trgovacko pravo skripta

Click here to load reader

Post on 22-Oct-2015

208 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

TRGOVAKO PRAVO

Pojam trgovca?Pojam trgovakoga drutva?Trgovac pojedinac?Pravna osobnost trgovakoga drutva i stjecanje prava i obveza?Preddrutvo?Podrunice?Upis podrunice u trgovaki registar?Odgovornost za obveze trgovakog drutva?Odgovornost lanova trgovakoga drutva?Tvrtka trgovakog drutva i naelo istinitosti?Sadraj tvrtke?Razlikovanje tvrtki?Imena drava, meunarodnih organizacija i osobna imena?Tvrtka i promjene u trgovakom drutvu?Tvrtka trgovakoga drutva u steaju ili likvidaciji?Skraena tvrtka?Jezik tvrtke?Upotreba tvrtke?Prijenos tvrtke?Tvrtka trgovca pojedinca?Tvrtka podrunice?Zatita tvrtke?Zatita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke?Predmet poslovanja trgovakog drutvaSjedite trgovakoga drutva?Zastupnici po zakonu?Zastupnici po punomoi?Punomonik po zaposlenju?Prokura?Trgovaka punomo?Punomo trgovakom putniku?Trgovaki registar?Pojam javnoga trgovakoga drutva?Pojam komanditnog drutva?Upravljanje komanditnim drutvom i zastupanje komanditnog drutva?Odgovornost komanditora?Pojam tajnoga drutva?Pojam dionikoga drutva?Dionice?Naelo jednakog poloaja dioniara?Tijela dionikog drutva?Drutvo s ogranienom odgovornou?Uplata temeljnih uloga?Odreenje poslovnog udjela?Raspolaganje poslovnim udjelom?Tijela drutva s ogranienom odgovornou?to se ureuje Pomorskim zakonom?Morski i podmorski suverenitet Republike Hrvatske?Pomorsko dobro? Koncesije?Pravo vlasnitva?Hipoteka na brodu? Odgovornost brodara?Ugovori o iskoritavanju brodova?Izvlatenje?to se Koncesijom stjee?Za koja dobra se koncesija ne moe dati?Kome se i na koji rok moe koncesija dati? Tko donosi odluku o koncesiji?Tko sklapa ugovor o koncesiji?to se ureuje Zakonom o osiguranju?Poslovi osiguranja?Sluajevi obveznog osiguranja?

Pojam trgovca?

Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima ureenim posebnim propisima smatraju se trgovcima samo ako je to u tim propisima odreeno. Individualni poljodjelci nisu trgovci.Pojam trgovakoga drutva?

Trgovako drutvo je pravna osoba iji su osnivanje i ustroj odreeni ZTD-om. Trgovaka drutva jesu javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou (dalje trgovaka drutva). Javno trgovako drutvo i komanditno drutvo su drutva osoba, a dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou su drutva kapitala. Trgovako drutvo moe se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti. Trgovako drutvo je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost.Trgovac pojedinac?

Trgovac pojedinac je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovakom registru kao trgovac pojedinac. Fizika osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu moe traiti da se upie u trgovaki registar kao trgovac pojedinac ako njen godinji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraenu protuvrijednost od 500.000 DEM obraunatu po prosjenom srednjem teaju utvrenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno po prosjenom srednjem teaju za tu valutu kojega utvrdi i objavi Narodna banka Hrvatske u obraunskom razdoblju za koje se utvruje taj prihod, a duna je zatraiti taj upis ako joj godinji prihod prelazi u valuti Republike Hrvatske izraenu protuvrijednost od 4.000.000 DEM obraunatu po istome teaju. Svojstvo trgovca pojedinca stjee se upisom u trgovaki registar. Fizika osoba koja je duna zatraiti upis u trgovaki registar mora podnijeti prijavu za upis u trgovaki registar u roku od 60 dana nakon podnoenja nadlenom dravnom organu godinjih financijskih izvjea u kojima je iskazan godinji prihod vei od 500.000 DEM. Prijava za upis u trgovaki registar mora sadravati tvrtku, sjedite i predmet poslovanja trgovca pojedinca, podatak o godinjem prihodu te naziv registra i broj pod kojim je fizika osoba koja ima nakanu poslovati kao trgovac pojedinac u njemu upisana kao obrtnik. U trgovaki registar upisuju se tvrtka, sjedite i predmet poslovanja trgovca pojedinca. Ako po ovome Zakonu vie ne postoji obveza da u trgovakom registru bude upisan kao trgovac pojedinac, on moe prijavom koju donese registarskome sudu traiti da ga se brie iz toga registra. Trgovac pojedinac mora prijavi priloiti posljednje godinje financijsko izvjee koje je podnio. Registarski sud e po slubenoj dunosti brisati iz trgovakog registra trgovca pojedinca za kojega dobije godinje financijsko izvjee iz kojega proizlazi da vie ne ispunjava uvjete za upis u trgovaki registar. Svojstvo trgovca pojedinca prestaje brisanjem iz trgovakog registra.Pravna osobnost trgovakoga drutva i stjecanje prava i obveza?

Trgovako drutvo svojstvo pravne osobe stjee upisom u trgovaki registar. Trgovako drutvo gubi svojstvo pravne osobe brisanjem toga drutva iz trgovakog registra.Trgovako drutvo moe u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, moe biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te moe tuiti i biti tueno pred dravnim ili izbranim sudom.Preddrutvo?

Preddrutvo nastaje sklapanjem drutvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivaa trgovakog drutva. Na odnos izmeu osnivaa prije upisa drutva u trgovaki registar primjenjuju se drutveni ugovor, odnosno statut. Za obveze koje se preuzmu u ime trgovakog drutva prije njegova upisa u trgovaki registar, odgovara onaj tko ih je preuzeo u ime drutva. Preuzme li ih vie osoba, one odgovaraju solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom. Upisom trgovakoga drutva u trgovaki registar ove osobe oslobaaju se odgovornosti koja je tamo propisana. Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovako drutvo obveze tako da ono nakon upisa u trgovaki registar stupi na mjesto dunika, za takvo preuzimanje obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika, ako se obveza preuzima u roku od tri mjeseca od upisa u trgovaki registar i ako drutvo ili dunik u tome roku to priope vjerovniku. Ako se u ime trgovakoga drutva poduzmu poslovi prije nego to se ono upie u trgovaki registar pa u vrijeme upisa drutva u taj registar njegova imovina bude manja od onoga kako je to odreeno u drutvenom ugovoru, odnosno statutu ili u izjavi o osnivanju drutva, osnivai su duni u korist drutva uplatiti iznos koji nedostaje. Upisom trgovakoga drutva u trgovaki registar preddrutvo prestaje. Prava steena i obveze preuzete djelovanjem preddrutva u ime trgovakoga drutva prava su i obveze trgovakoga drutva.Podrunice?

Trgovac pojedinac i trgovako drutvo mogu izvan sjedita imati podrunice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Podrunica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadleni organ trgovakog drutva u skladu s izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Odluku o osnivanju podrunice mora ovjeriti javni biljenik. Podrunice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stjee drutvo. Podrunica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedite i sjedite osnivaa. U odluci o osnivanju podrunice navode se:1. tvrtka i sjedite osnivaa te tvrtka i sjedite podrunice,2. predmet poslovanja osnivaa i djelatnosti podrunice,3. ako je osniva drutvo kapitala, visina temeljnoga kapitala i iznos uplaenih uloga, a ako je osniva drutvo osoba, imena lanova drutva koji osobno odgovaraju za obveze drutva ili trgovca pojedinca,4. ime, odnosno imena, jedinstveni matini brojevi graana i prebivalite osoba u podrunici ovlatenih da u poslovanju podrunice zastupaju osnivaa.Podrunica prestaje:1. ako osniva donese odluku o prestanku podrunice,2. ako osniva prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovakog registra.Upis podrunice u trgovaki registar?

Podrunica se upisuje u trgovake registre suda nadlenoga po mjestu sjedita osnivaa i suda nadlenoga po mjestu sjedita podrunice. Prijavu za upis podrunice u trgovaki registar osniva podnosi sudu nadlenom po mjestu sjedita osnivaa. Tome sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u trgovakom registru. U prijavi za upis podrunice u trgovaki registar moraju se navesti:1. tvrtka i sjedite osnivaa te tvrtka, sjedite i djelatnosti podrunice i2. ime, odnosno imena, a kod podrunice koju osniva inozemna osoba dravljanstvo, jedinstveni matini broj graana i prebivalite osoba u podrunici odreenih odlukom o osnivanju podrunice da zastupaju osnivaa.Prijavi prilae se odluka o osnivanju podrunice.Odgovornost za obveze trgovakog drutva?

Trgovako drutvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze osobno, cijelom svojom imovinom.Odgovornost lanova trgovakoga drutva?

lanovi javnoga trgovakoga drutva i komplementari u komanditnome drutvu odgovaraju za obveze drutva osobno, solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom. lanovi drutva s ogranienom odgovornou i dioniari dionikoga drutva ne odgovaraju za obveze drutva izuzev kada je to odreeno Zakonom. Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao lan trgovakoga drutva ne odgovara za obveze drutva ne moe se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze.Tvrtka trgovakog drutva i naelo istinitosti?

Tvrtka je ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovakoga drutva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u trgovaki registar kod istoga registarskoga suda. Tvrtka trgovakoga drutva odreuje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Tvrtka trgovakoga drutva mijenja se na nain odreen izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Tvrtka trgovakoga drutva i sve njene promjene upisuju se u trgovaki registar. Prijavu za upis promjene tvrtke u trgovaki registar podnosi uprava trgovakoga drutva, odnosno lanovi koji upravljaju drutvom.Podaci sadrani u tvrtki moraju biti istiniti.Sadraj tvrtke?

Tvrtka trgovakoga drutva mora uz naznaku kojom se poblie obiljeava ime drutva sadravati naznaku predmeta poslovanja drutva. Uz ove sastojke,1. tvrtka javnoga trgovakoga drutva mora sadravati prezime, odnosno tvrtku ili skraenu tvrtku najmanje jednog lana drutva i naznaku "i dr.", ako u tvrtki nisu sadrana imena svih lanova, te rijei "javno trgovako drutvo" ili naznaku "j.t.d.";2. tvrtka komanditnoga drutva mora sadravati prezime, odnosno tvrtku ili skraenu tvrtku najmanje jednoga komplementara, a ako ih je vie i naznaku "i dr." koja na to upuuje, te rijei "komanditno drutvo" ili oznaku "k.d.";3. tvrtka dionikoga drutva mora sadravati rijei "dioniko drutvo" ili oznaku "d.d.";4. tvrtka drutva s ogranienom odgovornou mora sadravati rijei "drutvo s ogranienom odgovornou" ili oznaku "d.o.o.". U tvrtki javnoga trgovakoga drutva i komanditnoga drutva ne mogu se navoditi imena osoba koje ne odgovaraju za obveze drutva.Razlikovanje tvrtki?

Sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovakoga drutva, utiska o identitetu ili povezanosti s drugim drutvom, da vrijeaju prava intelektualnog i industrijskog vlasnitva ni druga prava drugih osoba. Ako je u tvrtki sadrano ime lana trgovakoga drutva koje je jednako ranije upisanoj tvrtki drugoga drutva ili imenu druge osobe sadranome u ranije upisanoj tvrtki drugoga drutva, u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.Imena drava, meunarodnih organizacija i osobna imena?

Rije "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, ukljuivi i njihovo oponaanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili dravnog organa koga ona ovlasti. Tvrtka ne moe sadravati imena, grbove, zastave ni druge dravne ambleme drugih drava ili meunarodnih (meudravnih) organizacija, niti slubene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne moe ih se ni oponaati u heraldikome smislu. lzuzetno od ove odredbe sastojci tvrtke mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadlenog organa odgovarajue drave ili meunarodne (meudravne) organizacije, te u sluaju da su ti sastojci sadrani u tvrtki ili u imenu osnivaa koji se unose u tvrtku trgovakoga drutvaU tvrtku se moe unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika. U tvrtku se moe unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan nain uz pristanak nasljednika. Vrijea li trgovako drutvo svojim poslovanjem ili na koji drugi nain ast i ugled osobe ije je ime uneseno u njegovu tvrtku, ta osoba, a ako je osoba umrla njeni nasljednici, imaju pravo traiti brisanje njenog imena iz tvrtke drutva.Tvrtka i promjene u trgovakom drutvu?

Trgovako drutvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unato istupanju nekih lanova iz drutva ili pristupanju novih lanova u drutvo. Trgovako drutvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako landrutva iji su ime ili tvrtka sadrani u tvrtki drutva, promijeni svoje ime ili tvrtku. U sluaju istupa iz drutva ili smrti lana drutva ije je ime sadrano u tvrtki, trgovako drutvo moe nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako se s time sloi taj lan drutva, a ako je umro, njegovi nasljednici.Ove odredbe ne odnose se na javno trgovako drutvo ni na komanditno drutvo, ako u njima prestane biti lan osoba iji su ime, odnosno tvrtka ili skraena tvrtka bili sadrani u tvrtki drutva. Iznimno trgovako drutvo moe pod ovim uvjetima nastaviti poslovati pod istom tvrtkom ako je to potrebno radi ouvanja poslovnog ugleda ili ako za to postoji drugi opravdani interes, ali se tada mora jasno naznaiti da je osoba ije je ime sadrano u tvrtki istupila iz drutva ili da je umrla. Ako u tvrtki javnoga trgovakoga drutva ili komanditnoga drutva osim imena lana koji je istupio iz drutva ili je umro nisu bila sadrana imena i drugih lanova koji osobno odgovaraju za obveze drutva, u tvrtku se mora unijeti ime barem jo jednoga takvoga lana.Tvrtka trgovakoga drutva u steaju ili likvidacij?

Tvrtki trgovakoga drutva koje je u steaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka "u steaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u trgovaki registar.Skraena tvrtka?

Trgovako drutvo moe upotrebljavati i skraenu tvrtku. Skraena tvrtka mora sadravati karakteristini dio tvrtke i naznaku oblika trgovakoga drutva. Skraena tvrtka javnoga trgovakoga drutva i komanditnoga drutva mora sadravati ime, odnosno skraenu tvrtku barem jednoga lana, odnosno komplementara uz dodatak "i dr." kojim se oznaava da drutvo ima i druge lanove koji osobno odgovaraju za obveze drutva. Skraena tvrtka upisuje se u trgovaki registar.Jezik tvrtke?

Tvrtka trgovakoga drutva mora biti na hrvatskom jeziku. Tvrtka trgovakoga drutva moe sadravati pojedine strane rijei ako one ine ime, odnosno tvrtku lana drutva ili robni ili usluni ig lana,odnosno njegova drutva registriranog u Republici Hrvatskoj, ili ako su uobiajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajue rijei u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o rijeima na mrtvom jeziku. Tvrtka se moe upisati u trgovaki registar i u prijevodu na jedan ili vie stranih jezika.Upotreba tvrtke?

Tvrtku i skraenu tvrtku trgovako drutvo je duno upotrebljavati u obliku i sadraju u kojemu je upisana u trgovakome registru. Ako je uz tvrtku ili skraenu tvrtku u trgovaki registar upisana i tvrtka ili skraena tvrtka u prijevodu na strani jezik, tvrtku ili skraenu tvrtku na stranom jeziku trgovako drutvo moe upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku. Tvrtka ili skraena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovakoga drutva. Na poslovnom papiru trgovca (pismima, raunima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedite, sud kod kojega je upisan u trgovaki registar i broj pod kojim je to uinjeno, tvrtka i sjedite institucije kod koje dri raun i broj toga rauna.Prijenos tvrtke?

Tvrtka trgovakoga drutva moe se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzeem ili s bitnim pretenim dijelom poduzea. Za prijenos tvrtke koja sadri ime neke osobe potrebna je suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika.Tvrtka trgovca pojedinca?

Tvrtka trgovca pojedinca mora sadravati njegovo ime i prezime. Tvrtka trgovca pojedinca mora sadravati naznaku "t.p.".Tvrtka podrunice?

Podrunica moe poslovati pod svojom tvrtkom. Tvrtka podrunice mora sadravati:1. tvrtku ili skraenu tvrtku trgovakoga drutva,2. naznaku djelatnosti podrunice,3. rijei iz kojih je vidljivo da se radi o podrunici.Zatita tvrtke?

Naelo zakonitosti - Sud e odbiti upis u trgovaki registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD-a.Naelo iskljuivosti - U isti trgovaki registar ne moe se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po slubenoj dunosti. Ako je u trgovakom registru u koji treba upisati tvrtku podrunice takva tvrtka ve upisana, tvrtka podrunice mora sadravati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od ve upisane tvrtke.Naelo prvenstva - Ako se sudu radi upisa u trgovaki registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se meusobno jasno ne razlikuju, sud e upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena. Iznimno upisat e se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokae da je u vrijeme podnoenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tritu kao oznaku svoga poduzea ili kao robni ili usluni znak za oznaavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to inio prije podnositelja ranije prijave.Zatita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke?

Trgovac kome drugi trgovac upotrebom ili upisom iste ili sline tvrtke, koja je upisana u trgovaki registar istoga ili drugoga suda, vrijea njegova prava ili ugroava njegov poloaj u trinoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i poloaj u trinoj utakmici budu povrijeeni, odnosno ugroeni ili se drugi trgovac upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, moe tubom zahtijevati da drugi trgovac prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka toga drugoga trgovca izbrie iz trgovakog registra, te da ga se obvee da nadoknadi tetu priinjenu upotrebom tvrtke. Tuba se podnosi sudu koji vodi trgovaki registar u koji je upisana tvrtka drugog trgovca, a moe se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u trgovaki registar.Predmet poslovanja trgovakog drutva

Predmet poslovanja trgovakoga drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti. Doputena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva. Trgovako drutvo moe poeti obavljati djelatnost ili djelatnosti koje ine predmet njegovoga poslovanja upisan u trgovakom registru nakon to registarskome sudu podnese odluku nadlenoga upravnog organa kojom se utvruje da udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti. Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo odreeni oblici trgovakih drutava, te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta dravnog organa ili neke institucije, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovaka drutva za koja je to zakonom odreeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt dravnog organa ili institucije.Predmet poslovanja trgovakoga drutva utvruje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakoga drutva. Predmet poslovanja trgovakoga drutva upisuje se u trgovaki registar naznakom djelatnosti koje ga ine. Ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta dravnog organa ili neke institucije, upis te djelatnosti u trgovaki registar provest e se samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole toga organa ili institucije. Trgovako drutvo moe obavljati djelatnosti upisane u trgovakom registru. Osim ovih djelatnosti, trgovako drutvo moe obavljati i druge djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti koja je upisana u trgovaki registar, ako se one u manjem opsegu ili uobiajeno obavljaju uz upisanu djelatnost. Valjani su pravni poslovi koje trgovako drutvo sklopi s treim osobama izvan opisane djelatnosti upisane u trgovaki registar.Djelatnost podrunice u okviru predmeta poslovanja trgovakoga drutva utvruje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva ili odlukom donesenom na temelju njih i upisuje se u trgovaki registar.Sjedite trgovakoga drutva?

Sjedite trgovakoga drutva je mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojemu drutvo obavlja svoju djelatnost, a odreeno je izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Trgovako drutvo moe imati samo jedno sjedite. Sjedite trgovakoga drutva upisuje se u trgovaki registar. Ako je uprava trgovakoga drutva u mjestu razliitom od mjesta koje je kao sjedite drutva upisano u trgovaki registar ili ako drutvo obavlja svoju djelatnost u mjestu razliitom od mjesta koje je kao sjedite drutva upisano u trgovaki registar, sjeditem se smatra mjesto upisano u trgovakom registru, ali se tree osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjeditu drutva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili na mjesto u kojemu drutvo obavlja svoju djelatnost.Trgovako drutvo moe promijeniti sjedite na nain odreen izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva. Za prijenos sjedita trgovakoga drutva u inozemstvo potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija. Na temelju prijave trgovakoga drutva promjena njegova sjedita upisuje se u trgovaki registar. Sjedite podrunice je mjesto odreeno odlukom osnivaa podrunice.Zastupnici po zakonu?

Ovlast za zastupanje trgovakoga drutva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga drutva odreene odredbama ZTD-a. Osobe koje zastupaju trgovako drutvo, te ogranienja njihovih ovlasti ako djeluju prema treim osobama, upisuju se u trgovaki registar.Zastupnici po punomoi?

Zastupnik trgovakoga drutva po zakonu moe dati punomo drugoj osobi. Punomo se moe dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u trgovakom registru. Ako Zakonom nije drugaije odreeno, punomo se daje sukladno odredbama propisa kojima se ureuju obvezni odnosi.Punomonik po zaposlenju?

Osoba ija je dunost da kao djelatnik trgovakoga drutva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosno poduzimanje odreenih pravnih radnji, ovlatena je da kao punomonik drutva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja.Prokura?

Prokura je trgovaka punomo iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni ZTD-om. Prokuru moe dati samo pravna i fizika osoba koja je trgovac. Prokura se daje na nain predvien izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakoga drutva. Prokura se daje u pisanom obliku.Prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dunost koju obnaa i poslove koje obavlja, izuzev ako to drugo nije predvieno izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakoga drutva. Prokura se ne moe dati pravnoj osobi.Prokura se moe dati jednoj ili vie osoba. Ako je prokura dana dvjema ili vie osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovako drutvo u granicama ovlasti utvrenih Zakonom. Prokura dana dvjema ili vie osoba smatrat e se skupnom prokurom samo ako je tako izriito naznaeno u prokuri. Izjave volje ili pravne radnje koje uine skupni prokuristi proizvode pravne uinke samo ako ih uine svi skupni prokuristi zajedno. Bit e valjane izjave volje ili pravne radnje koje uini jedan od skupnih prokurista uz izriitu prethodnu suglasnost ili izriito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista. Izjava volje ili pravna radnja uinjena prema jednome prokuristi ima pravni uinak kao da je uinjena prema svima. Znanje o pravno odlunim injenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne uinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista.Prokurist moe sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za raun trgovakoga drutva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim dravnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te dravnim i izbranim sudovima. Prokurist ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine trgovakoga drutva i ne moe davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se zapoinje steajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka drutva. Prokurist ne moe davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama.Ogranienje prokure koje nije predvieno ovim Zakonom nema uinka prema treim osobama, bez obzira na to je li trea osoba za njih znala ili morala znati. Ogranienje prokure na poslovanje jedne ili vie podrunica ima uinka prema treim osobama samo ako je upisano u trgovakom registru.Prokurist ne moe bez posebne ovlasti trgovakoga drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime a za raun drugih osoba, ili u ime i za raun drugih osoba.Prokurist potpisuje trgovako drutvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov poloaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".Prokura nije prenosiva na drugu osobu. Nema pravnoga uinka odredba o prokuri ili izjava trgovakoga drutva kojom se prokurist ovlauje na prijenos prokure, kao ni izjava drutva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno.Prokura se moe u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadraj ugovora ili drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana. Nitava je odredba ugovora kojom se trgovako drutvo odrie prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet.Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne moe prenijeti na drugu osobu. Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u sluaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost.Dodjela prokure i njezin opoziv upisuju se u trgovaki registar. Prijavi za upis u trgovaki registar prilau se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva. U trgovaki registar upisuju se ime i prezime prokuriste i njegov jedinstven matini broj graana. Prema treim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u trgovaki registar.Trgovaka punomo?

Trgovaki punomonik je djelatnik u trgovakom drutvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzea. Trgovaka punomo daje se u pisanom obliku. Trgovaki punomonik ovlaten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobiajene pri voenju poduzea ili dijela poduzea na koje se odnosi njegova punomo ili koje su za to potrebne. Trgovaki punomonik ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenino niti ekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, ugovoriti nadlenost izbranoga suda, nagoditi se niti voditi spor. Ogranienja ovlasti trgovakog punomonika, osim onih navedenih, nemaju uinka prema treim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati. Bez izriitog ovlatenja vlastodavca trgovaki punomonik ne moe ovlasti iz punomoi prenijeti na drugu osobu.Punomo trgovakom putniku?

Trgovac moe svome djelatniku ili drugoj osobi dati punomo kao trgovakome putniku. Punomo trgovakome putniku mora se dati u pisanom obliku. Ovlasti iz punomoi trgovakome putniku Trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodaveve robe, isporuivati robu, naplaivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora to ga je trgovaki putnik sklopio za vlastodavca. Trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi ouvanja vlastodavevih prava iz ugovora to ga je sklopio u njegovo ime i za njegov raun. Ogranienje ovlasti trgovakoga putnika nema uinka prema treoj osobi koja za to nije znala niti morala znati. Trgovaki putnik ne moe bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaanje na poek ili u obrocima.Trgovaki registar?

U trgovaki registar upisuju se trgovci i svi podaci odreeni zakonom te promjene tih podataka. Registar vode trgovaki sudovi. Ustroj i voenje registra te postupak u registarskim stvarima ureeni su zakonom. Upis u trgovaki registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca. Upis u trgovaki registar obavlja se na temelju prijave za upis, a po slubenoj dunosti samo kada je to predvieno zakonom.Prijava za upis u trgovaki registar ili kojom se trai da se pohrane potpisi osoba ovlatenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave. Prijava se ne mora javno ovjeriti ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i lanova nadzornog odbora, imena, odnosno tvrtke lanova drutva s ogranienom odgovornou i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama. Takvu prijavu potpisuju osobe koje su po Zakonu ovlatene podnijeti prijavu za upis u trgovaki registar. Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a moe je podnijeti i drugi punomonik koji se za to iskae javno ovjerenom punomoi. Prijave za upise trgovakoga drutva podnose za javno trgovako drutvo svi njegovi lanovi, za komanditno drutvo svi komplementari, za dioniko drutvo svi lanovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za drutvo s ogranienom odgovornou svi lanovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora. Prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis. U trgovaki registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlalenih za zastupanje trgovakoga drutva, potpisi svih prokurista i likvidatora.Svaki upis u trgovaki registar registarski sud objavljuje u "Narodnim novinama" Republike Hrvatske i u najmanje jo jednim novinama na troak predlagatelja upisa. Smatra se da je upis objavljen s istekom dana kada izau posljednje novine u kojima se on objavljuje. Registarski sud svake godine u prosincu odreuje novine u kojima e naredne godine objavljivati upise u trgovaki registar.Svaka osoba moe u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlatenog djelatnika suda obaviti uvid u podatke upisane u registru, u isprave na temelju kojih je obavljen upis te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom iskljuena primjena naela javnosti registra.Nitko se ne moe pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u trgovakom registru koji su objavljeni na nain propisan Zakonom ili aktima trgovakoga drutva. Svaka osoba moe se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlunih podataka i injenica koji se sukladno ovome i drugim zakonimaupisuju u trgovaki registar, osim one osobe kojoj je bilo poznato ili moralo biti poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. Osoba koja je u dobroj vjeri ne moe trpjeti tetu zbog toga to se glede pravno odlunih podataka i injenica pouzdala u stanje upisa u trgovakom registru. Ako su podatak ili injenica koji se upisuju u trgovaki registar netono objavljeni, trei se moe pozvati na ono to je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili injenica ne odgovaraju onome to je upisano u trgovakom registru.Pojam javnoga trgovakoga drutva?

Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom. lan drutva moe biti svaka fizika ili pravna osoba.Ako Zakonom nije drugaije propisano, na javno trgovako drutvo primjenjuju se propisi kojima se ureuju obvezni odnosi u ortakluku.Pojam komanditnog drutva?

Komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor).Upravljanje komanditnim drutvom i zastupanje komanditnog drutva?

Drutvom upravljaju komplementari. Komanditori nisu ovlateni upravljati poslovima drutva. Komanditor se ne moe usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja drutva.Komanditor nije ovlaten zastupati drutvo. Iznimno komanditoru se moe odlukom svih komplementara dati prokura i trgovaka punomo.Odgovornost komanditora?

Komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom. Ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s ostalim lanovima drutva do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaeni dio. U odnosu prema vjerovnicima drutva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u trgovakom registru, osim ako se na uobiajeni nain ne objavi ili drutvo vjerovnicima na drugi nain ne priopi da je taj ulog vei. Odredba ugovora izmeu lanova drutva kojom se komanditor oslobaa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlae nema uinka prema vjerovnicima drutva. Ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima drutva djeluje kao da ulog nije uplaen. Isto vrijedi i onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaeni udio u kapitalu drutva zbog gubitka smanjen. Komanditor nije duan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godinjih financijskih izvjea primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti drutva. U odnosu prema vjerovnicima drutva u kojemu nijedan od komplementara nije fizika osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom, ako drutvo u komplementarima dri udjele. To ne vrijedi u sluaju ako je komplementar javno trgovako drutvo ili komanditno dutvo u kojima je lan koji osobno odgovara za obveze drutva fizika osoba.Pojam tajnoga drutva?

Tajno drutvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni lan) ulae neku imovinsku vrijednost u poduzee druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika. Ulog tajnoga lana ulazi u imovinu poduzetnika. Ulog tajnoga lana moe se sastojati u novcu, stvarima i pravima ija se vrijednost moe izraziti u novcu. Tajno drutvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga lana. Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i iskljuivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga drutva.Pojam dionikoga drutva?

Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioniko drutvo moe imati i samo jednog dioniara. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva.Osnivai drutva su dioniari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivai su i dioniari iji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut drutva mora usvojiti najmanje jedna osoba. Temeljni kapital i dionice glase na nominalne iznose izraene u valuti Republike Hrvatske. Najnii nominalni iznos temeljnoga kapitala je izraena protuvrijednost od 30.000 DEM. Dionice?

Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je vii od nominalnoga. Iznos djelomine uplate mora se naznaiti na dionici. U statutu drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime.Dioniarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime. Po sadraju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlatene. Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:1. pravo glasa u glavnoj skuptini drutva,2. pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda),3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase drutva.Povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom drutva. Povlatena dionica moe biti kumulativna i participativna. Kumulativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica. Participativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica. Dionice koje daju ista prava ine rod dionica.Svaka dionica daje pravo glasa u skuptini drutva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice. Ukupni nominalni iznos takvih dionica ne moe prei polovinu iznosa temeljnoga kapitala drutva.Zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti nominalni iznos daju razliito pravo glasa u skuptini drutva.Nominalni iznos dionice ne moe biti manji od izraene protuvrijednosti od 10 DEM. Naelo jednakog poloaja dioniara?

Pod jednakim uvjetima dioniari imaju jednaki poloaj u drutvu.Tijela dionikog drutva?

Tijela dionikog drutva su uprava, nadzorni odbor i skuptina drutva.Uprava se sastoji od jedne ili vie osoba (direktori) iji se broj odreuje statutom. Ako se uprava sastoji od vie osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. lanom uprave moe biti svaka fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U statutu se mogu odrediti uvjeti za imenovanje lanova uprave. lanom uprave ne moe biti osoba.:1. koja je kanjena za kazneno djelo prouzrokovanja steaja, povrede obveze voenja poslovnih knjiga, oteenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili steaja, neovlatenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske i to za vrijeme od pet godina po pravomonosti presude kojom je osuena, s time da se u to vrijeme ne rauna vrijeme provedeno na izdravanju kazne ili2. protiv koje je izreena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomino obuhvaeno predmetom poslovanja drutva za vrijeme dok traje ta zabrana.Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost. Ako se uprava sastoji od vie osoba, lanovi uprave ovlateni su da poslove vode samo zajedno. Statutom se moe odrediti i drugaiji nain voenja poslova, ali se ne moe odrediti da se u sluaju razliitih miljenja lanova uprave smatra da je donesena odluka za koju se odluila manjina. Ako su glasovi pri odluivanju jednako podijeljeni, a statutom se za taj sluaj drugaije ne odredi, odluujui je glas predsjednika uprave. Uprava zastupa drutvo. U tome je ovlatena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i drugim organima vlasti. Ako se uprava sastoji od vie osoba, a statutom se drugaije ne odredi, lanovi uprave ovlateni su zastupati drutvo samo skupno. Za oitovanje volje prema drutvu dovoljno je da je ona oitovana prema jednome lanu uprave. Statutom se moe odrediti da su za zastupanje ovlateni pojedini lanovi uprave sami ili zajedno s prokuristom. Ako je na to ovlaten statutom, takvu odluku moe donijeti i nadzorni odbor. lanovi uprave potpisuju se u ime drutva pri emu moraju navesti tvrtku drutva i svojstvo lanova uprave. Ovlast uprave da zastupa drutvo ne moe se ograniiti. lanovi uprave moraju se u odnosu na drutvo u voenju poslova drati ogranienja koja su im u okviru propisa postavljena statutom, odlukama nadzornog odbora i glavne skuptine te poslovnikom o radu uprave.Nadzorni odbor ima najmanje tri lana. Statutom se moe odrediti i vei broj lanova nadzornog odbora s time da njihov broj mora biti neparan. Najvei broj lanova nadzornog odbora iznosi kod drutva s temeljnim kapitalom:- do u valuti Republike Hrvatske izraene protuvrijednosti od 3.000.000 DEM 9 lanova,- preko u valuti Republike Hrvatke izraene protuvrijednosti od 3.000.000 DEM 15 lanova,- preko u valuti Republike Hrvatske izraene protuvrijednosti od 20.000.000 DEM 21 lan.lanom nadzornog odbora moe biti fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Statutom se mogu odrediti uvjeti koje mora ispuniti osoba da bi bila imenovana u nadzorni odbor. lanom nadzornog odbora ne moe biti:1. lan uprave drutva,2. lan nadzornog odbora u deset drutava,3. lan uprave drutva koje je ovisno u odnosu na dioniko drutvo,4. lan uprave drugog drutva kapitala u ijem se nadzornom odboru nalazi lan uprave drutva,5. osoba koja ne ispunjava uvjete iz lanka 239 stavka 2. Zakona o trgovakim drutvima.lanove nadzornog odbora bira glavna skuptina drutva. Statutom se moe predvidjeti da odreeni dioniari imenuju odreeni broj lanova nadzornog odbora. Kada je tako propisano posebnim zakonom, u statutu se odreuje broj lanova nadzornog odbora koje biraju zaposleni.Ako zakonom nije drugaije odreeno, dioniari u poslovima drutva svoja prava ostvaruju na glavnoj skuptini. lanovi uprave i nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skuptine. Glavna skuptina odluuje u pitanjima koja su izrito odreena zakonom i statutom drutva, a osobito o:1. izboru i razrjeenju lanova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor.2. godinjim financijskim izvjeima i upotrebi dobiti,3. davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odbora,4. imenovanju revizora drutva.5. izmjenama statuta,6. poveanju i smanjenju temeljnoga kapitala drutva.7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drut. ili radnji voenja poslova drutva,8. prestanku drutva.Drutvo s ogranienom odgovornou?

Drutvo s ogranienom odgovornou je trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki. Nijedan osniva ne moe kod osnivanja drutva preuzeti vie temeljnih uloga. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima. lanovi ne odgovaraju za obveze drutva. Ako temeljni ulog u drutvo ne unese onaj tko je na to obvezan niti to drutvo moe nadoknaditi prodajom poslovnoga udjela, drugi su lanovi drutva duni u drutvo uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslovnim udjelima u drutvu. Drutvo mogu osnovati jedna ili vie osoba.Drutvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivai (drutveni ugovor). Svi osnivai moraju potpisati drutveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobiljenike isprave. Ako drutvo osniva jedan osniva, drutveni ugovor zamjenjuje izjava osnivaa o osnivanju drutva s ogranienom odgovornou dana kod javnog biljenika. Drutveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju drutva mora sadravati:1. ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalite, odnosno sjedite osnivaa, a ako je osniva fizika osoba i njen jedinstveni matini broj graana,2. tvrtku i sjedite drutva,3. predmet poslovanja drutva,4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinanog uloga osnivaa, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznaiti njihovu vrijednost,5. odredbu o tome osniva li se drutvo na odreeno ili na neodreeno vrijeme,6. prava i obveze koje lanovi imaju prema drutvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje drutvo ima prema osnivaima.Uplata temeljnih uloga?

Svaki je lan duan u skladu s drutvenim ugovorom i odlukama organa drutva uplatiti dio temeljnoga kapitala koji je preuzeo (temeljni ulog). Svi su lanovi duni temeljne uloge u novcu uplatiti u srazmjeru s njihovim preuzetim temeljnim ulozima, ako drugaije nije odreeno drutvenim ugovorom ili odlukama organa drutva. Drutvo ne moe pojedinim lanovima odgoditi, olakati niti ih osloboditi od obveze da uplate temeljni ulog, a ne moe ni svoje potraivanje s naslova uplate uloga prebiti s potraivanjem protiv drutva. Na stvari i na pravu koji se unose kao ulog ne moe se za potraivanje koje se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pravo zadranja. To se na odgovarajui nain primjenjuje i na uplate u gotovini. Smanjenjem temeljnoga kapitala drutva lanovi se mogu osloboditi obveze da uplate ulog najvie do iznosa za koji je smanjen taj kapital. Sjedine li se u roku od tri godine po upisu drutva u trgovaki registar svi udjeli kod jednoga lana ili uz to i kod drutva, lan drutva mora u roku od tri mjeseca od takvog sjedinjenja u cjelini uplatiti sve uloge u novcu ili dati drutvu osiguranje za ono to jo nije uplaeno ili dio udjela prenijeti na nekog treeg. Uprava mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u trgovaki registar.Odreenje poslovnog udjela?

Ako u drutvenom ugovoru nije drugaije odreeno, poslovni udio lana drutva odreuje se prema veliini preuzetoga temeljnoga uloga. lan drutva moe imati vie poslovnih udjela. Zabranjeno je izdavanje isprava o kojima ovisi postojanje prava na isplatu dividende, a izdane isprave nisu valjane.Raspolaganje poslovnim udjelom?

Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeivati. Ako lan drutva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga lana zadrava samostalnost. Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobiljenike isprave. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da e se prenijeti poslovni udio. Drutvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost drutva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih inidbi moe se prenositi samo uz suglasnost drutva. lan drutva moe zaloiti svoj poslovni udio. Za valjanost izjave o zalaganju ne trai se da je dana u obliku javnobiljenike isprave. Tijela drutva s ogranienom odgovornou?

Uprava drutva sastoji se od jednoga ili vie direktora. Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost. Nain rada uprave propisuje se drutvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede naina rada uprave nisu ureena drutvenim ugovorom ili ovim Zakonom, moe ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi. Ako uprava ima vie lanova, a drutvenim ugovorom nije drugaije odreeno, lanovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za voenje poslova drutva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu. Ako je po drutvenom ugovoru svaki lan uprave ovlaten da sam poduzima radnje voenja poslova drutva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od lanova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugaije odreeno. Upravu drutva svojom odlukom imenuju lanovi drutva. Uprava zastupa drutvo. Ako, u drutvenom ugovoru nije drugaije odreeno, lanovi uprave skupno zastupaju drutvo. Potpisuju se tako da uz navoenje tvrtke drutva stavljaju svoj potpis. Ako uprava ima vie lanova, drutvenim ugovorom moe se odrediti da drutvo zastupa jedan lan uprave zajedno s prokuristom. Nije doputena odredba u drutvenom ugovoru kojom se odreuje da pojedini ili svi lanovi uprave zastupaju drutvo samo zajedno s jednim ili vie prokurista. Valjano su uinjena oitovanja volje prema drutvu, ako se uine i samo prema jednoj od osoba koje su skupno ovlatene za zastupanje.Drutvenim ugov. odreuje se ima li drutvo nadzorni odbor. Drutvo mora imati nadzorni odbor:1. ako je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 300, ili2. ako je to za drutvo koje obavlja odreenu djelatnost propisano posebnim zakonom.Prosjean broj zaposlenih odreuje se prema brojevima zaposlenih u drutvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini. Uprava je duna u sluaju da je prosjean broj zaposlenih u godini vei od 300 s danom prvoga sijenja utvrditi prosjean broj zaposlenih u prethodnoj godini. Ako taj broj prelazi 300 zaposlenih, duna je to bez odgaanja priopiti registarskome sudu zajedno s popisom lanova drutva, odnosno s izjavom da u lanstvu drutva nije bilo promjene. Prijee li u vremenu izmeu dva takva priopenja prosjean broj zaposlenih u drutvu 300, to se mora registarskome sudu priopiti bez odgaanja. Nadzorni odbor sastoji se od tri lana. Drutvenim ugovorom moe se odrediti da nadzorni odbor ima vie lanova ali njihov broj mora biti neparan.lanovi drutva u skuptini donose odluke na koje su ovlateni zakonom i drutvenim ugovorom, osim ako se svi lanovi u pojedinom sluaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem. Ako se odluka donosi pisanim putem, veina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne odreuje se na temelju danih nego na temelju ukpnog broja glasova kojima raspolau lanovi drutva. Ako sve poslovne udjele u drutvu dri samo jedan lan ili uz njega i drutvo, on mora bez odgaanja po donoenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga. Skuptina odluuje o pitanjima odreenim drutvenim ugovorom, a osobito o:1. financijskim izvjeima drutva, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka,2. zahtjevu za uplatama temeljnih uloga,3. imenovanju i opozivu lanova uprave,4. izboru i opozivu lanova nadzornog odbora ako ga drutvo ima,5. podjeli i povlaenju poslovnih udjela.6. davanju prokure za sva poduzea,7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad voenjem poslova,8. izmjeni drutvenog ugovora,9. postavljanju zahtjeva za naknadu tete koje drutvo moe imati protiv lanova uprave i nadzornog odbora i zamjenika lanova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako drutvo ne mogu zastupati lanovi uprave ni nadzorni odbor.to se ureuje Pomorskim zakonom?

Odredbama Pomorskog Zakona ureuju se morski i podmorski prostori Republike Hrvatske, sigurnost plovidbe na unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske; reim pomorskog dobra; osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata; ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove; postupci u pogledu upisa plovnih objekata; ogranienja brodareve odgovornosti; izvrenja i osiguranja na brodovima. Njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutranjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske. Odredbe Zakona koje se odnose na brodove primjenjuju se i na brodice samo ako je to Zakonom izriito predvieno. Odredbe Zakona primjenjuju se na ratne brodove samo ako je to Zakonom izriito predvieno. Na odnose pomorskog prava koji nisu ureeni Zakonom, drugim propisima donesenima na temelju zakona, odnosno drugim zakonima, primjenjuju se i obiaji.Morski i podmorski suverenitet Republike Hrvatske?

Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutranje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zrani prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora. U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentskom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraivanja, iskoritavanja, zatite ouvanja i unapreivanja prirodnih morskih bogatstava, ukljuujui bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugilh gospodarskih djelatnosti. Republika Hrvatska titi more od oneienja, uva i unapreuje morski okoli.Pomorsko dobro?

Pomorsko dobro je ope dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zatitu, a upotrebljava i/ili koristi se pod uvjetima i na nain opisan zakonom. Pomorsko dobro ine unutranje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglaen takvim. Pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilini navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ua rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju iva i neiva prirodna bogatstva, ribe, rude i dr. Na pomorskom dobru ne moe se stjecati ni pravo vlasnitva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Svakome je doputeno upotrebljavati i/ili koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama Zakona. Posebna upotreba i/ili gospodarsko koritenje dijela pomorskog dobra moe se odobriti fizikim i pravnim osobama (koncesija) pod uvjetom da takvo koritenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske. Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka ona upotreba koja nije opa upotreba ni gospodarsko koritenje pomorskog dobra.Dio pomorskog dobra namijenjen za potrebe obrane, regulaciju rijeka, vodotoka spojenih s morem i drugih objekata infrastrukture od interesa za Republiku Hrvatsku, moe se odlukom Vlade Republike Hrvatske iskljuiti iz ope upotrebe.Koncesije?

Fizikim i pravnim osobama moe se dati ovlatenje za posebnu upotrebu i/ili gospodarsko koritenje pomorskog dobra (koncesija). Koncesija na pomorskom dobru daje se na nain i pod uvjetima odreenim Pomorskim Zakonom. Koncesija daje ovlateniku pravo upotrebe i/ili koritenja pomorskog dobra u opsegu i pod uvjetima odreenim u odluci o koncesiji. Koncesija se ne moe prenositi na drugog bez izriitog odobrenja davatelja koncesije. Stjecatelj na javnoj drabi postrojenja podignutih po ovlatenju na pomorskom dobru ne moe ih upotrebljavati i/ili koristiti bez izriitog odobrenja davatelja koncesije. Ako ovlatenik umre, odnosno pravna osoba prestane postojati, njegovi nasljednici, odnosno sljednici pravne osobe stupaju na njegovo mjesto, ali vaenje koncesije prestaje ako nasljednici, odnosno pravni sljednici u roku od est mjeseci od dana smrti ovlatenika odnosno prestanka pravne osobe ne zatrae od davatelja koncesije da im je potvrdi. Ako davatelj koncesije ne potvrdi koncesiju, primjenjuju se propisi koji vee za oduzimanje koncesije. Odluka o koncesiji sadri podruje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu i/ili koritenje; nain, uvjete i vrijeme upotrebe i/ili koritenja pomorskog dobra, naknadu koja se plaa za koncesiju; ovlatenja davatelja koncesije; prava i obveze ovlatenika koncesije ukljuujui i obvezu odravanja i zatite pomorskog dobra. Na osnovi odluke o koncesiji davatelj koncesije i ovlatenik sklapaju ugovor o koncesiji. Koncesija za razdoblje do etiri godine, ako ne ukljuuje izgradnju vrstih objekata koji se teko uklanjaju, izdaje se na zahtjev. Koncesija na razdoblje do etiri godine, ako ukljuuje izgradnju vrstih objekata koji se teko uklanjaju, kao i koncesija na razdoblje preko etiri godine, daje se na temelju javnog prikupljanja ponuda. U sluaju vie zahtjeva za koncesiju, prednost ima traitelj koji nudi vea jamstva za unosniju i svrsishodniju upotrebu i/ili koritenje pomorskog dobra i koji predlae upotrebu i/ili koritenje koje je prema ocjeni davatelja koncesije od znaajnijeg interesa.Pravo vlasnitva?

Brod i brod u gradnji jesu pokretne stvari. Na brodu, brodu u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasnitva, pomorska hipoteka i pomorski privilegiji. Brod, brod u gradnji i jahta mogu biti u suvlasnitvu. Ako izmeu suvlasnika nije drugaije ugovoreno, suvlasnitvo se dijeli na jednake idealne dijelove. Na sva stvarna prava u pogledu broda koja nisu ureena Pomorskim Zakonom na odgovarajui se nain primjenjuju opi propisi o stvarnim pravima.Hipoteka na brodu?

Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom. Iznimno kada se iz vrenje hipoteke na brodu provodi u inozemstvu uz primjenu postupovnih odredaba stranog prava koje ne poznaje sudsku prodaju, vjerovnik je ovlaten namiriti se iz prodajne cijene broda ostvarene nadmetanjem na javnoj drabi. Ugovor o hipoteci na brodu moe sadrati i ovlatenje vjerovnika da, ako dug ne bude isplaen, namiri svoju dospjelu nepodmirenu trabinu iskoritavanjern broda. Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda osim ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. Hipoteka na brodu moe nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili presudom suda (sudska hipoteka).Odgovornost brodara?

Za obveze koje nastaju u vezi s plovidbom i iskoritavanjem broda odgovara brodar. Brodar (to za potrebe ovog dijela ukljuuje vlasnika broda, naruitelja prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovou pomorskog broda) i spaavatelj mogu ograniiti svoju odgovornost. Spaavatelj je osoba koja prua usluge u neposrednoj vezi s radnjama spaavanja ili pruanja pomoi. Pozivanje na ogranienje odgovornosti ne znai i priznanje te odgovornosti.Ugovori o iskoritavanju brodova?

Ugovori o iskoritavanju brodova jesu ugovori o plovidbenom poslu i ugovoro zakupu broda. Ugovori o plovidbenom poslu jesu: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika morem, ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem te ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove.Izvlatenje?

Ako je nakon stupanja na snagu Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristanitima ("Narodne novine", br. 19/74., 39/75., 17/77. i 18/81.) postojalo pravo vlasnitva ili drugo stvarno pravo na pomorskom dobru osobe koja je to pravo stekla na osnovi valjanog naslova i naina stjecanja i to pravo postoji i na dan stupanja na snagu ovoga Zakonika, nadleni dravni pravobranitelj e pokrenuti postupak za izvlatenje vlasnitva na odreenom objektu, time da bivi vlasnik stjee pravo koristiti objekt na osnovi koncesije bez plaanja naknade za razdoblje dok iznos utvrene naknade za koncesiju za koritenje pomorskog dobra ne dosegne iznos naknade za oduzeto vlasnitvo na objektu. Ova odredba nee se primijeniti na objekte koji su od kulturnog, humanitarnog, vjerskog, povijesnog ili drugog javnog znaaja. Dio pomorskog dobra na kojem se nalaze takvi objekti iskljuit e se odlukom Vlade Republike Hrvatske iz ope upotrebe kao pomorsko dobro i to u mjeri koja najmanje ograniuje opu upotrebu. Ako vlasnik odreenog pomorskog dobra ili nositelj drugog stvarnog prava na pomorskom dobru ne moe dokazati valjan naslov i nain stjecanja, nadleni dravni pravobranitelj e putem redovitog sudskog postupka zatraiti da se to dobro utvrdi kao pomorsko dobro. Ova osoba nema pravo na naknadu tete a prinove i graevine koje je izgradila moe uklonili ako je to po prirodi stvari mogue bez tete za pomorsko dno.to se Koncesijom stjee?

Prema Zakonu koncesijom se stie:- pravo gospodarskoga koritenja prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku:- pravo obavljanja djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te izgradnja i koritenje objekata i postrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti.Za koja dobra se koncesija ne moe dati?

Koncesija se ne moe dati na slijedea dobra u vlasnitvu drave:- na umska dobra;- druga dobra utvrena posebnim zakonom.Kome se i na koji rok moe koncesija dati?

Koncesija se moe dati domaoj i stranoj pravnoj i fizikoj osobi. Koncesija se moe dati najdulje na vrijeme od 99 godina. Interes Republike Hrvatske iz utvruje Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske.Tko donosi odluku o koncesiji?

Odluku o koncesiji donosi Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Prijedlog za donoenje odluke o koncesiji podnosi Vlada Republike Hrvatske nakon pribavljenog miljenja poglavarstva opine ili grada ili upanije na ijem se podruju stjee pravo gospodarskog koritenja dobara. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske moe ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da donosi odluku o koncesiji. Odluka o koncesiji donosi se na temelju provedenog javnoga prikupljanja ponuda ili javnog natjeaja ili na zahtjev ako je to odreeno posebnim zakonom. Prilikom pripreme prijedloga odluke o koncesiji Vlada Republike Hrvatslte (osobito) prosuuje: - poslovni ugled podnositelja ponude,- sposobnost za ostvarivanje koncesije;- povoljnost ponude (tehnika i financijska) i- utjecaj na ouvanje i zatitu prirodnog okolia. Prosudbu donosi Vlada na temelju elemenata prikupljenih u postupku javnoga prikupljanja ponuda ili javnog natjeaja, odnosno iz zahtjeva. Vlada moe posebnom odlukom za pojedine koncesije odrediti poreske i carinske olakice. Odluka iz stavka 1. ovoga lanka objavljuje se u pozivu za javno prikupljanje ponuda odnosno u javnom natjeaju. Strune poslove oko pripreme odluke o koncesiji i nadzor nad ostvarivanjem koncesije, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno, obavljaju nadlena ministarstva, ili poglavarstvo upanije, odnosno grada.Tko sklapa ugovor o koncesiji?

Ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno, Vlada Republike Hrvatske, odnosno nadleno ministarstvo, ili poglavarstvo upanije, odnosno grada i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji. Ugovorom o koncesiji moraju se osigurati odgovarajua jamstva za ostvarivanje gospodarske svrhe koncesije u skladu s interesima Republike Hrvatske. Ugovoreno plaanje naknada za koncesiju ide u prihod prorauna Republike Hrvatske ili prorauna upanije, odnosno grada. Ugovori o koncesiji upisuju se u jedinstveni registar koncesija koji vodi Ministarstvo financija. Ugovori o koncesiji koji se odnose na nekretnine upisuju se u zemljine knjige.to se ureuje Zakonom o osiguranju?

Zakonom o osiguranju ureuju se uvjeti i nain obavljanja poslova u drutvima koja se bave osiguranjem imovine i osoba te nadzor nad njihovim poslovanjem.Poslovi osiguranja?

Poslovi osiguranja su: sklapanje i ispunjavanje ugovora o osiguranju imovine i osoba i ugovora o reosiguranju te poslovi u provedbi mjera za sprjeavanje i smanjenje rizika koji ugroavaju osiguranu imovinu i osobe i mjere za sprjeavanje i smanjenje teta te drugi poslovi osiguranja. Drugi poslovi osiguranja su: posredovanje u ugovaranju osiguranja, zastupanje u osiguranju, snimanje rizika, snimanje i procjena teta, prodaja ostataka osiguranih unitenih stvari, pruanje pravne pomoi i drugih intelektualnih i tehnikih usluga u svezi s poslovima osiguranja. Poslove osiguranja obavljaju drutva za osiguranje: dioniko drutvo za osiguranje, drutvo za uzajamno osiguranje, vlastito drutvo za osiguranje i javno drutvo za osiguranje. Drutvo za osiguranje moe obavljati poslove ivotnih i neivotnih osiguranja, odnosno reosiguranja. Poslovi ivotnih osiguranja razvrstavaju se na osiguranje ivota i rentna osiguranja.Sluajevi obveznog osiguranja?

Po Zakonu se obvezno se osiguravaju:1. putnici u javnom prometu od posljedica nesretnog sluaja,2. vlasnici, odnosno korisnici motornih vozila od odgovornosti za tete poinjene treim osobama,3. vlasnici, odnosno korisnici zrakoplova od odgovornosti za tete poinjene treim osobama,4. vlasnici, odnosno korisnici brodica na motorni pogon od odgovornosti za tete poinjene treim osobama.

Home