari, otvaramo vam jo himenom zatieno hrvatsko trite koje niste razdjeviili. Treba li vam u tom silovanju naa pripomo, dajemo koliko vi kaete. Faris NaniKada je naslovno pitanje, u drugoj polovici osamdesetih godina prolog stoljea, zafrkantski, umjereno lascivno, u funky ritmu i aranmanu, postavio Dino Dvornik, pripadnik generacije roene u Jugoslaviji ranih ezdesetih, a unitene u Hrvatskoj ranih devedesetih, osmjehivali smo se hudoj sudbi viekratno, od djevojke prevarenog mladia. Nije ni Dino, kasniji narkoman i samoubojica, tih godina zrele ekonomske i nezrele politike krize, mislio nita dalje i nita vie od toga. To se pokazalo katastrofalnom grekom, zabludom i nezrelou jednog cijelog narataja ili barem njegova veinskog dijela. Slonovi smo vrlo brzo postali svi, kada je ekonomska kriza eksplodirala, a politika postala zrelom, opasnom i ubojitom. Na vlast smo doveli (naravno, ne sudjelujui svi u toj avanturi, glasalo se i za normalnije ljude) puistiku stranku, totalitarnih namjera i nevjerojatne koliine pohlepe. Svakom godinom vlasti te partije, a posebno svakim izbornim ciklusom kada je njezin namrgoeni, a neuki poglavica bio biran za efa drave, ili kada su oni uvijek ponovo osvajali vlast ili veinu vlasti na parlamentarnim i lokalnim izborima, nae su surle postajale sve izduenijima, pogledi sve tupljim, noge sve oteenijima, a mozak sve manjim. Dok je trajao rat, u poetku oslobodilaki, a poslije evoluirao u dogovoren i agresivan prema susjednoj Bosni i Hercegovini, ti su likovi prvo drutvenu imovinu, vrlo vrijedno blago, nacionalizirali, a potom privatizirali, to e rei, uglavnom, budzato rasprodali izmeu sebe odabranim poduzetnicima, iz vlasti i opozicije i uspostavili pravi klijentelistiki kapitalizam primitivne akumulacije koji je, biolokim odlaskom i odumiranjem politikih pokrovitelja i skoranjom eliminacijom njihove mafije, prerastao u vladavinu privatnih korporacija vlasnika koji su drutveni kapital, narodno blago stekli poklonom. U stvari, prljavom trgovinom. Danas kada su ovu zemlju doveli na rub propasti, dok njihovi politiari-klijenti mantraju o uspjesima i njezinom sjajnom poloaju u meunarodnoj zajednici. Vladaju iz sjene, vukui konce svojih marioneta-sjenki, nekakve Kosor, ukera, Friia i njima slinih praznih ljutura. Istovremeno, nadziru i one koji bi ih trebali pratiti, prozivati, javnosti prokazivati medije, posebno privatne. Sveudilj pravei slonove od nas. Kako je pohlepa jedini grijeh koji ovjeka opsjeda do groba, to nam svjedoi Kur'an asni u prvim ajetima sure Et-tekathur, ovi poduzetni domoljubi, ovladali su i ostalim, normalnijim strankama u Hrvatskoj, pa tako financijski podravaju sve ozbiljne predsjednike kandidate, sve stranke sa ansom ulaska u Sabor. Njihovi odabrani predstavnici u odreenim trenucima postaju ministri gospodarstva ili potpredsjednici vlade i tomu slino. Konano, kada ekonomske neznalice poput Kosorice i Josipovia formiraju svoje strune krizne timove, u njih zovu samo efove velikih firmi koje moete upitati sve samo ne kako su zaradili prvih par milijuna. Glagol zaraditi ovdje bi ipak bilo primjerenije zamijeniti glagolom stei jer postati vlasnikom kapitala moe se na razliite naine. Kakvim to znanjem ti poduzetnici, u pravilu ekonomski tukci, sa zavrenim sumnjivim ubrzanim teajevima menadmenta, ma to to bilo, iji je, opetovano izreeni, motto maksimiranje profita za svoje tvrtke, mogu pomoi jednoj Kosorici, koja stvarno nita ne zna, a jo manje razumije ili Josipoviu koji, preuzevi predsjednitvo drave u najkritinijem trenutku, radije odlazi na koncerte ozbiljne glazbe i dijeli nagrade Porin. No, sebi i svojim firmicama mogu pomoi beskrajno. Za teorijsko pokrie, u timovima se nalaze po jedan ili dvojica profesora s beznadeno izgubljenog Ekonomskog fakulteta koji usred moda najtee ekonomske krize,

16

Premijerka Jadranka Kosor da nema nakinurenog Mrguda iz Velikog Trgovia, kada je njegov hercegovaki Mefisto takoer na vjenim lovitima, a njihovom strankom i dravom rukovode blijede politike sjenke, bez svojih stavova i ikakvog sutinski vanog znanja, vlasnici veine blaga u Hrvatskoj stvarno vladaju ovom zemljom. Slonovi kod njih kupuju, zaduuju se da bi kupovali i rade potplaeni da bi im vraali dugove.

Parada kiaPrisjetimo se, naas, parade morbidnog kia u neemu to se zvalo Vlakom slobode, kada je supijani Tuman u Kninu siktao o onima koji se vie nee vratiti. Istovremeno s tim siktanjem, todorii i njihovi ministri gospodarstva, kegre i slini, sa slavonskim su tamburaima u tom istom vlakiu revali novokomponovanu narodnu, ali 'rvacku Otvor' eno kapiju. Otvorivi si tako kapiju, uli su u Ali Babinu peinu s neogranienim pravima raspolaganja. Ti danas vladaju tako

J O U R N A L

KVADRAT NAD HIPOTENUZOMizazvane financijskim spekulantskim ludilom i hiperinflacijom financijskih i monetarnih agregata, i nadalje propagira sulude teorije koje su do krize i dovele. Rezultati takvog savjetovanja su jednokratne mjere koje pomau ovom ili onom sektoru iz dravnih fondova, ve kritino prezaduenih, dok stvarnih makroekonomskih mjera nema ni u tragovima, a drava tone poput Titanica. Sva je srea da nam je predsjednik muziar, pa moe na dobrano skoenoj palubi jo zasvirati Chopina ili Stravinskog. A moda i Lennona. Long live rock'n'roll. Dok slonovi mariraju. Iz te ideoloko-profitne papazjanije proizala je i teza o 2. i 3. stupu mirovinskog te dopunskom zdravstvenom osiguranju kao nunosti. Razlog te nunosti, uvjeravaju nas, nije u ratnom i poratnom zavlaenju dravne i njoj bliskih ruetina u fondove socijalne sigurnosti i kasnijim spekulacijama na istima, ve - u skupoj dijagnostici. 'Bem ti tehnologiju, umjesto da smanjuje, ona poveava trokove. I to, zanimljivo, ona ista koja u masovnim i telekomunikacijama, smanjuje trokove. E, pa kada narod hoe dijagnostiku i hoe da se lijei, neka i plati. Koliko, kao i kod lijekova, odredit e privatni fondovi koji trguju i ulau i napuhane dionice tzv. tehnolokog sektora i farmaceutske industrije. Jer slonovi te sloene trine mehanizme, svakako ne razumiju. trgovali na veliko upakiranim dugovima te to lano prikazivali kao aktivu, to je dovelo do sloma 2008., a kasnije su se nali meu primateljima izdanih budetskih sredstava za pokrie desetina bilijuna dolara neotplativih dugova. Sve po glavi stanovnika. Ta mala se, zajedno s jo jednim ambicioznim balavcem, proizalim iz zagorjele kuhinje Ekonomskog fakulteta, dravnim tajnikom za financije, Zdravkom Mariem u domindosu pojavila kod Togonala u emisiji Otvoreno HRT-a kako bi javnosti predstavila novu, genijalnu mjeru tima Jadranke Kosor. S obzirom da je Mira u emisiji vie panje i umjenosti pokazala u kontroliranju poloaja golih nogica i vrlo kratke minice, da ne bi otkrila guzu ili neto drugo, od eksplikacije uloge novozamiljenih fondova, Privredni vjesnik se potrudio barem donekle rasvijetliti ovaj Olimp, taj Paradis moderne financijske teorije neukim nama. Slonovima. Tako e vlada i privatni ulagai (ovo je vrlo irok pojam, puno toga je privatno u ovoj zemlji, posebno banke) ulagati po 50%, to u praksi znai da e vlada uloiti koliko prije nje najavi/e privatni ulaga/i. Tako je na konferenciji o Private Equity, odranoj u hotelu Westin u Zagrebu, ministar gospodarstva, jedan od poslodavaca i ekonomista amatera iz spasonosnog tima, uro Popija doslovno rekao da e vlada za jednu kunu uloiti jednu kunu, a za 100 milijuna eura isto toliko. Njegova nominalna efica, Jadranka Kosor na istoj je konferenciji izrekla nauenu frazetinu o stvaranju odrivog trita rizinog kapitala za inovativne poduzetnike. Drugim rijeima, naprijed brao kockari, otvaramo vam jo himenom zatieno hrvatsko trite koje niste razdjeviili. Treba li vam u tom silovanju naa pripomo, dajemo koliko vi kaete. Po prijedlogu, plan je vlade uloiti milijardu kuna u osnivaki kapital fondova, s tim da ukupni ulog u jedan fond ne moe biti vei od 300 milijuna. Ministarstvo gospodarstva e uputiti javni poziv ulagaima s minimalnim ulogom od 75 milijuna kuna za otvaranje zajednikih fondova s dravom i to na rok od 10 godina. Hrvatska agencija za nadozor financijskog poslovanja HANFA e odabirati drutva za upravljanje fondovima koja e uzimati 20% od profita fonda koji bi u prosjeku trebao iznositi 8% godinje. Temeljem kakve analize su Mira trofrtaljka i njezini pokrovitelji doli do ovih 8%, nije poznato neukim nama. Slonovima. No, vano je da je Mira za Privredni vjesnik, kako ve rekosmo, dala odgovor na uvodno pitanje o razlozima zbog kojih bi drava plaala pola kockarskog fonda. Zavodniki se smijeei pojasnila je kako takvo, valjda osjetljivo i izuzetno sofisticirano, trite nije mogue razviti bez pomoi drave. A kada drava pomogne, onda je najbolje da se makne i dadne fondovima iroku autonomiju u odluivanju kako to lijepo pojanjava neukim nama, na istoj konferenciji u Westinu, stanoviti Yigal Erih, ef Yozmae, izraelskog modela po kojem je precrtan ovaj hrvatski! U emisiji Otvoreno, od svih pitanja koja su se logino nametala, Togonal se usudio dravnog tajnika i mini Miru upitati o mogunosti da nekakav prljav, mafijaki, novac ue u takav fond i opere se. Mira je, sva slatka, zakljuila kako je takvoto nemogue zbog iroke regulacije. Koje, kakve, nije se potrudila izvijestiti neuke nas, ve je lagano premetnula jednu golu, preko druge gole nogice. Za podsjetiti je mini Miru i ostale da je upravo manjak regulacije bio uzrokom eksponencijalnog rasta spekulacija i posljedinog financijskog sloma. No, znakovito je da se s njom, u odgovoru na isto pitanje, nije sloio dravni tajnik koji je rekao kako drava nee uloiti kapital u fond za koji postoji sumnja da je kontaminiran takvim novcem. Tko e to i kako, u uvjetima iroke autonomije u odluivanju u ime vlade provjeravati, dravni se tajnik nije izjasnio. A bogme, ni Togonal nije pitao. Smijeili su se tako i Mira u domindosu i dravni tajnik s licem pristojnog pubertetlije istisnutih priteva, ali je iza njihovih smjeaka provirivao najarmantniji smjeak od svih onaj Borislava kegre, Kosoriinog efa savjetnika, Mrgudovog ministra privatizacije i gospodarstva, utjerivaa poreza na dodanu vrijednost u Hrvatskoj i dananjeg efa Questus rizinog fonda. Moda bi tog gospodina, lica jo glatkijeg i nevinijeg od dravnog tajnika, trebalo upitati za kakvu bilancu, raun dobiti i gubitka ili revizorski izvjetaj fonda kojem je na elu i ima li to kakve veze s ovom plemenitom vladinom inicijativom o ulaganju 50% kapitala, naeg vrajeg novca, u rizine fondove koje e osnivati questusi, kegre ili mini Mire. Ili bi trebalo bez puno pitanja pomoi Kosorici da sie s vlasti, a s njom i njezini ministri koji tvrde kako je poloaj Hrvatske koja se, sve vie po sve nepovoljnijim cijenama, zaduuje, odlian i, naravno, njezini i Josipovievi ekonomski savjetnici- poslodavci i spekulanti. Da vie ne prave slonove od nas. q

17

kegronomijaPosljednja, medijski vrlo slabo popraena mjera strunih timova je uvoenje fondova za gospodarsku suradnju, zapravo poludravnih fondova rizinog kapitala, kako se to lijepo, e