trgovacko pravo ii

Click here to load reader

Post on 09-Feb-2016

37 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

TRGOVAKO PRAVO II KOLOKVIJ

TRGOVAKO PRAVO II KOLOKVIJ

TRGOVAKA PUNOMO

Trgovakom punomoi trgovac ovlauje radnika u trgovakom drutvu ili drugu osobu da vodi cijelo njegovo poduzee ili dio njegovog poduzea.

Trgovaki punomonik je radnik u trgovakom drutvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzea.

Kao i prokura, trgovaka se punomo daje u pisanom obliku.

Trgovaki punomonik je ovlaten sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobiajene pri voenju poduzea ili dijela poduzea na koje se odnosi njegova punomo ili koje su za to potrebne.

MEUTIM, trgovaki punomonik ne moe bez posebne ovlasti (posebne punomoi):

1. otuiti, opteretiti nekretnine vlastodavca

2. ekovno i mjenino ga obvezati

3. preuzeti obveze iz jamstva

4. uzeti za njega zajam

5. nagoditi se ili

6. voditi spor

trgovaki punomonik ne moe bez posebne ovlasti trgovakog drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime, a za raun druge osobe, u ime i za raun druge osobe.

Za razliku od zakonskog zastupnika koje moe dati punomo drugoj osobi, trgovaki punomonik bez iije ovlasti vlastodavca ne moe ovlasti iz punomoi prenijeti na drugu osobu.

PUNOMO TRGOVAKOM PUTNIKU

Trgovaki putnik je osoba koja je ovlatena u ime i za raun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodaveve robe, isporuivati robu, naplaivati cijenu iz tih ugovora te primati izjave od kupca glede robe koja je predmet ugovora kao to ga je trgovaki putnik sklopio za vlastodavca.

Trgovac moe svome radniku ili drugoj osobi dati punomo kao trgovakom putniku.

Trgovaki putnik je ovlaten u ime i za raun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi ouvanja vlastodavevih prava iz ugovora to ih je sklopio u njegovo ime i za njegov raun.

Ogranienja ovlasti trgovakog putnika imaju ovlasti prema treima samo ako su oni za njih znali ili morali znati.

ZTD-om je izriito odreeno da trgovaki putnik ne moe bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaanje na poek ili u obrocima.

Trgovaki putnik ne moe bez posebne ovlasti trgovakog drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime, a za raun druge osobe, u ime i za raun druge osobe.

PUNOMONIK PO ZAPOSLENJU ne djeluju po punomoi!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Kao poseban temelj ovlasti za zastupanje trgovakog drutva treba izdvojiti zaposlenje osobe ovlatene da zastupa drutvo, navedenu osobu ZTD naziva punomonikom po zaposlenju.

Punomonik po zaposlenju svoju ovlast za zastupanje ne crpi iz punomoi vez iz injenice da kao radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po redovitom tijeku ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora odnosno poduzimanje odreenih pravnih radnji.

Punomonik po zaposlenju ovlaten je kao punomonik sklapati ugovore i poduzimati pravne radnje samo u okviru svojih poslova.

Punomonici po zaposlenju su upravni djelatnici na alterima u poti ili banci, prodava u prodavaonica itd.

DRUTVA OSOBA

ORTAKLUK/ORTATVO ZOO

Ortakluk nije trgovako drutvo nego je drutvo graanskog prava.

Za trgovako je drutva ortatvo vano jer se odredbe o tome drutvu posredno primjenjuju na j.t.d., k.d., g.i.u., pa ako neko pitanje vezano uz to drutvo nije ureeno odredbama ZTD-a, a ne rjeava ga niti ugovor kojim se ta drutva osnivaju, primijeniti e se na odgovarajui naini odredbe ZOO-a kojima je ureeno ortatvo.

Ortatvo nastaje ugovorom kojim se 2 ili vie fizikih ili pravnih osoba obvezuje uloiti svoju imovinu ili rad radi postizanja zajednikog cilja.

Zajedniki cilj mora biti doputen (ne smije biti protivan USTAVU RH, PRISILNIM PROPISIMA I MORALU DRUTVA.

Ugovor o ortatvu moe biti sklopljen na odreeno ili neodreeno vrijeme!!!!!!!!!!!!!!!

Sklapanjem ugovora o ortatvu ne nastaje pravna osoba jer ortatvo nema pravnu osobnost, ortatvo se smatra zajednicom osoba i dobara.

U ortatvo lanovi (ortaci) mogu uloiti stvari, prava, novac, rad.

Ulozima lanova stvara se poetna imovina ortatva (glavinca), a pored nje imovinu ortatva ini i sve ono to se ostvari poslovanjem ortatva.

Imovina ortatva smatra se zajedniko imovinom ortaka.

VOENJE POSLOVA ORTATVA

U voenju poslova ortatva naelno sudjeluju zajedniki svi ortaci, ali se ta ovlast moe ugovorom prenijeti na jednog ili vie ortaka

PRESTANAK ORTATVA

Ortatvo prestaje:

1. ostvarivanjem zajednikog cilja radi kojega je i osnovano npr. dovretkom nekog posla

2. ako ostvarenje zajednikog cilja postane nemogue

3. protekom vremena na koje je ugovor o ortatvu sklopljen

4. propau cijele imovine ortatva

5. ako se tako sporazumiju ortaci

6. ako ortatvo ine samo 2 osobe, smru ili istupanjem iz ortatva fizike osobe odnosno prestankom postojanja pravne osobe koja je ortak

7. odlukom suda (zbog vanog razloga)

JAVNO TRGOVAKO DRUTVO

J.T.D. je trgovako drutvo u koje se udruuju 2 ili vie osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom.

J.T.D. odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

lan drutva moe biti svaka fizika ili pravna osoba.

J.T.D. je pravna osoba, pravnu sposobnost stjee upisom u sudski registar, a gubi je brisanje iz registra.

Prije upisa drutva u sudski registar i stjecanja pravne osobnosti postoji preddrutvo, ako ZTD-om nije drugaije propisano na J.T.D. se primjenjuju propisi kojima se ureuju obvezni odnosi u ortatvu.

OSNIVANJE J.T.D

Osniva se drutvenim ugovorom njime se ureuju interesni odnosi izmeu lanova drutva.

lanovi J.T.D. mogu prilikom osnivanja drutva kao svoj ulog u drutvo unijeti novac, stvari, prava, rad (npr.voenje poslovnih knjiga drutva) odnosno sve ono to za drutvo ima odreenu vrijednost.

Ako ulog lana nije u novcu, njegova vrijednost se utvruje sporazumom lanova.

Unoenje uloga u drutvo temeljna je obveza lana drutva (zakanjenje - obveza plaanja zateznih kamata).

Zatezne ili moratorne kamate su sankcija za onoga lana koji zakasni s ispunjenjem temeljne obveza, a to je uplata uloga, takav lan pored uloga duguje i stanoviti iznos zateznih kamata koje su nastale kao posljedica zakanjenja.

Ako nije drugaije ugovoreno, lanovi drutva moraju unijeti jednake uloge.

ODGOVORNOSTI ZA OBVEZE DRUTVA

J.T.D. odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom.

Budui da JTD nema temeljni kapital, vjerovnici se tite time to pored drutva, za obveze drutva odgovaraju i lanovi drutva i to neogranieno i solidarno cijelom svojom imovinom.

Sporazumom lanova drutva kojim bi oni nastojali otkloniti svoju odgovornost za obveze drutva nema pravnog uinka prema treima.

Sva ogranienja odgovornosti lana drutva za obveze drutva samo su interne prirode.

VOENJE POSLOVA DRUTVA

Svaki lan JTD ima pravo i obvezu voditi poslove drutva.

Drutvenim ugovorom se voenje poslova drutva moe prenijeti na jednog ili vie odreenih lanova ( u tom sluaju su ostali lanovi drutva od toga iskljueni) i svaki od njih je ovlaten da ih sam vodi.

Ovlast lana da vodi poslove drutva obuhvaa sve radnje koje ulaze u redovito poslovanje drutva, a da bi poduzeli poslove koji prelaze okvire redovitog poslovanja, lanovi ovlateni na voenje poslova drutva trebaju suglasnost svih lanova.

lan drutva gubi ovlast voditi poslova drutva ako mu se ona oduzme odlukom lanova, sudskom odlukom ili ako se lan odrekne ovlasti na voenje poslova drutva. (moe se odrei ako za to postoji vaan razlog)

ZASTUPANJE DRUTVA

Svaki lan ovlaten je zastupati drutvo, ako drutvenim ugovorom nije iskljuen od zastupanja.

Svaki lan koji je ovlaten zastupati drutvo moe zastupati drutvo samostalno (pojedinano zastupanje).Drutvenim ugovorom se moe odrediti da svi lanovi ili vie njih mogu zastupati drutvo samo skupno (skupno zastupanje).

lan drutva moe:

-sklapati ugovore,

- poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega,

- moe otuiti i opteretiti nekretnine,

- dati i opozvati prokuru.

Ogranienja ovlasti za zastupanje se moe lanu drutva oduzeti odlukom suda donesenom povodom tube ostalih lanova drutva, a zbog vanog razloga (nesposobnost lana da uredno zastupa drutvo).

PRESTANAK I LIKVIDACIJA DRUTVA

1. istek vremena na koje je drutvo osnovano

2. odluka lanova

3. pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis u sudski registar bio nezakonit

4. steaj drutva

5. smrt odnosno prestanak nekog lana drutva, ako to drugo ne proizlazi iz drutvenog ugovora

6. otvaranjem steaja nad nekim lanovima drutva

7. otkaz drutvenog ugovora nekog od lanova drutva ili njegovih vjerovnika

8. pravomona odluka suda

registarskom sudu se mora podnijeti prijava za upis u sudski registar nastanak razloga za prestanak drutva.

Prijava se ne mora podnijeti ako je razlog za prestanak drutva otvaranje steaja nad njime, jer sud to upisuje po slubenoj dunosti.

Likvidacija J.T.D.-a se provodi nakon nastanka razloga za prestanak drutva ako se nad drutvom ne provodi steaj ili ako lanovi drutva ne dogovore drugaiji nain obrauna ili podijele.

Likvidaciju provode svi lanovi drutva, ako svojom odlukom ili u drutvenom ugovoru ne odrede da e ju provesti samo pojedini lanovi drutva ili druge osobe. Likvidatori se upisuju u sudski registar.ZADACI LIKVIDATORA:

1. da dovre tekue poslove i sklapaju nove poslove, ako su oni potrebni za dovretak ve zapoetih poslova

2. da naplati trabine drutva i podmire njegove vjerovnike

3. da zastupaju drutvo

4. da sastave financijsko izvjee na poetku likvidacije i nakon njezina okonanja

5. da lanovima drutva vrate stvari koje su oni drutvu dali na koritenje

6. da nakon podmirenja drugova drutva, preostalu imovinu podijele lanovima drutva razmjerno njegovim udjelima u drutvu

7. da nakon dovretka likvidacije podnesu prijavu za upis brisanja drutva iz sudskog registra

KOMANDITNO DRUTVO

K.D. je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (KOMPLEMENTAR), a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvu (KOMANDITOR)

Odgovarajua primjena odredaba ZTD-a koje se odnose na J.T.D.

lanovi K.D. mogu biti fizike i pravne osobe.

K.D. je pravna osoba, pravnu osobnost stjee upisom u trgovaki registar, a gubi ju brisanjem iz njega.K.D. se osniva drutvenim ugovorom u kojemu se moraju odrediti lanovi koji imaju poloaj komplmentara kao i lanovi koji imaju poloaj komanditora.

Drutvenim ugovorom, lanovi drutva slobodno ureuju svoje meusobne odnose.

Prijava za upis K.D. u sudski registar podnose svi komplentari

UPRAVLJANJE/VOENJE POSLOVA DRUTVA

DRUTVOM UPRAVLJAJU KOMPLEMENTARI!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Komanditori nisu ovlateni upravljati poslovima drutva (ako se drugaije ne odredi drutvenim ugovorom), a odlukama i postupcima komplementara se mogu usprotiviti samo ako oni prelaze granice redovitog poslovanja.

ZASTUPANJE DRUTVAK.D. zastupaju iskljuivo komplementari. Komanditori nisu ovlateni zastupati drutvo. Komanditori bi drutvo mogli zastupati samo temeljem punomoi koju bi im jednoglasnom odlukom dali komplenentari.

ODGOVORNOST ZA OBVEZE DRUTVA

K.D. za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom!!!!!!!!!!!!!!!!!

Budui K.D. nema temeljni kapital da bi se vjerovnicima pruila sigurnost da e moi naplatiti svoje trabine prema drutvu, propisano je da za svoje obveze drutva odgovaraju i njegovi lanovi.

Komplementar odgovara UVIJEK za obveze drutva neogranieno i solidarno cijelom svojom imovinom (kao i lanovi J.T.D.)

Komanditor NE ODGOVARA za obveze drutva ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom.

MEUTIM, ukoliko komanditor ne uplati navedeni ulog, odgovara vjerovnicima drutva za obveze drutva zajedno s komplenentarima neposredno i solidarno cijelom svojom imovinom, ali samo do visine svojega uloga.Ukoliko se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima drutva djeluje kao da ulog nije uplaen.

PRESTANAK I LIDVIDACIJA DRUTVA

Smrt ili prestanak postojanja komanditora koji je pravna osoba nema za posljedicu prestanak drutva.

Prestanak i likvidacija K.D. odgovarajua primjena odredaba o J.T.D.-u

DRUTVA KAPITALA

DIONIKO DRUTVO d.d.

Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice (l 159. ZDT).

Prema hrvatskim propisima d.d. moe osnovati samo 1 osoba odnosno d.d. moe imati samo 1 dioniara.

Dioniko drutvo je pravna osoba, pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar, a gubi ju brisanjem iz njega.

Dioniko drutvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom, a dioniari ne odgovaraju za obveze drutva.MEUTIM dioniari mogu odgovarati za obveze drutva, a to e biti u sluaju da zlouporabljuju okolnost da ne odgovaraju za obveze drutva.

Ako nema zlouporabe, dioniari mogu izgubiti samo ono to su uloili u drutvo.

Temeljni akt d.d. je STATUT, njime se utvruje unutarnji ustroj d.d.

Temeljni kapital d.d. i nominalni iznos dionice (ako glase na nominalne iznose) moraju biti izraeni u kunama.

Najnii iznos temeljnog kapitala je 200 000,00 kn (l. 162 ZTD)

DD moe izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.

Nominalni iznos dionice ne moe biti manji od 10,00 kuna (u suprotnom, dionica je nitetna)PREDNOSTI ZA OSNIVANJE DIONIKOG DRUTVA

Osoba koja nema dovoljno novaca za osnivanje ili nije voljna angairati se itavom svojom imovinom preuzima znatno manji rizik sveden na samo gubitak uplaenog uloga.

Prodajom dionica moe doi do vlastitog novca.

OSNIVANJE dva naina

1. simultano ili istovremeno osnivanje

kada se drutvo istovremeno osniva to znai da se sve radnje potrebne za osnivanje obrade u jednoj fazi.

Radnje koje su potrebne da se na simultan nain osnuje dioniko drutvo su slijedee:

1. usvajanje i potpisivanje statuta

2. preuzimanje svih dionica

3. uplata dionica

4. imenovanje organa drutva

5. izrada izvjea o osnivanju drutva6. provoenje revizije osnivanja

7. podnoenje prijave za upis drutva u sudski registardrutvo je osnovano onog trenutka kada se upie u registarski sud. Ako se istodobno (kumulativno)ne ostvare svi navedeni uvjeti ovakav nain osnivanja nee se moi provesti.

2. sukcesivno ili naknadno osnivanje

dioniko drutvo se moe osnovati tako da osnivai usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju tog poziva.

I u ovom sluaju upis u trgovaki registar je konstitutivan.

Ako u odreenom roku nisu upisane i uplaene sve dionice, osnivai u daljnjem roku od 15 dana mogu sami upisati ili preuzeti dionice koje nisu upisane (upis dionica je bitan za osnivanje).

Sukcesivno se osnivanje dogaa postupno u vie faza.

Razlika koja je presudna je zapravo upuivanje javnog poziva (prospekta) za upis dionica.

Dionice se upisuju i uplauju sredstvima plaanja i kod financijske institucije.

Financijska institucija kod koje se obavlja upis dionica mora zainteresiranim osobama omoguiti da razgledaju statut, izvjee o osnivanju i izvjee o reviziji.

ODNOS DIONIARA I DRUTVA

1. NAELO JEDNAKOG POLOAJA - pod jednakim uvjetima dioniari imaju jednaki poloaj u dionikom drutvu2. NAELO POVJERENJA odnos dioniara koji se bazira na opu obvezu savjesnosti i potenja.

Naelo savjesnosti i potenja spada u pravne standarde; to znai da njihov pojam nije tono odreen nego je ostavljeno sudu da ga konkretizira u svakom pojedinom sluaju. Danas kada kaemo da netko postupa po naelu savjesnosti i potenja mislimo prije svega da ta osoba mora voditi rauna o interesima drugih (dioniara) te da postoji obveza uzajamnog obavjetavanja.

3. NAELO JEDNAKOSTI

Dioniari ostvarivanjem nekih uvjeta imaju jednaka prava i obveze u drutvu, tj. jednak poloaj.

OBVEZE DIONIARA

glavna obveza dioniara je inidba ulaganja koja se moe sastojati:

od uplate u novcu, u iznosu kojem su izdane dionice

prijenos stvari i prava na drutvo kada se ulozi sastoje od stvari i prava.

TEMELJNI KAPITAL!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Zakonske rezerve drutvo je duno uz zakonske rezerve unositi dvadeseti dio dobiti tekue godine umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine sve dok te rezerve zajedno s rezervama kapitala (vezane rezerve) ne dosegnu visinu od 5% temeljnog kapitala drutva ili statutom odreen vei dio tog kapitala.

Rezerve kapitala sastoje se od:

1. dio uplaenog iznosa za koji se izdaju dionice koji prelazi nominalni iznos dionica a ako su izdane dionice bez nominalnog iznosa onaj iznos koji prelazi knjigovodstveno iskazan iznos temeljnog kapitala to se odnosi na dionice2. dio iznosa uplaenog drutvu za stjecanje zamjenjivih obveznica ili obveznica s opcijom kupnje dionica koji prelazi nominalni iznos izdanih obveznica

3. iznos za koji je pojednostavnjeno smanjen temeljni kapital da bi se sredstva unijela u rezerve kapitala.Promjene temeljnog kapitala mogu biti poveanje i smanjenje temeljnog kapitala.

200.000,00 je temeljni kapital.

POVEANJE TEMELJNOG KAPITALA

Poveanje temeljnog kapitala d.d. mogue je na dva naina:

1. poveanje kapitala ulozima uvjetnim poveanjem

- odobrenim kapitalom

Poveanje temeljnog kapitala ulozima:

Unosi se novi dodatni kapital uplatama u novcu ili unosom stvari i prava, zato se izdaju nove dionica.

Za poveanje je potrebno: - donijeti odluku una glavnoj skuptini o poveanju, uprava i predsjednik nadzornog odbora duni su podnijeti prijavu za upis odluke o poveanju u sudski registar, izraditi i objaviti prospekt te upisati i uplatiti nove dividende.

UVJETNO POVEANJE TEMELJNOG KAPITALA:

Poveanje temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica u kojima se visina dodatnog kapitala ne odreuje unaprijed, jer o ovlatenicima koji su takve uvjetne dionice namijenjene ovisi hoe li ostvariti pravo njihovog stjecanja.

ODOBRENI TEMELJNI KAPITAL

Poseban nain poveanja temeljnog kapitala drutva koji se upravi unaprijed omoguuje da povea temeljni kapital u odreenom roku od upisa drutva u sudski registar i dio visine odreene statutom.

2. poveanje kapitala iz vlastitih sredstava drutva

izdavanje novih dionica temeljem dodatnih uplata. Provodi se pretvorbom kapitalne dobiti, rezervi i zadrane dobiti u temeljni kapital drutva.Odluka o poveanju temeljnog kapitala moe se donijeti tek poto se utvrdi raun dobiti, gubitaka za poslovnu godinu koja je prethodila onoj u kojoj se donosi odluka o poveanju kapitala ( zadnji godinji raun).

Odluka se mora temeljiti na godinjim financijskim izvjeima. Za poveanje na ovakav nain je potrebno: odluka o poveanju na glavnoj skuptini, prijava za upis u sudski registar te odluke.

Nove dionice pripadaju dioniarima razmjerno njihovim udjelima u dotadanjem temeljnom kapitalu.

SMANJENJE TEMELJNOG KAPITALA

Za razliku od poveanja koje se provodi za pribavljanje novog kapitala, smanjenje se provodi kada drutvo ima previe kapitala, ali iz jo puno razloga (pokrivanje trokova).

Temeljni kapital drutva smanjen je s danom upisa odluke o smanjenju temeljnog kapitala u sudski registar.

SMANJENJE SE MOE PROVESTI NA 3 NAINA:

1. redovitim smanjenjem

za redovito smanjenje potrebno je: - donijeti odluku na glavnoj skuptini,

provesti upis u sudski registar i

provesti smanjenje temeljnog kapitala

ostvaruje se na dva naina smanjenjem nominalnog iznosa dionica i spajanjem dionica2. pojednostavljenim smanjenjem

pojednostavljeno snienje temeljnog kapitala moe se provesti samo radi:

izravnanja nie vrijednosti

pokria gubitaka

prijenosa sredstava u kapitalnu dobit

3. povlaenjem dionica

drutvo moe povui dionice na dva naina:

PRISILNO:

1. NADREENO - kada se u statutu ili njegovoj izmjeni ili dopuni utvrdi obveza da se u odreenim sluajevima dionice moraju povui.

2. STATUTOM DOPUTENO kada se statutom ili izmjenom doputa povlaenje, a nisu utvrene pretpostavke i postupci za povlaenje, onda odluuje glavna skuptina.Povlaenjem vlastitih dionica iz drutva.RAZLOZI ZA PRESTANAK DRUTVA1. Istek vremena odreenoga u statutu, ako je drutvo bilo osnovano na odreeno vrijeme.2. Odluka glavne skuptine koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje temeljnog kapitala zastupljenoga na glavnoj skuptini drutva pri donoenju odluke, ako se statutom za to ne trai veina ili ispunjenje dodatnih pretpostavki.3. pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio nezakonit4. pripajanje drutva drugom drutvu i spajanje s drugim drutvom

5. pravomona odluka suda kojom se odbija otvaranje steajnog postupka zbog nemogunosti da se iz steajne mase pokriju trokovi steajnog postupka

6. provoenje steajnog postupka

7. ukidanje drutva

8. nepostojanje imovine drutva

LIKVIDACIJANakon nastanka razloga za prestanak drutva i njegova upisa u sudski registar, provodi se postupak likvidacije radi razrjeenja odnosa u drutvu i prema treima.

Likvidacija se ne provodi:

ako se nad drutvom otvori steaj ili

ako se drutvo pripaja odnosno spaja s drugim drutvom

likvidaciju provode.

lanovi uprave

jedna ili vie osoba imenovana statutom ili odlukom glavne skuptine

likvidatori imenovani od strane suda

TIJELA DIONIKOG DRUTVA glavna skuptina

uprava drutva nadzorni odbor

statutom se moe odrediti da poslove uprave i nadzornog odbora obavlja upravni odbor

GLAVNA SKUPTINAOrgan u kojem dioniari ostvaruju svoja prava u drutvu i u kojem se izraava volja dioniara koja predstavlja volju drutva.

U radu sudjeluju svi dioniari ili njihovi zastupnici, lanovi uprave i nadzorni odbor. Ona nije konstantan organ, zasjeda u odreenim vremenskim razdobljima ili po potrebi.

OVLASTI

Temeljne ovlasti propisane su ZTD-om i moe odluivati o:

1. izboru i razrjeenju lanova nadzornog, odnosno upravnog odbora2. upotrebi dobiti

3. davanju razrjenice lanovima uprave i nadzornog odnosno upravno odbora

4. imenovanje revizora drutva

5. izmjenama statuta

6. poveanju i smanjenju temeljnog kapitala drutva

7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju drutva ili radnji voenja poslova drutva i utvrivanju naknade za njegov rad

8. prestanku drutvaGLAVNU SKUPTINU MOGU SAZVATI:

1. uprava drutva

2. nadzorni odbor

3. upravni odbor

4. likvidator drutva

Pravo glasa:

oitovanje volje dioniara pri odluivanju na glavnog skuptini pri tome i donoenju odluka.

Pravo glasa se ne moe oduzeti, ali se niti ne moe dati nekome tko nema dionicu

Pravo glasa se moe iskljuiti u odreenim sluajevima kada govorimo o ne spajanju lanstva i funkcije

Dioniar ima onoliko glasova razmjerno broju dionica

Dioniar ima pravo o odreenoj toki dnevnog reda staviti svoj prijedlog ili protuprijedlog.

UPRAVA

Organ koji zastupa drutvo i vodi svakodnevno tekue poslove drutva.

Sastoji se od 1 ili vie osoba (direktori) iji se broj utvruje statutom.

Ako je vie lanova onda moraju imati predsjednika.

lanove uprave imenuje nadzorni odbor

Mandat im je 5 godina.

NADLENOST UPRAVE

Uprava je duna da na zahtjev glavne skuptine pripremi odluke i ope akte ije je donoenje u nadlenosti glavne skuptine.

Pripremi ugovore koji se mogu sklopiti samo uz suglasnost glavne skuptine.

Izvrava odluke koje glavna skuptina donese u okviru svoje dunosti.

LANSTVO:

lanove uprave imenuje nadzorni odbor. Moe ih imenovati sud. lan uprave moe biti svaka fizika potpuno poslovno sposobna osoba.

lanom uprave ne moe biti osoba:

1. koja je kanjena za kazneno djelo zlouporabe steaja, zlouporabe u postupku steaja, pogodovanje vjerovnika ili povrede obveze voenja trgovakih i poslovnih knjiga iz kaznenog zakona RH i to za vrijeme od 5 godina po pravomonosti presude kojom je osuena, s time da se u to vrijeme ne rauna vrijeme provedeno na izdravanju kazne ili2. protiv koje je izreena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomino obuhvaeno predmetom poslovanja drutva za vrijeme dok traje ta zabrana

ZASTUPANJE

Kada se uprava sastoji od 1 lana on e sam zastupati drutvo.

Ako se sastoji od vie direktora oni skupno zastupaju drutvo.

Pravno valjana je ona radnja koju pokrenu zajedno, no za oitovanje volje prema drutvu dostatno je oitovanje volje prema jednom od lanova uprave.

Zastupa drutvo prema redovnim i izabranim sudovima, pred javnim tijelima i drugima.Uprava vodi poslove drutva na vlastitu odgovornost.lanovi dobivaju naknadu za obavljanje posla.

lanovima uprave drutva moe se za njihov rad dati pravo na sudjelovanje u dobiti drutva.

Zabrana nedoputene konkurencije lanovi uprave ne smiju obavljati djelatnost kojima bi drutvu radila utakmicu, kao i zabranu da budu lanovi uprave drugog kapitalnog drutva. Zabrana se odnosi i na zamjenike lanova uprave.

UPRAVNI ODBOR

Statutom se moe osnovati da drutvo umjesto NADZORNOG ODBORA ILI UPRAVE osniva upravni odbor.

Sastoji se od 3 lana. Statutom se moe propisati i vie lanova.

NADLENOST

- Upravni odbor vodi drutvo,

- postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja,

- nadzire voenje poslova drutva i

- zastupa drutvo prema izvrnim direktorima drutva.

Kada upravni odbor zastupa drutvo prema nekome od izvrnih direktora u tome ne moe sudjelovati nitko od izvrnih direktora drutva.

Upravni odbor duan je sazivati glavni skuptinu kad je to potrebno radi dobrobiti drutva o tome donosi odluku obinom veinom glasova.

Upravni odbor moe obavljanje pojedinih radnji u vezi s pripremom i voenjem glavne skuptine povjerit6i izvrnim direktorima.

Upravni odbor brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige drutva.

Na ostale poslove primjenjuju se odredbe vezano uz nadzorni odbor.

NADZORNI ODBORGlavno nadzorno tijelo drutva, koje nadzire poslovanje drutva i je li ono u skladu sa ZAKONOM i STATUTOM drutva.

SASTAV:

Nadzorni odbor ima najmanje 3 lana, a najvie 21 lan.

Broj lanova je vezan uz visinu temeljnog kapitala.

Statutom se moe odrediti broj lanova, ali uvijek mora biti neparan.

ZTD propisuje:

9 lanova do 12 miliona kuna

15 lanova do 80 miliona kuna

21 lan preko 80 miliona kuna.

Zasjeda jednom u 3 mjeseca (mora 1 u pola godine).

LANSTVO:

lan nadzornog odbora moe biti svaka potpuno poslovna i sposobna fizika osoba.

lanove bira skuptina drutva obinom veinom glasova

lanom nadzornog odbora ne moe biti

1. lan uprave d.d.

2. lan nadzornog odbora u 10 drutava

3. lan uprave drutva koje je ovisno u odnosu na dioniko drutvo

4. lan uprave drugog drutva kapitala u ijem se nadzornom odboru nalazi lan uprave drutva

5. osoba koja ne ispunjava uvjete za sudjelovanje u radu d.d.

mandat lanovima je 4 godine i moe se ponoviti.

PRESTANAK LANSTVA U NOZDORNOM ODBORU:

1. ostavkom lana

2. smru

3. istekom mandata

4. opozivom

OVLASTI:

Temeljna ovlast je nadziranje voenja poslova drutva i o tome skuptina podnosi pisano izvjee.

Moe sazvati glavnu skuptinu u sluajevima potrebnim za dobrobit drutva.

Moe imenovati povjerenstva radi pripremanja odluka koje se donose.

NADZORNI ODBOR NADLEAN JE I ZA:

imenovanje lanova uprave

utvrivanje kriterija i odreivanje uvjeta za primanje lanova uprave

donoenje poslovnika o svom radu i radu uprave

predlaganje skuptini imenovanje novog nadzornog odbora

ograniavati upravu u voenju poslova

ostvarivati naknadu za voenje poslova (plau)

mnoge odredbe vezane za nadzorni odbor d.d. veu se i za upravni odbor d.d. kao i nadzorni odnosno upravni odbor d.o.o.

DIONICA

Drutvo moe stjecati vlastite dionice i bez za to dobivene ovlasti GS (glavna skuptina). U sluajevima predvienim l. 233 st. 3 ZTD-a

1. ako je to potrebno da bi se od drutva otklonila teka teta koja neposredno postoji

2. ako dionice treba ponuditi da ih steknu zaposleni u drutvu ili u nekome od drutava koji je s njime povezano s tim da ih u roku od 1 godine od dana stjecanja mora prenijeti tim osobama

3. ako se dionice stjeu za to da bi se obetetilo dioniare drutva ili manjinske dioniare o njemu ovisnih drutava

4. ako je stjecanje dionica nenaplatno

5. ako ih se stjee od dioniara zbog toga to dioniar nije u potpunosti uplatio iznos za koji su izdane

6. na temelju univerzalnog pravnog sljednitva

7. na temelju odluke glavne skuptine o povlaenju dionica po propisima o smanjenju temeljnog kapitala

8. nadmetanjem provedenim od strane suda da bi drutvo namirilo neku svoju trabinu prema dioniaruIma trojako znaenje, ona je:

1. dio temeljnog kapitala

2. skup lanskih prava i obveza koje pripadaju imatelju dionice

3. vrijednosni papir

dionica kao dio temeljnog kapitalatemeljni kapital d.d. je podijeljen na dionice, a svaka dionica predstavlja razmjeran dio temeljnog kapitala drutva.

Ako izdaju dionice s nominalnim iznosom, zbroj njihovih nominalnih iznosa mora odgovarati temeljnom kapitalu dionikog drutva.

Ako se izdaju dionice bez nominalnog iznosa, na sve izdane dionice bez nominalnog iznosa mora odgovarati iznos temeljnog kapitala.

Drutvo slobodno bira hoe li izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez nominalnog iznosa, ali ne moe imati obje vrste dionica.Dionica kao skup lanskih prava i obveza dioniaralanska prava se stjeu tako to netko uloi dio svoje imovine u drutvo, a u zamjenu za to ulagatelj dobiva lanstvo u drutvu, a ono se izraava dionicom.

Prava o obveze dioniara ovise o njegovom ulogu u drutvu.

Dionica kao vrijednosni papir

u dionici kao vrijednosnom papiru su sadrana lanska prava i obveze dioniara u drutvu, a prenoenjem dionice kao vrijednosnog papira prenose se i lanska prava i obveze.

Pod dionicom kao vrijednosnim papirom podrazumijeva se isprava o dionici ili elektroniki zapis u kompjuterskom sustavu SREDINJE DEPOZITIRANE AGENCIJE (pravna osoba koja obavlja poslove u vezi s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, to je mjesto u kojemu se u obliku elektronikih zapisa vode podaci o izdavateljima vrijednosnih papira i imateljima vrijednosnih papira.PRIVREMENICEPrivremenice su potvrde o udjelima koje se mogu izdati dioniarima prije popune uplate dionica.

Priviremenice moraju glasiti na ime.

Izdavanje dionica, isprave o dionicamaOdluku o izdavanju dionica donosi se prilikom osnivanja drutva njegovi osnivai, a kada se dionice izdaju zbog poveanja temeljnog kapitala odluku donosi glavna skuptina drutva.

Prilikom izdavanja dionica d.d. je u pravilu obvezno objaviti prospekt, koji je zapravo ponuda potencijalnim dioniarima da steknu dionice.

Ponuda za stjecanje dionice moe biti:

1. javna i

2. privatnaJAVNA PONUDA poziv na upis i stjecanje dionica je upueno svima (neodreenom broju osoba), mora se objaviti putem sredstava javnog priopavanja.

PRIVATNA PONUDA poziv za upis i stjecanje dionica je upuen toko odreenom krugu osoba (postojei dioniari, radnici, banke, investicijski fondovi) i do za vanjskih ulagatelja (nije dioniar niti zaposlenik drutva koje izdaje dionice).

Izdavanje dionica treba razlikovati od izdane isprave o dionici

Izdavanje dionica je nuno za nastanak d.d. jer bez dionica ne moe postojati niti d.d. ZTD doputa da se umjesto isprava o dionicama izdaju dionice u nematerijalnom obliku.

To znai da se dionice vode i evidentiraju u elektronskom zapisu i ne izdaju u obliku isprave.

Zakonom o tritu vrijednosnih papira je odreeno koja dionika drutva MORAJU izdati dionice u nematerijalnom obliku JAVNA DIONIKA DRUTVA.Javna dionika drutva su ona drutva koja:

1. izdaju dionice javnom ponudom

2. imaju vie od 100 dioniara i temeljni kapital u iznosu od najmanje 30 milijuna kuna.

U sluaju da drutvo izdaje isprava o dionici ZTD odreuje slijedee dijelove isprave o dionici:

1. plat

2. kuponski arak

3. talon

PLAT mora sadravati sve sastojke koje ima i dionica:

1. oznaku da je rije o dionici i nominalni iznos (ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom)

2. oznaku vrste i roda dionice

3. tvrtku i sjedite izdavatelja dionice

4. tvrtku odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja

5. datum izdavanja i broj dionice te

6. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionica

KUPONSKI ARAK slui za naplatu dijela dobiti koja pripada dioniaru (dividendi).

Sastojci kuponskog arka l. 171. st. 3 ZTD1. redni broj kupona za naplatu dividende

2. broj dionice na koju se kupon odnosi a na temelju koje se isplauje dividenda

3. tvrtku izdavatelja dionice

4. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice.

TALON slui imatelju dionice da temeljem njega ostvaruje pravo na nove kuponske arke, ako su iskoriteni svi raniji kuponi koji slue za naplatu dividende mora imati naznaku broja dionice na koju se odnosi.REDOVNE I POVLATENE DIONICE

Podjela obzirom na sadraj prava koja daju dionice.

Redovne dionice imatelju daju:

1. pravo glasa na glavnoj skuptini

2. pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda)

3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske steajne mase drutva

povlatene dionice imatelju daju neka povlatena prava ( pravo na dividendu u unaprijed utvrenom iznosu, pravo prvenstva pri isplati dividende, ostatka likvidacijske i steajne mase).Povlatena dionica moe biti kumulativne i participativna.

KUMULATIVNA POVLATENA DIONICA daje imatelju pravo uplate kumulativnih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.

PARTICIPATIVNA POVLATENA DIONICA daje imatelju pravo da pored odreenje dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.Svaka dionica daje pravo glasa na glavnoj skuptini a bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice.VLASTITE DIONICE - dionice ne daju nikakva prava ako ih dui samo drutvo (vlastite dionice). Prava iz tih dionica miruju, a aktiviraju se kada ih drutvo otui, a steknu ih druge osobe.Dakle, kada drutvo dui vlastite dionice ono u pravilu iz njih ne moe ostvarivati nikakva prava (niti pravo glasa na glavnoj skuptini). Drutvo moe stjecati vlastite dionice samo derivativno, dakle od drugih osoba i to na temelju ovlasti glavne skuptine. Za njihovo stjecanje koja vrijedi najvie 5 godina.

PRAVNI POSAO

Stranako oitovanje volje koje je, samo za sebe ili u vezi s drugim potrebnim pravnim injenicama, usmjereno na postojanje doputenih pravnih uinaka.

Najvaniji pravni uinci koji se postiu pravnim poslom:

1. postanak

2. promjena ili

3. prestanak nekog odnosa

svaki ugovor je pravni posao, ali svaki pravni posao nije ugovor.

VRSTE PRAVNIH POSLOVA

1. IMENOVANI, TIPINI oni kojima se ustalio sadraj i pravnotehniki naziv

2. NEIMENOVANI, ATIPINI oni kod kojih se ni sadraj ni naziv nisu ustalili i tipizirali3. JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI nastaju oitovanjem volje samo jedne strane; npr. Oporuke

4. DVOSTRANI PRAVI POSLOVI nastaju suglasnim oitovanjem volje dviju strana koje stoje jedna nasuprot drugoj. Jedna strana je vjerovnik, a druga dunik

Dvostrani pravni poslovi nazivaju se ugovorima

Meu ugovorima najvaniji su trv. Obvezni (obligacijski) ugovori. To su dvostrani pravni poslovi kod kojih se jedna strana obvezuje drugoj na odreenu inidbu.

OBVEZNI UGOVORI DIJELE SE NA:

a) jednostrano obvezne ugovore dvostrani pravni poslovi kod kojih je samo jedna strana vjerovnik, a druga strana samo dunik, npr. Posudba posuditelj je samo vjerovnik, a posudovnik samo dunik

INIDBA je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik temeljem obveznopravnog odnosa ovlaten zahtijevati od vjerovnika.

Sadraj inidbe se moe sastojati o injenju, gdje dolazi u obzir inidba rada, davanje, trpljenje podrazumijeva da dunik mora trpjeti odreenu radnju vjerovnika npr.slunost puta preko neije nekretnine.

INIDBA PROPUTANJA - trpi se tua radnja, proputa se uvijek vlastita radnja, dunik u pravilu ne poduzima one radnje koje bi inae bio ovlaten poduzimati da nije u obveznopravnom odnosu prema vjerovniku.

b) dvostrano obvezni ugovori dvostrano pravni poslovi kod kojih svaka strana istodobno i vjerovnik i dunik npr. Kupoprodaja

5. PRAVNI POSLOVI MEU IVIMA (inter vivas) oni kod kojih pravni uinak nastupa jo za ivota strana /npr.kupoprodaja/6. PRAVNI POSLOVI ZA SLUAJ SMRTI (mortis causa) oni kod kojih pravni uinak nastupa tek nakon smrti strane koja je poduzela pravni posao (npr. darovanje za sluaj smrti)

7. NAPLATNI (onezorni) PRAVNI POSLOVI kod kojih se za inidbu trai protuinidba (npr.kupoprodaja)

8. BESPLATNI (lukrativni) PRAVNI POSLOVI oni kod kojih se za inidbu ne trai i ne daje protuinidba (npr.darovanje)

9. KOMUTATIVNI PRAVNI POSLOVI oni kod kojih su u vrijeme njihova sklapanja poznate meusobne inidbe i stranake uloge. Dakle, u trenutku njihova sklapanja, inidbe su kvantitativno i kvalitativno odreene ili odredive, te se zna koja je strana vjerovnik, a koja dunik (npr. ugovor o najmu).10. ALEATORNI PRAVNI POSLOVI oni kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze strana, ponekad niti njihove stranake uloge, ve se to ini zavisnim od nekog vanjskog, neizvjesnog dogaaja (npr. ugovor o okladi gdje se svaka strana obvezuje na isplatu dobitaka za koji se u trenutku sklapanja posla ne zna kojoj strani e pripasti)

11. KAUZALNI PRAVNI POSLOVI oni kod kojih je kauza (pravno oblikovanje gospodarska svrha koja se pravnim poslom eli postii) naznaena kao bitan element pravnog posla (npr. posudba)

12. APSTRAKTNI PRAVNI POSLOVI oni kod kojih se cilj posla ne vidi iz samog posla (npr. mjenini posao)

13. FORMALNI PRAVNI POSAO oni za koje je oblik odreen, bilo propsom, bilo voljom stranaka

14. NEFORMALNI PRAVNI POSLOVI oni za koje oblik nije odreen, odnosno nije obvezatan neki odreeni oblik.

Danas se pod izrazom neformalni pravni posao razumijeva pravni posao sklopljen u usmenom obliku.

UGOVOR O KUPOPRODAJI

ugovor o prijenosu stvari i prava.

Ugovor kojim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepusti odreeni objekt, a kupac se obvezuje za preputeni objekt platiti odreeni iznos novca kao kupovnu cijenu.

KARAKTERISTIKE KUPOPRODAJE

1. KONSENZUALAN UGOVOR - postaje perfektan onog trenutka kad strane postignu sporazum (konsenzus) o bitnim sastojcima ugovora (objekt i cijena). U pravoj teoriji ugovori mogu biti ili konsenzualni ili realni. Za konsenzualne ugovore je bitno da se smatraju sklopljenim ve onog trenutka kad su se ugovorne strane sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora, dakle kada su postigli konsenzus o bitnim sastojcima ugovora a bitni sastojak ugovora o kupoprodaji graanskog prava je predmet i cijena dok je kod ugovora o kupoprodaji trgovakog prava bitan element ugovora samo predmet. REALNI ugovori su takvi ugovori koje se smatraju sklopljenim ne ve u trenutku sporazuma o bitnim sastojcima ugovora nego tek predajom stvari koja je predmet ugovora.2. DVOSTRANOOBVEZNI UGOVOR (sinalagmatian ugovor >sinalagmatinost dvostrana obvezatnost>) 3. NAPLATNI UGOVOR inidba protuinidba

4. NEFORMALAN UGOVOR (meutim ugovor o prodaji nekretnina, ugovor o kupoprodaji s obronim otplatama cijene, mora biti sklopljen u pisanom obliku5. KAUZALAN PRAVNI POSAO (kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha kupoprodaje je stjecanje prava vlasnitva na stvari, postati nositeljem odreenog prava). Po naem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac ne postaje vlasnikom stvari, on tek dobiva obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izrui. Tek predajom stvari kupcu, kupac postaje vlasnikom stvari. Objekt kupoprodaje stvari (moraju biti u prometu, pokretne, nepokretne), prava i imovina. Objekt kupoprodaje mora biti odreen ili bar odrediv. Objekt je odreen ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, speciesSTVARI SU materijalni dijelovi prirode koje se mogu osjetilima opaati a slue ljudima za upotrebu stvari.

Stvari mogu biti:

1. STVARI U PROMETU a to su one koje u pravnom prometu mogu nesmetano cirkulirati, svatko moe postati vlasnikom tih stvari.

2. STVARI OGRANIENE U PROMETU stvari koje u pravnom prometu mogu cirkulirati sli uza stanovita ogranienja koja su predviena posebnim propisima (npr.lijek)

3. STVARI IZVAN PROMETA koje u prometu ne mogu cirkulirati i nitko ne moe postati vlasnikom tih stvariObjekt je odrediv ako se naknadno moe individualizirati, a da se za to ne mora meu istim stranama sklapati novi pravni posao.

KUPOVNA CIJENA

Cijena je vrijednost stvari izraena u novcu.

Kupovna cijena mora imati 3 karakteristike:

1. mora biti izraena u novcu (ne mora biti gotov novac, moe biti i vrijednosni papir ek) . cijena se ne smije sastojati u stvarima jer u tom sluaju ne bi bilo rijei o kupoprodaji ve o zamjeni

2. mora biti odreena ili odrediva odreena je ako ugovor sadri dovoljno podataka pomou kojih se moe naknadno odrediti ili je odreivanje cijene povjereno treoj osobi.ako su strane povjerile treoj osobi odreivanje cijene, a ova je nee ili ne moe odrediti smatra se (ukoliko strane sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor) da je utvrena tzv. Razumna cijena, a ako se ona ne moe utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima sluaja.Razumna cijena trina cijena u vrijeme sklapanja ugovora. Ugovor u kojem cijena nije odreena, niti ju se moe odrediti, ne proizvodi prane uinke (nitetan).

IZNIMKA, trgovaki ugovor koji zbog neodreenosti odnosno neodredivosti cijene nee biti nitetan jer e kupac u tom sluaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovito uplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu.

3. cijena ne smije biti protuzakonita - ako je cijena odreena propisom pa se ugovori via cijena, ugovor je valjan, samo vai propisana cijena, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac ve isplatio vi8u ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika.

UGOVOR O DJELU

Ugovor o uslugama

Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvoa)obavi odreeni posao, a druga strana (naruitelj) plati joj za to odreenu naknadu.

KARAKTERISTIKE:

1. konsenzualan2. dvostranoobvezan

3. naplatan

4. kauzalan (izvrenje nekog posla uz naknadu)

5. neformalan (osim ako strane ne ugovore drugaije)

6. obveza izvrenja djela je vrlo esto strogo osobna (izrada portreta, struno predavanje)

objekt inidbe izvoaa je izvrenje odreenog djela ZOO pod djelom podrazumijeva odreeni posao kao to je izrada ili popravak stvari, izvrenje kakvog fizikog ili umnog rada.

Sadraj inidbe je injenje, to znai da je rije o inidbi rada, meutim njezin objekt nije funkcija rada (npr.pomagati u neijoj radionici, na kojoj se temelje ugovori o radu), ve rezultat rada (saiti haljinu, izraditi skulpturu)

OBVEZE IZVOAA

1. izvriti djelo prema ugovoru i pravilima struke

2. izvriti djelo u ugovorenom roku, a ako rok nije ugovoren, izvriti za vrijeme koje je razumno potrebno za takvu vrstu posla3. predati naruitelju izraenu ili popravljenu stvar, osim ako stvar propadne iz uzroka za koji ne odgovara (via sila)4. upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao, kao i nedostatke u naruiteljevu nalogu, inae odgovara za tetu5. snosi odgovornost za nedostatke djelaOBVEZE NARUITELJA

1. primiti izvreni rad

2. isplatiti ugovorenu ili na drugi nain odreenu naknadu

3. pregledati izvreno djelo im je to po redovitom toku stvari mogue i bez odlaganja obavijestiti izvoaa o nedostacima. Ako se radi o skrivenim nedostacima, duan je obavijestiti izvoaa najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja. Protekom dvije godine od primitka posla, naruitelj se vie ne moe pozvati na nedostatke, a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moe ostvariti sudskim putem unutar 1 godine od obavijesti.4. za sve vrijeme obavljanja posla, naruitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa, a izvoa mu je duan to omoguitiizvoa ima zakonsko zalono pravo na izraenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroeni materijal.

UGOVOR O PUNOVLAU

Ugovor o punovlau je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomoitelj dade nalog i punomo opunomoeniku da sklapa pravne poslove u ime i za raun opunomoitelja, a ovaj na to pristane.Kod ugovora o punovlau moraju postojati 3 sadrajna elementa:

1. nalog

2. punomo

3. zastupanje

NALOG konsenzualni ugovor kojim jedna strana (mandant, gospodar posla) nalae drugoj strani (mandantaru) da za njih obavi neki posao, a druga se strana prihvatom naloga obvezuje na njegovo izvrenje.

PUNOMO nalogodaveva (mandanova) izjava upuena treim osobama kojom se daje ovlatenje opunomoeniku da sklapa pravne poslove u ime i za raun opuno9moitelja

ZASTUPANJE opunomoenik je neposredni zastupnik po ugovoru (neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim oitovanjem volje u ime i za raun zastupanja).

Posredni zastupnik u svoje ime, za raun zastupanog

VRSTE PUNOMOI:

1. POSEBNA/SPECIJALNA PUNOMO daje se opunomoeniku za odreeni pravni posao (npr. preuzimanje mjenine obveze)

2. GENERINA PUNOMO daje se za sklapanje cijele vrste pravnih poslova (npr.punomo koja se daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici)

3. OPA/GENERALNA PUNOMO ona kojom se opunomoeniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se tiu opunomoitelja, ali koji ulaze u redovito poslovanje (za koje se ne trai specijalna punomo)

4. OGRANIENA I NEOGRANIENA PUNOMO neograniena punomo opunomoeniku nisu dane od oporuitelja nikakve posebne upute kako da postupi pri sklapanju povjerenih poslova (s kim da sklopi posao, gdje da ga sklopi) OSOBNO POJAANJE UGOVORA

1.Jamstvo ili poruanstvo

2.Ugovorna kazna ili penal

1.JAMSTVO ili poruanstvo je ugovor kojim se trea osobe, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika, ako dunik to ne uini.

To je institut kojim se vjerovniku daje vea sigurnost da e mu duna inidba biti ispunjena.

Primjer- A je posudio B, 1000 kn; B nema stvari na kojima bi u korist A mogao osnovati zalono pravo pa mu umjetso toga ponudi jamca; jamac je trea osoba, C, koja pristupi obvezi na nain da sklopi ugovor sa A obvezujui da e platiti B-ov dug, ako on to sam ne bi uinio

Za obvezu glavnog dunika, jamac odgovara cijelom svojom imovinom.

Jamac moe biti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost.

KARAKTERISTIKE JAMSTVA:1. AKCESORNOST JAMSTVA- znai da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika. Dakle, ako je obveza glavnog dunika nitetna ili je utrnula, ne moemo ju pojaati jamstvom.

Obveza jamca moe biti kvantitativno manja od obveze glavnog dunika, ali ne moe biti kvantitativno vea, a ako je ugovoreno da bude vea, ona se svodi na mjeru dunikove obveze. to se tie objekta inidbe, jameva obveza mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dunika.Jamac se moe obvezati i za strogo osobnu obvezu glavnog dunika. To je mogue stoga to e se strogo osobna obveza glavnog dunika po neispunjenju pretvoriti u odgovornost za tetu.

Budui da odgovornost za tetu nije strogo osobna obveza, moe ju popraviti i jamac.

2. SUPSIDIJARNOST JAMSTVA- znai da vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze od jamca tek onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dunika

Od kojeg se trenutka moe zahtijevati ispunjenje obveze od jamca?

ZOO odreuje da je dovoljno da se glavnom duniku uputi pisani poziv ( opomena) na ispunjenje obveze. Tek ukoliko glavni dunik ne ispuni obvezu u roku koji mu je odreen u pisanom pozivu, moe se od jamca zahtijevati ispunjenje.

IZNIMNO, ispunjenje se moe zahtijevati od jamca i bez prethodnog pozivanja glavnog dunika na ispunjenje ako je oito da su dunikova sredstva nedovoljna za ispunjenje obveze ili je glavni dunik pao pod steaj

VRSTE JAMSTVA:

1. REDOVITO, obino, supsidijarno- jamstvo ija je karakteristika u tome da je obveza jamca akcesortna i supsidijarna

2. SOLIDARNO- postoji u sluaju da se jamac obvee kao jamac platac. Tada vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od glavnog dunika bilo od jamca ili od obojice istodobno.

Kada za neki dug jami vie jamaca ( sujamstvo, suporuanstvo), ono je ex lege solidarno, osim ako se solidarnost ugovorno iskljui.

U trgovakom ugovoru . jamac je po zakonu uvijek jamac platac, osim ako nije drugaije ugovoreno

3. PODJAMSTVO- ugovor kojim se netko trei obvezuje vjerovniku, ali ne za dunika ve za jamca (jamev jamac). Podjamac se poziva na odgovornost tek onda kada se vjerovnik ne uspije namiriti od glavnog dunika odnosno jamca.

Svrha jamstva je osiguranje vjerovnika, a ne osloboenje dunika od obveze. Zbog toga, kad jamac ispuni obvezu glavnog dunika, sva vjerovnika prava prelaze na jamca to je tzv. zakonska subrogacija. Budui da su vjerovnika prava prela na jamca kad je platio dug gl. dunika, jamac na ime regresa moe od glavnog dunika zahtijevati sve ono to je za njega platio vjerovniku, meutim, dunik moe jamcu isticati sve one prigovore koje je mogao isticati i vjerovniku;

Moe se dogoditi da jamac isplati vjerovnika, a da o tome nije obavijestio dunika pa i dunik plati. U tom sluaju, jamac ne moe zahtijevati naknadu od dunika, nego moe zahtijevati od vjerovnika da mu vrati ono to je platio.

Oblik ugovora o jamstvu- ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako izjavu o jamenju uinio u pisanom obliku

Prestanak jamstva- jamstvo kao akcesorna obveza prestaje ako je na bilo koji nain prestala obveza glavnog dunika.

Meutim, jamstvo moe prestati i samostalno (?) tj. tako da glavni dug ostane, a jamac potpuno ispadne iz odnosa- to se moe dogoditi npr. zbog odugovlaenja vjerovnika ( ako vjerovnik ne poziva jamca, nakon dospjelosti trabine ne zahtijeva ispunjenje u roku od mjesec dana od uinjenog poziva). Zastarom obveze glavnog dunika, zastarijeva i obveza jamca

2. UGOVORNA KAZNA ILI PENAL:

= ugovorom unaprijed utvren iznos novca ili druge imovinska korist koju se dunik obvezuje isplatiti ili prepustiti vjerovniku ukoliko ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili ju neuredno ispuni

Karakteristika sporazuma o ugovornoj kazni je njegova akcesornost to znai da on dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje odnosi. Prestane li glavna obveza, prestaje i sporazum o ugovornoj kazni

Sporazum o ugovornoj kazni gubi svoj pravni uinak i onda kada je do neispunjenja ili zakanjenja dolo zbog uzroka za koje dunik ne odgovara

Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze to je razumljivo jer se za sluaj neispunjenja ili zakanjenja u ispunjenju novanih obveza plaaju zatezne kamate

Penal moe biti ugovoren za sluaj:

1. neispunjenja obveze- ako je penal ugovore za sluaj neispunjenja obveze, strana u iju je korist penal ugovoren moe zahtijevati ili ispunjenje ugovora ili ugovornu kaznu, dakle zahtjev je alternativan. Prema tome, plaanjem penala, dunik se oslobodio glavne obveze, odnosno ispunjenjem glavne obveze, oslobodio se plaanja penala.

2. zakanjenja u ispunjenju- tada vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje glavne obveze i penal, dakle vjerovnikov zahtjev je kumulativan ( strana koja bi morala platiti penal bit e obvezna ugovoreni iznos i platiti samo onda ako je kriva za neispunjenje odnosno zakanjenje, dakle samo ako je kriva za povredu ugovornog odnosa

3. neurednog ispunjenja

Mora li strana koja je ovlatena zahtijevati penal dokazivati krivnju protivne strane?

Ne, jer se krivnja presumira to znai da e strana koja se namjerava oslobodi obveze plaanja penala morati dokazati da nije kriva za neispunjenje, zakanjenje ili neuredno ispunjenje.

Ugovornu kaznu moemo definirati kao ugovorom unaprijed utvren iznos naknade tete to znai da vjerovnik moe zahtijevati ugovornu kaznu bez obzira na to je li ili nije pretrpio tetu jer on tetu ne mora dokazivati.Ako strane sklope ugovor, a ne ugovore penal, ona strana koja povrijedi obvezni odnos morat e platiti naknadu tete samo ako druga strana dokae da je pretrpjela tetu.

PAGE 24