uvod u trgovacko pravo 1
TRANSCRIPT
-
UVOD U TRGOVAKO PRAVO
Prof. dr. sc. Hana Horak
Dr. sc. Kosjenka Dumani
Mr. sc. Barbara Prelonjak
Zvonimir afranko, mag. iur.
Zagreb, 2011.
-
Izdava:
HDK i partneri j.t.d.
Zagreb, Primorska 14
Urednici:
Prof. dr. sc. Hana Horak
Zvonimir afranko, mag. iur.
Recenzenti:
Prof. dr. sc. Nada Bodiroga-Vukobrat
Prof. dr. sc. Sofija Marui
ISBN 978-953-56898-0-5
Knjiga je objavljena uz novanu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
-
3
Predgovor
Trgovako pravo zasigurno predstavlja jednu od najdinaminijih pravnih grana.
Ubrzani razvoj znanja i tehnologija uope, a osobito u gospodarskim aktivnostima, neizbjeno
dovodi do nastanka novih privatnopravnih odnosa u gospodarstvu te prilagoavanja starih
odnosa suvremenim tekovinama. U tom se smislu i trgovako pravo, kao regulator navedenih
odnosa, mora neprestano mijenjati, zadovoljavajui zahtjeve suvremenosti.
K tome valja nadodati i neprestano unapreivanje te unificiranje materije trgovakog
prava na europskoj razini. Republika Hrvatska, kao pristupnica Europskoj uniji, duna je svoje
nacionalno trgovako pravo usklaivati s europskom regulativom. Posljedica je toga,
kontinuirano noveliranje domaih propisa koji reguliraju kako trgovake odnose tako i ostale
pravne odnose. Dobar dio postignua u trgovakom pravu Europske unije ve je
implementiran u hrvatsko pravo, emu svjedoe propisi poput Zakona o obveznim odnosima i
Zakona o trgovakim drutvima, dok e neka od njih tek zaivjeti u trenutku pristupanja
Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Knjigom Uvod u trgovako pravo eljeli smo pribliiti opsenu i nepreglednu
materiju trgovakog prava studentima nepravnicima te je ona nastala prvenstveno na poticaj
brojnih generacija studenata koji upisuju kolegij Trgovako pravo na Ekonomskom fakultetu
i Fakultetu elektrotehnike i raunarstva.
U radu sa studentima pokazala se potreba za objedinjavanjem materije trgovakog
ugovornog prava i prava drutava na jednom mjestu. Budui knjiga nije namijenjena
prvenstveno pravnikoj populaciji, bilo je neophodno dirnuti i u materiju ope teorije prava i
drave kako bi se itatelji upoznali s temeljnim pojmovima pravne znanosti. Slijedei tu
logiku knjiga je razdijeljena u etiri tematske cjeline: I. O dravi i pravnom sustavu (gdje se
itatelj upoznaje s temeljnim pojmovima i naelima pravne nauke), II. Trgovako pravo (gdje
se itatelj uvodi u opu povijest trgovakog prava te izvore trgovakog prava), III. Trgovako
ugovorno pravo (gdje se obrauju ugovori kao najei temelj trgovakih odnosa) i IV. Pravo
trgovakih drutava (gdje se prikazuju temeljni oblici subjekata trgovakog prava).
Cilj nam je prije svega bio na sustavan i obuhvatan nain prikazati materiju trgovakog
prava, ne ulazei pretjerano u dubinsko razraivanje ove problematike. Knjiga bi prije svega
trebala posluiti kao izvor osnovnih informacija o temeljnim institutima trgovakog prava,
kako ugovornog tako i prava drutava, te kao podloga za dublje izuavanje navedene materije.
U svakom sluaju, knjiga predstavlja temelj pravne kulture i znanja koje bi trebao usvojiti
-
4
svaki poduzetnik, a upravo su studenti ekonomskih i tehnikih znanosti budui poduzetnici na
tritu. Knjiga Uvod u trgovako pravo je stoga namijenjena upravo njima buduim
poduzetnicima kako bi im se pribliile zakonitosti poslovanja na tritu, te ih se osposobilo da
na tom tritu djeluju u skladu sa temeljnim propisima i standardima.
Trgovako ugovorno pravo i pravo trgovakih drutava obuhvaa iznimno opsenu
materiju koju postaje sve tee obuhvatiti, protumaiti i prenijeti poduzetnicima i studentima.
Radi toga, vodei se zahtjevima aktivne i fokusirane nastave autori su odluili materiju
trgovakog prava na ovaj nain pribliiti studentima. elja nam je bila da sastavimo pregledan
slijed najvanijih pitanja i putokaz za daljnja produbljena istraivanja.
Autori
U Zagrebu, prosinac 2011.
-
5
Sadraj
Predgovor ................................................................................................................................... 3
Sadraj ........................................................................................................................................ 5
Glava I. O DRAVI I PRAVNOM SUSTAVU .................................................................. 19
1. Sustav dravne vlasti ....................................................................................................... 21
1.1. Openito o sustavu i diobi dravne vlasti .................................................................. 21
1.2. Zakonodavstvo .......................................................................................................... 22
1.3. Sudstvo ...................................................................................................................... 25
1.3.1. Imenovanje, razrjeenje i stegovna odgovornost sudaca ................................... 26
1.3.2. Stalnost sudake dunosti .................................................................................. 26
1.3.3. Sudaki imunitet ................................................................................................ 27
1.3.4. Preduvjeti za uinkovito funkcioniranje ............................................................ 27
1.3.5. Ostale pravosudne djelatnosti u republici hrvatskoj .......................................... 28
1.3.6. Postupci pred sudom .......................................................................................... 29
1.3.6.1. Graanski parnini postupak ..................................................................... 30
1.3.6.2. Izvanparnini postupci ............................................................................... 30
1.3.6.3. Ovrni postupak ......................................................................................... 31
1.3.6.4. Steajni postupak ....................................................................................... 32
1.3.7. Alternativno rjeavanje sporova ........................................................................ 33
1.3.7.1. Arbitraa .................................................................................................... 33
1.3.7.2. Mirenje ...................................................................................................... 34
1.4. Izvrna (upravna) vlast .............................................................................................. 35
1.4.1. Predsjednik republike hrvatske .......................................................................... 36
1.4.2. Vlada republike hrvatske ................................................................................... 37
1.4.3. Dravna uprava .................................................................................................. 38
2. Pravni sustav .................................................................................................................... 41
2.1. Pravna norma (pravno pravilo) .................................................................................. 41
2.1.1. Pravne norme s obzirom na donositelja ............................................................. 42
2.1.2. Pravne norme s obzirom pravne subjekte kojima su upuene ........................... 43
2.1.3. Pravne norme s obzirom na sadraj ................................................................... 43
-
6
2.1.4. Pravne norme s obzirom na teritorijalno vaenje .............................................. 43
2.1.5. Pravne norme s obzirom na intenzitet ............................................................... 44
2.2. Pravni institut ............................................................................................................. 45
2.3. Grane prava................................................................................................................ 45
2.4. Grupe prava ............................................................................................................... 46
2.4.1. Materijalno i formalno (procesno) pravo........................................................... 46
2.4.2. Javno i privatno pravo ....................................................................................... 47
2.4.3. Pravna grupa unutranjeg (internog) i meunarodnog prava ............................ 47
2.5. Pozitivno pravo .......................................................................................................... 48
2.6. Pravo u objektivnom i pravo u subjektivnom smislu ............................................... 48
Glava II. TRGOVAKO PRAVO ....................................................................................... 51
1. Pojam i subjekti trgovakog prava ................................................................................ 53
2. Pregled razvoja trgovakog prava ................................................................................. 54
3. Pravne grane povezane s trgovakim pravom .............................................................. 56
3.1. Trgovako pravo i ustavno pravo .............................................................................. 56
3.2. Trgovako pravo i graansko pravo .......................................................................... 56
3.3. Trgovako pravo i radno pravo ................................................................................. 57
3.4. Trgovako pravo i gospodarsko pravo ...................................................................... 57
4. Izvori trgovakog prava .................................................................................................. 59
4.1. Dravni izvori trgovakog prava ............................................................................... 60
4.1.1. Ustav republike hrvatske ................................................................................... 60
4.1.2. Zakon o obveznim odnosima ............................................................................. 60
4.1.3. Zakon o trgovakim drutvima .......................................................................... 61
4.2. Autonomno trgovako pravo ..................................................................................... 61
4.2.1. Trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili .......................... 62
4.2.2. Uzance ............................................................................................................... 62
4.2.3. Formularno pravo .............................................................................................. 63
4.2.3.1. Opi uvjeti poslovanja ............................................................................... 63
4.2.3.2. Tipski (standardni) ugovori ....................................................................... 64
4.2.3.3. Adhezijski ugovori .................................................................................... 64
4.2.3.4. Klauzule (termini)...................................................................................... 64
4.3. Sudska i arbitrana praksa ......................................................................................... 65
4.4. Pravna znanost ........................................................................................................... 66
4.5. Ostali izvori trgovakog prava .................................................................................. 66
4.5.1. Akti tijela s javnim ovlatenjima ....................................................................... 66
4.5.2. Statuti i drutveni ugovori ................................................................................. 66
-
7
Glava III. TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO ............................................................ 69
1. Openito o trgovakom ugovornom pravu ................................................................... 71
1.1. Ugovor kao temelj obveznopravnog odnosa ............................................................. 72
1.1.1. inidba kao predmet obveznopravnog odnosa .................................................. 72
1.1.2. Djelovanje obveznopravnih odnosa................................................................... 73
1.1.3. Ugovorne i izvanugovorne obveze .................................................................... 74
1.2. Tipologija ugovora .................................................................................................... 75
1.2.1. Imenovani (nominantni) i neimenovani (inominantni) ugovori ........................ 75
1.2.2. Konsenzualni i realni ugovori............................................................................ 76
1.2.3. Dvostrano obvezni i jednostrano obvezni ugovori ............................................ 76
1.2.4. Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) ugovori ......................................... 77
1.2.5. Formalni i neformalni ugovori .......................................................................... 77
1.2.6. Graanski, trgovaki i potroaki ugovori ........................................................ 78
1.3. Temeljna naela ugovornog prava ............................................................................. 79
1.3.1. Naelo ugovorne slobode (autonomije) ............................................................. 79
1.3.2. Naelo ispunjenja ugovorne obveze .................................................................. 79
1.3.3. Naelo savjesnosti i potenja ............................................................................. 80
1.3.4. Naelo ravnopravnosti i jednake vrijednosti inidaba ....................................... 80
1.3.5. Naelo dune panje .......................................................................................... 81
1.3.6. Naelo primjene obiaja i prakse....................................................................... 82
2. Sklapanje ugovora ........................................................................................................... 83
2.1. Pregovori ................................................................................................................... 83
2.2. Ponuda ....................................................................................................................... 84
2.2.1. Pojam ponude .................................................................................................... 84
2.2.2. Uinci ponude .................................................................................................... 85
2.2.3. Oblik ponude ..................................................................................................... 86
2.3. Prihvat ponude ........................................................................................................... 87
2.3.1. Pojam prihvata ................................................................................................... 87
2.3.2. Uinci prihvata .................................................................................................. 87
2.3.3. Oblik prihvata .................................................................................................... 87
2.4. Trenutak sklapanja (perfekcija) ugovora ................................................................... 88
2.4.1. Perfekcija konsenzualnih ugovora ..................................................................... 88
2.4.2. Perfekcija realnih ugovora ................................................................................. 89
2.5. Predugovor (preliminar) ............................................................................................ 90
3. Valjanost ugovora ............................................................................................................ 91
-
8
3.1. Sposobnost stranaka .................................................................................................. 91
3.2. Valjano i suglasno oitovanje volje ........................................................................... 93
3.2.1. Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja ......................................................... 93
3.2.2. Nesvjesni nesklad izmeu volje i oitovanja ..................................................... 95
3.3. Kvalificirana inidba ................................................................................................. 96
3.4. Doputena pobuda ..................................................................................................... 97
3.5. Propisani oblik ugovora ............................................................................................. 97
3.6. Nevaljanost ugovora .................................................................................................. 98
3.6.1. Nitetnost ........................................................................................................... 98
3.6.2. Pobojnost ........................................................................................................... 99
4. Sredstva za osiguranje ispunjenja ugovorne obveze .................................................. 100
4.1. Jamstvo .................................................................................................................... 100
4.1.1. Pojam jamstva ................................................................................................. 100
4.1.2. Opseg jameve odgovornosti........................................................................... 101
4.1.3. Oblici jamstva .................................................................................................. 101
4.1.4. Zakonska subrogacija i regres ......................................................................... 102
4.2. Ugovorna kazna ....................................................................................................... 102
4.2.1. Pojam ugovorne kazne..................................................................................... 102
4.2.2. Visina ugovorne kazne .................................................................................... 103
4.2.3. Vjerovnikova prava ......................................................................................... 103
4.2.4. Odnos ugovorne kazne, prava na naknadu tete i zakonskih penala ............... 104
4.3. Zatezne kamate ........................................................................................................ 104
4.3.1. Pojam zateznih kamata .................................................................................... 104
4.3.2. Stopa zateznih kamata ..................................................................................... 105
4.3.3. Odnos zateznih kamata i prava na naknada tete ............................................ 105
4.3.4. Zabrana anatocizma ......................................................................................... 105
4.4. Kapara i odustatnina ................................................................................................ 106
4.4.1. Pojam i funkcija kapare ................................................................................... 106
4.4.2. Pravni uinci kapare ........................................................................................ 106
4.4.3. Pojam i pravni uinci odustatnine ................................................................... 107
4.5. Pravo zadranja (retencije) ...................................................................................... 107
5. Promjene u ugovornim obveznopravnim odnosima .................................................. 109
5.1. Ustup trabine (cesija) ............................................................................................. 110
5.1.1. Trabina kao predmet cesije ............................................................................ 110
5.1.2. Uinci cesije .................................................................................................... 111
5.1.3. Notifikacija ...................................................................................................... 111
5.1.4. Viestruko ustupanje ....................................................................................... 112
-
9
5.1.5. Odnos ustupitelja i primatelja .......................................................................... 112
5.1.6. Odnos primatelja i dunika .............................................................................. 113
5.1.7. Posebni oblici cesije ........................................................................................ 113
5.2. Preuzimanje duga .................................................................................................... 114
5.3. Pristupanje dugu ...................................................................................................... 114
5.4. Preuzimanje ispunjenja ............................................................................................ 115
5.5. Prijenos ugovora ...................................................................................................... 115
5.6. Obnova (novacija) ................................................................................................... 116
6. Prestanak ugovorne obveze .......................................................................................... 117
6.1. Ispunjenje ................................................................................................................ 117
6.1.1. Subjekti ispunjenja .......................................................................................... 118
6.1.2. Predmet ispunjenja .......................................................................................... 119
6.1.3. Vrijeme ispunjenja ........................................................................................... 119
6.1.4. Mjesto ispunjenja ............................................................................................. 120
6.1.5. Zakanjenje ...................................................................................................... 120
6.1.6. Polaganje i prodaja dugovane stvari ................................................................ 121
6.2. Raskid ugovora ........................................................................................................ 121
6.2.1. Sporazumni i jednostrani raskid ugovora ........................................................ 122
6.2.2. Raskid ugovora zbog neispunjenja .................................................................. 122
6.2.3. Prigovor neispunjenja i neizvjesnog ispunjenja .............................................. 123
6.2.4. Raskid ugovora zbog nemogunosti ispunjenja .............................................. 123
6.2.5. Izmjena i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti ................................. 124
6.2.6. Pravni uinci raskida ugovora ......................................................................... 125
6.3. Prijeboj (kompenzacija) ........................................................................................... 125
6.4. Otpust duga .............................................................................................................. 126
6.5. Sjedinjenje (konfuzija) ............................................................................................ 127
6.6. Protek vremena i otkaz ............................................................................................ 127
6.7. Smrt ugovorne strane ............................................................................................... 127
6.8. Zastara ..................................................................................................................... 128
6.8.1. Zastarni rokovi ................................................................................................. 128
6.8.2. Zastoj i prekid zastare ...................................................................................... 128
6.8.3. Zastara i prekluzija .......................................................................................... 129
7. Pojedini ugovori ............................................................................................................. 130
7.1. Ugovor o kupoprodaji .............................................................................................. 130
7.1.1. Pojam i obiljeja ugovora o kupoprodaji ......................................................... 130
7.1.2. Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji ............................................................... 131
7.1.3. Obveze prodavatelja ........................................................................................ 132
-
10
7.1.3.1. Odgovornost za materijalne nedostatke stvari ......................................... 132
7.1.3.2. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) .................................... 134
7.1.3.3. Odgovornost za pravne nedostatke stvari (zatita od evikcije) ............... 135
7.1.4. Obveze kupca .................................................................................................. 135
7.1.5. Kupoprodaje s posebnim pogodbama ............................................................. 136
7.1.5.1. Kupoprodaja s pravom prvokupa ............................................................ 136
7.1.5.2. Kupnja na pokus ...................................................................................... 137
7.1.5.3. Kupoprodaja po uzorku ili modelu .......................................................... 137
7.1.5.4. Kupoprodaja sa specifikacijom ............................................................... 137
7.1.5.5. Kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva............................................. 137
7.1.5.6. Kupoprodaja s obronom otplatom cijene ............................................... 138
7.2. Ugovor o zamjeni .................................................................................................... 138
7.2.1. Pojam i obiljeja ugovora o zamjeni ............................................................... 138
7.2.2. Novac kao predmet zamjene............................................................................ 139
7.2.3. Obveze ugovornih stranaka ............................................................................. 139
7.3. Ugovor o zajmu ....................................................................................................... 140
7.3.1. Pojam i obiljeja ugovora o zajmu .................................................................. 140
7.3.2. Obveze zajmodavca ......................................................................................... 141
7.3.3. Obveze zajmoprimca ....................................................................................... 141
7.3.4. Namjenski zajam ............................................................................................. 141
7.4. Ugovor o zakupu ..................................................................................................... 142
7.4.1. Pojam i obiljeja ugovora o zakupu ................................................................ 142
7.4.2. Obveze zakupodavca ....................................................................................... 142
7.4.3. Obveze zakupnika............................................................................................ 143
7.4.4. Podzakup ......................................................................................................... 144
7.4.5. Prestanak zakupa ............................................................................................. 145
7.5. Ugovor o djelu ......................................................................................................... 145
7.5.1. Pojam i obiljeja ugovora o djelu .................................................................... 145
7.5.2. Obveze izvoaa .............................................................................................. 146
7.5.3. Obveze naruitelja ........................................................................................... 147
7.6. Ugovor o licenciji .................................................................................................... 147
7.6.1. Pojam i obiljeja ugovora o licenciji ............................................................... 147
7.6.2. Predmet licencije ............................................................................................. 148
7.6.2.1. Izum ......................................................................................................... 148
7.6.2.2. ig ............................................................................................................ 149
7.6.2.3. Industrijski dizajn .................................................................................... 150
7.6.2.4. Znanje i iskustvo ...................................................................................... 150
-
11
7.6.3. Obveze davatelja licencije ............................................................................... 150
7.6.4. Obveze stjecatelja licencije ............................................................................. 151
7.6.5. Oblici ugovora o licenciji ................................................................................ 151
7.6.5.1. Iskljuiva i neiskljuiva licencija ............................................................ 151
7.6.5.2. Prostorno ograniena i prostorno neograniena licencija ........................ 152
7.6.5.3. Podlicencija ............................................................................................. 152
7.6.6. Prestanak licencije ........................................................................................... 152
7.7. Ugovor o nalogu ...................................................................................................... 153
7.7.1. Pojam i obiljeja ugovora o nalogu ................................................................. 153
7.7.2. Obveze nalogoprimca ...................................................................................... 154
7.7.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 155
7.7.4. Prestanak naloga .............................................................................................. 155
7.8. Ugovor o komisiji .................................................................................................... 156
7.8.1. Pojam i obiljeja ugovora o komisiji ............................................................... 156
7.8.2. Obveze komisionara ........................................................................................ 156
7.8.3. Obveze komitenta ............................................................................................ 157
7.9. Ugovor o trgovinskom zastupanju ........................................................................... 158
7.9.1. Pojam i obiljeja ugovora o trgovinskom zastupanju ...................................... 158
7.9.2. Obveze zastupnika ........................................................................................... 158
7.9.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 159
7.9.4. Prestanak trgovinskog zastupanja .................................................................... 160
7.9.4.1. Posebna naknada ..................................................................................... 160
7.9.4.2. Ugovorna odredba o zabrani ili ogranienju obavljanja djelatnosti ........ 161
7.10. Ugovor o posredovanju ....................................................................................... 161
7.10.1. Pojam i obiljeja .............................................................................................. 161
7.10.2. Obveze posrednika .......................................................................................... 162
7.10.3. Obveze nalogodavca ........................................................................................ 162
7.10.4. Posredovanje za obje strane ............................................................................. 162
GLAVA IV. PRAVO TRGOVAKIH DRUTAVA ....................................................... 163
1. Openito o statusnom trgovakom pravu ................................................................... 165
1.1. Pojam trgovca .......................................................................................................... 165
1.2. Trgovako drutvo kao trgovac ............................................................................... 166
1.3. Trgovac pojedinac ................................................................................................... 167
1.4. Sudski registar ......................................................................................................... 167
1.4.1. Javnost registra ................................................................................................ 168
1.4.2. Uinak upisa u registar .................................................................................... 169
-
12
2. Trgovaka drutva ......................................................................................................... 170
2.1. Trgovako drutvo kao pravna osoba ...................................................................... 170
2.1.1. Odgovornost za obveze drutva i tzv. Proboj pravne osobnosti ...................... 170
2.1.2. Preddrutvo ...................................................................................................... 171
2.1.3. Podrunice ....................................................................................................... 172
2.2. Tvrtka trgovakog drutva ....................................................................................... 174
2.2.1. Sadraj tvrtke ................................................................................................... 174
2.2.2. Odreivanje tvrtke ........................................................................................... 175
2.2.3. Zatita tvrtke .................................................................................................... 175
2.3. Predmet poslovanja i sjedite trgovakog drutva ................................................... 176
2.3.1. Predmet poslovanja ......................................................................................... 176
2.3.2. Sjedite trgovakog drutva ............................................................................. 177
2.4. Zastupanje trgovakog drutva ................................................................................ 178
2.4.1. Zastupnici po zakonu ....................................................................................... 178
2.4.2. Punomonici .................................................................................................... 178
2.4.2.1. Punomo po zaposlenju ........................................................................... 179
2.4.2.2. Prokura .................................................................................................... 179
2.4.2.3. Trgovaka punomo ................................................................................ 180
2.4.2.4. Punomo trgovakom putniku ................................................................. 181
3. Javno trgovako drutvo ............................................................................................... 182
3.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 182
3.2. Osnivanje ................................................................................................................. 182
3.3. Pravni odnosi izmeu lanova drutva .................................................................... 183
3.3.1. Drutveni ugovor ............................................................................................. 183
3.3.2. Obveze lanova................................................................................................ 184
3.3.3. Zabrana konkurencije ...................................................................................... 184
3.3.4. Voenje poslova .............................................................................................. 185
3.3.4.1. Pojedinano poslovodstvo ....................................................................... 185
3.3.4.2. Skupno poslovodstvo ............................................................................... 186
3.3.4.3. Pridravanje uputa ................................................................................... 186
3.3.4.4. Opseg ovlasti za voenje poslova ............................................................ 186
3.3.5. Pravo na obavijetenost ................................................................................... 186
3.3.6. Donoenje odluka ............................................................................................ 187
3.3.7. Sudjelovanje u dobiti ....................................................................................... 187
3.4. Pravni odnosi lanova drutva prema treim osobama ........................................... 188
3.4.1. Zabrana raspolaganja udjelima ........................................................................ 188
3.4.2. Zastupanje ........................................................................................................ 188
-
13
3.4.2.1. Opseg ovlasti za zastupanje ..................................................................... 188
3.4.2.2. Oduzimanje ovlasti za zastupanje............................................................ 189
3.4.3. Odgovornost lanova ....................................................................................... 189
3.5. Prestanak javnog trgovakog drutva ...................................................................... 190
3.5.1. Razlozi za prestanak javnog trgovakog drutva ............................................ 190
3.5.2. Likvidacija ....................................................................................................... 191
4. Komanditno drutvo ..................................................................................................... 193
4.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 193
4.2. Osnivanje ................................................................................................................. 194
4.3. Pravni odnosi meu lanovima ............................................................................... 194
4.3.1. Sloboda ugovaranja ......................................................................................... 194
4.3.2. Upravljanje drutvom ...................................................................................... 195
4.3.3. Pravo nadzora .................................................................................................. 195
4.3.4. Zabrana konkurencije ...................................................................................... 195
4.3.5. Udio u dobiti i gubitku .................................................................................... 196
4.4. Pravni odnosi lanova drutva prema treima ......................................................... 196
4.4.1. Odgovornost lanova komanditnog drutva .................................................... 196
4.4.2. Smanjenje uloga .............................................................................................. 197
4.5. Prestanak komanditnog drutva ............................................................................... 198
5. Tajno drutvo ................................................................................................................. 199
6. Gospodarsko interesno udruenje ............................................................................... 201
6.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 201
6.2. Osnivanje ................................................................................................................. 202
6.3. Pravni odnosi izmeu lanova ................................................................................. 202
6.4. Organi udruenja ..................................................................................................... 204
6.5. Prestanak udruenja ................................................................................................. 204
7. Dioniko drutvo ............................................................................................................ 205
7.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 205
7.2. Temeljni kapital ....................................................................................................... 205
7.3. Dionice .................................................................................................................... 206
7.3.1. Dionica kao dio temeljnog kapitala ................................................................. 206
7.3.2. Dionica kao skup lanskih prava i obveza....................................................... 207
7.3.2.1. Redovne dionice ...................................................................................... 207
7.3.2.2. Povlatene dionice ................................................................................... 207
7.3.3. Dionica kao vrijednosni papir.......................................................................... 208
7.3.3.1. Isprava o dionici ...................................................................................... 209
7.3.3.2. Dionice izdane u nematerijalnom obliku ................................................. 210
-
14
7.3.4. Odluka o izdavanju dionica ............................................................................. 210
7.3.5. Vlastite dionice ................................................................................................ 211
7.4. Statut ........................................................................................................................ 212
7.5. Osnivanje dionikog drutva ................................................................................... 213
7.5.1. Simultano osnivanje dionikog drutva ........................................................... 213
7.5.2. Sukcesivno osnivanje dionikog drutva ......................................................... 214
7.6. Odnosi dioniara i drutva ....................................................................................... 215
7.6.1. Prava dioniara ................................................................................................ 215
7.6.2. Zatita prava manjinskih dioniara .................................................................. 217
7.6.3. Obveze dioniara ............................................................................................. 218
7.7. Organi dionikog drutva ........................................................................................ 218
7.7.1. Uprava ............................................................................................................. 219
7.7.1.1. Imenovanje i opoziv lanova uprave ....................................................... 219
7.7.1.2. Djelokrug rada uprave ............................................................................. 220
7.7.1.3. Naknade za rad lanovima uprave ........................................................... 221
7.7.1.4. Standardi postupanja i odgovornost lanova uprave ............................... 221
7.7.2. Nadzorni odbor ................................................................................................ 222
7.7.2.1. Izbor i sastav nadzornog odbora .............................................................. 222
7.7.2.2. Nadlenost nadzornog odbora ................................................................. 223
7.7.2.3. Prestanak lanstva u nadzornom odboru ................................................. 224
7.7.3. Upravni odbor .................................................................................................. 224
7.7.3.1. Nadlenost upravnog odbora ................................................................... 225
7.7.3.2. Nain rada upravnog odbora ................................................................... 226
7.7.3.3. Izvrni direktori ....................................................................................... 226
7.7.4. Glavna skuptina ............................................................................................. 227
7.7.4.1. Nadlenost glavne skuptine ................................................................... 227
7.7.4.2. Sazivanje glavne skuptine ...................................................................... 228
7.7.4.3. Pravo dioniara na obavijetenost ........................................................... 229
7.7.4.4. Donoenje odluka na glavnoj skuptini ................................................... 230
7.7.4.5. Pravo glasa ............................................................................................... 231
7.7.4.6. Iskljuenje prava glasa............................................................................. 232
7.8. Poveanje i smanjenje temeljnog kapitala ............................................................... 233
7.8.1. Poveanje temeljnog kapitala .......................................................................... 233
7.8.1.1. Poveanje temeljnog kapitala ulozima .................................................... 233
7.8.1.2. Uvjetno poveanje temeljnog kapitala .................................................... 234
7.8.1.3. Odobreni temeljni kapital ........................................................................ 235
7.8.1.4. Poveanje temeljnog kapitala iz sredstava drutva.................................. 235
-
15
7.8.2. Smanjenje temeljnog kapitala .......................................................................... 235
7.8.2.1. Redovno smanjenje temeljnog kapitala ................................................... 236
7.8.2.2. Pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala ...................................... 236
7.8.2.3. Povlaenje dionica ................................................................................... 237
7.9. Prestanak dionikog drutva .................................................................................... 238
7.9.1. Razlozi za prestanak dionikog drutva .......................................................... 238
7.9.2. Likvidacija dionikog drutva ......................................................................... 238
8. Drutvo s ogranienom odgovornou ......................................................................... 240
8.1. Pojam i obiljeja ...................................................................................................... 240
8.2. Osnivanje ................................................................................................................. 241
8.2.1. Sadraj drutvenog ugovora (izjave o osnivanju)............................................ 241
8.2.2. Temeljni kapital i ulozi za preuzete poslovne udjele ...................................... 242
8.2.3. Dodatne inidbe i posebne pogodnosti ............................................................ 243
8.2.4. Trokovi osnivanja .......................................................................................... 243
8.2.5. Prijava i upis u sudski registar ......................................................................... 244
8.3. Pravni odnosi izmeu lanova i drutva .................................................................. 245
8.3.1. Ulozi u drutvo ................................................................................................ 245
8.3.1.1. Sjedinjenje poslovnih udjela kod jednog lana ....................................... 245
8.3.1.2. Zakanjenje s unosom uloga u drutvo .................................................... 246
8.3.1.3. Odgovornost za unos uloga u drutvo ..................................................... 246
8.3.2. Poslovni udjeli ................................................................................................. 247
8.3.2.1. Raspolaganje poslovnim udjelom ............................................................ 247
8.3.2.2. Vie ovlatenika na jednom poslovnom udjelu ....................................... 248
8.3.2.3. Stjecanje i uzimanje u zalog vlastitih poslovnih udjela ........................... 248
8.3.2.4. Povlaenje (amortizacija) poslovnog udjela ............................................ 249
8.3.2.5. Istupanje i iskljuenje lana iz drutva .................................................... 249
8.4. Organi drutva s ogranienom odgovornou ......................................................... 250
8.4.1. Uprava ............................................................................................................. 251
8.4.1.1. Imenovanje lanova uprave ..................................................................... 251
8.4.1.2. Voenje poslova ...................................................................................... 252
8.4.1.3. Zastupanje ................................................................................................ 253
8.4.1.4. Poslovne knjige i financijska izvjea ..................................................... 254
8.4.1.5. Duna pozornost i odgovornost lanova uprave...................................... 254
8.4.1.6. Opoziv lanova uprave i ostavka lana uprave ....................................... 254
8.4.2. Nadzorni odbor ................................................................................................ 255
8.4.2.1. Obveznost nadzornog odbora .................................................................. 255
-
16
8.4.2.2. Sastav nadzornog odbora te izbor i imenovanje lanova
nadzornog odbora .................................................................................... 256
8.4.2.3. Ovlasti i nain rada nadzornog odbora .................................................... 257
8.4.2.4. Odgovornost lanova nadzornog odbora ................................................. 257
8.4.3. Skuptina ......................................................................................................... 257
8.4.3.1. Nadlenost skuptine ............................................................................... 258
8.4.3.2. Sazivanje skuptine ................................................................................. 259
8.4.3.3. Podobnost skuptine da odluuje ............................................................. 259
8.4.3.4. Odluivanje na skuptini ......................................................................... 260
8.5. Zatita prava manjine............................................................................................... 260
8.6. Izmjene drutvenog ugovora ................................................................................... 261
8.7. Poveanje i smanjenje temeljnog kapitala ............................................................... 262
8.7.1. Poveanje temeljnog kapitala .......................................................................... 262
8.7.1.1. Efektivno poveanje temeljnog kapitala ................................................. 262
8.7.1.2. Nominalno poveanje temeljnog kapitala ............................................... 263
8.7.2. Smanjenje temeljnog kapitala .......................................................................... 264
8.7.2.1. Prijava za upis nakane da se smanji temeljni kapital............................... 265
8.7.2.2. Prijava za upis izmjene drutvenog ugovora ........................................... 265
8.7.2.3. Isplate lanovima drutva i osloboenje od obveza ................................ 266
8.8. Prestanak drutva s ogranienom odgovornou ..................................................... 266
9. Statusne promjene kod trgovakih drutava .............................................................. 267
9.1. Pripajanje ................................................................................................................. 268
9.1.1. Pripajanje dionikog drutva drugome dionikom drutvu ............................. 268
9.1.2. Pripajanje drutva s ogranienom odgovornou drugome
drutvu s ogranienom odgovornou ............................................................. 270
9.1.3. Pripajanje dionikog drutva
drutvu s ogranienom odgovornou i obrnuto ............................................. 270
9.1.4. Pravni uinci pripajanja ................................................................................... 271
9.1.5. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 271
9.2. Spajanje ................................................................................................................... 272
9.2.1. Spajanje dionikih drutava ............................................................................. 272
9.2.2. Spajanje drutava s ogranienom odgovornou ............................................. 273
9.2.3. Pravni uinci spajanja ...................................................................................... 273
9.2.4. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 274
9.3. Podjela drutava kapitala ......................................................................................... 274
9.3.1. Podjela s osnivanjem ....................................................................................... 275
9.3.2. Podjela s preuzimanjem ................................................................................... 276
-
17
9.3.3. Pravni uinci podjele ....................................................................................... 276
9.3.4. Zatita vjerovnika ............................................................................................ 277
9.4. Preoblikovanje ......................................................................................................... 277
9.4.1. Preoblikovanje dionikog drutva u drutvo s ogranienom odgovornou ... 278
9.4.2. Preoblikovanje drutva s ogranienom odgovornou u dioniko drutvo ..... 279
9.4.3. Preoblikovanje drutava kapitala u drutva osoba ........................................... 279
9.4.4. Preoblikovanje drutava osoba u drutva kapitala ........................................... 280
Literatura ............................................................................................................................... 282
Popis citiranih propisa .......................................................................................................... 288
Kazalo pojmova ..................................................................................................................... 290
-
19
Glava I.
O dravi i pravnom sustavu
-
21
1. SUSTAV DRAVNE VLASTI
1.1. OPENITO O SUSTAVU I DIOBI DRAVNE VLASTI
Drava je drutvena organizacija1 te politika zajednica2. Poput svih drutvenih organizacija ona
ini zajednicu povezanih i organiziranih ljudi koji pomou zajednikih djelatnosti i sredstava ele
postii odreene ciljeve.3
Djelatnosti putem kojih drava eli postii ciljeve nazivamo dravnim funkcijama. Dravne
funkcije mogu biti vanjske i unutranje ovisno o tome jesu li dravne djelatnosti usmjerene prema
drugim dravama i subjektima meunarodnog ivota (npr. meunarodnim organizacijama) ili se radi o
djelatnostima usmjerenim na stvaranje i razvijanje odnosa izmeu same drave njezinih udruenja i
pojedinaca koji ine njezino stanovnitvo.4
Iako su naizgled dravne funkcije odijeljene, jer su usmjerene na razliita podruja dravne
djelatnosti, vanjsku i unutranju, one su itekako povezane i meusobno uvjetovane. Tako promjene na
podruju na kojem drava obavlja vanjsku funkcija nuno e uvjetovati i promjene na podruju njezine
unutranje funkcije te obrnuto promjene na podruju njezine unutranje funkcije imati e za posljedicu
promjene na podruju njezine vanjske funkcije. Pojednostavljeno reeno, problemi koji mogu zadesiti
dravu u obavljanju njezine vanjske funkcije poput rata ili zategnutih politikih odnosa s drugim
dravama odraavaju se neposredno na njezine djelatnosti unutar dravnih granica imajui za
posljedicu primjerice pad proizvodnih aktivnosti drave te gospodarsko osiromaenje zemlje. Takoer
negativne promjene u okviru njezine unutranje funkcije poput slabljenja proizvodne moi ili
1 Dravu kao drutvenu organizaciju valja strogo razlikovati od ostalih drutvenih organizacija poput npr. razliitih pravnih
osoba, udruenja graana, religijskih organizacija i slino. Naime, iako drava kao i ostale drutvene organizacije ima svoje ljude (kod drave je to njezino stanovnitvo, kod ostalih drutvenih organizacija bili bi to lanovi ili pripadnici organizacije), cilj, djelatnosti (funkcije), sredstva, oblik, jezik, ime (naziv), te pravne norme (pravna pravila) kojima je ona
podvrgnuta, ona se razlikuje od ostalih drutvenih organizacija po posebnoj vlasti kojom raspolae te koja ini njezinu bit. Vie o biti drave te odlikama njezine vlasti u Peri, B., Drava i pravni sustav, Zagreb, 1994., str.75.-83. te Viskovi, N., Teorija drave i prava, Zagreb, 2006., str.9.-10., 24-27. 2 Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, ureena na osnovi pravila koja svojevoljno ili
prinudno prihvaaju svi lanovi. V. Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.9.-10. 3 V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.36. i Vrban, D., Drava i pravo, Zagreb, 2003., str.75.-76.
4 Stanovnitvo drave moemo definirati u irem i uem smislu. U irem smislu pod pojmom stanovnitva obuhvaamo sve
one pojedince koji obitavaju na odreenom dravnom, a pri tome su njezini dravljani kao i one pojedince koji nisu njezini dravljani no obitavaju na njezinom dravnom podruju. Stanovnitvo u uem smislu rijei za razliku od stanovnitva u irem smislu rijei obuhvaa samo one pojedince koji obitavaju na pojedinom dravnom podruju te su dravljani dotine drave. V. Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.120.
-
22
graanskih ratova imati e za posljedicu naruavanje gospodarskih i politikih odnosa s ostalim
dravama te subjektima meunarodnoga prava to e se odraziti negativno na njezinu vanjsku funkciju.
Stoga moemo zakljuiti da su vanjska i unutranja funkcija drave itekako meusobno
povezane te da se promjene na podruju jedne od funkcija neposredno odraavaju i na podruje druge
dravne funkcije inei obje dravne funkcije zatvorenom cjelinom meusobno uvjetovanih dravnih
djelatnosti.
Dravne funkcije (djelatnosti) odvijaju se putem tri osnovna pravna oblika - zakonodavstvo,
sudstvo i upravu. Ta tri pravna oblika ine temelj dravne vlasti putem koje drava ostvaruje svoje
ciljeve dijelei dravnu vlast na zakonodavnu, sudsku i izvrnu.
Na tome naelu diobe vlasti poiva i dravna vlast Republike Hrvatske, koja je takoer
sukladno naelu ustrojena je na zakonodavnu, sudbenu i izvrnu vlast.5
Zakonodavna se vlast provodi kroz instituciju Hrvatskog sabora, sudbena vlast kroz sudove, a
izvrna se vlast provodi putem predsjednika i Vlade. Dravna vlast Republike Hrvatske takoer je
ograniena Ustavom Republike Hrvatske zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu)
samoupravu koja se ostvaruje u opinama kao jedinicama lokalne samouprave te upanijama.6
1.2. ZAKONODAVSTVO
Zakonodavna djelatnost unutar pojedine drave jest ona djelatnost koja se sastoji u donoenju
najznaajnijih politikih i pravnih odluka dotine drave uoblienih u ustavne i zakonske pravne norme
(pravna pravila).7 Zakonodavnu djelatnost upravo zbog njezinog znaajnog utjecaja na reguliranje
politikog, kulturnog, ekonomskog i openito drutvenog ivota pojedine drave, obavljaju najvii
dravni organi koji imaju najviu politiki i pravnu snagu8.
Zakonodavnu vlast u Republici Hrvatskoj obavlja Hrvatski sabor kao predstavniko tijelo
graana9. Hrvatski sabor ima irok opseg poslova te tako odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku
Hrvatskog sabora (deklaracije, rezolucije i sl.), donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju
obrane RH, ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH, odluuje o
promjeni granice, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s ustavnim i
5 l. 4. Ustav Republike Hrvatske (NN br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10; dalje: Ustav).
6 l. 4. st. 1. Ustav.
7 Viskovi, N., op.cit. (ref.1.), str.45.
8 Peri, Berislav, op.cit. (ref.1.), str. 42.
9 Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju
neposredno tajnim glasovanjem. V. l. 71. Ustava. Zastupnici Hrvatskog sabora se biraju na vrijeme od etiri godine, primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava zajamena posebnim zakonom. V. l. 72. st. 1. Ustava.
-
23
zakonom, nadzire rad Vlade RH i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru u skladu s
ustavnim i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, te obavlja druge poslove utvrene Ustavom.10
Zakonodavni postupak nesumnjivo je jedna od znaajnijih djelatnosti Hrvatskoga sabora, a
pokree se dostavom zakonskog prijedloga predsjedniku Hrvatskog sabora. Zakonski prijedlog
ovlaten je uputiti svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada
Republike Hrvatske.11
On mora sadravati: ustavnu osnovu donoenja zakona, ocjenu stanja i osnovna
pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistei, ocjenu i
izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona, tekst prijedloga zakona koji sadri rjeenja u obliku
pravnih odredbi, obrazloenje prijedloga kojim se daje objanjenje pojedinih odredbi koje sadri
prijedlog zakona, tekst odredbi vaeeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlae
izmjena ili dopuna zakona.12
Takoer uz prijedlog zakona mogu se priloiti i struna miljenja,
prihvaeni meunarodni ugovori te drugi akti kojima se detaljnije obrazlae zakonski prijedlog.13
Zaprimljeni prijedlog Predsjednik Hrvatskog sabora upuuje predsjednicima svih radnih tijela,
zastupnicima i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, u sluaju kada Vlada Republike Hrvatske nije
predlagatelj zakona.14
Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskog sabora, predsjednik radnog tijela u iji
bi djelokrug poslova spadao dotini prijedlog zakona te Odbora za zakonodavstvo, duni su predloeni
zakon uvrstiti na dnevni red sjednice radnog tijela te provesti raspravu o svim elementima prijedloga
zakona.15
Odbor za zakonodavstvo posebno e pri predloenom zakonu razmotriti njegove ustavne
osnove.16
Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora uobiajeno se provodi u dva
itanja. Prvo itanje zakona obuhvaa uvodno izlaganje predlagatelja, opu raspravu o prijedlogu
zakona, raspravu o tekstu prijedloga zakona te stajalitima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog,
kao i donoenje zakljuka o potrebi donoenja zakona.17 U drugom itanju zakona raspravlja se o tekstu
konanog prijedloga zakona, stajalitima radnih tijela, podnesenim amandmanima18 o kojima se i
odluuje19 te se donosi odluka o usvajanju konanog zakonskog prijedloga.20
10
l. 80. Ustav. 11
l. 129. st. 1. Poslovnik Hrvatskog sabora (NN br. 6/02; dalje: Poslovnik HS). 12
l. 132. st.1. Poslovnik HS. 13
l. 132. st.2. Poslovnik HS. 14
V. l. 135.- 143. Poslovnik HS. 15
l. 138. st. 1. Poslovnik HS. 16
l. 138. st. 2. Poslovnik HS. 17
l. 144. Poslovnik HS. 18
Amandmani su prijedlozi za izmjenu ili dopunu konanog prijedloga zakona koji se sastavljaju u pisanom obliku te sadre obrazloenje. Pravo podnoenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. V. l. 163. st.1. i st. 2. Poslovnik HS. 19
Pored dva itanja zakonskog prijedloga esto se zna provesti i tree itanje koje se provodi u sluajevima kada je vezano na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadraj konanog prijedloga zakona. V. l. 158. Poslovnik HS. 20
V. l. 155. Poslovnik HS.
-
24
Nakon rasprava u Hrvatskom saboru, pristupa se glasovanju o konanom zakonskom
prijedlogu. Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina
zastupnika.21
Iznimno, zakone kojima se ureuju prava nacionalnih manjina (tzv. organski zakoni)
Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, dok zakone kojima se
razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i
nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave (tzv.
organski zakoni) donosi veinom glasova svih zastupnik.22
Iznimno, Hrvatski sabor moe donijeti zakone i po hitnom postupku, kada to zahtijevaju interesi
obrane i drugi osobito opravdani dravni razlozi, odnosno kada je to nuno radi spreavanja ili
otklanjanja veih poremeaja u gospodarstvu.23 U hitnom postupku objedinjeno je prvo i drugo itanje
prijedloga zakona pa se na usvajanje podnosi konani prijedlog zakona.24 Konani prijedlog zakona
moe podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili vie lanova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15
ili vie lanova.25
Ukoliko je konani prijedlog zakona usvojen na sjednici Hrvatskog sabora slijedi in
promulgacije odnosno proglaenja zakona. Zakone u Republici Hrvatskoj proglaava predsjednik u
roku od osam dana od kad su izglasani u Hrvatskom saboru.26
Nakon proglaenja od strane predsjednika, a prije nego to stupi na snagu zakon se mora
objaviti u Narodnim novinama (NN), slubenom listu Republike Hrvatske.27 Svrha objavljivanja
zakona u Narodnim novinama vezana je uz upoznavanje zainteresiranih pravnih subjekata (adresata) sa
sadrajem zakona prije nego li on stupi na snagu i postane pravno obvezatan.28 To razdoblje od asa
publikacije pa do stupanja na snagu zakona naziva se vacatio legis te u pravilu iznosi 8 dana.29
Iznimno, to razdoblje moe biti i dulje od 8 dana i to u sluajevima usvajanja zakona koji su od
iznimne vanosti za pravni sustav drave.30 Takvi zakoni su esto puta i sadrajno opseni pa se time
nastoji adresatima ostaviti dulji rok za upoznavanje sa sadrajem zakona, a kako bi na vrijeme mogli
uskladiti svoje ponaanje sa odredbama novog zakona. Tako je primjerice novi Zakon o obveznim
odnosima objavljen u Narodnim novinama br. 35 od 17. oujka 2005. godine, a stupio je na snagu 1.
21
l. 81. st. 1. Ustav. 22
l. 82. Ustav. 23
l. 89. st. 6. Ustav. 24
l. st. 2. i 4. Poslovnik HS. 25
l. 159. st. 3. Poslovnik HS. 26
l. 88. st. 1. Ustav. 27
l. 89. st.1. Ustav. 28
Peri, B., op.cit. (ref.1.), str.44. 29
Ibid. 30
Ibid., str.45.
-
25
sijenja 2006. godine. Dakle, vacatio legis je iznosio devet mjeseci. Razlog tome bila je potreba
upoznavanja adresata sa znaajnim i opsenim izmjenama u podruju obveznih odnosa.31
1.3. SUDSTVO
Sudstvo ini jedan od tri pravna oblika kroz koje drava obavlja svoje funkcije odnosno
djelatnosti. Sudstvo je takoer i jedan od oblika dravne vlasti, a u skladu sa naelom diobe vlasti.
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast samostalno i neovisno od ostalih oblika dravne vlasti32
obavljaju sudovi.33
Njihova je osnovna zadaa zatita Ustavom i zakonima utvrenog pravnog poretka
Republike Hrvatske te osiguranje jedinstvene primjene zakona, ravnopravnost i jednakost svih graana
pred zakonom.34
U ispunjavanju te zadae sudovi odluuju u sporovima o osnovnim pravima i
obvezama ovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, izriu kazne i druge mjere poiniteljima kaznenih djela i prekraja utvrenih zakonom i
drugim propisima, odluuju o zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i osoba koje imaju javne
ovlasti, rjeavaju sporove o osobnim odnosima graana, radne, trgovake, imovinske i druge
graanskopravne sporove, te odluuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom odreeno35
potujui pri tome Ustav i zakone36, kao i meunarodne ugovore koji ine dio pravnog poretka
Republike Hrvatske.37
U Republici Hrvatskoj sudovi su ustrojeni kao redovni i specijalizirani sudovi.38
Redovni
sudovi su opinski sudovi, upanijski sudovi i Vrhovni sud Republike Hrvatske, dok su specijalizirani
sudovi39
prekrajni sudovi, trgovaki sudovi, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, Visoki
trgovaki sud Republike Hrvatske i Upravni sud Republike Hrvatske.40 Vrhovni sud Republike
Hrvatske ujedno je i najvii sud u Republici Hrvatskoj.41
31
Usvajanjem novog Zakona o obveznim odnosima modernizirani su pravni instituti iz prijanjeg Zakona o obveznim odnosima iz 1978. preuzetog iz bive SFRJ te su uvedeni i pojedini novi pravni instituti s ciljem implementacije niza odredaba direktiva Europske unije, a u svrhu usklaivanja hrvatskoga zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije. 32
l. 117. st. 2. Ustav. 33
l. 2. Zakon o sudovima (NN br. 150/05, 16/07, 113/08, 153/09; dalje: ZS). 34
l. 3. st. 1. ZS. 35
l. 3. st. 2. ZS. 36
l. 117. st. 1. Ustav. 37
l. 5. st. 1. i st. 2. ZS. 38
l. 13. st. 1. ZS. 39
U skladu s odredbama l. 13.a ZS od 1. sijenja 2012. godine specijalizirani sudovi biti e i upravni sudovi te Visoki upravni sud Republike Hrvatske. 40
l. 13. st. 2. i st. 3. ZS. 41
l. 13. st. 4. ZS.
-
26
1.3.1. Imenovanje, razrjeenje i stegovna odgovornost sudaca
Suce Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje, te o njihovoj
stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee (DSV)42, koje je sastavljeno od 11 lanova
imenovanih od strane Hrvatskog sabora iz redova istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora
pravnih znanosti.43
Time je ujedno zajameno da o sudakoj djelatnosti odnosno o imenovanju,
razrjeenju te o stegovnoj odgovornosti sudaca odluuje tijelo iji su lanovi pravnici te su izravno ili
neizravno vezani uz sudaku profesiju.
1.3.2. Stalnost sudake dunosti
Vaan element kroz koji se oituje neovisnosti sudaca44 je injenica da je sudaka dunost
stalna.45
Naime, sudac po imenovanju obnaa sudaku dunost sve do dana kada navrava 70 godina
ivota bez obzira na vrstu ili stupanj suda u kojem obavljaju dunost46 pod uvjetom da ne bude
razrijeen dunosti bilo na vlastiti zahtjev bili zbog ispunjenja zakonom predvienih pretpostavki na
osnovi kojim mu prestaje sudaka dunost. Sudac moe biti razrijeen sudake dunosti ukoliko:
1. to sam zahtijeva,
2. trajno izgubi sposobnost obavljanja svoje dunosti,
3. bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,
4. ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenog tekog stegovnog djela, tako odlui DSV te,
5. kad navri 70 godina ivota.
Odluku o razrjeenju zbog ovih Ustavom, taksativno odreenih razloga ovlateno je donijeti
DSV.47
42
l. 123. Ustav. 43
Sedmero lanova tog vijea su suci. Pri njihovom imenovanju naroito se vodi rauna o osiguranju zastupljenosti sudaca iz svih sudova u Republici Hrvatskoj s obzirom na njihovu vrstu i stupanj. To se osigurava na nain da su dva lana DSV-a suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan je lan iz Upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske i trgovakih sudova, jedan je lan iz Visokog prekrajnog suda i prekrajnih sudova, dva lana su iz upanijskih sudova i jedan je lan iz opinskih sudova Republike Hrvatske. Dva lana Dravnog sudbenog vijea su iz reda sveuilinih profesora pravnih znanosti i dva iz reda odvjetnika. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnog sudbenog vijea. U lanstvo Dravnog sudbenog vijea takoer ne mogu biti birani predstavnici zakonodavne i izvrne vlasti, kao niti predstavnici drugih dravnih tijela, udruga graana i slino. V. Crni, I., Referat za 3. Stalnu konferenciju predsjednika vrhovnih sudova, Varava, 2003., (izvor: web, v. literaturu). 44
O razvitku neovisnosti sudstva vidi detaljnije u Dika, M., O razvitku instituta sudske (sudake) nezavisnosti u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu: pokuaj rekonstrukcije povijesne geneze, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42/4 (suppl.):1992, str.511.-533. 45
l. 122. Ustav. 46
l. 77. st. 5. Zakon o dravnom sudbenom vijeu (NN br. 116/10; dalje: ZDSV). 47
l. 122. st.2. i 3. Ustav.
-
27
1.3.3. Sudaki imunitet
Svoju neovisnost suci crpe iz ustavom zajamenog prava na imunitet. Tako suci i suci porotnici
koji sudjeluju u suenju ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri
donoenju sudbene odluke, osim u sluajevima krenja zakona pri emu su poinili djelo koje je
kanjivo sukladno odredbama Kaznenoga zakona.48
Takoer, sadraj sudakoga imuniteta iscrpljuje se u injenici da sudac ne smije biti pritvoren
niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja DSV-a.49
Sudac smije biti niti
pritvoren bez odobrenja DSV-a, osim u sluaju kada je zateen u poinjenju kaznenog djela za koje je
propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina, a o emu je potrebno izvijestiti predsjednika
DSV-a.50
Iznimno predsjednik DSV-a moe u sluajevima kada DSV nije na okupu dati odobrenje za
lienje slobode suca ili za voenje kaznenog postupka protiv njega, no njegovu odluku u roku osam
dana mora potvrditi samo DSV.51
1.3.4. Preduvjeti za uinkovito funkcioniranje
Iako je sudbena vlast samostalna i nezavisna od ostalih dravnih vlasti, ona je u isto vrijeme i
vezana za te vlasti vezana. Naime, vezanost sudbene vlasti uz zakonodavnu i izvrnu vlast oituje se
kroz mnoge aspekte koji se prvenstveno oituju kao preduvjeti koje one moraju osigurati sudbenoj
vlasti da bi mogla uspjeno funkcionirati.
Tako se od zakonodavne vlasti oekuje da donese zakone iji e sadraj osigurati odgovarajue
mehanizme za uinkovito provoenje sudskih postupaka i to naroito zakone koji ureuju procesna
pitanja poput parninog, kaznenog, prekrajnog, ovrnog i drugih. Svrha tih zakona usmjerena je na
osiguranje procesne discipline stranaka u postupku i njihovih zastupnika, ali i na odgovornosti sudaca
da u razumnim rokovima provode postupke i donose odluke.52
Nadalje, od izvrne se vlasti, ponajprije Vlade Republike Hrvatske, oekuje da u dravnom
proraunu predvidi sredstava za rad sudova, a kojima bi se omoguilo redovito obavljanje svih poslova
u sudu.53
Nadalje se utjecaj, kako zakonodavne tako i izvrne vlasti na djelovanje sudbene vlasti oituje i
kroz imenovanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Njega uz prethodno miljenje Ope
48
l. 8. st. 2. ZS. 49
l. 8. st. 3. ZS. 50
l. 8. st. 4. i st. 5. ZS. 51
l. 8. st. 5. ZS. 52
Crni, I., op.cit. (ref.43.). 53
Ibid.
-
28
sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na temelju
prijedloga Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor.54
1.3.5. Ostale pravosudne djelatnosti u Republici Hrvatskoj
Uz sudaku djelatnost kao pravosudnu djelatnost valja spomenuti i dravno odvjetnitvo, koje je
samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i
drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi
pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.55 Poput sudova ono obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava,
zakona, meunarodnih ugovora, koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji
su doneseni sukladno Ustavu, meunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske.56
Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo podruje Republike
Hrvatske.57
Za podruje jednog ili vie opinskih sudova ustanovljuje se opinsko dravno
odvjetnitvo, dok se za podruje upanijskog, odnosno trgovakog suda ustanovljuje upanijsko
dravno odvjetnitvo.58
Poseban oblik pravosudne djelatnosti ini ustavno sudstvo predstavljeno Ustavnim sudom
Republike Hrvatske, pravosudnim tijelom neovisnim o ostalim tijelima dravne vlasti.59 Ustavni sud
Republike Hrvatske ne pripada pravosudnim organima u redovitom smislu.60
Razlog je tome to se pri
Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne pokreu postupci u cilju uobiajene zatite subjektivnih prava i
interesa pravnih subjekata, koji se pokreu pred ostalim sudovima u okviru pravosudnog sustava.
Tako je Ustavni sud Republike Hrvatske ovlaten i duan:
1. odluivati o suglasnosti zakona s Ustavom te o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i
zakonom,
2. ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako
od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie
od godine dana,
3. odluivati povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim
odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu zajamenu Ustavom Republike Hrvatske,
54
l. 118. st. 2. Ustav. 55
l. 124. st.1. Ustav. 56
l. 2. st. 2. Zakon o dravnom odvjetnitvu (NN br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10; dalje: ZDO). 57
l. 8. st.1. ZDO. 58
l. 8. st.2. ZDO. 59
V. l. 2. st. 2. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN br. 99/99, 29/02, 49/02; dalje: UZUSRH). 60
Vrban, D., op.cit. (ref.3.), str.81.
-
29
4. pratiti ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti
izvijestiti Hrvatski sabor,
5. rjeavati sukobe nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,
6. odluivati u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
7. nadzirati ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka te u skladu s Ustavom zabraniti
njihov rad,
8. nadzirati ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma,
9. rjeavati izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova kao i obavljati druge poslove odreene
Ustavom.61
Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od
osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih
profesora pravnih znanosti.62
Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor
Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.63 Konanu odluku o
imenovanju pojedinih kandidata za suce Ustavnoga suda Republike Hrvatske donose zastupnici
Hrvatskog sabora, koji o svakom od kandidata posebno glasuju.64
Predloeni kandidat smatra se
izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje veina od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga
sabora.65
Izabrani suci tajnim glasovanjem biraju predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od etiri
godine.66
1.3.6. Postupci pred sudom
U okviru sudbene vlasti sudovi provode postupke radi pruanja pravne zatite subjektivnih
prava odreenim pravnim subjektima kada su im ta prava ugroena. Kako je samopomo u
ostvarivanju pravne zatite u modernim pravnim porecima zabranjena, jedina mogunost zatite
subjektivnih prava jest ona putem odgovarajuih postupaka poput graanskog sudskog postupka te
kaznenog sudskog postupka. Takoer, sudska se zatita subjektivnih prava moe pruiti i u okviru
sudskog rjeavanja upravnih sporova o emu e vie biti rijei u okviru poglavlja o dravnoj upravi te
upravnom postupku.
Ovisno o pravnoj stvari koja se iznosi pred sud, pravna e se zatita pruati u parninom,
izvanparninom, ovrnom ili steajnom postupku. Rjeavanje spornih stvari u pravilu je podvrgnuto
pravilima parninog postupka, dok se nesporne stvari rjeavaju prema pravilima izvanparninog
postupka.
61
l. 128. Ustav. 62
l. 125. st.1. Ustav. 63
l. 125. st. 2. Ustav. 64
l. 6. st.6. UZUSRH. 65
l. 6. st. 7. UZUSRH. 66
l. 15. UZUSRH.
-
30
1.3.6.1. Graanski parnini postupak
Graanski parnini postupak je opa, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih i povrijeenih
subjektivnih graanskih prava.67
Graanski parnini postupak pokree se tubom zahtjevom stranke (tuitelja) koja tvrdi da su
ugroena i/ili povrijeena njezina subjektivna graanska prava odnosno osobe koja tvrdi da je
ovlatena traiti zatitu iako nije sudionik pravnog odnosa s obzirom na koji se pravna zatita trai, a
protiv stranke (tuenika) za koju se tvrdi da je ugrozila ili povrijedila prava ija se zatita u postupku
trai.68
U graanskom parninom postupku sud ima vanu ulogu da raspravi sva vana pitanja, pravna i
injenina, kako bi mogao donijeti odluku o osnovanosti tvrdnje tuitelja o pravu na odreenu pravnu
zatitu te o pruanju iste. Da bi sud mogao donijeti pravovaljanu odluku on provodi postupak
poduzimajui aktivnosti vezane uz ispitivanje osnovanosti podnesenog tubenog zahtjeva kojim se trai
zatita ugroenog odnosno povrijeenog subjektivnog graanskog prava, pripremanje glavne rasprave
na kojoj se ispituju svi materijali radi donoenja konane odluke o tubenom zahtjevu.
Parnini postupak pokrenut tubom kasnije se u pravilu odvija po slubenoj dunosti sve dok
sud ne donese odluku. Sud u parninom postupku odluke donosi u obliku rjeenja i presuda. Stranke
koje nisu zadovoljne konanom odlukom mogu protiv iste uloiti pravne lijekove (alba, prijedlog za
ponavljanje postupka, revizija i sl.) putem kojih mogu traiti da se ispita njena zakonitost i pravilnost.
1.3.6.2. Izvanparnini postupci
U pravnoj znanosti postoje viestruki pokuaji definiranja izvanparninoga postupka s vie ili
manje uspjeha. Stoga se esto puta u cilju odreenja izvanparninoga postupka nastoji koristiti
negativna definicija kojom se izvanparnini postupak odreuje kao postupak koji nije parnini.
Nadalje, u cilju razgranienja parninog i izvanparninog postupka kao kriterij nastojao se uzeti stav
zakonodavca. Stoga je njihovo razlikovanje bilo u zavisnosti od zakonodaveve volje hoe li se pitanje
zatite odreenih subjektivnih prava pripisati parninom ili izvanparninom postupku. Pri tome se
zakonodavac naroito rukovodio tzv. pravno-politikim kriterijima imajui na umu da je izvanparnini
postupak elastiniji nasuprot parninome postupku kojeg karakterizira stroe, koncentriranije te
sistematinije raspravljanje.69
Pravila izvanparninoga postupka u Republici Hrvatskoj nisu objedinjena u jednom pravnom
aktu, ve se na izvanparnini postupak primjenjuju pravna pravila biveg Zakona o vanparninom
postupku od 24. srpnja 1934. godine, kao i pravna pravila pojedinih zakona usvojenih prije 1941.
godine te pojedini zakoni doneseni za vrijeme bive SFRJ ili nakon osamostaljenja Republike
67
Triva, S., Dika, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004., str. 3. 68
Ibid., str.5. 69
Ibid., str.53.
-
31
Hrvatske, a koji reguliraju odreena graansko pravna podruja (npr. Zakon o nasljeivanju, Zakon o
proglaenju nestalih osoba umrlim, Steajni zakon, Obiteljski zakon itd.).70
U osnovi izvanparnini postupak moemo podijeliti na postupak kojim se rjeavaju statusno
pravna pitanja poput proglaenja nestale osobe umrlom, lienja i vraanja poslovne sposobnosti,
oduzimanja roditeljske skrbi, davanja doputenja za sklapanje braka, postupci za upis u sudski registar i
sl., te postupak kojim se rjeava o imovinskopravnim i drugim odnosima kao npr. ostavinski postupak,
razvrgnue suvlasnike zajednice, ureenje mea, zemljinoknjini postupak itd.71
1.3.6.3. Ovrni postupak
esto se puta protupravno stanje odnosno povreda subjektivnih graanskih prava utvrena u
parninom postupku ne uspijeva otkloniti pravomonou presude pa se pravna zatita prava pruena u
parninom postupku mora prisilno