slobodna bosna [broj 893, 19.12.2013]

8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 1/68I

www.slobodna-bosna.ba


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 2/68



SUKOB NA BH. LJEVICIKOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOST

NAD LAGUMD@IJINIM SDP-omPosljednjih mjesec dana politi~ku scenuBiH obiljeìo je „rat saop}enjima“Lagumdìjinog SDP-a i Kom{i}evog DF-a.„Slobodna Bosna“ otkriva stvarne razlogezbog kojih se lider Demokratske fronte

@eljko Kom{i} posljednjih dana na{ao nameti èstokog udara SDP-a

PROFILI DR@AVNIHKADROVA (II)STRU^NI SAVJETNICI U

PREDSJEDNI[TVU BiHPola godine nakon {to su ~lanoviPredsjedni{tva BiH usuglasili noviPravilnik o sistematizaciji radnih mjestazapo~ela je procedura imenovanjestru~nih savjetnika i suradnika; poslijeinternog natje~aja koji je predstavljao samopuku formalnost, na najatraktivnije pozicijeve} su imenovani dràvni slu`benici ~ije sureference, najblaè re~eno, sumnjive

MLIJE^NI PUT BiHDALEKO JE EVROPAZa mjesec dana inspektori iz Ureda zahranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvr{it}e procjenu bh. kontrolnog sistema zasigurnost hrane i donijet }e kona~nu odluku

o tome da li BiH moè izvoziti mlijeko u EU.Eksperti smatraju kako nije realno o~ekivatida BiH dobije zeleno svjetlo za izvozmlijeka i mlije~nih proizvoda u EU, aprofesor Jasmin Ferizbegovi} za na{ listobja{njava ko su krivci za to

OPERACIJA „PRETIS“MILIJUNSKI KREDITI ZA

FANTOMSKE PROJEKTEFederalni ministar energije, rudarstva iindustrije ERDAL TRHULJ najavio jepo~etkom godine veliki povratak posrnuletvornice namjenske industrije PRETIS izVogo{}e na svjetsko trì{te i potpisivanje

ugovora o proizvodnji granata vrijednog 12,5 milijuna KM; dokumentacija do koje jedo{la „SB“ potvr|uje da Pretis, kojim prekoformalnog direktora HAJRUDINA PEZEupravljaju BAKIR ALISPAHI] i ENVERMUJEZINOVI], nije do kraja realizirao niti

jedan najavljeni projekat, iako je VLADAFBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove

KAKO SE KALIO [KRBI]RASKOPÂVANJE MITA O

DODIKOVOM KUMUNevladina organizacija “SlobodnaRepublika” krajem pro{le nedjelje uBeogradu je organizovala proteste ispredAmbasade BiH, kako bi javnosti u regionuskrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stoji neka-da{nji ministar zdravstva RS-a i sada{nji bh.ambasador Ranko [krbi}; na{a novinarka pi{e ounosnim tajnim poslovima i imovini ~ovjeka koji

je kumovao propasti zdravstvenog sistema RS-a

PREKOPAVANJE MASOVNIHGROBNICA PO SRBIJIIMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE

ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNAPro{le nedjelje u okolini Ra{ke otkrivena jemasovna grobnica nekoliko stotina ubijenihAlbanaca o kojoj je Srbija {utjela punih pet-naest godina; istovremeno u Beogradu jeotvorena izlo`ba troje mladih Albanaca koji

su preìvjeli strijeljanje [korpiona, ali njihovnajbliì nisu. Ova dva doga|aja otvorili supitanje da li u Srbiji postoji politi~ka volja dase otkriju svi zlo~ini koje su po~inile srbijan-ska vojska i policija tokom devedesetih

ISTORIJA JEDNE POVIJESTIFRANJO FERDINAND, NADVOJVODA

Ovih dana se navr{ilo 150 godina odro|enja nadvojvode FRANJEFERDINANDA, austrougarskogprijestolonasljednika, koji je tragi~nozavr{io ìvot u Sarajevu, 1914. Na{saradnik istraìo je intrigantnu biografijuprijestolonasljednika

19.12.2013. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni

1610000015710034 - Raiffeisen BANKHYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

BOR BANKA d.d. 1820000000147912MOJA BANKA d.d.

137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

38

24

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 4/68SLOBODN BOSN I 19.12.2014

PODJELA VLASTI NARAVNE ÂSTI

Lagumdìja iLijanovi}i

dogovorilipodjelupreostalihpozicija uupravnimodborima javnih

preduze}aNakon {to je svog nekada{njeg asisten-ta na Ekonomskom fakultetu ElvedinaGrabovicu postavio za generalnogdirektora Elektroprivrede BiH , ministarvanjskih poslova Zlatko Lagumdìjanedavno je „zbrinuo“ i savjetnika MirzuSendijarevi}a. Ministrov je doskora{njisavjetnik za ekonomsku diplomacijukoncem novembra izabran za novogdirektora BH Gasa, budu}i da je resornifederalni ministar energije, industrije irudarstva Erdal Trhulj (SDA) daosuglasnost za Sendijarevi}evo imeno-vanje. Kako nezvani~no doznajemo,Zlatko Lagumdìja se, u me|uvremenu,uspio dogovoriti i sa bra}om Mladenomi Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}emoko raspodjele mjesta u nadzornimodborima javnih poduze}a Ceste iAutoceste Federacije, koje }e popunitikadrovi SDP-a i Narodne strankeRadom za boljitak. (S.M.)

Mjesecima se po banjalu~kim kuloari-ma pri~a da predsjednik SNSD—a i RS-aMilorad Dodik namjerava smijenitiSlobodana Gavranovi}a sa mjesta grado-na~elnika glavnog grada Republike Srpske.

Naime, sada je potpuno jasno da se ova partija sve vi{e dijeli, te da se jedan dio partijske organizacije potpuno oteo kontrolinekada neprikosnovenog lidera MiloradaDodika. Duboki jaz u odnosima MiloradaDodika i predsjednika Narodne skup{tineRS-a Igora Radoji~i}a, koji je prisutan ve}dugo vremena, produbljen je nedavnim

javnim Radoji~i}evim protivljenjem poku-{aju izbacivanja iz stranke Darka Toma{a,direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a.Banja Luka je, kao {to je poznato, izboromGavranovi}a za gradona~elnika stala naDodiku suprotstavljenu stranu - Neboj{eRadmanov }a, ~lana Predsjedni{tva BiH.

Gavranovi} je navodno, svjestan daDodik poku{ava da ga smijeni pa je svojim

prijateljima poru~io da „ako im {ta treba damu se obrate do Nove godine“, jer nijesiguran da }e poslije mo}i i{ta vi{e uraditiza njih.

Njegov grijeh je {to je u banjalu~koOkru`no tuìla{tvo, kako nezvani~no

saznaje „Slobodna Bosna“, poslao krivi~n prijavu protiv biv{eg gradona~elnika Dodikovog pulena Dragoljuba Davidovi}Iako je Gavranovi}eva prijava ve

proslije|ena banjalu~kom Tuìla{tvu, on je jo{ nije ni zaprimilo jer ne znaju {ta }enjom zbog imena koja se veù uDavidovi}a (prijatelji i ro|aci MiloradDodika). Prethodni gradona~elnik BanjLuke se, navodi se u ovoj prijavi, ogrije{io nebrojeno mnogo zakona od 2000. godin

pa sve do 2012., do kada je vladaneprikosnoveno gradom sa budètom o

skoro 300 miliona maraka, tako doptu`nica ima vi{e od deset ta~aka. One sodnose uglavnom na nepo{tovanje Zakono javnim nabavkama BiH te zloupotrebslu`benog poloàja.

No, Dodiku predstavlja problem kaksada smijeniti Gavranovi}a. Prema StatutGrada, za to mu u Skup{tini trebdvotre}inska ve}ina koju nema. Ali, postomogu}nost referenduma. Ako se pokreninicijativa za smjenu gradona~elniknajve}eg i najbogatijeg grada u RepublicSrpskoj, sasvim je dovoljno da se potpi{e t

tisu}e gra|ana i raspi{u vanredni lokalnizbori. N. Dikl

Sprema li Dodik smjenu

gradonačelnika Banje LukeSlobodana Gavranovića?

BANJALUČKI REBUS

MINI MARKET

NEPODOBNI GRADONAÊLNIK Milorad Dodik zamjerio je Slobodanu Gavranovi}u podizanje krivi~ne prijave protiv njegovogprethodnika Dragoljuba Davidovi}a

Zlatko Lagumdìja



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


NE, NEMOJ ME PRE]I

Vlada RS-a lijekrokodilskesuze jer jeministar Bahiljugroziojedinstvenotrì{te BiHIz Republike Srpske ve} desetak danastiù pani~na upozorenja da je federalniministar trgovine Milorad Bahilj“ozbiljno ugrozio jedinstveno trì{teBiH” i da }e RS biti primorana “uzvratitirecipro~nom mjerom” ako Vlada FBiHne povu~e spornu odluku.Rije~ je o odluci koju je nedavno potpisaoministar Bahilj, a kojom je izri~ito naredioda samo ona roba koju su pregledali fede-ralni inspektori moè biti plasirana natrì{te Federacije BiH.Dràvni Zakon o nadzoru kvalitetaproizvoda donesen je jo{ davne 2003.godine i njime je propisano da inspekcijs-ke poslove obavljaju nadle`ni organientiteta i Br~ko Distrikta sve dok se ovaoblast preciznije ne uredi posebnim podza-

konskim aktima. To se me|utim nije desiloni deset godina nakon usvajanja pomenu-tog Zakona, zbog izri~itog protivljenjaRepublike Srpske koja bi uspostavom

jedinstvene inspekcijske kontrole izgubilaznatan dio sredstava koja ubire njenainspekcija smje{tena na carinskim prelazi-ma. Potpuno je jasno da jedinstveno tr i{teBiH nije ugrozio federalni ministar Bahilj,nego vlasti RS-a koje se protive uspostavi

jedinstvene inspekcijske kontrole i usmjera-vanju prihoda na jednistveni ra~un dràve.Nije RS zabrinuta za jedinstveno triì{teBiH nego je brine {to }e inspekcija RS-a

ostati bez ekstra prihoda (oko 5 milionaKM godi{nje) jer }e ubudu}e kontroliratisamo robu koja se plasira na trì{teRS-a. (M.A.)

MINI MARKET

MARIO ILIČIĆ“Put u Brazil”

AUTOR ANTOLOGIJEFotoreporter Slobodne Bosne

Mario Ili~i}

IZVRSNO JE!Mario u dru{tvu Muhameda Konji}a,nekada{njeg reprezentativca BiH

[VABO I MAESTRO

Ivica Osim i Ivica [ari} sa zanimanjemprelistavaju fotomonografiju Put u Brazil

Milorad Bahilj



ČETVRTAK,12. DECEMBAR

„Morat }e{ ne{to napisati o na{emzajedni~kom poznaniku PERICI KOBLA-RU“, navodi me prijatelj. [to, kako, kojim

povodom? „Umro.“ Kako, bolan umro?!Uh, uh, uh, po hiljadu puta uh!

Pericu sam upoznao u ratu, opri~ao mi je barem desetak puta nevjerojatnu pri~u,osobnu dramu, kako je kao pripadnik Armije BiH zarobljen na Igmanu, pro{aokroz stravi~na mu~enja i na koncu,neobja{njivo, vratio se u Sarajevo. Iza rata

je radio na Fakultetu politi~kih nauka.Ozbiljan i odgovoran je Perica ~ovjek

bio, fin, odmjeren, pametan, ali sam

njegovu zarobljeni~ku dramu dugo uzimaosa rezervom - sve dok je nije ponovio, odrije~i, do rije~i, u sudnici u Haagu nasu|enju ~etni~kom vojvodi VOJISLAVU[E[ELJU. Sve je [e{elj kapacitete igabarite upregnuo da omalovaì, dis-kreditira, pojeftini svjedoka Koblara, malo,ili nimalo je uspio. Do u detalje je Pericaispri~ao koji su ga, imenom i prezimenom,

pripadnici paravojnih [e{eljevih ~etnika predvo|eni BRANISLAVOM GAVRILO-VI]EM BRNETOM, predratnimnarkodilerom, uhapsili, mu~ili i na koncu

razmijenili.To je jedna tu`na, tragi~na epizoda, da

ne kaèm epopeja, jednoga, kaùSlovenca, Perice Koblara koji se borio z

pravednije, normalnije, tolerantnije dru{tvo... Sa nedopustivim zaka{njenjem, poko

mu dobroj du{i uz antifa{isti~ku budnic„Sa Ov~ara i Koblara...“

PETAK,13. DECEMBAR

Te{ki su, mu~ni, iscrpljuju}i pregovor~itavu godinu traju, koje usmjerava moderira EU izme|u oficijelne srbijanskvlasti u Beogradu i, tako je standardizirataj jezi~ki aksiom „privremene vlasti Pri{tini“ koju „privremeno“ predstavlj„privremeni“ premijer Hashim Thacûdna je ta matrica, kojom se jezi~kim

dosjetkama ma{tovitim po~esto, priznajemmaskiraju dubinski problemi regije; „Biv{Bosna i Hervegovina“, kako je tvrdoglav

po svim mirovnim konferencijama trubiSlobodan Milo{evi}, “takozvana CrnGora“, „privremene vlasti u Pri{tiniarsenal je jezi~kih zamki u koje ozbiljanulju|en svijet ne vjeruje; dapa~e prezirenadilazi taj mentalni okvir.

SUBOTA,14. DECEMBAR

Nimalo ugodan zahtjev stiè mi ozabrinutog oca - mogu li mu k}erki posudi

SLOBODN BOSN I 19.12.2016

Čitav bogovetni danpokušavam amortizirati,

umanjiti, utišati bijes,prezir, razočarenje nakonpogromaškog tekstakojeg je na brutalan,nepristojan, kočijaškineuviđavan načinnapisao i, što je još gore,potpisao vlasnik, urednik„E-novina“ PETARLUKOVIĆ. Izvrijeđao je,baš onako đilkoški,neselektivno,seksistički nadmenomoju kolegicuNIDŽARU

AHMETAŠEVIĆ

Sudbonosni razgovor sa

legendom narodne glazbeHarisom Dìnovi}em:OTET SAM TI U KAFANI



knjigu Drama ateizacije autora profesoraESADA ]IMI]A. Nije tata kupio knjigu navakat, prije ~etrdeset godina, pa se sjeti izrazloga obiteljskog mira da djetetu priu{tiknjigu koje on nema, nego imam ja.Ozbiljna je stvar, te je tako treba i tretirati,ne biti histeri~ni improvizator - pi{eprofesor ]imi} u knjizi koja je u tisku da jeza sve narode u BiH opstojnost od vitalnognacionalnog interesa, samo je za Bo{njaketa drama od biolo{kog zna~aja i interesa.

NEDJELJA,15. DECEMBAR

îtav bogovetni dan poku{avamamortizirati, umanjiti, uti{ati bijes, prezir,razo~arenje nakon pogroma{kog tekstakojeg je na brutalan, nepristojan, ko~ija{kineuvi|avan na~in napisao i, {to je jo{ gore,potpisao vlasnik, urednik „E-novina“PETAR LUKOVI]. Izvrije|ao je, ba{onako |ilko{ki, neselektivno, seksisti~kinadmeno moju kolegicu NID@ARUAHMETA[EVI], zbog u~e{}a na nekoj odmnogobrojnih uzaludnih novinarskihkonferencija (organiziranih i pla}enih odprovjerenih boraca za slobodu medija

STANKA SUBOTI]A, BEBE POPOVI-]A, MILA \UKANOVI]A...). Uvredljiv,gadan, nedopustiv jezik koji se ne koristi upristojnim familijama. Trebalo bi nadugo ina{irokom natenane, „Peri sa onog svijeta“Lukovi}u, po~asnom gra|aninu Sarajeva,obja{njavati kako je kolegica Nidàra ute{koj obiteljskoj tragediji te{ko i trajnoranjena u prvoj ratnoj sarajevskoj godini ida treba biti dobro obazriv, uvi|avan,odmjeren da se sa njom {ega~i{, vrije|a{ je,poniàva{. Imam ja podosta, rasnih, so~nih,za prste polizati uto-tabloidnih, vjerovatno

provjerivih tra~eva o po~asnom gra|aninuSarajeva Lukovi}u. Solidarnost i u~tivost

me limitiraju, obavezuju na samozatajnost.Dobro je rekao jedan moj usputni drug,

prevejani ~ar{ijski mudrac u oblasti „siveekonomije“: „îm sam ~uo da je FrancoisMitterand, predsjednik Francuske, dobioklju~eve Grada Sarajeva - ja sampromijenio bravu...“

PONEDJELJAK,16. DECEMBAR

Izvrstan povod, vrhunsko dru{tvo...,sve se kako treba poklopilo na promocijiva`ne knjige, fotomonografije Put za Brazil

redakcijskog kolege MARIJA ILIÎ]A.IVICA OSIM, naravno, briljira, dominira,nadmo}an je, moè mu se. Napada me,

blago ali konstruktivno, zbog toga {to samuop}e pisao o njegovom problemu sastambeno-komunalnim kerefekama, liftomkoji su mu stanari, ve}inom glasova,osujetili, uskratili; neki dan me ukori kolegasa jedne televizije {to nismo vi{e prostora

posvetili tom prvorazrednom skandalu.[vabo me strogo ukori {to sam uop}e njegov

porodi~ni problem uturio u medije i u~inio javno dostupnim. „Znate li, Profesore“, pitam oprezno genijalnog Majstora, „za

neprimjernu provalu u mom stanu: do{ao mijaran i cijelo ve~e mi pri~ao provale...“

Ogromnih smo se {ega napri~alive~eras, frcale su dosjetke na sve strane,uozbilji se filozof Ivica Osim, pa priupita:„A kako na}i mjeru izme|u humora iozbiljne pri~e?“ Eh, ba{ je na{ao „glasrazuma“ koga }e pitati i ko }e ga,objektivno i nepristrasno, posavjetovati.

UTORAK,17. DECEMBAR

„Nije ti ba{ najbolji, najsretniji naslovoko GORANA BREGOVI]A i njegove

odluke da svoja nov~ana sredstva prebaci bosanske banke, jer bosanskih banaknema“, veli mi krajnje precizni, bankarskveteran kojem moram vjerovati, htio-nhtio, jer te poslove ima u malom prstuObjasni mi, dobro me prore{etao oko ti{altersko-bankarskih, da prostite, zavrzlamkakve su kamate, na poloèna sredstva

pribliì mi taj fantomski, meni stran svijeSvaka sugestija, s pogotovo kada je dobronamjerna, dobrodo{la je, ali mi nedostajkonstruktiuvan prijedlog. „Fino uslika{Bregovi}ispred jedne od tri-~etiri banke i napi{e{, aksmije{: EVO BANKE, CIGANE MOJ.“

SRIJEDA,18. DECEMBAR

„A {ta vi mislite o kazni JOSIPU[IMUNI]U“, pita jutros sa srbijansko

javnog televizijskog servisa voditeljic NATA[A MILJKOVI] kolegu iz HrvatskALEKASANDRA STANKOVI]A. ûpse Aco, kaè da prezire nogomet, ne ide nutakmice, izbjegava svaku javnmanifestaciju te vrste, ali da se, kao sanormalan svijet, gnu{a svakog fa{izma.

Mislim da sam nekada u te{kim ratnim

godinama, te{ko se sjetiti tih mikrotoponima, prolazio kroz selo u {irem rejonFojnice, iz kojega je obitelj [imuni} iselilu Australiju. Zaba~eno selo, nikakv

perspektivu ne nudi, ima ne{to malo, anedovoljno, {umskih resursa. Sve {to jva`no napisano je o potpuno besmislenomglupom, neodgovornom ekscesu nogometa{a, dapa~e reprezentativca HrvatskeOvo, mo`da nije, a vjerojatno jeste: vu~Mujo u prikolici u brdima iznad Fojnicdva-tri metra drva i sretne Josipa [imuni}a„Za dom “, kategori~an je, narogu{en

strog [imuni}. „Nije, buraz, nego zvikendicu“, priznade prepla{eni Mujo...

19.12. 2013. I SLOBODN BOSN

CVIJE]E, CVIJE]E, KUPITE CVIJE]EPredsjednik NSBiH/FSBiH Dino Begi}, Ivica Osim iministar kulture Kantona Sarajevo Ivica [ari}


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 9/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



ZAR I TI, SON SORENSON

Nik{i}“zahvalio”PeteruSorensenu zanesebi~ni dopri-nos u oboranjuzakona o suzbija-nju korupcije iorganiziranog

kriminalaNakon {to Predstavni~ki domParlamenta Federacije BiH nije podràoVladin predloèni zakon o suzbijanjukorupcije i organizovanog kriminala,federalni premijer Nermin Nik{i} je nov-inarima kazao da je time “zaustavljennajve}i dosada{nji antikorupcijski pro-

jekt u Federaciji BiH”.Nik{i} je odbacivanje zakona ocijeniokao lo{u poruku kriminalcima da “idalje mogu biti mirni” a posebno sezahvalio zastupnicima SBB-a

Fahrudina Radon~i}a koji su bili naj-glasniji protiv predloènog zakona, ali ispecijalnom predstavniku Evropskeunije u BiH Peteru Sorensenu, koji jedao nemali doprinos u zaustavljanju“ najve}eg reformskog procesa u FBiH”!

MINI MARKET

Od dolaska u Haag R adovan Karadì},optuèni ratni zlo~inac i ratni predsjednik Republike Srpske, dobio je ~ak 20 kilogra-ma. Karadì}, tvrde na{i izvori izTribunala, propagira zdravu ishranu izatvorenicima dijeli iste savjete koje jegodinama davao svojim pacijentimakao dr. Dragan Dabi}. Savjetuje im, naime,uzimanje obroka sa ìtaricama uz puno

te~nosti tokom dana. Sam Karad i} ne

konzumira zatvorsku hranu, ve} kupujunamirnice u “balkanskoj kantini”, a potomsprema obroke u kuhinji. Isti izvor tvrdi da

je Karadì} prili~no lo{ kuhar i da spremauglavnom jednostavna jela. Karadì} tvrdida je kilograme nabacio jer se kona~nooslobodio stresa koji ga je godinama pratiozbog straha da }e biti uhap{en. Omiljenaslastica su mu [e{eljevi pala~inci sa

eurokremom. (M.D.)

HRANA JE NAJBOLJA ISHRANA

Karadžić u haškom zatvorunabacio 20 kilograma

Premijer Srbije,ministar policije i pred-sjednik SPS-a IvicaDa~i} tvrdi da je njego-va priroda ~esto usukobu s politi~kim

funkcijama koje ima.On se ne stidi da zapje-va, javno se {ali na svoji tu|i ra~un, a voli i dase veseli u kafani.

“Volim da pevam,ali nikad se ne grabimza mikrofon. Pevamsamo ako me nekozamoli. A kad touradim, onda pri~ajukako je to neozbiljno za

jednog premijera. Ali i pored toga, stalno me

zovu da pevam, odnovogodi{njih progra-ma do Pesme Evrovizije”, ispovijedio seDa~i} otkrv{i da }e za svoj 50. ro|endan, 1.

januara 2016., napraviti koncert u Sava cen-tru. Zva}e se “Ivica Da~i} i prijatelji pevajuza vas”.

“I peva}emo, moji prijatelji peva~i,

glumci i ja. Ve} sadao zadatak @eljkJoksimovi}u da tosmisli. Peva}e i HarDìnovi}, Halid Be{iCeca…”

Da~i} kaè da voda pjeva i da uvije pjeva iz du{e.

“Pevam iz du{ politi~ar sam koji zlo nmisli. Kada sam bio Sarajevu, pozvao me jHalid Be{i}. Bili smo kafani i pevali sm‘Miljacku’. Sutra se Srbiji pojave komentakako je premijer, et

pevao. A {ta je trebaloDa pucam? Da ispalju

jem granate na Sar jevo? Tada bih nekim

verovatno bio dobar premijer. Kada mdo|u gosti iz inostranstva, uvek je muziktu, jer dobra atmosfera pomaè na{imodnosima. Jednom me je predsednik Gr~kzamolio da mu otpevam partizansku pesmI ja pevam, a on pla~e.” S. B

KO PJEVA ZLO, NE MISLI

Ivica Da~i}

Peter Sorensen

Dačić će proslaviti rođendanu Sava centru, pjevaće sa

Džinovićem, Bešlićem,Cecom…



PRO ET CONTRA


Nasuprot njima, pohvalio je zastupnikeStranke za BiH koji su glasali za usva-

janje predloènog zakona, {to jeNik{i}a o~ito jako iznenadilo, s obziromda je ne tako davno protiv cijelog vrhaStranke za BiH podnio krivi~nu prijavuza poku{aj plja~ke energetskih resursadràve. Prijava je kasnije odba~ena kao

neosnovana, no ~elnici SBiH mjeseci-ma su morali dokazivati da su optuènipravi-zdravi, samo zbog toga {to jeNik{i}u trebala legitimacija neprikosno-venog borca protiv korupcije i krimi-nala.Iz istih motiva Nik{i} je lansirao nedavnoi cijeli set “antikoruptivnih zakona”- ne saciljem da zakoni budu usvojeni nego dabudu odba~eni, kako bi se SDP pred-stavio kao posljednji i jedini borac protivkorupcije i kriminala. (M.A.)

LIDIJA SPORNA, VESNA

IZVJESNAVesna Budmirnajobiljnijakandidatkinjaza sudijuUstavnog

suda FBiHAktualna {efica Posebnog odjela zaratne zlo~ine Dràvnog tuìteljstva BiHVesna Budimir najozbiljnija je kandi-datkinja za budu}u sutkinju Ustavnogsuda Federacije BiH. Za razliku odnjezine sestre Lidije Kora}, koju su~lanovi Visokog sudskog i tuìteljskogvije}a BiH prije dvije godine ocijenili kao„moralno nepodobnu“, tuìteljica VesnaBudimir je dobila visoke ocjene kolega.No, kandidaturu Vesne Budimir zasutkinju Ustavnog suda FBiH jo{ trebapodràti i njezin ro|ak, predsjednik

Federacije BiH @ivko Budimir. (S.M.)

MINI MARKET

@ARKO PAPI]

Ekonomskianaliti~ar

NENe podràvam prijedlog zato{to je jasna namjera da jene{to {to bi trebala biti investi-cija namijenjeno za zatvaranjebudètskih rupa. Najbolji

dokaz za to je da se zbogka{njenja sljede}e tran{eMMF-a u RS-u izdaju trezorskizapisi preko 20 miliona mara-ka, a u Federaciji je napravlje-na lista prioritetnih pla}anja udecembru, iz koje su isklju~enigrantovi kantona. Priisklju~ivanju grantova kantoni-ma najsiroma{niji stanovniciBiH ozbiljno }e biti pogo|eni.

HANKA VAJZOVI]Poslanik uParlamentuFBiH

NEMi{ljenja sam da niko zdravepameti u ovoj situaciji ne}epodràti ovaj zahtjev da se izElektroprenosa BiH uzme

100 miliona KM zaentitetske budète jer povaè}em zakonu taj novacse mora uloìti u razvoj kom-panije. Cijena ovog zahtjevaza gra|ane u budu}nosti bimogla biti preskupa.

ESAD HRVAÎ]

Advokat

NEOdluku da se novac uzima izefikasnih investicija da senapune budèti neefikasnevlade koju predvodi SDP sma-tram neprihvatljivom. Ako seovaj prijedlog prihvati, to }eimati dalekose`ne posljediceza sve gra|ane BiH.

ALEKSANDARTRIFUNOVI]

Urednikportala BUKA

NENe podràvam bilo kakvofinansiranje lo{e politikebudètskim sredstvima

odnosno sredstvima koje{teti gra|anima ove zemlje.

ADNAN TERZI]

Potpredsjednik SBB-a BiH

DA/NEStru~no pitanje je u {ta }e,preko entitetskih budèta, tasredstva biti utro{ena. Ako }ebiti utro{ena u ono za {ta sunamijenjena kroz ElektroprenosBiH, onda to podràvam, a ako}e biti utro{ena u javnupotro{nju koja nema veze sadjelatno{}u Elektroprenosa,onda sam apsolutno protiv toga.

AMARILDO GUTI]

Urednik naFTV-u

DAPodràvam zahtjev SDP-a iSNSD-a da se izElektroprenosa BiH uzme100 miliona KM za entitetskebudète jer moè biti i gore,da se sa ra~unaElektroprenosa uzme i pre-ostalih 200 miliona KM.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

Podržavate li zahtjev SDP-a i SNSD-a da seiz Elektroprenosa BiH uzme 100 miliona

KM za entitetske budžete?

Priredila: Ma{a ]osi}

Vesna Budimir



Lider Demokratske fronte i

predsjedavaju}i Predsjedni{tvaBiH @eljko Kom{i} na{ao setokom posljednjih dvadesetak dana na meti èstoke vatre iz

prakti~no svih oru|a kojim raspolaènjegova biv{a partijska organizacija, SDPBiH. Biv{e partijske kolege utrkuju se uoptu`bama da je „politikant“, „te{kineradnik“, „demagog“, a povrh svega,Predsjedni{tvo SDP-a Kom{i}a je u

zvani~nom saop}enju optuìlo i zapoku{aj „destabilizacije fiskalnog sistamadràve“ jer navodno nije blagovremenodostavio prijedlog budèta institucija BiHza 2014. godinu. A ta optu`ba u ranijemsistemu socijalisti~kog samoupravljanjaekvivalentna je krivi~nom djelu „podriv-anja ustavnog poretka“, za koje se nekadaizricala vi{egodi{nja zatvorska kazna imoralno-politi~ka sankcija „neprijateljs-kog djelovanja protiv dràve i naroda“.

KOM[I] UGROZIO TAP

Mada se kasnije ustanovilo da budètdràvnih institucija nije kasnio zbog„namjerne opstrukcije“ @eljka Kom{i}a, kakosu prvobitno tvrdili u SDP-u, nego zbognemara dràvnog ministra finansija Nikole[piri}a, koji je nacrt dràvnog budètadostavio s 40 dana zaka{njenja, ali i zbogDenisa Be}irovi}a, presjedavaju}egParlamenta BiH, koji se usred rasprave odràvnom budètu otisnuo na vi{ednevnu

bliskoisto~nu turneju (!), Lagumd ijin SDPnije smanjio nego je dodatno poja~ao napad nasvog nekada{njeg partijskog kolegu Kom{i}a.

Uslijedila je nova, jo{ teà optu`baSDP-a prema kojoj je Kom{i} „svojimne~injenjem“ doveo u pitanje sudjelovanjeBiH u multinacionalnom energetskom

projektu TAP (Trans Adriatic Pipeline)kojim bi se plin iz Azerbejdàna dopremaodo zapadnoevropskog trì{ta. U Bakuu,glavnom gradu Azerbejdàna, upravo je

potpisan Memorandum o suradnji izme|udràva zainteresiranih da se jedan krak

plinovoda TAP usmjeri prema trì{tuBalkana. Memorandum su potpisali

predstavnici svih zainteresiranih dràva(Albanija, Crna Gora, Hrvatska) osim BiH.

„Niko iz BiH ne}e prisustvovatisastanku predsjednika i premijera dràva17. decembra u Bakuu, jer Predsjedni{tvo

BiH nikoga nije ovlastilo da prisustvuje potpi{e Memorandum“, navodi se saop}enju pristiglom iz Ministarstvvanjskih poslova BiH kojim rukovodZlatko Lagumdìja. U saop}enju MVP-navodi se cijeli niz diplomatskih akcija koj

je ministar Lagumdìja poduzimao proteklih mjeseci kako bi se i BiH priklju~ilovom velikom infrastrukturnom projektu.

ba{ kada je sve bilo sre|eno, kada je josamo trebalo staviti potpis na zavr{n

Memorandum u Bakuu, isprije~ilo sPredsjedni{tvo BiH na ~elu s predsjedava

ju}im Kom{i}em, koje je „svo jimnedjelovanjem“ poni{tilo vi{emjese~ni truministra Lagumdìje uloèn u energetskmegaprojekat TAP.U saop}enju se, naravno, ne spominjnotorna ~injenica da je sudjelovanje BiH

projektu TAP potvr|eno odlukom Predsjed


SUKOB NA BH. LJEVICI

Pi{e: ASIM METEILJEVI]

Najpopularniji politi~ari u FBiH Kom{i}, Tihi}, ôvi},

Radon~i} i Lagumdìja

Zanimljiva je ~injenica da je Kom{i}evapartija najdublje korijenje pustila ugradskim centrima Federacije BiH -Sarajevu, Zenici, Tuzli, Biha}u - u kojima jekoncentriran najve}i broj lijevo orijentiranihglasa~a. Primjerice, SDP je na vlasti uTuzli ve} punih 20 godina, u op}ini Centar

Sarajevo 12 godina a tradicionalno je prva

ili druga partija u svim ostalim gradskimop}inama Sarajeva, te Biha}a, Travnika,Zenice... upravo u onim gradskimop}inama u kojim sna`no raste podr{kaKom{i}evom DF-u.

To je dodatni razlog za sukobnekada{njih prijatelja i najbliìh suradnika,

Zlatka Lagumdìje i @eljka Kom{i}a.

BITKA ZA LIJEVE GLASAÊ

DF najjači u tradicionalnimuporištima SDP-a

Posljednjih mjesec dana političku scenu BiH obilježio je „rat saopćenjima“Lagumdžijinog SDP-a i Komšićevog DF-a. „Slobodna Bosna“ otkriva stvarne

razloge zbog kojih se lider Demokratske fronte Željko Komšić posljednjih dananašao na meti žestokog udara SDP-a

KOM[I]EV DF PREUZEOGLAVNINU LIJEVOORIJENTIRANIH BIRAÂ


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 13/6819.12.2013. I SLOBODN BOSN 1

KOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOST NAD LAGUMD@IJINIM SDP-om

NEDOSTI@NA PREDNOSTLider DF-a Kom{i} trenutno je prvi, a lider SDP-a

trenutno je peti na listi najpopularnijih politi~ara u FBi



ni{tva BiH, i to dvije godine prije nego jeLagumdìja preuzeo Ministarstvo vanjskihposlova BiH! Prvi ugovor s konzorcijemTAP popisan je jo{ po~etkom februara2011. godine, dakle osam mjeseci prijenego {to je konstituiran aktuelni sazivVije}a ministara BiH a Lagumdìja se u„akciju lobiranja“ uklju~io tek u maju 2012.godine, nakon {to ga je Predsjedni{tvo BiH,na sjednici odrànoj 21. maja 2012. godine,ovlastilo da u ime dràve potpi{eMemorandum o razumijevanju s ostalimdràvama zainteresiranim za projekat TAP.

Sudjelovanje BiH u projektu TAP ni nakoji na~in nije ugroèno, pored ostalog izbog ~injenice da je rije~ o obostranominteresu - i BiH kao krajnjeg korisnikaplina, ali i konzorcija TAP kao distributeraplina koji je po prirodi stvari zainteresiranza {irenje plinskog trì{ta.

PAD PODR[KE SDP-uU pozadini te{kih optu`bi kojima SDP

posljednjih dana zasipa @eljka Kom{i}a o~itose kriju neki drugi razlozi. Upu}eni tvrde daje SDP-ova ofanziva protiv Kom{i}a pokre-nuta nakon {to su procurili posljednjirezultati internog istraìvanja javnogmnijenja, prema kojima Lagumdìjina partijai dalje na zamjerke gubi podr{ku glasa~a.Nasuprot tome, podr{ka Kom{i}evom DF-udodatno je porasla tokom posljednjih {estmjeseci i trenutno se DF pozicionirao kaodruga partija po snazi na prostoru FederacijeBiH, s neznatnim zaostatkom iza vode}epartije SDA.

Povrh svega, lider DF-a @eljko Kom{i}

uvjerljivo je najpopularniji politi~ar uFederaciji BiH, s deset posto vi{e glasova oddrugorangiranog lidera SDA SulejmanaTihi}a i skoro 30 posto vi{e glasova odtrenutno petorangiranog lidera SDP-a ZlatkaLagumdìje, ispred koga su pozicionirani iDragan ôvi} i Fahrudin Radon~i}.

Ako bi se sutra odràli parlamentarniizbori, uvjerljivu pobjedu u Federaciji BiH- vi{e od 50 posto glasova - odnijele bi tri

partije: SDA, DF i HDZ.Propagandna akcija SDP-a proti

Kom{i}a o~ito je usmjerena prema lijev

orijentiranim glasa~ima, koje SDP poku{ava uvjeriti da je Kom{i} zapravo „prosje~aop}inski na~elnik“ koji se u politi~ki vrnije vinuo zahvaljuj}i osobitom politi~komtalentu, prijegornom radu i liderskoharizmi, nego prije svega zahvaljuju}organizacijskoj sposbnosti i vje{tini SDP-da od „prosje~nog op}inskog na~elnikaizgradi dràvnika. Kom{i} bez SDP-a j„nesposobni i neodgovorni demagog“

poru~uju iz SDP-a, navode}i kao ilustracijKom{i}evo „neodgovorno“ drànje kousvajanja budèta i njegovo „nedjelovanje

kod potpisivanja memoraduma na kapitalnenergetski projekat TAP.


SUKOB NA BH. LJEVICI

Razmjenu te{kih me|ustrana~kihoptu`bi pokrenuo je vrh SDP-a, saop}e-njem povodom Kom{i}eve „opstrukcije“usvajanja budèta dràvnih institucija BiH.

“SDP BiH nije ni najmanje za~u|enaupornim poku{ajima @eljka Kom{i}a, da zaposljedice vlastitog nerada, neodgovornogi politikantskog pona{anja optuì sve onekoji svojim radom nastoje za{tititi najugro-ènije kategorije stanovni{tva u BiH iako jesvjestan da }e sa ili bez stand-byaran`mana ~lanovi Predsjedni{tva i daljeprimati velike plate i uìvati u raznimpogodnostima dok u pitanje dovode isplatepenzija, invalidnina, bora~kih naknada idrugih socijalnih davanja najugroènijimkategorijama stanovni{tva”, navodi se,

pored ostalog, u saop}enju SDP-a.Dan kasnije, uslijedila je reakcija

prozvanog DF-a.“Demokratska fronta nije za~u|ena

koordiniranim i gotovo identi~nim reakcijamaSNSD-a i SDP-a na situaciju u vezi sa usva-

janjem budèta institucija BiH. Smatramo daovakva reakcija govori samo kakva je pani-ka zahvatila dva diktatora na ~elu tih partija!U prilog tome rje~ito govori njihovo pozivanjena ukidanje Ustavnog suda BiH,nepoznavanje i nepo{tivanje zakona, pozi-vanje na sirotinju dok su njihovi ra~uni sve’deblji’ a nekretnine, kako u BiH tako i uinostranstvu, sve brojnije, pozivanje nasve, izuzev na Ustav BiH i vaè}ezakone”.

ME\USTRANA^KI RAT SAOP]ENJIMA

„Identična reakcija dva diktatora“

KA[NJENJE BUD@ETA U jeku rasprave o dràvnom budètupredsjedavaju}i Parlamenta DenisBe}irovi} otisnuo se naBliskoisto~nu turneju

KA[NJENJE BUD@ETA U jeku rasprave o dràvnom budètupredsjedavaju}i Parlamenta DenisBe}irovi} otisnuo se naBliskoisto~nu turneju

USPONKOM[I]EVOG

PROJEKTA Prema posljednjim

rezultatima ispitivanjajavnog mnijenja

Kom{i}ev DF zauzimadrugu poziciju u FBiH



U

~enici, studenti i profesori iz BiHostat }e uskra}eni za mogu}nostda se besplatno {koluju ili

volontiraju u nekoj od evropskihzemalja jer BiH nije ni apliciralaza u~e{}e u najve}em evropskom programuza obrazovanje Erasmus+ vrijednom 14,7milijardi eura. Istu sudbinu podijelit }e iuniverziteti, preduze}a i druge organizacijeiz BiH koje ne}e mo}i aplicirati za grantoveu okviru najve}eg evropskog programa zaistraìvanje, razvoj i inovacije Horizon2020 vrijednog 70 milijardi eura!

Zbog neu~e{}a BiH u Erasmus+ programu Demokratski omladinski pokretpozvao je studente da 21. decembra iza|una ulice i iskaù svoj bunt, a vi{e od 6.000potpisa prikupljeno je na online peticiji zauklju~enje BiH u Erasmus+ . A kako }e i dali }e uop}e reagovati nau~noistraìva~keinstitucije u BiH zbog nemogu}nosti u~e{}au programu Horizon 2020 , ostaje tek da sevidi. Naime, BiH spada u red zemalja kojenajmanje ulaù u nau~noistraìva~ki rad,svega 0,05 procenata bruto nacionalnogdohotka, {to je najmanje u Evropi.

Evropski parlamentarci su, podsjetimo,novi program Evropske unije za obrazova-

nje, obuku i podr{ku mladima Erasmus + usvojili na sjednici koja je odràna 19.novembra u Strasbougu, a za njegovu jeimplementaciju izdvojeno ubjedljivonajvi{e novca do sada. Ovim programomEU-a predvi|eno je da vi{e od ~etirimiliona mladih u Europi u narednih sedamgodina (od 2014. do 2020.) kroz u~enje,usavr{avanje, rad i volonterski anga`man u

inostranstvu dobije priliku za sticanjznanja i vje{tina.

Komentari{u}i odluku Komiteta Evropskunije za IPA fondove o uskra}ivanju 4miliona eura BiH predsjednik RepublikSrpske Milorad Dodik je izjavio kako za timsredstvima ne treba àliti, jer su bilnamijenjena za formiranje ili ja~anje noviinstitucija na nivou BiH. Me|utim, upravo itih uskra}enih IPA fondova BiH je trebalizdvojiti 4,6 miliona eura koliko je ko{tal

„ulaznica“ za na{u zemlju u program Horizo2020 ~iji bud et }e iznositi ~ak 70 milijardeura. Dakle, jasno je da Milorad Dodi

ponovo dezavui{e bh. javnost. Sa u~e{}em o4,6 miliona eura, nau~noistraìva~kinstitucije u BiH, i javne i privatne, premnekim ra~unicama iz programa Horizon 202mogle bi povu}i preko 200 miliona eurnepovratnih sredstava. Me|utim, kao i slu~aju pristupa BiH Erasmus+ programu, i zimplementaciju programa Horizon 202vjerovatno bi trebalo postojati nekkoordinaciono tijelo na nivou dràve, {t

Dodik i njegovi trabanti iz RS-a te{ko da } prihvatiti.

19.12.2013. I SLOBODN BOSN1

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

FONDOVI DOLAZE, FONDOVI PROLAZE

Nakon neulaska BiH u program Erasmus+,

naša zemlja neće ući ni u EU-ov program

Horizon 2020 za istraživanje, razvoj i inovaciječiji budžet iznosi 70 milijardi eura!

[TA KO[TA, DA KO[TA Predsjednik RS-a Milorad Dodik apsolutnoje protivnik otvaranja novih, a nisu mudrage ni postoje}e institucije na nivou BiH



Nije pro{lo ni pola godine otkakosu ~lanovi Predsjedni{tva BiH@eljko Kom{i}, Bakir Izetbego-vi} i Neboj{a Radmanovi}usuglasili Pravilnik o unutarnjoj

organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,a imena novih dràvnih slu`benika naatraktivnim pozicijama ve} su manje-vi{epoznata. Interni je natje~aj za imenovanje

osam stru~nih savjetnika i suradnikaraspisan 7. novembra, razgovori s prijavlje-nim kandidatima obavljeni su 29.novembra (petak), da bi se cijela proceduraokon~ala za samo tri dana (u ponedjeljak, 2.decembra), kada je kompletirana kadrovska{ema, ~iji je autor doskora{nji generalnitajnik Predsjedni{tva BiH R anko Ninkovi}.Prethodno je Ninkovi}, koji je na du`nostigeneralnog tajnika ostao skoro tri godineposlije zvani~nog isteka mandata, za sebeizmislio a potom i isposlovao novo radnomjesto - samostalnog izvr{itelja za pitanja

obrane i civilne komande nad Oruànimsnagama BiH.

I mada se jo{ u samom startu znalo dasu interni natje~aji u Predsjedni{tvu BiH

puka formalnost, te koji su dràvnislu`benici favorizirani kada je posrijedinjihovo promaknu}e, posve je neo~ekivanona osam upra`njenih pozicija konkuriralodevet kandidata.

U PROTOKOL MIMO PROTOKOLADeveta kandidatkinja koja se, „mimo

protokola“, prijavila za dvije pozicije:stru~nog savjetnika za protokolarne

poslove i me|unarodnu suradnju i stru~nog

savjetnika za protokolarne poslove zaregionalnu suradnju u Slu`bi za protokol iceremonijal bila je profesorica engleskog

jezika Sanela Cvjetkovi}. ProfesoricaCvjetkovi} je, da situacija po kadrovika

Ninkovi}a i njegove suradnike bude jo{gora, u odnosu na svoje protukandidatkinje,imala ubjedljivo najbolje reference. No,

budu}i da nije zadovoljila „stroge kriterije“tro~lane interne Komisije u kojoj su, pored

predsjedavaju}eg Mate Zeke (novoiza bra-nog zamjenika generalnog tajnika Predsjed-ni{tva BiH), bili i {efica Slu`be za op}e

poslove Mirza Holjan i Ranko Ninkovi},Sanela Cvjetkovi} je ulo ila àlbu.

Prema informacijama iz izvora bliskiTajni{tvu dràvnog Predsjedni{tva, kanddatkinja Cvjetkovi} je cijeli rat provela BiH, rade}i za Ujedinjene narode ka

prevoditeljica. U njezinoj biografiji pi{e d je, izme|u ostalih, prevodila francuskomgeneralu Philipu Morillonu, da je nakorata, kao prevoditeljica u hrvatsko

kompaniji Hidroelektra-niskogradnja , bilangaìrana u pregovorima s konzorcijemBechtel-Enka . Od marta 2002., kada szaposlila kao stru~na suradnica-prevoditeljica u Predsjedni{tvu BiH, SanelCvjetkovi} je prevodila za pokojnog JozKriànovi}a, Dragana ôvi}a, Ivu MirJovi}a... Kolege je opisuju kao vrsn

prevoditeljicu, koja je godinama obavljal protokolarne poslove, ~ime se njezin protukandidatkinje te{ko mogu pohvalitUmjesto Sanele Cvjetkovi}, na funkcijstru~ne savjetnice za protokolarne poslove

me|unarodnu suradnju postavljena jDragana Brklja~i}, dok je pozicija stru~n


PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nova stru~na savjetnica za protoko-larne poslove u Predsjedni{tvu BiH je

Dragana Brklja~i}, prevoditeljicakoja je na svim slu`benim sastancima

padala u nesvijest

IZGUBLJENA UPRIJEVODU

Pola godine nakon što su članovi Predsjedništva BiHusuglasili novi Pravilnik o sistematizaciji radnih

mjesta započela je procedura imenovanje stručnihsavjetnika i suradnika; poslije internog natječaja koji je predstavljao samo puku formalnost, na najatrak-

tivnije pozicije već su imenovani državni službenicičije su reference, najblaže rečeno, sumnjive



savjetnice za protokolarne poslove zregionalnu suradnju dopala Adisi Josipovi}. Dodajmo tome da je, i u pore|enju sgodinama radnog iskustva u Predsjedni{tvBiH novih stru~nih savjetnica u Slu`bi z

protokol i ceremonijal, Sanela Cvjetkovinadma{ila i Draganu Brklja~i} i AdisJosipovi}. Dok je Sanela Cvjetkovi

prevodila ~lanovima Predsjedni{tva BiHorganizirala slu`bene posjete, samitekonferencije, Adisa Josipovi} je pisal

priop}enja Narodne stranke Radom z boljitak, a Dragana Brklja~i} predavalengleski jezik u Katoli~kom {kolskomcentru u Tuzli?!

HONORARNI POREDSLU@BENIH PREVODITELJA

Premda je posao u Odjelu protokolPredsjedni{tva BiH dobila 2008., kanajbolja kandidatkinja na natje~aju

ubrzo se pokazalo kako je, zapravoDragana Brklja~i} „briljirala“ pre

19.12.2013. I SLOBODN BOSN 1

STRU^NI SAVJETNICI U PREDSJEDNI[TVU BIH

SAVJETNICE ZA PROTOKOLARNEPOSLOVE I ME\UNARODNU SURADNJU

U PREDSJEDNI[TVU BiHAdisa Josipovi} (lijevo), ranije glasnogovornica

NS Radom za boljitak, i Dragana Brklja~i} (desno),biv{a srednjo{kolska profesorica iz Tuzle



Komisijom za prijem. Tada{nji ~lanoviKomisije, naime, nisu ni slutili da jenjihov kolega Sr|an Mitrovi}, slu`benik u Direkciji za europske integracije, uljubavnoj vezi s mladom profesoricomBrklja~i}, pa ~ak ni kada je inzistirao dajoj on osobno uru~i pismeni zadatak zaprijevod teksta.

Romansu su Sr|an Mitrovi} i DraganaBrklja~i} (u me|uvremenu su se vjen~ali),dakako, obznanili tek kada jeprevoditeljica dobila stalni posao uPredsjedni{tvu BiH. Tada se otkrilo i kakoje znanje engleskog jezika koje je DraganaBrklja~i} pokazala na prijemnom testu(nakon {to je, prethodno, od svog draganadobila zadatak) neuporedivo skromnije, ida ta profesorica nije dorasla zahtjevnimzada}ama prevo|enja na susretima~lanova Predsjedni{tva BiH sa stranimzvani~nicima. No, dovitljiva jeprevoditeljica brzo na{la rje{enje - po~elaje naglo gubiti svijest usred slu`benih

sastanaka.Prva se neugodna scena dogodila jo{dok je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiHbio Haris Silajdì}, potom je DraganiBrklja~i} pozlilo i kada je pozvana daprevodi @eljku Kom{i}u. U kona~nici jePredsjedni{tvo BiH, pored dobro pla}ene

slu`bene prevoditeljice, honorarno angaì-ralo profesionalne prevoditelje.

Njima je za svaki sat prevo|enja pla}ano u prosjeku po 70 KM, {to je na

godi{njoj razini bio iznimno veliki bespotreban tro{ak, na koji su upozorili dràvni revizori, poslije kontrol

poslovanja Predsjedni{tva BiH.


PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)

Pored novih stru~nih savjetnica za

protokolarne poslove, me|unarodnu iregionalnu suradnju, u stru~nog savjetnikaza pravne poslove „promoviran“ je SeadBe}irbegovi}, dok je Evelina Pjano novavi{a stru~na suradnica za medije. Ivana[aravanja, koja je radila u Slu`bi zaodnose s javno{}u, bit }e preraspore|anau Tajni{tvo Predsjedni{tva BiH, na posvenovo radno mjesto stru~ne savjetnice zaanalizu i mi{ljenja. Promaknu}e u slu`biPredsjedni{tva BiH dobili su i Du{anTimotije, bliski prijatelj Ranka Ninkovi}a,kao i Snjeàna [ilj, za koju se tvrdi da jero|aka dugogodi{njeg generalnog tajnika

Predsjedni{tva BiH.

NOVA KADROVSKA [EMA

Promaknuće za prijatelje i rođakeRanka Ninkovića

Ranko Ninkovi}



MLIJE^NI PUT BiH

Za mjesec dana inspektori iz Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvršit ćeprocjenu bh. kontrolnog sistema za sigurnost hrane i donijet će konačnu odluku o

tome da li BiH može izvoziti mlijeko u EU. Eksperti smatraju kako nije realnoočekivati da BiH dobije zeleno svjetlo za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU

a profesor Jasmin Ferizbegović za naš list objašnjava ko su krivci za to

“Najve}u cijenu nerada federalnog Ministarstvapoljoprivrede i Ureda za veterinarstvo BiH platit }e

20 hiljada farmera i prera|iva~a mlijeka“

BH. MLIJE^NA INDUSTRIJABEZ ZA[TITE

KRAVLJA POSLA Inspektori za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO)iz Dublina u BiH sti`u 20. januara 2014. godine



Za mjesec dana inspektori iz Uredaza hranu i veterinarstvo EU-a(FVO) izvr{it }e procjenu bh.kontrolnog sistema za sigurnosthrane i donijet }e kona~nu odluku

o tome da li BiH moè izvoziti mlijeko u

EU. Nasuprot optimizmu direktora Uredaza veterinarstvo BiH Drage Kalabe inadle`nih entitetskih ministarstava, kojio~ekuje da }e mljekari iz BiH dobitipozitivnu ocjenu inspektora za hranu iveterinarstvo EU-a (FVO) iz Dablina,veterinari smatraju kako nije realnoo~ekivati bilo kakav napredak, {to zna~i da}e proizvo|a~i mlijeka ostati uskra}eni zaizvoz u EU. „Mi{ljenja sam da inspektoriFVO-a ne mogu dati zeleno svjetlo za izvozmilijeka jer ne samo da ni{ta nije ura|eno,nego je sve uni{teno“, komentar je prof.Jasmina Ferizbegovi}a, predsjednika

Veterinarske komore FBiH i direktoraVeterinarske stanice Tuzla.

PUTUJ, EVROPO„Odgovorno tvrdim da takav odnos,

takav nemar i takav kriminal inspektoriFVO-a nigdje ne}e zate}i, kao {to }e zate}iu federalnom Ministarstvu poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva. Mislim da ni{tabolja situacija nije ni u RS-u, a {to se ti~eUreda za veterinarstvo BiH na ~elu saDragom Kalabom, mislim da nije napravioniti jedna pomak u pozitivnom pravcu“,

kaè Ferizbegovi} navode}i kako jedirektoru Kalabi predlagao da se u ovimte{kim vremenima za BiH formiraveterinarsko savjetodavno tijelo, {to jepredvi|eno i zakonom, koje bi okupilonajve}e autoritete u struci. „Me|utim,direktor Kalaba to ignori{e i odbija. Ured zaveterinarstvo BiH je dovoljan sam sebi izbog toga }emo platiti ogromnu cijenu“,navodi Ferizbegovi}. A, po svemu sude}i,prvu cijenu platit }e 20 hiljada farmera iprera|iva~a mlijeka koji zavise od teproizvodnje i izvoza. Naime, pretpostavljase da bh. izvoz mlijeka i mlije~nih

proizvoda na godi{njem nivou iznosi 90miliona KM, od ~ega je 43 miliona KMizvoz u Hrvatsku. Ove brojke najboljeilustruju mogu}u katastrofu ukolikoinspektori FVO-a ne dadnu zeleno svjetlo zaizvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda u zemljeEU-a, za {to BiH, prema mi{ljenjuFerizbegovi}a, apsolutno nije spremna.„Vjerujte mi da sam sebi postavljam pitanjeda li }e i zbog ~ega bi inspektori FVO-a uop}eposjetili BiH u januaru naredne godine“, kaèFerizbegovi} koji ve} godinama vodi tihi ratsa federalnim Ministarstvom poljoprivrede,

vodoprivrede i {umarstva.Prema njegovim rije~ima, od trenutka

inauguracije Nade Rajkovi} na mjesto pomo}nika ministra za veterinarstvo, po~elo je „razaranje“ veterinarskog sistema. „Osvemu sam uredno obavje{tavao relevantneinstitucije, me|utim ni{ta se nije mijenjalo.Ministri su prolazili, ona je ostajala. Sadaodgovorno tvrdim da je ona uni{tilaveterinarski servis“, kaè Ferizbegovi}.

„KRIMINALNO“ TROJSTVOPrema Ferizbegovi}evin rije~ima, naj-ve}i poslijeratni kriminal napravljen je ufederalnom Ministarstvu poljoprivrede natri stvari - ozna~avanju sitnih preìvara,nabavci vakcine protiv bruceloze i usva ja-nju i primjenjivanju pravilnika koji su u

potpunoj suprotnosti sa vaè}im Zakonomo veterinarstvu FBiH.

Prije pet godina tada{nji ministar DamirLjubi}, koji sada obna{a du`nost ministraza ljudska prava i izbjeglice u Vije}uministara BiH, zajedno sa svojom

pomo}nicom Nadom Rajkovi}, suprotnovaè}em zakonu na nivou BiH formira

Agenciju za ozna~avanje sitnih preìvaraovaca, koza i svinja sa sjedi{tem Agromediteranskom zavodu u Mostaru

Naime, jedina ustanova u BiH koja mo`raditi na poslovima registracije, kodifikacije i izdavanju paso{a za ìvotinje jdràvna agencija sa sjedi{tem u Banjoj Luckoja djeluje pod patronatom Ureda zveterinarstvo BiH. „To nije smetal

ministru Ljubi}u i pomo}nici Rajkovi} d{tampaju i distribuiraju ilegalne markice zobiljeàvanje. Podaci o stoci, koja je bilobiljeèna takvim markicama, nisu ulazili centralni registar u Banjoj Luci. Drugimrije~ima, ta stoka ‘nije postojala‘, {to je i{lna ruku velikim privatnim mesnoprera|iva~kim kompanijama“, navodFerizbegovi} kojem nije jasno kako s

jedna ilegalna, paralelna institucija nnivou FBiH mogla finansirati param

poreskih obveznika. Nakon formiranja ilegalne Agencij

ministar Ljubi} i pomo}nica Rajkovi} s2009. godine, prema Ferizbegovi}evim


DALEKO JE EVROPA

Pi{e: MIRSAD FAZLI] „TIHI“ BORACJasmin Ferizbegovi},predsjednik Veterinarskekomore FBiH i direktorVeterinarske stanice Tuzla



rije~ima, preko no}i, ignori{u}i struku,donijeli odluku o nabavci preventivnevakcine preìvara protiv bruceloze. Naime,federalno Ministartvo poljoprivrede i Uredza veterinarstvo BiH 2009. godine izvr{ilisu nabavku, odnosno uvoz vakcine REV1(Ocurev) te omogu}ili njenu upotrebu za

preventivnu vakcinaciju preìvara protiv bruceloze, a da za navedenu vakcinu nije postojao dokaz o registraciji u zemlji porijekla [paniji. „Za nabavku ove vakcine

izdvojeno je 5,6 miliona KM, a ista vakcinase i dalje uvozi. Siguran sam da su se u tajiznos ‘ugradili’ i ministar Ljubi} i njegovapomo}nica Rajkovi}, a stru~nog mi{ljenjasam da ta vakcina nije adekvatna i da ima{tetne posljedice“, kaè Ferizbegovi}navode}i da trenutno niko ne zna kakva jesituacija sa brucelozom jer sedijagnostikom vi{e niko ne bavi, a svi se

bave vakcinisanjem.Posljednje (zlo)djelo dvojca Ljubi}

Rajkovi} bilo je dono{enje pravilnika rje{enja koja su u potpunoj koliziji svaè}im federalnim zakonom veterinarstvu. [tavi{e, prema rije~im

Ferizbegovi}a, Ljubi} je sebi dao za pravda ignori{e i zakon o PDV-u. Naimespornim pravilnicima Ministarstv

poljoprivrede je, nau{trb Veterinarskkomore FBiH, preuzelo {tampanje distribuciju obrazaca - potvrde 2A i 2B svjedod`be o zdravstvenom stanjìvotinja, kao i na~in raspodjele sredstavza obavljene veterinarsko-zdravstven

preglede, kao i raspodjelu naknada zsvjedod`bu o zdravstvenom stanjìvotinja. „Prema vaè}em Zakonu veterinarstvu FBiH, to je u nadle`nosVeterinarske komore FBiH, o ~em

svjedo~e i presude nadle`nih sudova. Azamislite da je spornim pravilnikomfederalni ministar poljoprivrede sebi dao zpravo da se od 100 posto napla}enipruènih usluga, 10 posto uplati FBiH, 2posto kantonima, a da se PDV obra~unsamo na 70 posto napla}enih sredstava kojpripadaju veterinarskim slu`bama koje spruìle uslugu“, obja{njava Ferizbegovinavode}i kako je ministarstvo poljoprivredsporni pravilnik poku{alo progurati kanovi Zakon o veterinarstvu FBiH, a kada imto nije pro{lo, sada sporni pravilnik nastoj

proturi kroz izmjene i dopune dràvnoZakona o veterinarstvu.


MLIJE^NI PUT BiH

Jasmin Ferizbegovi} je protiv biv{egministra Damira Ljubi}a i aktuelnepomo}nice ministra Nade Rajkovi} 2010.godine podnio krivi~ne prijave, a po tomosnovu izjavu je dao inspektorimafederalne Uprave policije. „Oni suprovjerili sve moje navode i doku-mentaciju, i to su proslijedili nadle`nomKatonalnom tuìla{tvu u Sarajevu. Jasam bio u kontaktu sa glavnimtuìocem Nives Kanev~ev, koja mi jerekla da se radi po tom predmetu.Slao sam dopise, kontaktirao sam iVSTV, ali ni od koga nisam dobiopovratnu informaciju“, kaè

Ferizbegovi}.

KRIVI^NE PRIJAVE

Na potezu Kantonalno tužilaštvoSarajevo

SVJEDOÊNJEIzjava Jasmina Ferizbegovi}a datainspektorima FUP-a 2010. godine

POLITI^KO-POSLOVNI DVOJACNadu Rajkovi}, pomo}nicu ministra zaveterinarstvo, i aktuelnog ministrapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaJerka Ivankovi}a Lijanovi}a veèdugogodi{nja „poslovna“ saradnja

POLITI^KI USPONDamir Ljubi} je sa mjesta ministrau Vladi FBiH, „degradiran“mjestom ministra za ljudska pitanja

i izbjeglice u Vije}u ministara BiH



Iako su dugovi tvornice namjenskeindustrije Pretis Vogo{}a jo{ koncem

pro{le godine prema{ili 30 milijunaKM, ministri u Vladi Federacije BiHodobrili su nedavno menad`mentu tog

poduze}a novi kredit u iznosu od 5,6milijuna maraka. U obrazloènju odlukeVlade, koja je donesena 31. oktobra,navedeno je da su kreditna sredstva (sara~una revolving fonda „Projekta lokalneinicijative“) isklju~ivo namijenjena zafinanciranje ranije dogovorenih izvoznih

poslova, unato~ ~injenici da Pretis proteklihgodina nije do kraja realizirao niti jedanzapo~eti projekat. Prema dokumentacijikojom raspolaè Slobodna Bosna , federalnaVlada je za financiranje projekata namjenskeindustrije u Vogo{}i od 2009. do prolje}aove godine plasirala vi{e komisionih kredita~iji iznos prelazi 7,5 milijuna KM.

KREDITI BEZ POKRI]AI mada je do sada vra}eno jedva 2,5

milijuna KM, federalni premijer NerminNik{i} i resorni ministar energije, rudarstva i

industrije Erdal Trhulj odobrili su uposljednjih pola godine menad`mentuPretisa dodatne kredite bez pokri}a, uukupnom zbiru od oko 13 milijuna maraka?!

„Ako se otvori istraga u Pretisu, to }ebiti jedna od najve}ih afera u BiH“ ,upozorava sugovornik „SB“, koji je dobroupu}en u tajne poslovanja aktualnogmenad`menta i otkriva da je dokumentacijao fiktivnim ugovorima i izvla~enju

milijunskih sredstava iz tvornice u Vogo{}ive} proslije|ena nadle`nim policijskimagencijama. Prema tvrdnjama istog izvora,glavni me{etar iz sjene u pregovorima oko

kreditnih aran`mana izme|u federalnVlade i Pretisa je ratni ministar policijRBiH Bakir Alispahi}, koji je kontrolu na

poduze}em preuzeo u ljeto 2011. Tada je podsjetimo, upravo na Alispahi}e prijedlog, za generalnog direktora Pretis

postavljen Hajrudin Pezo, dugogodi{njfinancijski direktor u njegovoj privatnokompaniji AC Quattro . Istodobno je BakiAlispahi} u federalno Ministarstv


OPERACIJA „PRETIS“

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

i MILUTIN STOJÊVI]

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije ERDAL TRHULJ najavio jepočetkom godine veliki povratak posrnule tvornice namjenske industrije PRETISiz Vogošće na svjetsko tržište i potpisivanje ugovora o proizvodnji granata vrijednog 12,5 milijuna KM; dokumentacija do koje je došla „SB“ potvrđuje daPretis, kojim preko formalnog direktora HAJRUDINA PEZE upravljaju BAKIR

ALISPAHIĆ i ENVER MUJEZINOVIĆ, nije do kraja realizirao niti jedan najavljeniprojekat, iako je VLADA FBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove

Otkako su ratni obavje{tajci Bakir Alispahi} i EnverMujezinovi} stavili pod kontrolu tvornicu namjenskeindustrije u Vogo{}i, federalna Vlada odobrila Pretisu

preko 20 milijuna KM kredita

BOSANSKI PRETIS LONACBIZNISMENI OPASNIH NAMJENA

ALISPAHI]EV POVZA NAMJENSKU IN

Aktualni direktor PretPezo godinama je bio pfinancije u kompaniji A

vlasni{tvu Bakira A



energije, rudarstva i industrije instalirasvog nekada{njeg najpouzdanijeg operatvca iz tajne bo{nja~ke slu`be AID-a EnverMujez novi}a, koji je imenovan zsavjetnika za namjensku industriju ministrErdala Trhulja. Godinu i pol dana kasnije31. decembra 2012., direktor Pezo j

prikazao kreditna zaduènja u iznosu od 3

milijuna KM, s iskazanim godi{njimgubitkom od 5,3 milijuna maraka. Samo je primjerice, Elektroprivredi BiH Pretiduàn vi{e od milijun maraka.

No, katastrofalni poslovni rezultati nissprije~ili menad`ment Pretisa ddvjestotinjak preostalih radnika, VladFBiH i medije obmanjuju la`nim informaci jama o navodnim velikim izvoznim

poslovima i projektima. Prema pregledkomisionih kredita koje je federalna Vlad

preko Razvojne banke Federacije BiHdodijelila Pretisu, financiranje izvozni

poslova po~elo je u junu 2009. Prvi kred

od 4,5 milijuna maraka potro{en je zisplatu pla}a radnicima (1,5 milijuna KMrealizaciju ugovora o isporuci naoruànjVladi Malezije (1,8 milijuna KM), otplatranijih kreditnih zaduènja (blizu 200.00KM), dok je preostalih milijun marak

predvi|eno za pokri}e garancija kontragarancija od strane Razvojne banke

Naknadno je utvr|eno da je ranije potpisaugovor s malezijskom Vladom realizirasamo djelomi~no, tijekom 2006. i 2007godine, i da se blizu 1,4 milijuna ameri~kidolara jo{ vodi u obvezama Pretisa z

primljene avanse. No, menad`ment Pretisa je u dopisim


MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE

POSLOVNI UZLET RATNOG [PIJUNAEnver Mujezinovi}, savjetnik za namjenskuindustriju u federalnom Ministarstvuenergije, industrije i rudarstva



upu}enim Vladi FBiH tvrdio da polufa bri-kati koji su bili namijenjeni za finalnu fazuproizvodnje nisu isporu~eni u Maleziju, jer tvornica Binas iz Bugojna nije osiguralaupalja~e.

DEVET MILIJUNA KM ZAPOSAO S MALEZIJCIMA

Kada se, me|utim, pa`ljivo analizirakompletna dokumentacija, posve je jasnokako je izvozni ugovor s Vladom Malezijeod samog po~etka bio financiran iz

sredstava avansa (2,6 milijuna ameri~kihdolara) i kredita Razvojne banke u iznosu4,5 milijuna maraka, koji je odobren trigodine prije nego {to je odlukom VladeFederacije BiH poduze}u Pretis dodijeljenkomisioni kredit (dodatnih 4,5 milijunaKM) za financiranje istog projekta. Budu}ida dogovoreni posao s Malezijcima za kojije Pretis dobio 9 milijuna KM ipak nijeispo{tovan do kraja, dio naoruànja }e,prema navodima menad`menta Pretisa, bitiprodat novim kupcima iz Ukrajine iPakistana.

I mada nikada nije utvr|eno kako su i

gdje potro{ena milijunska sredstva koja suranije dobijena za financiranje ugovora sMalezijcima, u aprilu 2012. Vlada FBiHnamjenskoj industriji Pretis odobrava jo{jedan kredit od 2,5 milijuna KM. Namjenakredita je, ponovno, vra}anje kreditnihzaduènja, isplata pla}a radnicima i obvezaprema dobavlja~ima. Istom odlukomfederalne Vlade, a kao garancija zavra}anje kredita, na nekretnine Pretisa jestavljena hipoteka, da bi se kasnijepokazalo da je ista imovina ve} bilapredmet sudskog spora koji je pokrenula

Razvojna banka, zbog nevra}anja ranijihkredita?! înjenica da menad`ment Pretisa


OPERACIJA „PRETIS“

Pored direktora Razvojne banke FBiHRamiza Dàferovi}a, federalnog premijeraNermina Nik{i}a i ministra Erdala Trhulja jena milijunska dugovanja Pretisa u martuove godine upozorio i direktor BBI-ja AmerBukvi}. U pismu upu}enom Vladi FBiHdirektor Bukvi} obavje{tava Nik{i}a iTrhulja da je BBI banka odobrila ponovnoproduènje garancija za Pretis po ugovoru

s Ministarstvom obrane Pakistana i otkrivakako su Pakistanci, zbog ka{njenja uispunjavanju obveza, poslali garancije nanaplatu kod Albaraka banke . Navode}i dadugovanja tvornica Pretis Vogo{}a iTehni~ki remontni zavod Hadì}i prelazedevet milijuna KM, direktor BBI-ja jenaglasio kako nevra}anje kredita izravnoutje~e na profitabilnost te banke.

UPOZORENJE FEDERALNOJ VLADI

Dugovanja Pretisa ugrozila profitBosnia Bank Internationala

ÎJE INTERESE [TITIFEDERALNA VLADA

Resorni ministar Erdal Trhulj ifederalni premijer Nermin Nik{i}

odobrili su Pretisu milijunskakreditna sredstva za financiranje

sumnjivih poslovnih projekata

MILIJUNSKA DUGOVANJA Kreditna zaduènja poduze}a iz Vogo{}edo kraja 2013. prema{it }e 40 milijuna KM



ne vra}a dugove i da su imovinu poduze}azaloìli nekoliko puta nije, me|utim,utjecala na federalnog premijera Nik{i}a iministra Trhulja (a obojica su uprijateljskim odnosima s Alispahi}em) dalobiraju kako bi Pretis u februaru ovegodine dobio jo{ jedan kredit - novih polamilijuna maraka. Znakovito je, tako|er, daje direktor Hajrudin Pezo uputio Razvojnojbanci FBiH ugovor o isporuci naoruànjaukrajinskom kupcu, vrijedan preko 9,4milijuna ameri~kih dolara, iako Pretisuop}e nije imao dozvolu za izvoz odMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH. Prema posljednjim informacij-ama, firma iz Ukrajine je podme|unarodnom istragom, zbog sumnje u{verc oru`ja. Po~etkom aprila menad`mentPretisa {alje Razvojnoj banci zahtjev zareprogramiranje svih komisionih kreditakoji su, uz obra~unatu redovnu i zateznukamatu, prema{ili 8,1 milijun maraka itraè jo{ 12,8 milijuna KM. I poredprotivljenja direktora Razvojne bankeFBiH R amiza Dàferovi}a, koji je vi{e putaupozorio premijera Nermina Nik{i}a i

ministra Erdala Trhulja da rukovodstvoPretisa niti vra}a kredite, niti imarealiziranih projekata, Vlada Federacijeipak odlu~uje da propalu tvornicusufinancira s dodatnih skoro 13 milijunamaraka.

PROVIZIJA ZA AGENTE-POSREDNIKEIako su direktor Pezo i njegovi

mentori najavili da }e kreditnasredstva koja su dobili u posljednjihpo la go di ne bi ti iskor i{ te na zafinanciranje izvoznih ugovora s

Vladom Saudijske Arabije, vrijednihvi{e od 16 milijuna maraka, po svoj je

pr il ic i posrijedi jo{ jedan maglovit iaran`man.

U vrijeme kada su traìli novac,menad`ment Pretisa, naime, nije imaoizvozne dozvole Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao niodobrenje Uprave za indirektnooporezivanje. Pored toga, kontrola jeustanovila da se rokovi za navodnuisporuku robe bitno razlikuju u planurealizacije ugovora i u zaklju~enomugovoru, te da bankovne garancije zaizvr{enje posla u korist Saudijske Arabije

nisu izdate. Zahtjev za izdavanje garancij je, ina~e, upu}en Bosna BanInternationalu , koja je Pretisu ranije dalgarancije po ugovoru za izvoz municije zMinistarstvo obrane Pakistana.

Prema predo~enoj dokumentaciji, netzarada poduze}a Pretis nakon realizacijugovora s inozemnim partnerima iznosila jne{to vi{e od pola milijuna maraka. U ist

je vrijeme agentima-posrednicima sklapanju poslova ispla}eno preko 1,milijuna KM, ali nije poznato gdje je novaod provizije na koncu zavr{io.


MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE

êstit Boì}i sretna

Nova godina Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir



S

ude}i prema posljednjim infor-macijama iz izvora bliskih Kanto-

nalnom odboru SDA u Sarajevu,sukobima koji ve} mjesecima potresaju sarajevsku organizaciju

te stranke jo{ se ne nazire kraj. Premda su uprvoj rundi pretrpili teàk poraz od mla|ihstrana~kih protivnika (o ~emu je Slobodna Bosna detaljno pisala prije mjesec dana),„veterani“ SDA okupljeni oko BakiraAlispahi}a, Nedàda Ajnadì}a i FarisaGavrankapetanovi}a posljednjih dana utajnosti spremaju kontraudar. Njihova jemisija da, nakon {to je definitivno izgubiopodr{ku strana~kih kolega u Vladi KantonaSarajevo, sa~uvaju Gavrankapetanovi}a napoziciji direktora kantonalnog Zavodazdravstvenog osiguranja. Kako nezvani~nodoznajemo, pobunjeni su SDA-ovci ume|uvremenu na{li jakog saveznika u AlijiBudnji, koji je, opet, iznimno blizak strana-~kom lideru Sulejmanu Tihi}u.

TENDERSKE I KADROVSKE KOMISIJE Na nedavno uprili~enom strana~kom

sijelu, koje je organizirao Faris Gavran-kapetanovi}, v.d. direktora Zavoda zdrav-stvenog osiguranja, obe}ao je strana~kimkolegama izda{nu podr{ku, dakako,ukoliko isposluju produènje njegovogmandata. Navodno je Bakiru Alispahi}ukazao da sprema novi tender za nabavkuautomobila za potrebe Zavoda zdrav-stvenog osiguranja, teàk 200.000 KM. Dionovca - oko 56.000 KM ve} je potro{en zakupovinu luksuznog Passata , koji jenabavljen u kompaniji AC Quattro , s tim daje Gavrankapetanovi} poduzetnom Alispa-hi}u obe}ano „dio kola~a“ na tenderu zanabavku opreme za informatizacijuzdravstvenih ustanova (500.000 KM).Tender za kupovinu informacijske opremeve} je raspisan, ba{ kao i tender za izbor

najboljeg ponu|a~a usluga za banjskolije~enje, za koje je izdvojeno 600.000 KM.

U tom smislu nije te{ko pretpostaviti da }enajprihvatljiviju ponudu dati Hoteli Ilidà ,~iji je vlasnik Alija Budnjo. Jednako je

primamljivu ponudu Faris Gavranka peta-novi} dao i Nedàdu Ajnad i}u - spominjese trogodi{nji ugovor nabavke materijalnihi drugih sredstava za kantonalni Zavodzdravstvenog osiguranja vrijedan 150.000KM, koji bi dopao firmi Ajnex .

AJNAD@I] TRA@I BRZO DJELOVANJE No, u slu~aju da lobiranje za ostanak

Gavrankapetanovi}a na direktorskoj funkcijine polu~i o~ekivani rezultat, policajacAlispahi} i general Ajnad i} skovali su i„plan B“. Rezervna je operacija usmjerena

protiv kantonalnog premijera SuadaZeljkovi}a, kojem su jo{ ranije po~ele

pristizati prijetnje. Kako je, naime, planiranonajprije bi Bakir Alispahi} i Alija Budnjo,zajedno s Adilom Osmanovi}em, na sjedniciKadrovske komisije SDA pokrenuli pitanjesmjene Zeljkovi}a, a potom bi NedàdAjnad i} alarmirao bora~ka udruènja naustanak protiv premijera. U slu~aju da

„padne“ Suad Zeljkovi}, sljede}a bi faza bioobra~un sa kompletnom kantonalnom

organizacijom SDA, na ~elu predsjednikom Denisom Zvizdi}em.

Dodajmo tome kako je NedàAjnadì} inzistirao na „brzom djelovanju“upozoravaju}i kolege da je zdravstvenstanje predsjednika Sulejmana Tihi}a lo{eda }e, budu li oklijevali, potpunu kontrolnad SDA preuzeti kadrovi BakirIzetbegovi}a.

No, kako god da se okon~a unutarstrana~ki obra~un sarajevskih SDA-ovaca~injenica je da je Faris Gavrankapetanoviza pola godine direktorskog mandata Zavodu zdravstvenog osiguranja zaposli52 nova radnika; trideset je slu`benikdobilo stalno zaposlenje, a 22 su angaìran

po ugovorima o djelu. Gavrankapetanovi je, bez suglasnosti ~lanova Upravnoodbora i bez provedene procedure javninabavki, nezakonito sklopio 24 ugovoravrijedna preko 20 milijuna maraka. Z

predsjednika tenderske komisije Zavodzdravstvenog osiguranja postavio je bratIsmeta Gavrankapetanovi}a, nakon ~ega s„bratski“ sklopili poslove nabavke inzulin

i ortopedskih pomagala, za koje je pla}en pet milijuna KM.


NEMOGU]A MISIJA: SPA[AVANJE GAVRANKAPETANOVI]A

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Na stranačkom sijelu koje je nedavno organizirao FARIS GAVRANKAPETANOVIĆ,direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo obećao je svojimsaveznicima BAKIRU ALISPAHIĆU, NEDŽADU AJNADŽIĆU i ALIJI BUDNJIizdašnu financijsku podršku ukoliko isposluju produženje njegovog mandata

OBRAÛN U SARAJEVSKOJSDA, DRUGA RUNDA

GUBITAK STRANA^KE PODR[KE

Bra}a Faris i Ismet Gavrankapetanovi} ve} mjesecima ratuju s kantonalnim rukovodstvomSDA



Svim vjernicimakatoli~ke

vjeroispovijesti~estit o`i}

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO

Ministarstvo prostornog

uređenja i zaštite okoliša



Nedavno postavljeni direktor Klini~kog centra Banja LukaDu{ko Ra~i} pro{le nedjelje je, sa

jo{ ~etiri ljekara Klini~kog centraBanja Luka, saslu{an u Okru`-

nom tuìla{tvu u Banjoj Luci u okviru akci-je “Loto”, usmjerene na otkrivanjeumije{anih u nelegalno odobravanje inva-

lidskih penzija. Nakon {to su pu{teni da se brane sa slo-bode Ra~i} je rekao da, kao ljekar, nikadanije uzeo novac od pacijenta, niti napisaola`ni nalaz i utvrdio da je “cijela ova pri~aizreìrana iz otu|enih politi~kih i ekonom-skih centara mo}i”. Me|utim, nije èlioodgovoriti o kome je ta~no rije~. Ra~i}a iostale zaposlene iz KBC-a koji su bili nasaslu{anju podràla je na~elnica neurologi-je Klini~kog centra Banja Luka AleksandraDomjenovi}, navode}i da je rije~ o uzornimstru~njacima i po{tenim zdravstvenim rad-nicima.

Oni su osumnji~eni da su uzimali mito iu~estvovali u izradi falsifikovane medi-cinske dokumentacije koja je kasnijekori{tena u postupku ostvarivanja prava na

invalidsku penziju. Nekoliko dana ranije usklopu iste akcije uhap{ene su i saslu{anedvije daktilografkinje Fonda PIO RS-aDrenka Petrovi} i Nada Kukavica, koje su

jo{ u pritvoru.

Opozicija u RS-u je slo`na u ocjeni daAkcija Loto nije ni{ta drugo nego vje{toreìran pozori{ni komad za {iroke mase i da

bi ceh za crnu rupu u zdravstvu, koju je

napravio biv{i resorni ministar R ank[krbi}, trebalo da plati nekoliko medicinskih radnika.

TAJKUNSKI IMID@ RANKA [KRBI]ARanko [krbi}, biv{i ministar zdravlj

RS-a i kum predsjednika RS-a MiloradDodika, dovodi se u vezu sa vi{emilionskimaferama u zdravstvenom sektoru RS-a


KAKO SE KALIO [KRBI]

Nevladina organizacija “Slobodna Republika” krajem prošle nedjelje uBeogradu je organizovala proteste ispred Ambasade BiH, kako bi javnosti u

regionu skrenula pažnju na kriminal iza kojeg stoji nekadašnji ministarzdravstva RS-a i sadašnji bh. ambasador Ranko Škrbić; naša novinarka piše

o unosnim tajnim poslovima i imovini čovjeka koji je kumovao

propasti zdravstvenog sistema RS-a

Demonstriraju}i borbu protiv korupcije u zdravstvuMilorad Dodik uhapsio pet ljekara i dvije daktilografkinje

umjesto kuma Ranka [krbi}a, koji je u zdravstvu

napravio minus od pola milijarde maraka

LAKI KOMAD ZA VUÎ]A

DODIK UHAPSIO DVIJE

DAKTILOGRAFKINJEPi{e: MIRHA DEDI]

BLISKI SUSRET TRE]E VRSTEPred dolazak vicepremijera Aleksandra Vu~i}au Banju Luku Dodik organizovao akciju “Loto”



ôvjek koji je uni{tio zdravstveni sistemovog entiteta i doveo ga u bezizlaznsituaciju iz zgrade Vlade RS-a iza{ao je kanajbogatiji ministar otkako Vlada RS-

postoji. Vi{emilionsko bogastvo, stanovi Be~u, vila na Mediteranu, limuzine, dio s

bogatstva [krbi}a diplomate.Poznato je da farmaceutske ku}e obr}

milione i da saradnja s njima svakomfunkcioneru koji je u prilici da odlu~uje nabavci lijekova i medicinskog materijaldonosi zna~ajnu materijalnu korisGodinama unazad se spekulisalo da klju~nljudu u zdravstvu RS-a zgr}u ogromnsume novca, a u posljednje dvije godine su javnosti isplivali podaci o enormnom

boga}enju biv{eg direktora Fondzdravstvenog osiguranja Gorana Kljaj~ina

biv{eg ministra [krbi}a.Omiljeni hobi u vrijeme ministrovanj

[krbi}u je bilo upravo druènje sa stranimfarmaceutima. Navodno, zbog uspje{n

poslovne saradnje jedan od vlasnika farma

ceutske ku}e [krbi}u je kupio vilu Francuskoj, {to on nikada nije demantovaoDokle je sve [krbi} spreman da ide

pokazalo se i nakon ostavke GoranKljaj~ina kojeg je, nakon {to je ojadio Fonzdravstva i upao u privatne skandalte najavio povla~enje iz zdravstvenih razloga, [krbi} proizveo u svog savjetnikGodinama unazad se ispotiha, a kasnije svglasnije govorilo o nabavci preskupe medcinske opreme na kojoj niko u Klini~komcentru Banja Luka nije ni znao da radzatim o malverzacijama kod javnih nabavklijekova, medicinskog materijala i opreme

sve u saradnji sa Fondom zdravstvenoosiguranja RS-a na ~elu sa GoranomKljaj~inom i njegovim nasljednikomDarkom Toma{em. [krbi}, kao resorni ministar, bio je upu}en u skandalozno poslovanjFonda. Me|utim, tim povodom ni{ta nij

poduzimao. Nedoma}inski odnos i krajnjrasipni{tvo budètskih sredstava, sude}

prema medijskim izvje{tajima, motivisano jtime {to se novac dobrim dijelom prelivao i [krbi}eve dèpove.

Njegovo postavljanje na mjestambasadora BiH u Beogradu upu}eni u pr

like su tuma~ili Dodikovim nastojanjem dga skloni s o~iju javnosti kako bi se do izbor2014. godine zaboravilo na njegove mutn

poslove.Osim {to je zdravstvo RS-a za dva man

data zaduìo za vi{e od pola milijardmaraka, [krbi} }e me|u novinarima ostaupam}en i po tome {to nikada nije demantovao ni jedan tekst o sebi. Prepri~ava sanegdota kako je nazvao jednu od banjalu~kih novinarki nakon kriti~ki intoniranitekstova i pitao je: “Kakav sam ispao nfotografiji?”

Istraga protiv Ranka [krbi}a, zbo

zloupotrebe prilikom nabavke opreme z


RASKOPÂVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU

KUM NIJE DUGMEDodikov kum Ranko [krbi}iz Vlade RS-a iza{ao je kaonajbogatiji ministar otkadVlada postoji

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



Klini~ki centar Banja Luka, bolnicu uBijeljini, kao i zbog nabavki lijekova prekofirmi iz Srbije, navodno se vodi u Austriji.Naime, austrijski Vamed , preko kojeg jenabavljao medicinsku opremu za bolnice uRS-u, u ve}inskom je vlasni{tvu njema~kogFreseniusa , jedne od najmo}nijih farma-ceutskih grupacija u Evropi.

Kada je [krbi}ev nasljednik SlobodanStani} otvorio Pandorinu kutiju malverzaci-ja u zdravstvu RS-a, Dodik ga je ekspresnosmijenio. Upu}eni izvori tvrde da je nje-govoj smjeni kumovao upravo [krbi} kojise upla{io da Stani} ne otkrije previ{e infor-macija o poslovanju iz prethodnih godina ida ne zatraì odgovornost za ono {to segodinama unazad de{avalo u Fondu i uKlini~kom centru Banja Luka. Me|u

Stani}eve gijehe spada i to {to je nizomrestriktivnih mjera prepolovio nabavkucitostatika i jo{ nekih skupih medikamenta.Tim mjerama [krbi}evi unosni ugovoreniposlovi postali su ugroèni.

Pored toga, Stani} se sa pozicije minis-tra zdravlja protivio potpisivanju ugovorasa mostarskim Inel medom, ~iji je vlasnik Marko Tadi}. Tadi} je osoba od velikogpovjerenja Dragana ôvi}a, predsjednikaHDZ-a i bliskog politi~kog prijateljaMilorada Dodika.

Veliku prepreku potpisivanju ovogugovora predstavljala je istraga koju vodiSpecijalno tuìla{tvo RS-a protiv Tadi}a ijo{ nekoliko osoba, zbog falsifikovanjadokumentacije na tenderu za ortopedskapomagala, koji je raspisao Fond zdravstvaRS-a. De{avanja oko ortopedskih pomagalanisu prvi posao Ranka [krbi}a i “Inelmeda”. Dodikov kum je navodno opraomilione maraka preko ove mostarske firme.

[KRBI]EVI TALOVISvjedo~e to de{avanja sa tenderom koji

je Fond zdravstva 2008. godine raspisao zadijalizatore i potro{ni materijal kojima je

trebalo snabdjeti centre za dijalizu uZvorniku, Doboju, [amcu i Prijedoru.

Nabavljeno je 86.000 dijalizatora, {to jekoli~ina koja je tim centrima dovoljna zanarednih 20 godina. Na tenderu je

pobijedila firma Intermed Banjaluka,k}erka kompanije “Inel med” iz Mostara, uvlasni{tvu Marka Tadi}a.

[krbi} je ve} tada bio u vi{egodi{njemtalu sa ovom firmom i favorizovao je umnogim poslovima. Sporno u cijeloj pri~i

je da dijal izatori, vrijedni 4,3 milionamaraka, uop{te nisu bili potrebni.

I prethodni direktor Klini~kog centraBanja Luka Mirko Staneti} smijenjen je jer se oglu{io o nekoliko zahtjeva ministra[krbi}a, a koji su se ticali upravljanja finan-sijama. Me|u najve}e grijehe Staneti}u jestavljeno da nije iznalazio najbolja poslov-na rje{enja, da je zbog njegove lo{e

poslovne politike i arogancije zna~ajan broj poznatih stru~njaka i doktora medicinenapustilo Klini~ki centar. Staneti} je, podirektivi [krbi}a, protjeran iz KBC-a, kao imnogi ljekari prije njega.

Direktor KBC Banja Luka Du{koRa~i}, tako|er je, kako saznajemo, odbio da

se povinuje nekim zahtjevima iz partijskcentrale SNSD-a. To je i klju~ni razlozbog kojeg je prije nekoliko dana privedenPosljednja de{avanja potvr|uju da [krbi}nakon odlaska sa mjesta ministra nastavida vu~e konce iz sjene, odnosno da nipo{tne èli ispustiti zdravstvo iz svojih rukuIako se spekulisalo da }e [krbi}a od eventualne istrage spasiti diplomatski imunitekoji je stekao imenovanjem na funkcijambasadora BiH u Beogradu, pravnictvrde da je to ipak nemogu}e. Ova vrstimunititeta ne {titi retroaktivno, pa [krbimoè odgovarati pred zakonom zbog djelkoje je po~inio prije nego {to je imenovana ambasadorsku poziciju. [krbi} bi, tvrdupu}eni izvori, mogao krivi~no da odgovara i u Srbiji, s obzirom da ima i dràv

janstvo Srbije.

KUMOKRATIJA UNI[TAVA RS Nevladina organizacija “Slobodn

Republika”, ~iji je predsjednik NikolDronjak, krajem pro{le nedjelje u Beogradu je organizovala proteste ispre


KAKO SE KALIO [KRBI]

PROTESTI PROTIV [KRBI]A U BEOGRADUDemonstranti iz RS-a koje je predvodio Nikola Dronjak poku{ali se beogradskoj javnosti ukazati na [krbi}ev kriminal

[KRBI] DIPLOMATA[krbi} ve} godinama uz Dodika gradi

imid` bogatog i uspje{nog ~ovjeka



ambasade BiH, kako bi javnosti u regionuskrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stojiambasador Ranko [krbi}. Na granici saSrbijom Dronjka je dva sata pretresala poli-

cija i to po dojavi MUP-a RS-a, da demon-stranti, navodno, kod sebe imaju narkotike.“Jedna stra{na ljaga je pala kada smo

zaustavljeni na granici pod sumnjom da sasobom imamo narkotike. Ljudi na granicisu nam se, poslije svega, izvinili. Protivmene je u banjalu~kim novinama bliskimreìmu pokrenuta velika medijska hara-nga. Napisali su da sam davao po sto eurabeogradskim klo{arima da se pojave naprotestima koje smo organizovali uBeogradu. Me|utim, vlast RS-a jebezuspje{no poku{ala da nas kompromitu-

je, jer su gra|ani RS-a odu{evljeni {to suomladinci imali hrabrosti da ukaù na krim-inal u vrhu vlasti. Zdravstvo RepublikeSrpske je pred kolapsom, i to ne zbogekonomske krize ili nekih drugih faktorave} isklju~ivo zbog ~ovjeka kojeg jepostavio Milorad Dodik jer mu je kum. Tomu je bila jedina referenca. [krbi} je odniomilione maraka iz budèta RS-a, stekaoogromno bogatsvo, postao multimilioner, ami obi~ni gra|ani RS-a ostali smo sazdravstvom u kolapsu. Mi ne moèmo mirnoposmatrati uru{avanje institucija RS-a, jer }eslijede}e na redu mo`da biti obrazovanje,zatim energetski sektor... Mi ho}emo daukaèmo ljudima o ~emu se ovde radi i svedok se gra|ani ne pobune i ne dignu neki‘ustanak’, promjena u RS-u ne}e biti”, kaèza “Slobodnu Bosnu” Nikola Dronjak.

Na{ sagovornik tvrdi da je ambasador Ranko [krbi} u vrijeme protesta uBeogradu ispred Ambasade BiH bio ubanjalu~kom kafi}u Black u hotelu Bosna .Beograd je napustio kada je iz Banje Lukedobio informaciju da mu se ispod prozoraspremaju protesti. Dronjak tvrdi da je odljudi iz Beograda koji ozbiljno i

profesionalno istraùju kriminal dobioinformacije o velikoj kriminalnoj aferi ~iji

je glavni akter Ranko [krbi}.“Dobili smo konkretne dokaze da [krbi}

stoji iza velikih poslova sa nekoliko farma-ceutskih ku}a iz regiona i da ima veze sa

jednom off shore kompanijom iz [vaj-carske. Osim toga, dovoljno je pogledatirevizorski izvje{taj Ministarstva zdravstva uvrijeme kada je njim upravljao [krbi}, a kojije bio negativan. Pojedini poslanici iz NSRS-a predlagali su da se taj izvje{taj uputi uMUP RS-a, me|utim na to nije reagovala nijedna nadle`na institucija u RS-u. Rije~ jeplja~ki ogromnih razmjera, koja u raznimzdravstvenim oblastima traje ve} sedam i pogodina. Kada se samo vidi koliki su kreditipodignuti, a kolika su sredstva ulagana upojedine zdravstvene ustanove, odnosnokoliko je realno ostvarivo, onda je jasno da

se s tim novcem ne{to desilo. Za{to neko ivlasti gra|anima ne objasni za{to nemlijekova za leukemiju i pacijente koji snalaze u kriti~nom stanju, i za{to nisrealizovani krediti koji su Republiku Srpskuveli u du`ni~ko ropstvo, a neke ljude uveu klub milionera, kao {to je to Rank[krbi}. Kako to da se jo{ niko od njegovistrana~kih kolega iz SNSD-a, njegovinajbliìh saradnika, kao i njega samog nijo~itovao povodom medijskih napisa da jvlasnik brojnih vila u elitnim mjestim{irom Evrope, kolekcije skupocjenih satovastanova u Banjoj Luci... O njegovomimovinskom kartonu jo{ niko javno nijgovorio. On za to treba da odgovara”navodi Dronjak.

I dok je zdravstvo RS-a u potpunomkolapsu vlast RS-a za to krivi nekolikljekara i provodi akciju Loto, koja je premocjeni na{eg sagovornika, ~ista farsa.

“Oni misle, ukoliko uhapse dvijdaktilografkinje i privedu generalno

direktora Klini~kog centra Du{ka Ra~i}ada u borbi protiv kriminala mogu stati ravan sa Srbijom. Profesor Ra~i} bio je moprofesor. Izuzetno ga cijenim i po{tujem,smatram da je on ne stoji iza onog za {ta goptuùju. Me|utim, prof. Ra~i} je duàn diza|e pred javnost i precizno kaè {ta sta~no krije iza njegove re~enice da ‘izsvega ovog stoje otu|eni politi~ki i ekonomski centri mo}i’. On mora precizno da ka`po ~ijem nalogu je priveden i za{to, a ne dgovori u nekim metaforama. Samo na tana~in moèmo se izboriti protiv glavniaktera kriminala u RS-u”, kaè Dronjak.


RASKOPÂVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU

Ambasador Ranko[krbi} u Monte Carluposjeduje vilu vrijednunekoliko miliona eura,koju je stekao u vrijemeministrovanja u Vladi RS-a.Upu}eni izvori tvrde da jeproslavljeni srbijanskiteniser Novak \okovi}

bio zgranut kada je sreo[krbi}a u ovom monden-skom mjestu i odzajedni~kog prijatelja saz-nao da je [krbi} vlasnikveleljepne vile, dok on imasamo stan, koji je daleko

jeftiniji, za koji se zna kakoga je stekao.

[KRBI]EV KOMAD RAJA

Ranko Škrbić i Novak Ðokovićkomšije u Monte Carlu

Novak

\okovi}



Ovih dana o~i brojnih porodicaubijenih Albanaca sa Kosovauprte su u iskopavanje masovnegrobnice u srcu Srbije. Rije~ je oRudnici kod Ra{ke, gdje su

zakopana tijela preko 250 Albanaca, apreko nje postavljen asfalt.

Pro{le nedjelje su na toj lokacijiprona|eni posmrtni ostaci pet osoba, a zapo~etak iskopavanja zasluàn je satelitskisnimak na osnovu koga je uo~eno pomjer-anje tla, {to je ukazalo na postojanje

masovne grobnice.Odavno postoje indicije da su na tomjesto, jedno od nekoliko takvih u Srbiji,prenijeta tijela ubijenih Albanaca 1999.godine u poku{aju da se sakriju ratnizlo~ini. Nekoliko puta su zapo~injanaistraìvanja i svaki put je javnosti saop{tenoda ni{ta nije prona|eno. Sada je iskopavanjepo~elo na osnovu satelitskih snimaka iizjave za{ti}enog svjedoka date pripadnici-ma EULEKS-a, a u kojoj je tvrdio da je ujunu 1999. uo~io kamion sa le{evima koji jebio parkiran na lokaciji koja se sadaistraùje, biv{em kamenolomu. Pretposta-

vlja se da su tijela kosovskih Albanaca

preba~ena tokom povla~enja srpskih snagasa Kosova u junu 1999. i da su akcijomrukovodili pripadnici tada{nje Posebne

jedinice policije.Istraìvanje grobnice se ovih dana obavlja

najsavremenijom i pouzdanom metodomtzv. arheolo{ke forenzike. Na licu mjesta su

predstavnici Beograda, Pri{tine, Euleksa.Ina~e, u Srbiji su otkrivene tri lokacije

sa masovnim grobnicama u kojima su prona|ena tijela kosovskih Albanaca: uPeru}cu, Batajnici i Petrovom Selu.

Policijski general Vlastimir \or|evi},koji je u ha{kom Tribunalu osu|en na 28godina zatvora zbog zlo~ina na Kosovu,nedavno je priznao da je znao za masovne

grobnice u Srbiji i za grobnice ubijenihAlbanaca u Batajnici kod Beograda.Dvanaest godina ovaj zlo~in niko nije

priznavao, a u javnosti se izbjegavalospominjanje masovne grobnice u vojnoj i

policijskoj bazi u Batajnici gdje su pohra-njena tijela ubijenih Albanaca.

“Da, bio sam ume{an kada su kamionisa telima stizali u Batajnicu, ali nisam znaokada, gde i na koji na~in su zlo~ini izvr{eni.Nisam se usprotivio prikrivanju zlo~ina.Nisam preduzeo mere, iskreno se kajemzbog toga”, izjavio je \or|evi}.

Otkrivanje potencijalne masovne grob-

nice u Rudnici otvara pitanje postoji li u


PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI

Pi{e: MIRHA DEDI]

Masovne grobnice {irom Srbije krijutijela jo{ 1.721 Albanaca koje su na

Kosovu likvidirali pripadnicisrbijanske vojske i policije, a koji

ni do danas nisu procesuirani

Prošle nedjelje u okolini Raške otkrivena je masovna grobnica nekoliko stotinaubijenih Albanaca o kojoj je Srbija šutjela punih petnaest godina; istovremeno uBeogradu je otvorena izložba troje mladih Albanaca koji su preživjeli strijeljanjeŠkorpiona, ali njihovi najbliži nisu. Ova dva događaja otvorili su pitanje da li uSrbiji postoji politička volja da se otkriju svi zločini koje su počinile srbijanska

vojska i policija tokom devedesetih

TOMINA SRBIJA NAMASOVNIM GROBNICAMA



Srbiji politi~ka volja da se istraè svlokacije za koje postoji sumnja da su nnjima pokopana tijela kosovskih Albanacu poku{aju da se sakriju ratni zlo~ini.

Na pitanje da li je iskopavanje Rudnici znak da se prekida dugogodi{njzastoj u otkrivanju masovnih grobnica Srbiji, Nata{a Kandi} iz Rekoma kaè da jiskopavanje u Rudnici pokazuje koliko jTuìla{tvo za ratne zlo~ine odugovla~ilo ta

posao jer je za tu lokaciju znalo jo{ o2010. godine, te da je otvaranje grobnic

posljedica Briselskog sporazuma.“Pominjale su se i druge lokacije koje s

nikada vi{e nisu pominjale niti kao predmeposebnih istraga i ekshumacija popuMa~katice, @elezare Smederevo SartidObili}a, neidentifikovano mesto uz autopuprema Novom Sadu. Pominjala su se joneka mesta gde su bili i boravili povrementokom rata na Kosovu pripadnici Jedinicza specijalne operacije, odnosno ranijCrvene beretke, ali nikada nije ta~no identi

fikovano gde se to nalazi, uglavnom spominjala lokacija u {umama iznad Ni{a da bi tih mesta bilo u delu oko Kon~ulja”kaè Nata{a Kandi}.

Kandi}eva podsje}a na {okantne detaljvezane za masovne grobnice koje je javnos~ula u vrijeme dok je na ~elu Vlade Srbij

bio Zoran \in|i}.“O~evici su videli kako policajci stavlja

ju oko vrata plutaju}ih tela kamenje kako ble{evi potonuli na dno jezera Peru}ac blizini Bajine Ba{te. Na policijskom terenu Batajnici su spaljivana tela, kako bi ih {tvi{e stalo u iskopanu grobnicu... To jstra{no {ta se tu oko nas doga|alo.”

SISTEMATSKO PRIKRIVANJE ZLOÎNA Nakon pronalaènja prve tri lokacij

masovnih grobnica, u kojima je pokopanna stotine Albanaca sa Kosova, nastaje zastoj, kaè Kandi}eva, iako su u to vrijem

pominjana mjesta {irom Srbije.Javnosti je poznat i slu~aj hladnja~e sa tije

lima koja su isplivala iz Dunava 1999. godinePovremeno, u medijima su se pojavljivadetalji o pojedina~nim slu~ajevima, kanaprimjer izjava svjedoka koji je u julu ov

godine pred Tuìla{tvom za ratne zlo~ine tvrdida je bio svjedok spaljivanja tijela kosovskiAlbanaca — èna i djece, u Rudarskotopioni~arskom bazenu Bor 1999. godine.

Do sada su u masovnim grobnicama Srbiji, prema podacima Fonda za humantarno pravo, prona|ena tijela 806 Albanac

Zamjenik tuìoca za ratne zlo~inDragoljub Stankovi} nedavno je rekao dse za grobnicu u Batajnici saznalo gotovslu~ajno, jer je ~ovjek zaduèn za prevole{eva otkrio lokaciju zato {to je birazo~aran jer nije dobio dvosoban stan koj

mu je, kao kompenzacija, za taj posao biobe}an. Taj ~ovjek se, ogor~en zbog propa


IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNA

MASOVNA GROBNICA KOSOVSKIH ALBANACA

Pritisnut Briselskim sporazumom,Aleksandar Vu~i} otkriva zlo~ine

srbijanske vojske i policije




PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI

I dok zvani~ne srbijanskeinstitucije o zlo~inima nadAlbancima {ute, kulturne suodlu~ile da “progovore”.

Ovih dana se u beograd-skim medijima kriti~ki pominjeizlo`ba koja se odràva uBeogradskom kulturnom cen-tru, u Knez Mihailovoj ulici, ucentru grada. Ve~ernje novosti o ovoj izlo`bi govore kao o“albanskoj provokaciji u centruBeograda”, dok Kurir donosinaslov “Albanska propaganda”.

Izlo`ba “Bogujevci – vizuel-na istorija, oma` svimporodicama i `rtvama rata”umjetni~ki je projekat Fatosa,Jehone i Sarande Bogujevcikoji su kao djeca preìvjelimasakr u Podujevu. Kao imnogi drugi umjetni~ki projekti,ona ima politi~ki kontekst. Ali,prije svega je to pri~a o li~nojtragediji, koja rekonstrui{edoga|aj iz marta 1999., kadasu [korpioni pobili 14 ìteljamjesta na sjeveroistokuKosova.

Izlo`ba predstavlja njihovoporodi~no stablo i crno-bijelefotografije onih kojih vi{enema. Ubijeni su u jednomdanu kada su pripadnici [kor-piona upali u dvori{te ku}e ukojoj su se krili.

Za ovaj zlo~in u PodujevuSpecijalni sud u Beogradudosudio je dugogodi{nje kaznezatvora pripadnicima [korpi-ona koji su strijeljali nedu`ne

Albance.

[korpionima nije bilo va`no{to je najmla|e dijete bilo bebaod dvadeset jednog mjeseca,ni to {to je najstarija ènaimala 72 godine. U gomilitijela, leàlo je ~etrnaesteromrtve djece i èna. Dvijedevoj~ice, Saranda i Jehona,koje su tada imale 13 i 11godina, preìvjele su masakr.Njihove majke, dva brata, ses-tra, baka i sedmero porodi~nihprijatelja nisu. Kao i Fatos i jo{dvoje djece iz {ire porodice

Bogujevci, bile su ranjene.Vojska koja je potom do{laodvezla ih je u vojnu bolnicu uPri{tini, gdje su bili izloèninehumanom tretmanu doktorai medicinskih sestara, koji su ihizgladnjivali i traìli od njih da{ute o ubistvima pred stranimnovinarima.

Izlo`ba sadrì autenti~nebolni~ke krevete u kojima sudjeca leàla do kraja rata naKosovu. Zatim, veliku fotografi-

ju Sarande iz tog perioda kojaoslikava traumu, jad i strah tri-naestogodi{nje djevoj~ice koja

je prisustvovala ubijanju njeneporodice i pri tome izre{etanasa {esnaest metaka. Poulasku NATO snaga, uz pomo}britanskih ljekara, ovo trojedjece evakuisano je uManchester.

Uz pomo} Fonda zahumanitarno pravo, novinaraBBC-ja Pare{a Patela ihumanitarne organizacije

Manchester Aid Kosovo,

zapo~eli su borbu za pravdu zanjihove najmilije. Ovo im nijeprvi put da su u Beogradu.Dvije hiljade i tre}e godine, u{lisu u istoriju kao prva djeca kojasu ikada svjedo~ila na su|enjuza ratne zlo~ine, obezbje|uju}idokaze u Beogradu protivnekada{njeg ~lana [korpionaSa{e Cvjetana, koji je za ovajzlo~in osu|en na dvadesetgodina zatvora. Iste godine uKanadi po~inju kampanju zaprivo|enje jo{ jednog pripadni-

ka [korpiona. DejanDemirovi} postao je prvi ratnizlo~inac u istoriji Kanade koji jeizru~en drugoj zemlji. Vratili suse Beograd 2008., da bi svje-do~ili protiv Demirovi}a i jo{~etvorice ~lanova [korpiona.Demirovi} je postao svjedoksaradnik, dok su ostala ~etvori-ca optuèna i osu|ena na podvadeset godina zatvora.

Najava izlo`be, koja jeotvorena 18. decembra, bila jedovoljan osnov za kritike umedijima, te{ke rije~i, pozivanjena o~uvanje nacionalnih intere-sa.

Mia David, v.d. direktoraKulturnog centra Beograda,kaè da je ova izlo`ba uBeogradu planirana dvijegodine.

„înjenica da ovuizlo`bu planiramo ve} dvegodine govori da ne{to nijeu redu. Jer za{to bi ina~estalno imali ose}aj da nije

trenutak? Odgovor je jed-

nostavan. Zato {to nije. Inikada ne}e biti. Dok nepo~nemo da govorimo. I dase slu{amo. Svaki gra|aninima pravo da zna i drugustranu. Istina, bar u ovomslu~aju, ni po ~emu nijesporna. Desio se zlo~in nadalbanskom porodicom naKosovu. Zlo~in je po~inio~ovek sa imenom i prezi-menom, su|eno mu je uSrbiji i osu|en je. Za{to jeonda ovo pipava tema? Kako

moè bilo kakva slojevitost ikompleksnost istorije, i poli-ti~ke i socijalne, da budeva`nija od ljudskih ìvota? Iko je taj ko ima pravo to daodlu~i? Izlo`ba ’Bogujevci –vizuelna istorija’ ne sme bitisporna. Ona je umetni~kiprojekat inspirisan li~nomtragedijom. înjenica da jeporodica Bogujevci spremnada posle svega {tu supreìveli, do|e u Beograd,pogleda nas u o~i, sedne irazgovara sa nama najboljegovori o tome da nije ~itavnarod kriv. Ova izlo`ba jemogla da se desi u Centru zakulturnu dekontaminaciju iliu Reksu, u prostorima o~eki-vanim za ovakav projekat.Va`no je da se desi uzvani~noj instituciji, da kaodru{tvo pokaèmo da smospremni na dijalog. Jer nijedna politika nije va`nija odljudskih ìvota”, kaè Mia

David.

IZLO@BA KOJA JE PODIJELILA SRBIJU

Hrabri Albanci usred Beograda svojom izložbomsvjedoče kako su preživjeli strijeljanje Škorpiona

IZLO@BOM DA TI KA@EMAlbanka Saranda Bogujevci koja jepreìvjela strijeljanje i zadobila 16

rana otvorila je izlo`bu u Beogradu



log dogovora, vratio svojim svakodnevnimaktivnostima. U Batajnici, nekoliko kilo-metara od centra Beograda, na inicijativu

\in|i}eve vlade, nakon ~etiri mjesecaiskopavanja na|eno je preko 750 le{evacivila, kosovskih Albanaca, me|u kojima jebilo vi{e stotina djece i starih. Me|uprona|enim predmetima bilo je cucli, klik-era, nakita, tranzistora, telefonskih imenika,lijekova, mu{tikli…

Istraga u vezi sa masovnom grobnicomna|enom u jezeru Peru}ac kod BajineBa{te, po rije~ima zamjenika tuìocaStankovi}a, pokazala je da su se tokomtransporta vrata kamiona u kojem su bilile{evi otvorila, pa su tijela po~ela da

ispadaju po putu. Voza~a kamiona zaus-tavili su lokalni seljaci, ukazali mu na

“problem” i pomogli mu da sa kolovozaispale le{eve izgura u rijeku. Voza~ je zatimnastavio dalje, prema jezeru, a seljani nazad

na svoje njive, kao da se ni{ta nije desilo.

JEZERO PERU]AC GROBNICA ZABO[NJAKE I ALBANCE

Ina~e, na lokalitetu jezera Peru}ac nateritoriji BiH prona|ena su 372 dijela skele-ta, a na dijelu srpske obale 77 skeletaBo{njaka koji su ubijeni tokom agresije naBiH. Procjenjuje se da Peru}ac krije jo{najmanje 200 tijela ubijenih Bo{njaka.@rtve sa bosanske strane dovezene su izVi{egrada, Srebrenice i Sjeverina. Na srbi-

janskoj strani ovog jezera prona|eni su

ostaci Albanaca ubijenih na Kosovu krajemdevedesetih.

Otkri}a lokacija masovnih grobnicame|utim, ne govore punu istinu o nalogodavcima i izvr{iteljima ovih zlo~ina, organizaciji i mehanizmima koji su bineophodni za ovakve nezamislive poduhvate. U ubistvima, pripremi terena za ukoubijenih, deportaciji le{eva u primarnesekundarne pa tercijarne grobnice, zata{kavanju svih tragova, spaljivanju tijela Trep~i ili topionicama RTB Bor — premsudskim presudama iz Haaga i iz proces

pred doma}im sudovima, stajala je dràvSrbija, njena policija i njena vojska, sa svimsvojim resursima i pomaga~ima, od kojineki i danas obavljaju javne funkcije. Tdràvu, policiju i vojsku danas predstavlja

ju gotovo isti ljudi koji su je predstavljali vrijeme ovih zlo~ina.

Nedavno otkri}e masovne grobnice blizi Ra{ke u Srbiji tretirano je ka pronalazak nekog ne tako zna~ajnog arheolo{kog nalazi{ta. Tuìla{tvu za ratn

zlo~ine nije poduzelo niti jedan korak kak bi pokrenulo istragu o po~iniocima.

Fond za humanitarno pravo na svom sajt je objavilo dosje ”125. motorizovane brigadVojske Jugoslavije“, koje daje uvid u djelovanje ove jedinice Vojske Jugoslavije tokomrata na Kosovu i zlo~ine koji su se dogodili njenoj zoni odgovornosti a u kojima je ub

jeno 1.813 civila kosovskih Albanaca.Dokument je nastao na osnovu izjav

preìvjelih zlo~ina, ~lanova porodic`rtava, vojnih dokumenata, forenzi~ki

izve{taja, svjedo~enja vojnika i oficira V pred Me|unarodnim krivi~nim tribunalomza biv{u Jugoslaviju i druge relevantngra|e. Do danas, ni jedan po~inilac ovizlo~ina nije ka`njen niti procesuiran.

Arsim Gërxhaliu, direktor Odjeljenja zsudsku medicinu Kosova, kaè da postojsumnja da pored prona|ene, na jo{ dvijlokacije u Ra{koj postoji masovna grobnica

“Jo{ uvijek imamo 1.721 nestalu osobi nadamo se da }e se taj broj smanjitMe|utim, ne moèmo da govorimo o brojevima, ali imamo podatke koji ukazuju da s

tu nalazi masovna grobnica u kojoj ima o250 do 450 `rtava”, kazao je Gërxhaliu.


IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNA

U IME OTADŽBINE:U ubistvima, deportacijileševa, zataškavanju svihtragova, spaljivanju tijelau Trepči ili topionicamaRTB Bor, prema sudskimdokazima, stajala je

država Srbija

DJECA KOJA SU PRE@IVJELA STRIJELJANJE [KORPIONA

Fatos, Jehona i Saranda Bogujevci, koji su kao djeca preìvjeli pogubljenje, beogradskojjavnosti su kroz svoju izlo`bu otkrili patnje kroz koje su pro{li



ISTORIJA JEDNE POVIJESTI

Ovih dana se navršilo 150 godina od rođenja nadvojvode FRANJE FERDINANDA,austrougarskog prijestolonasljednika, koji je tragično završio život u Sarajevu,

1914. Naš saradnik istražio je intrigantnu biografiju prijestolonasljednika

FRANJO FERDINAND

PORTRET NADVOJVODE

Postoje ljudi koje istorija u rijetkimi velikim prilikama zna obasjati

posebnim svjetlom, sna`nijimnego {to objektivno zasluùju.Dvije takve li~nosti istorija je

ujedinila u jednom sarajevskom trenutku.To su Gavrilo Princip, mladobosanac koji jeubrzao istoriju svijeta, i sin mla|eg bratahabzbur{kog cara, nadvojvoda FranjoFerdinand. Ro|en prije 150 godina, 18.decembra 1863. nadvojvoda je bio istinskioriginalna i neobi~na li~nost. Tokom{kolovanja najve}i pe~at na njega ostavio jeprofesor istorije Onno Klopp koji je svomu~eniku usadio vjeru u boànsku misijuAustrije i dinastije Habzburga u Evropi.Ova svijest, koja }e biti duboka i ~initicrvenu nit nadvojvodine politi~ke filozofijetog izuzetno pobo`nog ~ovjeka, udvostru-~i}e se kad 1896. postane prijestolona-sljednik. Franjo Ferdinand se okrenuovojnoj karijeri, {to za Habzburge nije biloneuobi~ajeno.

AJA SOFIJA@ivotnu prekretnicu doìvio je u 31.

godini, na jednom balu u Pragu, kad jeupoznao budu}u suprugu. Ro|ena 1. marta1868, Sofija Chotková je odgojena u strogokatoli~koj porodici. Bila je pobo`na,nenametljiva i skromna, a to su karakteris-tike koje su nadvojvodu privukle, {to

mnogo govori o njemu. Njena tananasilueta lijepog obrisa, vedro lice i dubokesme|e o~i u~inile su ostalo. Sofija jepripadala staroj i uglednoj ~e{kojgermaniziranoj plemi}koj familiji iz XIVvijeka, no nije se nalazila na listi porodicakoje imaju pravo sklapati brak sHabzburzima, po principu jednakosti poro|enju (Ebenbürtigkeit ). Kad je FranjoJosif saznao za njihovu vezu, zahtijevao je

da se odmah raskine, zbog “niskog“

plemi}kog ranga budu}e carice. Odlu~nosts kojom je Franjo Ferdinand saop{tio caruda }e sigurno oèniti Sofiju i nijednu drugu,ma kakve posljedice zbog toga trpio, bila jedovoljna da car osjeti kamenu snagukaraktera svog zaljubljenog ne}aka. Tek

posli je godinu dana car je pristao namorganatski brak koji onemogu}ava djeci

pravo naslje|a prijestola. Ceremonijaodricanja odràla se u Hofburgu, carevojrezidenciji u Be~u, u nedjelju 28. juna1900, a dva dana kasnije Sofija i FranjoFerdinand su se vjen~ali van Be~a, kako bi

se tom doga|aju dao {to manji zna~aj. Naceremoniji odricanja bili su svi sa Dvora, navjen~anju niko.

Narednih ~etrnaest godina, sve do smrti,uz stalne vojne obaveze oficira K.u.K.Armije, nadvojvoda se veoma aktivno

pripremao za preuzimanje carske krune.Oni koji su ga upoznali pamtili su ga po

prijekoj naravi i strogo}i, ali i ozbiljnosti,iskrenosti i neizvje{ta~enosti. Uobi~ajena

dvorska gluma bila je neprilagodljiv

njegovom spontanom liku. Glasno jizgovarao ono {to bi mnogi pre}utalAustrijski predsjednik vlade tako bi zna

biti “savr{eni kreten”, a ma|arski “sme}e”Ministar vojni je “babetina bez ki~me”, cijeli kabinet “ogoljele mumije kojimrukovodi duh.” Tokom razgledanja izlo`bslika koju je u Be~u priredio slikar OskaKokoschka 1911, Franjo Ferdinand jekre}u}i se od platna do platna, neprestanglasno i ljutito gun|ao: “svinjarija”, da b

pred predsjednikom Hagenbunda koji ga jdrhte}i pratio, kazao kako “autoru treb

polomiti sve kosti.” Nije mu bila po voljdeviza ispisana na zgradi be~ke secesij“svakom dobu njegova umjetnosumjetnosti sloboda” (Der Zeit ihre KunsDer Kunst ihre Freiheit ) pa se l i~n

pobrinuo da neka velika imena be~kogFin-de-si cle ne postanu profesorina Akademiji, kako ne bi“kvarili omladinu.” Ne trebase onda ~uditi kad Otto

Bio je plahovit, isklju~iv, neodmjeren, brak sa Sofijom

ga je potpuno promijenio

Pi{e: Prof.dr SLOBODAN [OJA


FATALNA POSJETA Iako je upozoravan da je pojetaSarajevu opasna po njega, FranjoFerdinand nije èlio odustati ododlaska u glavni grad BiH



Wagner kaè da je smr}u FranjFerdinanda “bila uklonjena jedina velik

prepreka razvoju i afirmacij i modernarhitekture u posljednjih petnaest godina.”

Franjo Ferdinand je pravio neprijateljskoro svaki dan. Nije volio slobodu mislantiklerikalizam, naprednja{tvo, revolucijerepublike, ustave, modernu umjetnosslobodne zidare, liberale, ulizice, la`ljivce

pangermane, Jevreje, Francuze, Italijane...iznad svega Ma|are. Car Franjo Josif ~est

je bezuspje{no upozoravao svog ne}aka don cijeni njegovu iskrenost i otvorenost, ada mora biti odmjereniji i dovesti u sklali~ne animozitete i op{ti interes. FranjFerdinand ga nije mogao poslu{ati jer nij

bio ~ovjek kompromisa. Postavlja se zaist pitanje {ta bi se dogodilo da je postao caOsim {a~ice njemu bliskih ljudi, ogromnve}ina drugih, na svim stranama, imala jrazlog da se ozbiljno zabrine. „Kad jpostanem vrhovni komandant, radi}u on{to mi je volja i te{ko onome ko se tom

bude protivio: sve }u ih dati postrijeljati“govorio je nadvojvoda. Sigurno je da b promijenio mnogo toga jer nije znamirovati, ali svoju narav te{ko. I zato s

mnogi u Habzbur{kom carstvu odahnukad je ubijen. Me|u nekima }e istorij

jednog dana mo`da prona}i i nevidljivosau~esnika u organizaciji atentata.

@ivot Franje Ferdinanda u Sofijino blizini, me|utim, iznjedrio je jednosasvim drugog i blagog ~ovjeka: “Najbolj

{to sam u ìvotu uradio je brak sa SofijomOna mi je sve, supruga, savjetnica, lije~nikdrug, moje blaènstvo.“ Njihova zajedni~ksmrt je logika sudbine koju su neodvojivspojili. Koliko je nadvojvoda u spoljnomsvijetu bio eksplozivan, toliko je taj vulkaznao utihnuti u intimi porodi~nog ognji{taraju koji je sam stvarao i stvorio: „Kad svratim u porodi~ni krug poslije dugog mu~nog radnog dana i kad vidim svojènu kako {ije okruèna djecom koja sigraju, svaka najmanja briga ostane izvrata. Tek tada osjetim pravu sre}u koja mokruùje.“ Zato je stalno s njima i poklanj

im svu pa`nju i ljubav. Djeca ga se sje}aj

3

FRANJO FERDINAND, NADVOJVODA


CARSTVO OSUÐENONA PROPAST:Nimalo statičnikonzervativac, FranjoFerdinand bio je savršen

simbol jednog carstvakoje je ulazilo u XX vijek,a funkcionisalo kao davrijeme ide unatrag

NERASKIDIVA VEZA Uprkos protivljenju cara, Franjo

Ferdinand oènio se Sofijom, skojom je imao skladan brak



kao primjernog oca kakav se samo poèljetimoè. Prema bliskim ljudima bio je ina~eveoma briàn. Svome glavnom slugi uo~ipolaska za Sarajevo dao je zlatan sat, uzmolbu da dobro pazi na Sofiju i djecu akose njemu ne{to dogodi. Kad je pucao uFranju Ferdinanda, Gavrilo Princip nije nislutio da je ubio ~ovjeka koji je bio iskren,principijelan, odlu~an i nepokolebljiv kaoon i mladobosanci. Obojica su tako|e bilinesalomivi individualisti koji ~vrsto vjerujuu ono {to rade i koji nikad ne razmi{ljaju oposljedicama svojih djela po njih li~no.

OJ, NADVOJVODO FERDINANDELjubav i porodi~na toplina bile su

ujedno najbolji lijek za sve udarce koji su~ekali Sofiju i Franju Ferdinanda. âk injihovoj sahrani 1914, kao i na vjen~anju1900, prisustvovalo je tek nekoliko ljudi.Visoko aristokratsko dru{tvo nikad nijeoprostilo nadvojvodi {to se oènio osobomkoju voli. Na svim javnim manifestacijamau Hofburgu morali su biti odvojeni. Istotako, kad idu u Operu ili Burgtheater, Sofijanije mogla sjediti u carskoj loì. Ovaokrutna odijeljenost mo`da obja{njava oneretke koje je ispisao Stefan Zweig: “êstosam ga posmatrao u pozori{tu. Sjedio bi usvojoj loì, krupan i snaàn, hladnih,uko~enih o~iju, ne uputiv{i gledali{tu nijedan jedini ljubazan pogled, niti ohrabriv{iumjetnike srda~nim pljeskom.”

Nimalo stati~ni konzervativac, FranjoFerdinand bio je savr{en simbol jednogcarstva koje je ulazilo u XX vijek, afunkcionisalo kao da vrijeme ide unatrag.

Zato je Austro-Ugarska u istorijskomsmislu na Balkanu predstavljala anomaliju ianahronu tvorevinu koja je brojnimnacijama oduzimala slobodu i pravo navlastiti ìvot. êsto se govori kako bi

Franjo Ferdinand, da je postao car, pretvorio Dvojnu Monarhiju u trojnu, gdje bi tre}u jedinicu ~inile ujedinjene Slovenijai Hrvatska. O ideji trijalizma nadvojvoda je

sporadi~no i povr{no razmi{ljao prvigodina XX vijeka. Ideju nije naknadnrazradio, a 1910. definitivno ju je napustio

Nije ostalo do kraja jasno da li bi tu bil

priklju~ena i BiH. Koliko mi je poznatoona nije bila predmet posebnih nadvojvodinih razmi{ljanja i analiza, ali je zatFranjo Ferdinand danas u BiH predmemnogih rasprava i sporova na koje se ovdjmoramo osvrnuti jer vi{e nego {to mislimodre|uju na{ dru{tveni ivot.

Istina je da je austro-ugarska ~etrdeseto

godi{nja (1878-1918) uprava ostavila Bosni Hercegovini respektabilno naslje|eIstorija je ve} zabiljeìla to dobro djelo. Asve {to je Austro-Ugarska kod nas izgradili unaprijedila, uradila je isklju~ivo sebi zbog sebe. Sa~uvala je kmetske odnose tako mnogima oduzela dostojanstv~ovjeka. Svjesno je zatrovala na{me|ureligijske odnose kako bi lak{ukorijenila svoju kolonijalnu vlasProvodila je prozelitizam tre}e po brojnosreligije u BiH, a dvije ostale {ikaniralaZabranjivala je {to je stigla, a pobune

{trajkove krvavo je gu{ila. Slobode nije bilili se do nje mu~no dolazilo, a jo{ manje j


ISTORIJA JEDNE POVIJESTI

Franjo Ferdinand uglavnom nijepodràvao ideje armijskih krugova ovojnim napadima na Italiju ili Srbiju. To,ipak, ne zna~i da je bio pacifista. Bio jeprotiv rata, ali sve dok se carska armijapotpuno ne reformi{e i opremi. Kao~ovjek britka i bistra uma, imao je smislaza sintezu i povezivanje stvari. Predvidio

je fatalnost velikog sukoba pa je zato

1913. kazao: „Nikad ne}u ratovati sRusijom. Sve }u uraditi da gaizbjegnem jer bi takav rat zavr{ioru{enjem dinastije Romanova iliHabzburga, a vjerovatno i jednih idrugih.“ Ili koji mjesec kasnije: „Zarcarevi Austrije i Rusije moraju jedandrugog da uklanjaju s prijestolja iotvaraju put u revoluciju?!“

RAT I MIR

„Ne smije se ratovati protiv Rusije“

POSMRTNA POVORKA Franjo Ferdinand i njegovasupruga Sofija pokopani su

zajedno u dvorcu Artstettenu Austriji



bilo pravde. To je po~etkom XX vijekaprirodno izazvalo revolt dijela mladegeneracije svih vjera u BiH. Onda{njojomladini koja nije nasjela na austro-ugarsku politiku njegovanja netolerancije imr`nje mnogo vi{e su zna~ili sloboda,pravda i bratski odnosi nego elektri~nitramvaj, bajne palate i zvuci valcera, makako oni divni bili. Omladina koja je tu|inadoìvljavala upravo kao tu|ina propagiralaje oslobo|enje, dijalog i saradnju u BiH, te

duhovno i politi~ko povezivanje najugoslovenskoj teritoriji.

Spontano osje}anje srodnosti i bratstvtada{nje mladeì ne{to je {to danas n

postoji u BiH, a tome navodno o~ajni~kteìmo. Pa za{to onda bacamo kamenje none koji nam danas mogu i moraju bimodel me|ureligijske bliskosti? Da li zbo

potrebe odràvanja unutra{nje politike kojse zasniva na podjelama ili zboiracionalne potrebe dodvoravanja na{imnekada{njim okupatorima koji su nazavadili i ubijali na{u djecu? Nismo josvjesni koliko je odnedavna austronostalgija u BiH jedan lo{, nedostojan

poguban politi~ki projekat, te koliko se onuklapa u dezintegrativni ton koji u na{ozemlji prevla|uje ve} 20 godina. Tako jeideja obnavljanja vi{e od osam metarvisokog spomenika Franji Ferdinand

projekat nemudrih i nedobronamjerniglava. Da je an|eo i svetac, FranjFerdinand ne moè imati spomenik Sarajevu jer nas ni~im nije zaduìo. Kad bkod nas postojao gram dràvni~ke pameti

mudrosti, umjesto spomenika FranjFerdinandu, podigli bismo zajedni~kspomenik Gavrilu Principu, MuhamedMehmedba{i}u i Ivanu Kranj~evi}u. Oni s

primjer tri mladobosanska brata koji nikadnigdje nisu pravili ni vidjeli razliku me|sobom. Naprotiv. I umjesto da se

ponosom sje}amo ovih sjajnih mladi}a duha koji su oni izgradili, duha koji namoè spasiti, mi ih luda~ki ubijamo drug

put. Dodu{e, da bismo bili svjesnvrijednosti onda{nje omladina, mora

bismo biti barem malo bolji nego {t

jesmo.


FRANJO FERDINAND, NADVOJVODA

Iza Sofije i Franje Ferdinanda ostalo jetroje djece, ro|enih 1901. (Sofija), 1902.(Maksimilijan) i 1904. (Ernst). Ako ni{ta,onda zbog ubistva oba roditelja nedu`ne

maloljetne djece, nije primjereno GavrilaPrincipa nazivati herojem. To je, uostalom, i jedan od razloga za{to je sam Princip traìoda ga niko takvim ne smatra, jer to {to jeuradio bilo je mnogo vi{e hrabrost negoherojstvo. Poslije mnogo godina, sudbinenadvojvodine djece i Principa su sepovezale u vrtlogu novih svjetskih nemira.

Kad su marta 1938. Hitlerove trupe pripojileAustriju njema~kom Rajhu, Gestapo je,nimalo slu~ajno, za manje od 24 sata odveoMaksimilijana i Ernsta u Dachau, oduzev{i

im imovinu. Znalo se da su ostali vjerninesimpatiji prema pangermanima njihovogslavnog oca i to su morali platiti. A kad suHitlerove trupe u{le u Sarajevo 1941,odnijele su mu kao poklon za ro|endantablu na kojoj je pisalo “Na ovom istorijskommjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu naVidov-dan 15. (28.) juna 1914.”

HITLER, NADVOJVODINI SINOVI

Princip je isti, sve su ostalo nijanse

BROJNE KONTROVERZE:BiH nije bila predmetposebnih nadvojvodinihrazmišljanja i analiza, alije zato Franjo Ferdinanddanas u BiH predmetmnogih rasprava isporova

HAP[ENJE ATENTATORA Gavrilo Princip i ostali atentatoripohap{eni su vrlo brzo nakon atentata



CUM GRANO SALIS

HRABRO OKRE^U]I NOVU STRANICU @IVOTA Damir Mulaomerovi} imenovan je za trenera OKK Sloboda u

trenucima kada je ovaj veliki ko{arka{ki klub bio drugoliga{



S portska Tuzla opet je na nogama!U dvorani SKPC-a Mejdan i -

bukvalno. Jer, Sloboda se budi,nakon vi{egodi{njeg sna. Mislimona ko{arka{ki klub iz “grada na

zrnu soli”, koji se zbog nagomilanihdugova i nestru~nog rukovo|enja prijenekoliko godina morao ugasiti da bi seponovo upalio, zato {to drugog rje{enja,naprosto, nije bilo. Registrovali su se kaoOKK Sloboda , nekada su bili KK Sloboda Dita , i krenuli sa dna. Odnosno, ponovo supo~eli u segmentu takmi~enja koji se

odvajkada zvao fildàn liga. Ove sezoneSloboda je trebala igrati u drugoj, odnosnoA-1 ligi Bosne i Hercegovine, ali im jeBrotnjo iz îtluka, iz nekih svojih razloga,da sada ne ulazimo u to, ustupio svojemjesto u prvoliga{koj konkurenciji. Naposljednjoj utakmici koju su odigrali uMejdanu , prije desetak dana, pobijedili suprvoplasiranu Mladost iz Mrkonji} Grada,a utakmici je prisustvovalo pet hiljadaposjetilaca. Golemo!

ZA POÊTAK - “BOSNA”I ~ast svima, ali za bu|enje iz

vi{egodi{njeg sna i kluba i publike, pa akoho}ete i tog grada, najzaslu`niji je trener Slobode Damir Mulaomerovi}, tuzlanskasportska legenda, playmaker koji je igrao unekim od najva`nijih evropskih klubova.

No, kasnije }emo u ko{arka{kuEvropu, neka nas jo{ malo ovdje.Konkretno, u pizzeriji Heartland uTuzli, kod Damirovog prijateljaIbrahima Popare, dan prije nego{to }e Sloboda u Kaknju odigratiutakmicu 9. kola sa istoimenimtimom, i opet pobijediti. Trenutno suTuzlaci u Ligi 12 drugi na tabeli. “Kadasmo igrali protiv Mladosti publika se idefinitivno digla na noge. Na kraju krajeva,u Mejdan je do{lo pet hiljada ljudi. A nama

je, naravno, i{la u prilog ta atmosfera.Ostvarili smo mo`da i najbitniju pobjedu uovoj sezoni, jer pobijedili smo najbolji timu dosada{njem dijelu Lige 12 . Ku}i ihrijetko ko moè dobiti, a u gostima su do

sada pobje|ivali sve osim nas. To je spojmladosti i iskustva koji je stopljen u jednufinu pri~u. I meni nije iznena|enje njihovdosada{nji rezultat. Imaju u ekipi, recimo,Aleksi}a, izuzetno talentiranog ~lanakadetske reprezentacije BiH, koji sa{esnaest godina igra vrlo zrelo. Ako sve

bude i{lo po nekom planu, ~eka ga ozbiljnako{arka{ka karijera”, obja{njava Mulaome-rovi}, a mi ga onda pitamo kakav Sloboda ima “spoj” i {ta je on zatekao u tom klubukada ga je preuzimao u pauzi izme|u pro{lei ove sezone, mada je na nagovor

predsjednika OKK Sloboda Aida Bebi}a u

ovaj projekat bio uklju~en jo{ od ljeta pro{le godine kao savjetnik: “Aid Bebi} je bio hrabar. Svi smo mi bili vezani za tajklub, kojeg nije bilo lako ugasiti, podvu}icrtu, a zatim krenuti u neku novu pri~u. A

ove godine stvari su se kod naodvijale ekspresnom brzinom. Jsam fakti~ki imenovan treneromdrugoliga{a. A onda su nam ljudiz Brotnja dali svoje mjesto Ligi 12 , na ~emu im se ovom

prilikom javno zahvaljujemMorali smo brzo reagovati, doves

neke igra~e, poslagati kockice... Sigurnnismo razo~arali, a rezultati koje smo dsada postigli i puna dvorana definitivno sdokaz da smo povla~ili dobre potezeSada{nja ekipa Slobode je talentovanavrijedna i ve}inom je sastavljena od igra~sa ovog na{eg, tuzlanskog podru~jaProsjek godina je 24, 25. S tim da imamonekoliko klinaca koje polako ubacujemo

igru.”Pro{le sedmice Goran Bregovi} nam jgovorio o fenomenu rodnog grada, te kak

jo{ nije pro~itao da je nauka objasnil“patologiju” ~iji je uzrok mjesto ro|enjadok su posljedice “trajne”. DamiMulaomerovi} se pro{le godine vratio Tuzlu. “Znam o ~emu Bregovi} pri~a. Jnikada nisam ni oti{ao iz Tuzle. Mojroditelji su ovdje, rodbina, prijatelji, imamstan u Tuzli, tako da sam stalno dolazioVjerovatno u ovom trenutku ne bih n

prihvatio projekat koji se ne de{ava u momrodnom gradu. Moji Tuzlaci su mi ponudi

da radim i potpuno su stali iza menePogotovo {to sam od prolje}a pro{lgodine, kada sam prestao igrati, razmi{ljao tome {ta bih mogao raditi, a da je direktnvezano za ko{arku, s obzirom da je taj spo


POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA.

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “SB”

Najveći “krivac” što se košarka vratila u Tuzlu na velika vrata, i to ona u SKPC-u“Mejdan”, je nekadašnji vrhunski košarkaš a danas trener OKK “Sloboda” DAMIRMULAOMEROVIĆ; posjetili smo ga u rodnom gradu i razgovarali s njim o igračkoj

karijeri i trenerskim ambicijama

“Kada sam dobio poziv da igram za reprezentacijuBiH bilo je ve} kasno; nakon utakmice BiH - Hrvatska

29. novembra 1997. u grad me izveo

Ismet Bajramovi} ]elo!“

DAMIR MULAOMEROVIĆ

NJEGOV GRAD, NJEGOV KLUB:“SLOBODA” TUZLA!



moje ìvotno opredjeljenje. @elio sam,jednostavno, ostati u ko{arci. Bilo je nekih

kombinacija, me|utim ni{ta {to bizadovoljilo moje ambicije. Pa samprihvatio da u Slobodi prvo budemsavjetnik, a sada i trener. Neiskusan sam utrenerskom poslu, tek po~injem, tako dasam okrenuo neku svoju novu ko{arka{kustranicu. Ali, nisam tu odluku donio prekono}i. Dugo smo sjedili, razgovarali,analizirali. Me|utim, to {to sam kasnijedoìvio, tu atmosferu i emociju u Tuzli,dokaz je da sam ispravno postupio. A to jenajmanje {to mogu dati svom klubu i svomgradu.” Gradu gdje je i po~eo treniratiko{arku... Nakon {to je prvo trenirao

fudbal, {to je za bosanskog dje~aka inormalno. “Fudbal sam po~eo igrati ispredmoje {kole Dèmal Mani} . Pa, onda okolo,na raznim terenima, znate kako to ide. Ali,tek kad sam do{ao do ko{arke shvatio samda je to - to, moja strast, ljubav. Dakle, sveono {to ide uz svakodnevne treninge,utakmice, uli~ne baskete...”, veli Damir Mulaomerovi}.

Kadet i junior Slobode na{ sagovornik je bio u najslavnijem periodu tuzlanskeko{arke. @enski ko{arka{ki klub Jedinstvo Aida bio je 1989. prvak Evrope, a Sloboda Dita je bila dobro organizovan klub saodli~nom ekipom, u kojoj su igraliStojkovi}, Lisica, Videka, Vukovi},Mitrovi}... sa trenerom Borom \akovi}emna klupi. “Bila je to sjajna ekipa! A ja samimao sre}u da ~lan te ekipe budem jo{ kaojunior. Prihvatili su me i pomogli mi. Biosam najbolji junior Bosne i Hercegovinedva puta, 1991. Sloboda je bila juniorskiprvak Jugoslavije, dodu{e bez Hrvatske iSlovenije, a ja sam bio progla{en najboljimigra~em, pa me je zbog toga Boro \akovi}i pozvao u prvi tim. A prvu utakmicu zaSlobodu sam odigrao u Tuzli protiv Bosne ,

u sezoni 1991./1992., kada smo u punojdvorani pobijedili. âst mi je {to me

trenirao ~ovjek koji je imao hrabrosti da n prvoliga{ki parket po{alje sedamnae

stogodi{njeg ko{arka{a. Boro \akovi} j bio izvrstan pedagog i ko{arka{ki stru~njakto nisam rekao ja ve} Aca Nikoli}, otamoderne ko{arke, i vje~no sam mzahvalan. Sje}am se, kada mi je rekao du|em u igru protiv Bosne, problijedio samVidimo se s vremena na vrijeme

prisje}amo tih divnih godina. Moramspomenuti i ljude koji su se brinuli omladinskom pogonu Slobode : Omer Kabi Sead @uni}, koji naàlost vi{e nisu me|nama, kao i Pajo Jovanovi} i EsaKaramovi}“, kaè Damir.

U Tuzli je do~ekao i po~etak rata, {to j

44

CUM GRANO SALIS

Damir Mulaomerovi} ro|en je u Tuzli,19. septembra 1974. godine. Bio je ~lan~etiri evropska ko{arka{ka prvaka:Cibone , Reala, Olympiakosa i Panathinai- kosa i ~etiri puta uzastopno je igrao na

Final Fouru .Sa Panathinaikosom je 2002. postaoprvak Evrope, a sa Cibonom je osvojio pettitula prvaka Hrvatske. Igrao jeMulaomerovi} jo{ i za Slobodu Ditu ,naravno, potom za Fortitudo , Efes Pilsen ,Snaidero , PAOK, Panellinios i Bruesu , akarijeru je na prolje}e pro{le godinezavr{io u KK Zagrebu .

U Tuzli ima sportske i porodi~ne, a uZagrebu trenutno samo porodi~neobaveze. Oènjen je Melisom Hadì-mustafi}, nekada{njom ko{arka{icomJedinstva Aide , sa kojom ima dvoje djece:

Farah i Zoi.

IMPRESIVNA KARIJERA

Član četiri evropska košarkaškaprvaka


KAO FENIKS IZ PEPELA:

“Svi smo mi bili vezani zaSlobodu , koju nije bilolako ugasiti, podvući crtu,a zatim krenuti u nekunovu priču; a ove godinestvari su se kod nasodvijale ekspresnombrzinom”

I ON JE BIO “REALOVAC”Damir Mulaomerovi} pored svog dresau pizzeriji Heartland u Tuzli



zvani~no bio 15. maj 1992. godine. Tuostaje sve do 10. oktobra iste godine.

BIO I OSTAO PROFESIONALACU njegovoj biografiji, koja se moè

pro~itati na Wikipediji , pi{e da iz Tuzleodlazi u Zagreb i potpisuje za Cibonu . [to ijeste ta~no, ali ne pi{e da je taj put vodiopreko Splita. Trebao je potpisati za KK Split , nekada{nju Jugoplastiku i Pop 84 ,gledali su ga na jednom turniru prije rata utom gradu Spli}ani, ~ak je Damir imao i

neku vrstu ~etverogodi{njeg ugovora snjima. Me|utim, sve {to vrijedi u miru uratu se uglavnom ne po{tuje. Od @enevske konvencije pa do ko{arka{kih ugovora.“Dva dana putovanja, gasi svjetla, pazisnajper, ma ne znam ni ja vi{e kojim smosve putevima do{li do Splita. Trebalo bi mipuno vremena da vam sve to ispri~am. Nakraju, nakon velikih peripetija, stièmo uSplit. Poznati jugoslovenski ko{arka{kisudac Zdravko Kurili}, koji je iz Tuzle,posredovao je u tom dogovoru. Me|utim,mojim dolaskom tamo ne{to se zaista

~udno desilo. Kasnije sam i saznao {ta, aline bih sad o tome. Uglavnom, moj otac i ja

ostali smo na ledu, ni naprijed ni nazad, a~elne ljude Splita nismo ni vidjeli. Ipak,imao sam poziv i od Pepsija Boì}a, dado|em u KK Zagreb . ôvjek koji nas jevozio trebao je putovati u Osijek, pa nas jadovezao do Zagreba. I to je bilo jedno te{ko

putovanje. U me|uvremenu je ZdravkoKurili} nazvao predsjednika Cibone BoùMili~evi}a i rekao mu: Imam jednog malog za Tebe . Do{ao sam na trening Cibone ,odigrao jedan na jedan s nekim Anti}em,

poderao ga valjda iz revolta, a oni su mi

samo rekli: Ti mali ostani u Ciboni ”, prisje}a se Mulaomerovi}. I, malo je ostao,{est sezona! U Ciboni su ga treniraliAleksandar Petrovi}, Sre}ko Medvedec,Jasmin Repe{a. “Bilo je tu svega! Punotreninga, neprospavanih no}i, rata uBosni...” Zagreba~ki ko{arka{ki radnici utom ratnom periodu, pisali smo o tomenedavno, maloprije spomenuti Mili~evi},Petrovi}, Boì}, ali i aktuelni predsjednik HDZ-a i tada{nji predstojnik Ureda

predsjednika Sabora Republike HrvatskeStipe Mesi}a i dopredsjednik KK Zagreb

Tomislav Karamarko, te ~lan Hall Of Famea Mirko Novosel pruìli su, malo li je

re}i, nesebi~nu podr{ku Ko{arka{komsavezu BiH , pa tako i Mulaomerovi}uStoga se ne treba ljutiti na Damira {to j

pristao igrati za reprezentaciju Hrvatske pogotovo zato {to od KS BiH nikada nijdobio zvani~ni poziv za nastup zreprezentaciju na{e dràve. Jeste, ali tada j

bilo kasno. Bilo je to, blago re~eno, te{kvrijeme. Pa je tako do{ao i taj 29. novemba1997., kada su reprezentacije Bosne Hercegovine i Hrvatske u Skenderijodigrale kvalifikacioni me~ za odlazak nEvropsko prvenstvo u Francuskoj, dvijgodine kasnije. A Damir je u kultnosarajevskoj dvorani do~ekan... Znate vekako. “Ja sam tu pri~u davno ispri~ao i vi{se ni ne èlim vra}ati na to. Nikome ni{tne zamjeram. Bio sam profesionalac i radisam i igrao najbolje {to sam mogao. Ali, nide uvijek sve onako kako bi ~ovjek nekadèlio i volio. A ono {to se tu no} de{avalo Skenderiji bilo je samo u kontekstu tovremena. Bilo je i puno toga {to nije z

novine. Jo{ jednom }u re}i: bio sam i osta profesionalac. Ipak, nije bilo lako, jer sam pored svega prehranjivao i svoju porodicu Tuzli. Me|utim, sve sam to arhivirao”tvrdi Damir Mulaomerovi}. Nakon {to jutakmica u Skenderiji zavr{ena reprezentativci Hrvatske vratili su se u HoteHoliday Inn. Me|utim, Damir je tu novi|en u diskoteci Senator u Strossmayerovoj ulici : “Po mene i mog saigra~a

prijatelja Slavena Rimca do{ao je rahmetIsmet ]elo Bajramovi}, da nas izvede grad. I, bilo mi je lijepo tu no} u Sarajevumoram vam priznati!” Zadovoljan je igrom

reprezentacije BiH na Evropskom prvenstvu u ko{arci koje je u Sloveniji odigranove godine: “Mislim da igramo ~ak i boljnego {to neki ljudi misle. Pogotovo {tdolaze neki novi igra~i. Recimo, JusuNurki} ve} sad treba da participira u ekipi

Kada po kvalitetu izdvaja ko{arka{koji su igrali na njegovoj poziciji, a to j“jedinica”, na prvom mjestu je Sa{\or|evi}, a zbog Draèna Petrovi}a j

po~eo igrati ko{arku. Ipak, Mulaomerovi pro{le godine kraj svoje igra~ke karijernije ozvani~io spektaklom kao {to je t

prije nekoliko godina priredio \or|evi}Beogradu, mada je Tuzlak igrao u ve}em broju slavnih evropskih ko{arka{kiklubova od Beogra|anina. Da je Damir nopro{taj pozvao barem pedeset postigra~a sa kojima je zajedno igrao u svojokarijeri, bio bi to istinski ko{arka{k

praznik. No, umjesto opro{taja vratio se Tuzlu i krenuo u novu avanturu. Trener jSlobode , koja treba biti u bosanskohercegova~kom ko{arka{kom vrhu. Zat

poèlimo sre}u i njemu, i njegovom klubui njegovom gradu. Tuzli, gradu sporta. U

kojem je, uostalom, ro|en i MirzDeliba{i}.


POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA.

U sezoni 2002./2003. DamirMulaomerovi} je bio ~lan uReala iz Madrida.

Po dolasku u glavni grad [panije ipotpisivanju ugovora za najslavniji od svihklubova, na press konferenciji je njihovunovu akviziciju predstavio sportski direktorJorge Valdano, slavni igra~ Reala ireprezentacije Argentine: “Na presskonferenciji sam rekao da sam u Real do{aoposlije dva najbolja evropska igra~a ikad -Mirze Deliba{i}a i Draèna Petrovi}a. Mislimda su se u tom trenutku svim prisutnimzacaklile o~i. I jo{ sam rekao da sigurno ne

mogu dosti}i njihovu slavu, ali je sigurno dase mogu truditi. Ne vjerujem da }e ijedan

igra~ u Realu dosti}i slavu Mirze Deliba{i}a!Kin|eta su u Madridu, naprosto, oboàvali.Za mene je impozantna ~injenica to {to je priodlasku iz Reala izjavio da je, lupam,postigao dvadeset i osam poena protiv,valjda, Granade , i da zbog toga vi{e nijeigra~ za Real . Ta re~enica je toliko

jednostavna, a opet toliko te{ka. Jer, on je zaReal postizao po ~etrdeset i vi{e poena. IDraèn je kao i Mirza bio genijalac,boànstvo, ali malo manje od Kin|eta!”

KIN\E I DRA@EN

Dva genijalca, dva madridskabožanstva

“REALOVI”

GENIJALCIMirza Deliba{i} iDraèn Petrovi}



Pro{lo je dvadeset godina otkako je

knjièvnik i dramski pisac, Trav-ni~anin R usmir Aga~evi}, na pis-ao svoju prvu pripovijetku o

jednom Sefardu iz njegovogrodnog grada. Zvao se Moses Chavio ipri~a o njemu prva je od ukupno dvanaest otravni~kim Jevrejima, koliko ih je u knjiguSnovopri~e o Sefardima i A{kenazima travni~kim uvrstio Aga~evi}.

NA PUPKU ÛDESNE BOSNEKnjiga koja je objavljena prije mjesec i

po u izdanju KDBH Preporod iz Zagrebado sada je ve} imala desetak promocija uBosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a nedavnoi u ê{koj Republici. Njen autor kaè namda mu nije lako odgovoriti na sve pozive za~itanja koje posljednjih sedmica dobija izgradova i dràva {irom svijeta... I to s

razlogom, jer rije~ je o zaistavrijednom, zanimljivom i neobi-~nom djelu u kojem, kroz pri~e u kojima se prepli}u

stvarnost i ma{ta, istorijai fikcija, san i java,

po prvi put otkrivamo detalje iz ìvotatravni~kih Jevreja izme|u dva svjetska ratai njihove ìvopisne povijesti.

„Cijelog ìvota sam slu{ao pri~e,anegdote o Jevrejima iz mog grada, odrastao

sam uz njih, tako da mi je nekako i prirodnodo{lo da pi{em o tome“, kaè Rusmir Aga~evi}. „@ivio sam u jednoj mahali kojase zvala Glavica i porodi~no smo imali vezes Jevrejima. Supruga mog amidè je bilaJevrejka, a moja baka Aurora Simoni bila jeudata za Jevreja ~ija je obitelj do{la u Bosnuiz Poljske. Tako sam se od bake i djeda udjetinjstvu naslu{ao mnogih pri~a. U graduTravniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so,bra{no i voda za kruh, a Jevreji subili }urekot na tomkruhu...“, pri~aAga~evi}.

I nakon {to je prije dvije decenijnapisao prvu pri~u, druge su se nekak

po~ele same od sebe otkrivati... Ipak, put dnastanka knjige trajao je dugo i nije binimalo lagan. Trebalo je otkriti brojn

detalje iz ìvota „junaka“ svake pri~e provjeriti ih po nekoliko puta, istraìarhivsku gra|u, prona}i brojne bliè daljnje ro|ake, razgovarati sa starosjediocma Travnika, istori~arima...

„Jednim dijelom sam podatkprikupljao iz dostupniharhiva, pa sam onda slao

RUSMIR AGAÊVI]

Pi{e: MAJA RADEVI]

U izdanju KDBH „PREPOROD“ iz Zagreba objavljena je knjiga „SNOVOPRIČE OSEFARDIMA I AŠKENAZIMA TRAVNIČKIM“, autora RUSMIRA AGAČEVIĆA koji u

dvanaest pripovijetki opisuje život Jevreja iz Travnika u periodu između dvasvjetska rata; o ovom jedinstvenom, nesvakidašnjem djelu koje je nastajalo pune

dvije decenije, za „SB“ govori dramski pisac i književnik Rusmir Agačević

OBITELJSKI ALBUMTRAVNIČKIH JEVREJA



upite raznim ljudima koji se baveodre|enim temama, traìo adrese ro|aka ipotomaka... Recimo, kad sam pisaopripovijetku o jednom doktoru, dobio samadresu njegovog praunuka u Tel Avivu i onmi je dao dosta informacija, a i kad sepro~ulo da pi{em knjigu, ljudi su mi se samipo~eli javljati“, govori Aga~evi}. „Bio je toprili~no mukotrpan posao, jer svakuinformaciju sam provjeravao iz najmanje triizvora i u knjizi su samo oni podaci u kojesam bio sto posto siguran. Konsultovao sami stru~njake, istori~are kako bih saznao {tovi{e o ìvotu Jevreja tog doba - od ~ega suìvjeli i ~ime su se bavili i kakva se hranana njihovim ognji{tima kuhala, pa do togakoje su ivotinje na Vla{i}u obitavale u tomperiodu... Mislim da sam uspio otvoritimnoge spoznaje, vrata i pendère prema tojna{oj pro{losti.“

Sefardi koji su do{li u Bosnu, protjeraniiz [panjolske, uglavnom su bili zanatlije, anegdje u osvit Prvog svjetskog rata u

Travniku su se pojavili i A{kenazi. Oni suuglavnom bili intelektualci, ljekari...Aga~evi}eve pri~e, premda se temelje se naistorijskim ~injenicama i stvarnim doga-|ajima, „zamotane“ su u jednu fantazma-goriju koja ih i ~ini tako nesvakida{njim,pomalo misti~nim i nadrealnim, aliistovremeno iskri~avim, dje~je ma{tovitimi emotivnim. Odatle i naziv „snovopri~e“,koje su ne{to poput poezije u prozi,obja{njava autor.

Snovopri~e Rusmira Aga~evi}a predta-vljaju jedinstven „obiteljski albumtravni~kih Jevreja, ali i puno {ire, jer nije

mogu}e ni jedan bosanski naroddijakronijski promatrati bez spominjanjazajedni~kih kulturolo{kih i inih, uglavnomìvotodajnih interakcija“, zapisao je upredgovoru urednik izdanja, Filip MurselBegovi}: „Ovo nije samo knjiga obosanskim Jevrejima, ovo je knjiga i otravni~kim Bo{njacima i Hrvatima iSrbima. Ovo je knjiga o svim Travni~animai vezirskom gradu podnu Vla{i}a gdje jepo~etkom 20. stolje}a bilo hiljadu dvjestomalih ku}a, gdje se 6.790 stanovnika napupku ~udesne Bosne odmara, i potrbu{ke

leì u gradi}u nalik izgraviranoj dèzvi ioslu{kuje zvukove koji }e im bez ikakveùrbe, zijevaju}i donijeti potih i naravan...“

U razdoblju o kojem pi{e Aga~evi},izme|u dva svjetska rata, u Travniku je poimenu bilo registrirano oko 450 Jevreja. Toje, dakle, bilo negdje oko 70 familija,odnosno oko 60 prezimena Sefarda iA{kenaza. Iza njih je u Travniku i me|u

Travni~anima ostalo bezbroj zna~ajnihuspomena, ali i gra|evina, fabrika, poput

prve bosanskohercegova~ke tvornice {ibicaAlkalaj i comp. Dolac koju je osnovao IsakSalom, u Travniku poznat kao „{e{-be{Babo“ ({e{-be{ - igra tavle, op.a.). Isak Salom bio je najbogatiji Sefard kojeg jeTravnik zapamtio, a ostao je upam}en potome {to je kao radnike u svojoj tvornicizapo{ljavao siroma{ne pomaù}i im na tajna~in da zarade za ìvot, „nimalo se ne

osvr}u}i kojem narodu pripadaju i u kojeBoga vjeruju, od njih je o~ekivao sammarljivost i ~estitost.“ Tu su i vje{tzanatlije, travni~ki limari Abraham i JishaAltarac, pa Mo{ko Salom, sin Mordehajevkoji je imao kroja~ku radnju u Parizu, i IzaAbinon, zanatlija koji je izra|ivao ogledalaa kada su mu nacisti pokucali na vrata da godvedu u koncentracioni logor, sakrio se

jedno od svojih ogledala i, u Aga~evi}evo pri~i, pre{ao u svijet onostranog...

Jedna od najinteresantnijih je i pri~a

Leopoldu Firtelu, „jastrebu Oktobarskrevolucije“, koji je uo~i po~etka Prvosvjetskog rata iz Travnika oti{ao n{kolovanje u Sarajevo. Kada je izbio rasplet okolnosti odveo ga je u Rusiju, gdje jstekao status pravog narodnog heroja. Bio j

partijski organizator u Crvenoj armiji, ondgodinu dana {ef Prve sovjetske bolnice, p

politi~ki rukovodilac specijalnih jedinica borbi protiv kontrarevolucionarnih snaga guberniji aktjubinskoj, bore}i se gradovima Akmolinsk, Kok~etov i Petro

plavsk, pi{e Aga~evi}.„Poslije desetak godina provedenih

Rusiji poèlio je da se vrati ku}i, u BosnuAli zbog toga {to je htio da istupi iz Partijezatvorili su ga i 17 godina je proveo tamnici. Kad je iza{ao iz zatvora, vi{nikoga nije imao od porodice me|u ìvimaosim jedne sestri~ne.“

Knjiga Snovopri~e o Sefardima A{kenazima travni~kim zavr{ava pripovijetkom o doktoru R osenzweigu i njegovo


„SNOVOPRIÊ“ IZME\U STVARNOSTI I MA[TE

U gradu Travniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so, bra{no

i voda za kruh, a Jevreji su bili }urekot na tom kruhu

(SNOVO)PRIÊ, DA SE NE ZABORAVI

S travni~ke promocije knjige Rusmira Aga~evi}a



supruzi, koji su bili plemi}kog porijekla i zavrijeme Drugog svjetskog rata su skrivaliSarajevsku Hagadu od nacista.

„Iz Muzeja su je iznijeli dvojicaTravni~ana - jedan Hrvat i jedan Jevrej - itaj Jevrej ju je odnio na Vla{i}, kodRosenzweigovih, gdje je ostala nasigurnom do zavr{etka rata“, pri~a na{sagovornik.

KOM[ILUK, BRATSTVO I JEDINSTVOKnjiga je do sada promovirana u

Zagrebu, Travniku, Pragu, a ve} su stiglipozivi iz Be~a, Budimpe{te, Jeruzalema,Beograda, Novog Sada, Rijeke, Pule...

„Sve su to gradovi u kojima su sna`nejevrejske zajednice, a mnogo je i na{egsvijeta tamo, bosanskih Jevreja koji su oti{liodavde {to poslije Drugog svjetskog rata,{to za vrijeme ovog posljednjeg rata.Imamo toliko poziva da je te{ko uskladitidatume. Nekoliko godina sam traìoizdava~a i na kraju, zahvaljuju}i Preporodu

u Hrvatskoj i Beharu, kona~no smo je

objavili. Svaka promocija koju smo do sadaorganizovali bila je pred prepunimdvoranama i primijetio sam da to ljude ovatematika zaista interesira. Uvijek mi traèda ~itam vi{e od jedne pri~e, koliko samplanirao“, kaè Aga~evi}. „Mislim da je

ova knjiga mo`da i najva`nije {to sam dosada uradio. Ja sam prvenstveno dramskipisac, ali evo, èlio sam se oprobati i upisanju pripovijetki i sretan sam jer je dosada to nai{lo na jako dobre reakcije.“

Ako bismo govorili o nekoj zajedni~koniti koja je utkana u svih dvanaesAga~evi}evih pri~a, to bi vjerovatno bilmisao urednika izdanja Filipa MurselBegovi}a: „Nema ~istih identiteta u zemlu kojoj je vazda bilo ispreplitanja.“

„To je ono {to svi mi, Bosanci Hercegovci, nosimo u sebi, kada govorimo kom{iluku. To je ono {to je najsna`nijkarakteriziralo ìvot u Bosni i Hercegovini“, kaè Rusmir Aga~evi}. „Nekada sgovorilo o bratstvu i jedinstvu, ali to jzapravo pri~a o kom{iluku, razli~itimidentitetima koji se neizbje`no prepli}ubez obzira na ime ili porijeklo, i ~ine na{ìvote. Desetlje}ima smo ìvjeli jednpored drugih i po{tivali sve obi~ajetradicije, praznike, druìli se u ~ar{ijama mahalama i pomagali se me|usobno. Umojoj knjizi nema imena i prezimen

nekoga ko je na ove prostore donio zlo. Zlje zlo i samo tako se moè zvati, a ovknjiga govori o ljudima koji su jedndrugima nesebi~no pomagali u vremenzla. I drago mi je kada vidim da ljudi imajtako emotivne reakcije na pri~e koje samnapisao.“

Danas, naàlost, u Travniku vi{e nemJevreja. Donedavno je postojao jevrejsktempl, a sada je ostalo samo groblje nkojem su posljednje po~ivali{te prona{travni~ki A{kenazi i Sefardi. Ostale su (snovo)pri~e koje }e, zahvaljuju}i ovoknjizi, mo`da zapamtiti i naredngeneracije...


RUSMIR AGAÊVI]

Siroma{ni ljudi imaju najljep{e snove.U njima se kruh pe~e u {poretu, miri{izrelim ìtom po kojem se propinje `drebadi ima tvrdu ispucalu koru kao dlan ~estitiho~eva.

I u njima se kajmak na skuhanommlijeku uvijek pu{i, ùt i tako tvrd da ponjemu razdragan vrabac moè gaziti.

I u njima su tepsije pune krupnogpirin~a na maslu s debelom koko{i.

I duboki tanjur guste ~orbe s velikomlimenom ka{ikom.

I mala }asa sluzavog pekmeza od{ljiva neoguljenih, rukom ubranih.

I barem krnjav fildàn slatkog {erbeta.

Uri i Mazalta bili su siroma{ni kao{umske vjeverice na snijegu.Kao sitni poljski mi{evi u gradu, kao

spori jeèvi u kamenolomu.âk nisu ni najobi~nije prezime imali.Bili su kao noktima izrezbaren par od

prepe~enog staklenog {e}era.Ona je bila nje`na poput badem-grane

i imala je crne usne kaokrv na zrnu soli.Golu`drav i krakat kao da se na

zvijezde porezao Uri je imao purpurniosmijeh koji mu nije nikada skliznuo s

lica izbrazdanog èravicama sunca,solju snjegova, znojem voda mrzlih i

otkosima vjetrova zalutalih.Njeni su tabani bili zeleni od korijenja

gorkih trava.Kao da je satkana od srebra i pepela,

ogrnuta baldahinom tuge i grimizompatnje, prtila je ìvotnu stazu zauvijek

se drè}i za ruku sina Ezre...(Odlomak iz pripovijetke Uri, Ezra i

Mazalta , prvonagra|ene na natje~aju zakratku pri~u „Simha Kabiljo“ naFestivalu „Bejahad 2012“)

URI, EZRA I MAZALTA

Siromašni ljudi imaju najljepšesnove...

SEFARDSKO NASLIJEÐE:Iza Jevreja je u Travnikuostalo bezbroj značajnihuspomena, ali i građevina,fabrika, poput prve bh.tvornice šibica Alkalaj icomp. Dolac koju je osno-

vao Isak Salom, uTravniku poznat kao„šeš-beš Babo“

BEJAHAD 2012. U ZAGREBUKnjièvnik Predrag Matvejevi} uru~uje

nagradu Aga~evi}u za najbolju pri~u



U jesen 1979. na II programu RadioSarajeva pokrenuta je emisijaPrimus , {to je bila skra}enica od:Pri~a i muzika subotom. Godinu i

po kasnije, oko emisije sesakupila grupa saradnika koja }e dobitipetnaestominutni blok nazvan Top lista nadrealista , iz ~ega }e kasnije nastati pokretnazvan Novi primitivizam. Sve {to }e ubosanskohercegova~koj popularnoj kulturibiti bitno u narednih desetak godina sretalose u uskim hodnicima dvospratne zgrade uulici Danijela Ozme , i u podrumu kafaneSan, ~ije ime definitivno oslikava njezin

sadr`aj, ali je za one koji ovo ~itaju bolje danisu nikada vidjeli njezin enterijer. Elem,po~etkom sljede}e godine navr{ava setrideset godina od snimanja i izlaska dvanajva`nija albuma rock and rolla u novijojpovijesti Sarajeva: Das ist Walter -Zabranjenog pu{enja kojeg je objaviozagreba~ki Jugoton, i Mitovi i legende o kralju Elvisu grupe Elvis J. Kurtovich & His Meteors , u izdanju Zalo`be kaset inplo{~ Radio Televizije Ljubljana . Neki odglavnih protagonista te pri~e koja je obojilanadolaze}e decenije otvorili su svoje srce.

PODVU^ENO @UTIM“Prva slika koja mi pada na pamet kad

razgovaramo o Walteru je ona kad ja svojuopremu snosim s Ko{eva na rukama tamonegdje kod Katedrale , gdje je bio studioPa{e Ferovi}a”, govori Sejo Sexon,utemeljitelj, autor i kasniji frontmanZabranjenog pu{enja : “Oznojen, kucam izvonim pola sata na vrata puna cedulja nakojima pi{e: Otpu{ten si! Nikad vi{e s tobom! , i onda sam shvatio da su stihovipjesme grupe AC/DC - “It’s a way to the

top/ if you wanna rock and roll”, na{li svojeprave junake, koje sam ja prona{ao u

obli`njem Express restoranu, kako urednotamane svoje velike pive. Mislim da je u

pri~i o tim albumima, definitivno,najva`nija ljubav, da se radi o bliskim

ljudima koji sli~no misle, a nemaju velikao~ekivanja, i da se, u krajnjem, ni{ta nije

dogodilo i da nisu uspjeli, negdje u sebznaju da je to bilo iskreno, da su tadnastale neke neponovljive hemije.”

No, iako su tada postojali kako tehni~k

tako i proizvodni, {to zna~i materijalnuvjeti da te plo~e iza|u u Sarajevu, to s


SEKVENCE IZ KOKUZLUKA

Svako kome išta znači rock and roll na ovim prostorima na svoj će način obilježititrideset godina promocije albuma “Das Ist Walter” i “Mitovi i legende o

kralju Elvisu”; naravno, govorimo o grupama “Zabranjeno pušenje” i“Elvis J. Kurtovich”, a naš saradnik ulazi i u “suštinu”

MITOVI I LEGENDE OPUŠENJU I ELVISUPi{e: AHMED BURI]Foto: ARHIV “OSLOBO\ENJA”,

ARHIV “SB”

SEJO SEXON: “I Walter i Mitovisu tehnički neispravne ploče”



nije desilo. Sarajevo je uvijek znalo(u)gu{iti svoje talente, pa je Walter iza{ao uzagreba~kom Jugotonu , a Mitovi uLjubljani. Sexon nudi svoje vi|enje: “Taj‘unutra{nji’ faktor je uvijek postojao u

Sarajevu. I kasnije se to doga|alo da sugrupe kao {to su i Letu {tuke i Skroz , i jo{puno bendova, morale po afirmaciju oti}i uZagreb ili Ljubljanu da bi na{le svojemjesto pod suncem u Sarajevu. Izgleda dagrad u kojem pozdrav ‘gdje si, legendo’podrazumijeva ~injenicu da se statuszvijezde i legende ne priznaje. I uvijek siimao te neke obavje{tajno komesarsketipove koji su tekstove ‘podvla~ili ùtim’ inisu ti dali naprijed. Nama se dogodilo danikako nismo mogli do}i na neku velikuscenu, jer je ‘Neko’ uvijek stopirao da, ne

znam, budemo predgrupa nekom ‘ve}em’ uDomu mladih ili u velikoj Skenderiji ,

nismo mogli dobiti ni da budemo predgrupaIdolima . I onda smo se okrenuli nastupimana toj, uslovno kazano, studentskoj sceni uKUK-u, na Filozofskom, u AG-u, uSteleksu , i na taj na~in sebi probijali put.

Ljudi su ~uvali svoje guzice, odnosnostolice, i na{a je sudbina bila da tek od1987. snimamo i objavljujemo u Sarajevu.”

Jer, zanimljivo je da su isti ljudizatvarali vrata Diskotona , ve} tada stasaleizdava~ke ku}e, grupama kao {to su Jutro (kasnije Bijelo dugme ), Elvisu , Pu{enju iPlavom orkestru . No, bili su i neki koji suriskirali, i koji su znali “sti}i i ute}i i na

bitnu mjestu postojati”. Ljudi poput BoreKonti}a, dana{njeg direktora sarajevskogMediacentra , novinara i slobodno se moèkazati gurua cjelokupne scene. On, u duhu~injenice da su najve}i obi~no i najskrom-niji, iz tog vremena izvla~i jednu anegdotu

u kojoj se vide entuzijazam i stanjhroni~nog kokuzluka u kojem su se nalazitada{nji (anti)heroji scene: “Zabranjen

pu{enje je dugo vremena imalo snimljedemo, ali je trebalo na}i na~ina da se t

profesionalno snimi. Ja sam u to vrijemkoristio dva velika termina na RadiSarajevu za snimanje priloga za Primuêtvrtkom i petkom po tri sata od 7 do 1nave~e. Obi~no sam ranije snimao roc

prevode i Top listu , tako da u petak ostanvremena za zavr{nu montaù. I sad ne znamkako, ali jedne sam ve~eri trebao snimirazgovor sa Mi}om Vuka{inovi}em u istvrijeme kada su i Nadrealisti snimali svoji15 minuta . Mi}a je, ina~e, poznat ka‘nagodan gospodin’, tako da nije bi

problem da prvo sa~eka dok oni zavr{e ponda da snimimo njega. To se snimanjoduìlo i kad je sve bilo gotovo i dalje smsvi bili na okupu i gdje bi nego u prvkafanu. Tada je odmah uz Radio Sarajev(u to vrijeme u Danijela Ozme ulici) bi

otvoren i novi restoran Maèstik , s plemenitom idejom da bude onako ugodnmjesto za ve~ere i tihe razgovore. Jedinmana je bila {to se nalazio neposredn

pored zgrade Radija, tako da su gospodnovinari vrlo brzo pokvarili koncept. Ali, t

je druga pri~a. Ubje|ujemo mi tako Mi}da poslu{a demo kasetu Zabranjeno

pu{enja i pomogne da se snimi plo~aDodu{e nije ga trebalo puno ni ubje|ivaton je odmah rekao da }e u~initi sve da tstigne gdje treba, ali nekako smo osje}a

potrebu da u to ime popijemo par tura pi}aSvi su na standardnim kafama ili pivam

osim Mi}e, koji najprirodnije poru~ujviski. Pitam ja, kasnije, onako diskretnoima li iko para i prema njihovim vi{e negljubaznim odgovorima zaklju~ujem da sstandardno {vorc. Ja sam kod sebe imaneki ostatak od plate, ali ne ba{ dovoljnoPogledam okolo po restoranu i ugledam

poznat lik Sude Hadìomerovi}a, tadzaposlenog u radijskom marketingu. Ku}u, {ta }u, pri|em i upitam da li bi moga

pomo}i jednu krajnje humanitarnu akcij pla}anja na{eg ra~una. Trebalo je znaSudu koji je uvijek imao gard vrhunsko{armera pa da odgovor uop{te ne iznenad

Kolega, koliko je potrebno. Trebala jotprilike jedna tre}ina od recimo 70 hiljadili miliona dinara, ko bi se danas sjetio.”

Jer, sarajevsko subotnje srednjo{kolsk jutro po~etkom osamdesetih je izgledalootprilike, ovako: na park u Dìdìkovc

pada sunce i probija se kroz prozorroditeljskog stana na prvom spratu, a traì{ crnu tipku na radiokasetofonGrundig C 6000 , gdje je uredno pode{enfrekvencija II programa . Nikada ti nijuspjelo da se probudi{ ta~no u 8, na po~etaemisije, i ve} bi te stigao umiljati gla

~ovjeka koji se zvao Boro Konti}. Desetagodina kasnije, on }e postati tvoj prv


PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E

ELVIS J. KURTOVICH: “Pušenju je Brega jednom rekao da nemaju osjećaj za lijepo”



urednik na Omladinskom programu RadioSarajeva, sada ve} u zbog Olimpijade napravljenoj zgradi na Alipa{inom polju .Tada su sve te pjesme ve} bile evergreeni isvi smo mislili da znamo ko je Selena, {taje rekao Babo Atif kad je oti{ao od ku}e, daje tada{nja predsjednica Savezne vladeMilka Planinc, zapravo, Margaret Thatcheriz pjesme Maggie’s Farm, a da je ]izaWizard ljuta zajebancija sa dinosaurusimarocka koji su ne znaju}i {ta bi od sebepo~eli praviti i rock opere. Danas, tridesetgodina od tih doga|aja, neki od tihprotagonista su jo{ u r’n’r poslu, neki naradiju, neki vi{e nisu s nama, a oni koji jesupostali su legende. Istina, niko nije postaoWalter, niti se on ikada vratio, ali to jepoliti~ka, i tu`nija strana ove pri~e koju}emo ovdje napustiti. Ipak, rije~ je ovelikom jubileju.

BREGIN OSJE]AJ ZA LIJEPOOna veselija, koja nikada ne}e

potamnjeti izgleda ovako. U sarajevskomnaselju Ko{evo , ta~nije u ulici Fuada Midì}a , izrastala je generacija koja jeosnovno obrazovanje zavr{avala uglavnomu {koli Ahmet Fetahagi} i nastavljala ga uDrugoj gimnaziji Ognjen Prica , kako setada zvani~no zvala ta srednja {kola.Zabranjeno pu{enje se isprva zvaloPseudobluz bend i nije bilo nikakve sumnjeda se furaju na Buldoèr , grupu koja jesvoju inspiraciju crpila iz vlastitog ludila, sjedne strane, a s druge neumorno slu{ala

velikog Franka Zappu. Prva pjesma koju susnimili zvala se Penzioneri na more idu zimi , a njihova karijera je stopirana zagodinu dana 1981., zbog kolektivnogodlaska u JNA. Muzi~ki i estetski, Pu{enje danas zvu~i ne{to “sirovije”, i mo`da za

nijansu iskrenije, dok je Elvisov albumiskri~aviji i zabavniji. Velike zasluge za ovoprvo pripadaju dobrom duhu sarajevskerock scene neponovljivom Asterixu ,Mahmutu “Pa{i” Ferovi}u. Sam Elvis J.Kurtovi} (alias Mirko Srdi}), danas urednik popularne emisije Ta~no u 12 i 5 s Elvisomna Radio Sarajevu, sebe naziva biv{omzvijezdom koja ne putuje i nastupa, tovrijeme danas ozna~ava ovako: “Oni(Pu{enje) su stalno pjevali o tamnijoj stranidru{tva: robija{ima, marginalcima, jalija{i-ma, imali su i neke pjesme o rudarima itako, dok je kod nas preovladavala veselijaslika svijeta, da se pjeva o kokama,

~arobnjacima u igrama na sre}u i tim nekimstvarima. Druga stvar po kojoj se razlikujenastanak te dvije plo~e je da smo miintervercijom sina ~ovjeka koji se zvaoVajo Milo{evi}, a koji je bio predstavnik izdava~ke ku}e ZKP RTV Ljubljana - sin je

bio punker - do{li u razmatranje da u|emou njihov izdava~ki program nakon {to suoni shvatili da ne smiju ostati po strani kad

je u pitanju rock and roll. U tu svrhu suodlu~ili potpisati ugovor sa ~etiri benda:ljubljanskim elektro-pop sastavomVideosex , frakcijom legendarnog new-wave banda [arlo akrobata koji se tadazvao Katarina II , a kasnije }e postati poznatkao Ekaterina Velika , zatim hard&heavygrupom metalaca iz Ni{a nazvanom Kerber i nama. Jednom je u stanu mojih roditelja

zazvonio telefon, digao sam slu{alicu za~uo glas starijeg gospodina koji je nnepravilnom na{em jeziku rekao - ‘da rabgovoriti s gospodom ElvisomKulenovi}em’. Ja sam odmah bio u folu dse neko zajebava, a onda je glas stidljiv

progovorio da je pri telefonu Jure Robe`nii da èli potpisati ugovor. Onda sam se i jmalo uozbiljio.”

Da, bio je to “onaj” Jure Robe`nikikona slovena~kog jazza i zabavne glazbekoji }e u povijesti ostati zapisan i po tom{to je “otkrio” jo{ jednog velemajstoraistina u potpuno drugom ànru - kraljromske muzike [abana Bajramovi}a. “Msmo dobili neki za ta doba pristojan avanssto sati studija, u kojem nas je vlasniodmah ‘ubijedio’ da nam producent ntreba i da }e on sve to ‘burazeru da naduvu finalu, da }e da zvu~i opasno’. Kako su s

tanjili sati studija, mi smo shva}ali da namse tanji i zvuk pa smo insistirali da rad

producent Goran Vejvoda, ali nismo ba puno uspjeli u tome”, nastavlja Elvis Njima (Pu{enju) je recimo jednom GoraBregovi} rekao da nemaju osje}aj za lijepoA nama je Milan Mladenovi} iz Ekatarin

52

SEKVENCE IZ KOKUZLUKA

Elvis J. Kurtovich: “Kad smo ve} kodove latentne zafrkancije s Bregom, evo jo{

jedne anegdote. Kako je Pu{enje dugosnimalo taj svoj album kod Pa{e Ferovi}a,tako se znalo dogoditi da neko ko je tuostavio opremu do|e iskati nazad {to jenjegovo, a da bend koji tu snima ba{ i nezna {ta je ~ije. I dolazi tako jednom Brega ustudio po neki svoj magnetofon, i ho}e daga odnese u pola snimanja. I onda NeleKarajli} i njegov brat Drale Bregi ska~u oko

nogu - ’nemoj treba nam, ovo - ono’, pa ga

na kraju i izmole da on to ostavi. Uotvorenom pismu posljednjem jugosla-venskom dinosauru koje je na{ tada{njimenadèr Malcolm Muharem objavio uDùboksu je bio i na{ poziv na muzi~kidvoboj, i to ne na na{em terenu gdje bi onsigurno pobijedio, nego u Londonu me|uljudima koji znaju {ta je muzika. Za sudijusmo izabrali nikog drugog nego Mi}uVuka{inovi}a, koji je svjetski ~ovjek, ìvio jeu Londonu i kao takav zna sve tajne i

smicalice ovoga posla.”

LATENTNE ZAFRKANCIJE

Pozivi na muzičke dvoboje pred

ljudima koji znaju šta je muzika


PONOSNI ZAUVIJEK: Danas se može reći da ti ljudikoji su uradili te ploče, i mi koji smo ih slušali,možemo biti ponosni na te uratke nastale u stanjuhroničnog kokuzluka i iskrene ljubavi



posudio gitaru, jer na{a nije bila dovoljnodobra za snimanje, a Margita Stefanovi}nam je svirala i klavijature.”

I tako, nikad kraja Mitovima i Legendama o Elvisu i Pu{enju . Danas semoè re}i da ti ljudi koji su uradili teplo~e, i mi koji smo ih slu{ali, moèmobiti ponosni na te uratke nastale u stanjuhroni~nog kokuzluka i iskrene ljubavi.Ba{ kao {to kaè Sexon: “Obje te plo~esu potpuno tehni~ki neispravne. Recimo,kod njih ima{ situaciju da na ve}inialbuma nema ~inele i fusa, ~ak ima ipjesma Djevojka bez ~inela .” A oni subili u takvom stanju, na sirupu Sanosankoji kokuzi uzimaju kad misle da sedrogiraju, pa nisu ni ~uli da nemabubnjeva. Ali, to potvr|uje onuNjego{evu “da boj ne bije svijetlo oru`jenego srce u junaka. To su dvije sl i~neplo~e i te{ko ih je upore|ivati a ono {toih veè je ljubav”.

I za kraj, kralj Elvis: “Njihov je

materijal bolji i kao demo, i kao finalniproizvod. Zato i mogu re}i da je Das Ist Walter bolja plo~a, jer je bolje snimljena.Oni su imali puno vi{e sati snimanja kodPa{e Ferovi}a, ali fol je u tome {to smomi, ipak, bolje svirali. Jer, oni su sviralineku komplikovanu muziku koju ba{ inisu znali.” Danas, trideset godinakasnije, treba se samo sjetiti. I pustiti

Abida , Anarchy all over Ba{~ar{ija , Kad se babo vrati ku}i pijan ili Supermena , iznati da je nekada postojalo vrijeme ukojem se nije moglo srediti da plati{, ili

da te neko ‘pogura’ pa da postanezvijezda. Danas, u vremenu bez pravizvijezda Walter i Mitovi jo{ uvijek sjajnepotamnjenim sjajem.


PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E

Iskrene ~estitke za katoli~ki Boì} uèlji da ga provedete u zdravlju

miru i blagostanju

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i HercegovineMinistarstvo rada i socijalne politike

www.sarajevo.ba



Imati tijelo savr{enih proporcijaimperativ je za sve koji èle biti diomodne industrije, ali i mnogo vi{e odtoga. Vjerovatno ne postoji djevo j-ka/èna koja bar jednom nije poèljela

da izgleda kao „Viktorijin an|eo“, a onerijetke sretnice koje su na dobrom putu da utome i uspiju, ~eka ivot prepun odricanja — od rigoroznih dijeta, do iscrpljuju}ihvje`banja u teretani i po nekoliko satidnevno. Sli~no je i sa ja~im spolom, iakosu, barem ako je vjerovati psiholozima,mu{karci generalno ipak malo manje„opsjednuti“ fizi~kim izgledom.

Ako èlite izgledati privla~no, zauvijek zaboravite na ~okoladu, poru~uju namsvakodnevno u medijima razni nutricio-nisti, fitness treneri i profesionalni modeli.

Ali, {ta se doga|a onda kada se ljudi zavama okre}u na ulici iz sasvim drugihrazloga?

LUTKE SA „GRE[KOM“ Na ovo pitanje poku{ala je odgovoriti

{vicarska kompanija Pro Infirmis krozkampanju ~iji su glavni akteri osobe sate{kim fizi~kim hendikepima. U izlogeradnji centralne ciri{ke ulice Bahnhof-strasse, poznate po luksuznim brendovima,postavili su lutke kreirane prema „nesavr{e-nim“ tijelima petoro ljudi, te{kih invalida, upovodu obiljeàvanja Me|unarodnog dana

osoba s invaliditetom. Jedna mlada èna uinvalidskim kolicima, druga sa te{komskoliozom, mu{karac sa deformitetimaudova, tako|er u kolicima, bili su, me|uostalima, modeli prema kojima sunapravljene lutke. Radnici u butiku obuklisu ih u skupa, „markirana“ odijela i

elegantne ve~ernje toalete i postavili uizloge. Prolaznici u Cirihu bili su nemaloiznena|eni ovakvim prizorom: u ~udu su

posmatrali lutke sa „gre{kom“, neki su sesmijali, pa ~ak i izrugivali, a drugi, opet,stidljivo skretali pogled ustranu i ùrno

prolazili pored izloga, poku{avaju}i daizgledaju kao da ih se sve to skupa nimalo

ne ti~e.O kampanji pod motom „Jer ko je

savr{en? Pribliì se.“ snimljen je i kratki,~etvorominutni film koji je reìrao AlainGsponer, jedan od najpoznatijih {vicarskihfilmskih autora. U filmu je zabiljeèn itrenutak kada svaki od modela podiè~ar{af i otkriva „svoju“ lutku, pa`ljivoizra|enu, jedinstvenu skulpturu kreiranu sciljem potpunog dru{tvenog prihva}anjaosoba s invaliditetom kao ljudi „od krvi imesa“, ~ije su èlje, nadanja i strahovi istikao kod bilo kojeg ~ovjeka na planeti.

„Stvarno je poseban osje}aj vidjeti sebeovako, pogotovo kada vam je obi~no te{koda se pogledate u ogledalu“, kaè jednaèna u filmu.

Od 2. decembra, kada je postavljen naservisu YouTube , video Pro Infirmisa ima

preko osam miliona pregleda. O kampanji,koja je doìvjela izvanredan uspjeh, pisalisu i izvje{tavali brojni svjetski mediji, odtelevizije RTL do britanskog Guardiana iDaily Maila ...

Jedan od modela prema kojima sunapravljene ciri{ke lutke iz izloga je mladinjema~ki glumac bosanskohercegova~kog

porijekla Erwin Aljuki} (36). Erwin bolujeod te{kog deformiteta, takozvane bolestikrhkih kostiju. Visok je metar i 35centimetara i kre}e se uz pomo} invalidskihkolica.

„Nismo o~ekivali da }e kampanjadoìvjeti ovakav uspjeh. To je sada ve}

iza{lo iz okvira nacionalne kampanje, kakje prvobitno bila zami{ljena, i pre{lo n


ERWIN ALJUKI]

Pi{e: MAJA RADEVI]

“U invalidskim kolicima moètebiti i glumac, i maneken, i sve {to

poèlite - za{to ne?“

Kampanjom posvećenom osobama s invaliditetom švicarska kompanija„PRO INFIRMIS“ izazvala je ogroman interes javnosti i svjetskih medija, a njihovkratki film na YouTubeu za samo dvije sedmice vidjelo je više od osam miliona

ljudi; jedan od glavnih aktera ovog izvrsnog projekta je 36-godišnji ERWINALJUKIĆ, jedini profesionalni glumac s teškim invaliditetom u Njemačkoj,

koji za „SB“ govori o pomenutoj kampanji, svom životu i radu...

ERWIN ZVANI HRABROST

KAO I SVI DRUGI LJUDIErwin Aljuki} ispred izloga sa svojomlutkom u Bahnhofstrasse u Cirihu



internacionalni nivo. O Pro Infirmisovomprojektu pi{e se i govori {irom svijeta i svismo sretni zbog toga“, kaè Erwin na

po~etku na{eg razgovora.Ovo nije prvi put da Aljuki} sara|uje sa

Pro Infirmisom. I ranije je ova kompanija

poklanjala posebnu pa`nju osobama sinvaliditetom, a njihova osnovna ideja j

prihvatanje ìvota sa svim njegovimrazli~itostima.

„Bilo mi je zaista drago kada su mponovo zvali da u~estvujem, jer svaksaradnja s njima je ne{to zaista posebno“

pri~a Erwin. „Prvi put sam bio angaìran njihovoj kampanji 2001. godine i tada smradili plakate na kojima smo pozirali kaprofesionalni manekeni, koji su na velikimbillboardima bili postavljeni po cijelo[vicarskoj. Onda su me ponovo angaòva2008. kada je bilo Evropski prvenstvo nogometu u [vicarskoj i Austriji fotografisali smo se u dresovima dràvnreprezentacije. Jako mi se svi|a na~in n


KOME TREBA SAVR[ENSTV

JER NIKO NIJE SAVR[ENKompanija Pro Infirmis ukazuje na problemdru{tvenog prihva}anja osoba sa invaliditetom



koji oni poku{avaju skrenuti pa`njujavnosti na probleme ljudi s invaliditetom, aposebno na percepciju koju prema njimaima okolina i dru{tvo u kojem ìve. Velikisu profesionalci, kreativni, inovativni, itako je bilo i sa ovom kampanjom“, isti~ena{ sagovornik.

Reakcije na kampanju uglavnom supozitivne, ali ima i onih koji cijelu ovupri~u vide malo druga~ije. Erwin kaè da je~ak i njegov najbolji prijatelj negativnoprokomentarisao to {to su savr{ene lutke izizloga pretvorene u ljude s fizi~kim

nedostacima:„Njegova kritika me je u po~etkuzaboljela, ali onda sam malo razmislio otome i shvatio da se i kritike moraju prihva-ti i. Imate ljude kojima se to ne svi|a i to jesasvim normalno. Ne moète o~ekivati da}e se ono {to radite svakome svi|ati imorate znati kako da se nosite i snegativnim reakcijama.“

Erwin je jedini profesionalni glumac sate{kim invaliditetom u Njema~koj. Punihtrinaest godina - od 1998. do 2011. - glumioje u jednoj od najpopularnijih inajdugovje~nijih njema~kih TV serija,

Marienhof . Kaè da je ulogu u ovojtelenoveli dobio potpuno neo~ekivano, a toje umnogome odredilo njegovu budu}nost.

„Glumom sam se po~eo amaterskibaviti jo{ u gimnaziji, gdje sam bio ~landramske grupe i to je bila neka ‘podloga‘ zabudu}i rad. Producenti serije su u jednomtrenutku eljeli da angaùju mladog glumcas invaliditetom, obilazili su {kole kako binekog prona{li i tako su, izme|u ostalog,do{li i u moju {kolu. Sekretarica {kole im jerekla za mene i tako je to krenulo...“

Marienhof je bila jedna od najgledanijih

njema~kih serija, Erwinu je donijela injegove prve „fanove“, ali i brojne druge

anga`mane. Danas se s osmijehom prisje}akako su njegove kolege iz serije reagovalikada su ga prvi put vidjeli: „Bili su pomaloupla{eni, suzdràni, nisu ba{ bili na~isto

kako da se postave prema meni... Ali takoje otprilike svaki put kada se tek sretnem snekim. Ljudi su pomalo nesigurni, ne znajuda li trebam pomo} ili ne... Kasnije, kadame upoznaju, shvate da sam u su{tini istikao i oni, bez obzira na invaliditet. To jeujedno i poruka kampanje koju sam radioza Pro Infirmis - normalno je da ljudi zaziruod ne~ega s ~im nikada nisu imali dodir, pa~ak i da osjete strah. Ali onda vide naprimjeru drugih da to nije nikakavproblem.“

SARAJEVSKE ULICEErwinova „sre}a u nesre}i“ je u tome{to je ro|en u Njema~koj gdje je, kakokaè, osobama s invaliditetom svakodnevni

ìvot ipak mnogo jednostavniji negorecimo, u Bosni i Hercegovini. „Sje}am spro{le godine, kada sam do{ao u Sarajevonegdje na relaciji od Ba{~ar{ije do BB

Centra sam i nekako mogao da se kre}em kolicima, a poslije je gotovo nemogu}e betu|e pomo}i...“, pri~a Erwin. „Imao samosje}aj kao da sam jedina osoba invalidskim kolicima u Sarajevu madanaravno, znam da nije tako. Te{ko jetrotoari su neprilago|eni ili su automobiparkirani na njima, tako da se prakti~no nmoète normalno kretati, a o ulazima zgrade da i ne govorim...“

Erwin ~esto posje}uje Bosnu Hercegovinu. U Tuzli ìvi cijela njegov

porodica, a posebno voli do}i u Sarajevo

„Oboàvam Sarajevo, za mene je to zaist~aroban grad“, kaè. „Volio bih samo da jbosanskohercegova~ko dru{tvo malo vi{senzibilizirano prema osobama s invalidtetom, jer vidi se da ljudi nekako nisnavikli na to. Vi{e onako, gledaju sa strani ne usu|uju se, ili ne znaju kako da pri|u.Mislim da je moj zadatak da im tpokaèm, a ~ini mi se da dosta odgovornosti u tom smislu snose i mediji, konekako ‘{krto’ izvje{tavaju o problemimsa kojima se osobe poput mensvakodnevno susre}u. Valjda to nismedijski dovoljno atraktivne teme, a

zaista je te{ko kada se ne moète ~ak nnormalno kretati gradskim ulicama.“

Pro{log ljeta Aljuki} je bio angaìranna projektu za podr{ku djeci sa invalidtetom ~iji roditelji nisu njema~ki dràvljanKaè kako bi jako volio kada bi skampanja poput one u Cirihu realizovala i Bosni i Hercegovini.

„Neko }e vjerovatno re}i da je to malprevi{e hrabro za Bosnu, ali mislim da bbilo zaista fenomenalno napraviti takne{to i izazvati jedan mali dru{tveni potresMo`da bi to doprinijelo da se neke stvar

promijene i pobolj{aju“, zaklju~uje ErwiAljuki}.


ERWIN ALJUKI]

PLAKATIMA PROTIV PREDRASUDA Erwin u kampanjiPro Infirmisa iz 2001.

JEDINSTVENESKULPTURE“Poseban je osje}ajvidjeti sebe ovako”,kaè jedna odu~esnica kampanje

JEDINSTVENESKULPTURE“Poseban je osje}ajvidjeti sebe ovako”,kaè jedna odu~esnica kampanje

REAKCIJEPROLAZNIKA Jedni su za~u|eni,drugi se smiju, tre}istidljivo okre}uglavu...



KULT MARKETMAJKE

Majke u TvorniciOdnedavnose napolicamaglazbenih

prodavnicanalazidvostrukoizdanjekultnogvinkova~kog

banda Majke koji nosi naziv Majke u Tvornici . Goran Bare i de~ki iz bandaodlu~ili su se objaviti ukupno 45pjesama, snimljenih na prvompovratni~kom koncertu u kultnomzagreba~kom klubu 9. oùjka 2007. uzagreba~koj Tvornici kulture .

BILLIE JOE ARMSTRONG &NORAH JONES

ForeverlySamonaizgled radise o spojunespojivog.Naime, BillieJoeArmstrongpo vokaciji jepunker, a

Norah Jones je nje`na country-jazz pjeva~ica,poznata i kao k}er velikog indijskogmajstora sitara Ravi Shankara koji jepreminuo to~no prije godinu dana. Billiei Norah su snimili zajedni~ki country-folkalbum pod nazivom Foreverly .

WITHERSCAPE

The InheritanceVijest izoblasti “te{ke

metalurgije”glasi: grupaWitherscape objavila jestudijskialbum podnazivom The Inheritance .

Neobi~an band od samo dva ~lana ~ine{vedski multiinstrumentalisti DanSwanö i Ragnar Widerberg. Dan jeodsvirao klavijature i bubnjeve iotpjevao sve vokale, dok je Ragnar naalbumu odsvirao solo, ritam i bas gitaru.

Prije to~no pet godina u emisijiNedjeljom u dva kod Aleksandra Stankovi}agostovali su alfa i omega grupe Let 3 DamirMartinovi} Mrle i Zoran Prodanovi} Prlja.Sve se nekako poklopilo objavljivanjemvulgarne naslovnice i jo{ vulgarnijih

pjesama na albumu Bombardiranje Srbije i

â~ka . Stankovi} je nakon performansa ukojem su rije~ki glazbenici lansirali ~epoveiz stra`njica po studiju, bio prisiljen po prvi

puta prekinuti emisiju, zbog kako je rekao, bezbroj puta se ispri~avaju}i, neprimjerenogsadràja za to doba dana na javnoj televiziji.

Naravno, taj ispad ili ako vi{e volite rije~ performans, nije ni{ta neuobi~ajno kada surije~ki rockeri u pitanju.

Od samog osnutka banda 1987. dodanas band je postao za{titni znak gradaRijeke, ali i sinonim za skandale, bizarnostii vulgarnosti, koji su sastavni dio njihovih

pjesama i imagea. Sjetimo se samootkrivanja bron~anog, ~etiri metra visokogspomenika Babin k.... 2001. u svim ve}imhrvatskim gradovima, ali i nastupa nakojima su se momci iz banda skidali dogola i izazivali {ok i nevjericu kod publike.

EP K..... do vjere/Thank You Lord ,zapravo je “zati{je pred buru”, pred dugoo~ekivani dugosviraju}i album, kojeg Let 3 nije objavio jo{ od 2005. godine. Albumkoji predstavaljamo je zapravo kompilacijaneobjavljenih pjesama, a upakirana je kaoDVD, mp3 i izdanje na vinilu. Albumsadrì osam kompozicija, a otvara ga

pjesma Oma|ijaj me . “Bozan zvoni [ukiprdi, HU Hu HU Jadre sere na gradele Hi

Hi Hi Do|e ôban pa pobere...” Oni korevnosnije prate politi~ke prilike, znat }kako su “akteri” u ovoj pjesmi kardinaBozani} i garnitura HDZ-ovih politi~arkoji su ~inili prethodnu hrvatsku Vladu.

I ostatak EP-a s pjesmama KlistiKiklop i Mona ne odudara od uobi~ajeni

sadràja i tema, prepunih kontroverznitematika i vulgarnih sadràja, upakiranih odgovaraju}e ambijentalne aran`mane

primjesama rocka. Naravno, Let 3 ne moà da se ne dotakne katoli~ke crkve Hrvatskoj, te je pjesma Hvala tebi Krisnamijenjena upravo njima. EP K..... dvjere/Thank You Lord , kontroverznirije~kih glazbenika zatvara èstoka pjesmNiotkuda . (M. Ili~i}

MUZIKA

“K..... do vjere/Thank You Lord” grupe LET 3 (EP)

Roditeljska pažnja!

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Riot Jazz Brass Band: Corn on the cob2. IAMDYNAMITE: Stereo 3. Keziah Jones: Afronewave 4. The Bryan Ferry Orchestra:

Love is the drug 5. Metronomy: I’m Aquarius 6. Capital Cities:

Safe and Sound (Nu Logic rmx)7. John Newman: Cheating 8. Hooverphonic: Harmless Shapes 9. Dreadzone ft. Mick Jones:

Too Late (Cenzo Townsend radio mix)10. Disclosure ft. Sasha Keable:

Voices (PA radio edit)

OPSKURNO I BRUTALNOIako nisu objavili studijski album punih osam godina, rije~ki Let 3novim EP-ijem ponovno su {okirali javnost



Standing Up je ameri~ki igrani film koji jereìrao te za koji je scenario napisao D.J., a koji se bazira na Brock Coleovoj

pri~i iz 1987. pod nazivom Koze . FilmStanding Up je tako|er znan i pod naslovomOtok koza .

Ova drama u fokusu svoje pri~e ima zaglavne aktere djecu. Glavni likovi su Howie,tuma~i ga Chandler Canterbury, koji imajedanaest godina i Grace, glumi ju Annalise

, koja ima dvanaest godina. Radnja filmase odvija 1984.godine. Ovo je pri~a kako djecazlostavljaju djecu. Naime, njih dvoje doìvezlostavljanje od strane grupe svojih vr{njaka s

kojima su skupa u ljetnom kampu. I jedno idrugo ta djeca su skinuli do gola te ostavilibespomo}ne na malom otoku. Njih dvoje,umjesto da se vrate u kamp i suo~e se s daljnjimponi avanjem, odlu~uju da pobjegnu drugdje.Slijedi tri dana njihove zajedni~ke odiseje punesuosje}ajnosti, straha, ljutnje, stida, hrabrosti,odva`nosti, dostojanstva, ljubavi.

Ovo je film o ranom sazrijevanju, oodrastanju, prisilnom brèm sazrijevanju.Standing Up je iznimno dobar, zanimljiv,zabavan i, prije svega, pou~an film za sveuzraste. Pri~a je to o onima koji se ne uklapaju

u masu. Ovo je pri~a o zlostavljanju najmla|ihi idealna je za razmi{ljanje ili otvaranjediskusije na temu napu{tanja, dostojanstva,suosje}anja te veoma bitne borbe za samogsebe, kad jedino sam sebi moè{ pomo}i i nasebe se osloniti. Karakteri djece u scenariju sujako dobro ispisani, dok zamjerka ide za malopojednostavljeno prikazivanje roditelja.Zanimljive su i podteme ove pri~e, tipa “grijesidobrih”, lo{e stvari u kojima u~estvuju dvojedobre djece. Te stvari, gledaju}i samo na njih,pojedina~no su “krive”, kao {to je npr. upad utu|u ku}u, kra|a odje}e, no ako se sagleda {iraslika, shvatit }emo da su bili prisiljeni, isprovo-

cirani da spa{avaju}i se u~ine i ne{to {to

zapravo,da nije tih okolnosti, ne bi. Zanimljivo je kako to {to se desilo toj djeci vo|e kampatuma~e. Njima to nije uàsno niti stra{no,{tovi{e, to je ~ak jedna od njihovih metoda, zadobro te djece. Bizarno. Sre}a {to je to bar

jedan od roditelja shvatio, dodu{e tek nakon {to je njegovo dijete pretrpjelo odobreno zlosta-vljanje od strane druge djece, te {to brè odveodijete iz takvog okruènja. Sjetimo se divnihfilmova koji se doti~u djece i odrastanja, prijesvega 400 udaraca Francoisa Truffauta, Nula iz vladanja Jeana Vigoa, Kes Kena Loacha,Sje}a{ li se Dolly Bell Emira Kusturice,Moonrise Kingdom Wesa Andersona...

Smatram filmove koji se bave ovomzna~ajnom temom iznimno bitnim, umjetni~kiopravdanim, kriti~ki orijentiranim i dru{tvenokorisnim. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETZVIJEZDE GLEDAJU SNEBA

Carol ReedZvijezde gledaju s neba je crno-

bijeli filmCarola Reedaiz 1939.godine.

Scenarij je napisao J.B. Williams natemelju istoimenog romana A.J.Cronina. David Fenwick napu{ta svojerudarsko selo i odlazi na {kolovanje. Ufilmu glume veoma voljeni glumci togfilmskog razdoblja: M. Lockwood i M.Redgrave. Film je svojevremenoprivukao veliku pa`nju.

Ocjena: 4

ZA SVE JE KRIV JUDA

Davide FerrarioZa sve je kriv Juda jezanimljiv,recentnitalijanski filmiz 2009.godine.

Scenario i reìju potpisuje DavideFerrario. Pri~a o avangardnojkazali{noj reìserki, direktoru zatvora,

sve}eniku, te dvadesetak zatvorenika.Pri~a o prihva}anju poziva da se uzsudjelovanje zatvorenika na scenupostavi Uskr{nja pasija. To }e nekimapromijeniti ìvot.

Ocjena: 4

SLJEPO]A

FernandMeirelles

Sljepo}a je

suvremenibrazilskifilm koji jereìraoFernandMeirelles,za koji je

scenarij napisao Don McKellar premaromanu Josea Saramaga. U gradu sedogodi slu~aj misterioznog sljepila.Zaraèni su izolirani. Uskoro nastajekaos. Tu je i supruga doktora kojaskriva ~injenicu da ona jedina vidi.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Hobit: Smaugova pusto{ (Peter Jackson)

2. Snje`no kraljevstvo (Chris Buck i Jennifer Lee)

3. A Madea Christmas (Tyler Perry)4. Igre gladi: Plamen

(Francis Lawrence)5. Thor: Svijet tame (Alan Taylor)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren,DreamWorks Animation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj (Evan Goldberg i Seth

Rogen, Columbia Pictures)5. Jobs (Joshua Michael Stern,

Open Road Films)

Pobjeći negdje...

“OTOK KOZA”Ovo je pri~a kako djeca zlostavljaju djecu

Film “Standing Up” (SAD, 2013.); scenarij i režija: D.J. Caruso



U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOIzlo`ba dje~ijih radova 165 osmijeha,Zavoda za specijalno obrazovanje i odgojdjece Mjedenica, otvorena je 18. decembrau 19 sati u galeriji Facta, u ulici Hamdije Kre{evljakovi}a 7c u Sarajevu. “Pridruìte

nam se i zajedno vratimo osmijeh na lica{ti}enika Mjedenice , kupovinom suvenira”.

U velikoj galeriji Bosanskog kulturnog centra u Tuzli otvorena je izlo`ba slikaFikreta Ibri~i}a. Ro|en je u Tuzli 1942.,gdje je i zavr{io Gra|evinsko-tehni~ku{kolu, a slikarstvom se bavi od 1961.godine. @ivi i radi u Tuzli, u svom ateljeukoji je smje{ten u objektu Pasa` .

“Bo{nja~ki institut ima i ove godine ~ast

objaviti da }e na prijemu za prijatelje isaradnike Instituta, 19. decembra 2013.,dodijeliti stipendiju Adil Zulfikarpa{i} za{kolsku 2013/2014. studentu Univerziteta uBiha}u”. Ovom prilikom bi}e otvorenaizlo`ba Gizdava nit iz Etnolo{ke zbirkeBo{nja~kog instituta, autorice LebibeDèko.

Istog dana, u 19 sati u sarajevskomPozori{tu mladih, odrà}e se javno ~itanjeproznih i dramskih fragmenata Hi}aje o

[ejtanu Elisa Bekta{a. “Bekta{ svojimsatiri~nim Hi}ajama suprotstavlja ikontrapunktira tradicionalni sistemvjerovanja i obi~aja ’u nas’ i savremenikvaziurbani duh koji danas knjièvno,dru{tveno i politi~ki oblikuje ~ar{iju”. Hi}aje }e ~itati, i izvoditi, glumci Pozori{ta mladihNermin Tuli} i Edhem Husi}.

Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarnodru{tvo La Benevolencija poziva 23.decembra u 18 sati u Galeriju Novi hram u

Sarajevu, na otvaranje izlo`be BrankeJadri}: Slikanje na svili i nakit . BrankaJadri} je ro|ena u Sarajevu, a trenutno ìviu Austinu, u SAD-u.

“Jo{ nas ~etrdeset dana dijeli od velikogkoncerta ameri~kog metal benda Iced Earth , koji }e se odràti 26. januara 2014.u sarajevskom klubu Cinemas (’Sloga’); bit}e to nezaboravan heavy metal spektakl, ukojem }e u~estvovati i australijski Elm Street i ameri~ki Warbringer ”, saop{tili su

nam organizatori u utorak.

“U organizaciji dru{tva umjetnikaMostara i Kluba Boemi otvorena jeizlo`ba dokumentarne gra|e NelsonMandela Madiba - ~ovjek za sva

vremena , autora Zlatka Serdarevi}a.Autora je za ovu postavku inspiriralodjelo Mandele, koji se cijelog ìvota

borio za ljudska prava i slobode”, preuzimamo informaciju, kao i izjavu,sa portala: www.bljesak.info .

“Mandela je ljudska i politi~kagromada, ~ovjek koji je za ogromnezasluge na polju borbe protiv aparthejda imirnog uvo|enja tranzicije uJu`noafri~koj Republici svrstan me|udvadeset i pet najuspje{nijih politi~kihlidera svijeta”, rekao je Zlatko Serdarevi}:“Uostalom, to je potvr|eno i na njegovoj

sahrani, kojoj je prisustvovalo stotinjakdràvnika iz cijelog svijeta. Madiba jedvadeset i sedam godina leào u zatvoru`rtvuju}i svoju slobodu za slobodu svoganaroda. To mogu samo li~nosti izuzetnesnage i volje. Ono {to ga je najvi{e krasilojeste ~injenica da je postupao bezosvetoljubivosti. Izbjegavao je gra|anskirat i `rtve za uzvi{ene ciljeve.”

Prije sedam godina Centar za mir i multietni~ku suradnju Mostar Mandeli

je dodijelio nagradu Peace Connection.

ÐURICA ŠTULA, gitarista i bas gitaristabanjalučke grupe “Sopot”

\URICA [TULA “Na{ novi album sadrìdevet muzi~kih hibrida”

ZLATKO SERDAREVI , autor izložbe “NelsonMandela Madiba - čovjek za sva vremena”

Mandela, politi~ka gromada!


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 61/6819.12.2013. I SLOBODN BOSN 6

Upravo je objavljen singl Svijet za nasgrupe Univerzitet Angele Merkel iz Tuzle, za

koji ste napisali muziku i tekst...Da, a pjesma je snimana u studiju \anijaPervana u Sarajevu, dok je mastering ra|en uSloveniji u studiju Tat Purusha Supersoul .Muziku i tekst sam, dakle, napisao ja, dok

produkciju potpisuje \ani Pervan. U.A.Msu: Vedran Sijer~i} - vokal, Amel Tahirovi} -

bas, Damir Ahmetovi} - saksofon, a ja sviramgitaru i klavir. Osnovani smo u Tuzli u prolje}eove godine, a zbog jedinstvene potrebe da seoslobodimo hira, primitivizma i prostaklukakoji nas svakodnevno nagriza.

Kada }ete objaviti prvistudijski album?

Na{ prvijenac je u fazi pripreme, a radni naziv albuma je Nemogu}i patriotizam.Trebali bismo ga objavititokom naredne godine.

Kako biste ànrovskisvrstali U.A.M.?

[to se ti~e samog ànra, to je neka vrsta elektro pop-punka,na teme dana{njice i problemat-

ike dru{tva, me|utim, sa jednom vrstom emocije,koja u sebi ima malu dozu nostalgi~nosti. @elimo

skrenuti pa`nju da se ne radi ni o kakvoj vrsti patetike, ve} isklju~ivo o tome da, kada je vlast u pitanju, svaka je ista, svaka se lati pendreka ako je primorana na to. Svjedoci smo tihdemokratskih dru{tava {irom svijeta. Upravo sena taj na~in poku{ava napraviti paralela, ali i re}ida je i zapad sa dana{njom elitom itekako uticaona smjer doga|anja u BiH, na Balkanu, takoda doza sentimenta u soundu jeste prirodan slijedstvari. U stvaranju neukih i agresivnih generacijana{li smo jednu vrstu light motiva. Pjesma Svijet za nas je do sada nai{la na razli~ite kritike, ali meraduje to {to nam se javljaju radio stanice iz Pule,

Banje Luke, pa i [vedske,

[panjolske, gdje je jednaemisija krenula sa ovom

pjesmom, uz poruku kako animirati narode u BiH . Mislimda to i jeste su{tina, ali svjesnismo i da }e ova pjesma te{kona}i put do svih.

Ne znam koliko je bitnogovoriti o tome, ali bit-no je onoliko koliko je èlja zanormalnim dru{tvom neopho-dna.

ADIS SELIMOVI , gitarista i klavirista grupe “U.A.M.” iz Tuzle

Tre}i studijski album grupeSopot koji se zove Sopotnik ,“lansiran” je 18. decembra izstudija na svoje prvo putovanjeEnergetskim morem. “Albumsadrì devet muzi~kih hibrida,pjesama nastalih mije{anjemelektro rocka sa drum’n’bass-om, reggaeom, dubom. Sve

numere snimljene su i fina izi-rane u Digital Boyler Studiju uBanjaluci tokom ove godine,osim bonus pjesme, koja je2012. snimljena u Studiju MC-aPavarotti u Mostaru. Album jeobjavila novoosnovana izdav-a~ka ku}a Koliba, koja ovom prilikom predstavlja svoje prvoizdanje”, saop{tava \urica [tula, gitarista i bas gitarista

banjalu~ke grupe Sopot .Pored njega, u grupi su i Petar Topalovi} (vokali, sintovi i

programiranje), Milan A}imovi} (sintovi i prate}i vokali), DejanSavi} (gitara) i Sa{a Predojevi} (bubnjevi). Na zvani~niminternet stranicama i dru{tvenim mreàma benda i izdava~a,

ljubitelji Sopota mogu premijerno preslu{ati kompletanalbum, te pogledati nedavnonajavljeni video spot za pjesmuEnergetsko more . “Reìju imontaù spota potpisuju Milo{Gojkovi} i Sta{a Tomi} izBeograda. S obzirom na svjetskitrend digitalizacije muzike,

fanovi svoj CD Sopotnik moguda naru~e na zvani~noj internetstranici Kolibe, dok }e digitalnoizdanje za evropsko i svjetskotrì{te biti dostupno u prodajipo~etkom idu}e godine, na svimzna~ajnim internet prodavnica-

ma, kao {to su Amazon, iTunes, Beatport”, veli [tula.Prve koncertne premijere zakazane su za 27. decembar u Klubu

studenata Banjaluka i dan kasnije u klubu Fluc u Be~u. Nakon togaslijedi Sopotnik Turneja 2014 , u okviru koje }e bend svirati u svimve}im regionalnim i evropskim centrima. “Ukrcajte se naSopotnik zaplovite Energetskim morem kroz Beskona~no st Ereinformacija dok se va{i Snovi pretvaraju u Ideju...”

@elja za normalnim dru{tvom

Zaplovite “Energetskim morem”

Grupa Univerzitet Angele Merkel

Grupa Sopot



Bosanski kulturni centar radi zimi?Svojom dosljednom kulturnom i umjetni~kom

orijentacijom te brojem i kvalitetom programa radi kaoreprezentativna kulturna ustanova u Sarajevu, u kojoj seodràvaju ekskluzivni doma}i i me|unarodni programi.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Da usprkos svemu ustraju u nadi u sve

ono {to je pozitivno u nama i oko nas.

17. S biste votplestango?

Ne zn plesat

tango.

15. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?

Ne bih zatvarao institucijekulture i umjetnosti ni

podràvao segregaciju u

obrazovnim ustanovama.

19. Tange ili badi}?Prednost dajemklasi~noj varijanti.

5. [ta nemorate imatiu friìderu?Kajmak.

7. [ta obavezno nosite na plaù? Nov~anik, da bih ve}inu vremena

mogao provesti u obli`njem caffe baru.

11. Koliko ima istine uizreci: “Ako i jesmo bra}a,kese nam nisu sestre?”

U svakoj mudroj izreci imaistine.

13. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?Ka~ket i {al.

2 A ljeti?Suk lad no lat insk o jiz r eci: “ Fest ina lent e” .

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Kao autohtoni stanovnik gradaSarajeva, osje}am se svoj na svome.

16. Opi{iteSeju Sexonau tri rije~i?Kreativan,

principijela,duhovit.

20. A begova ili {kembe ~orba?Begova ~orba.

18. Osoba kojaVam ide na

ganglije?Umi{ljene i beskrupulozneneznalice.

14. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ruàn i glup?U sustavuop}eprihva}enihvrijednosti bolje je biti

lijep i pametan.

12 Da li je {utnja zlato?

“S ve i ma s vo je do ba, i

s va k i posao pod ne bo m

s vo je v r i je me... v r i je me

{ u t n je i v r i je me

go vo re n ja. ”

6. Koga biste poveli na pustoostrvo?

Ne razmi{ljam o pustom ostrvukao turisti~koj destinaciji.

8. Da niste to {to jeste {ta biste bili? V jer o jat no pr of esionalni g laz benik .

by DINO BAJRAMOVIC

MARIJO PEJI ,

direk tor BKC-a u Sara je vu:

“ Već sam kao osno vnoškolac bio direk tor”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Ne vjerujem u reinkarnaciju.

. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor ne~ega?

Ve} sa m k ao os no v no{ k o lac bio di re k to r lis ta za pio ni r

e

o m ladi n u nase l ja G r b a v i c a I I .

10. Jeste limeteoropata?Jo{ uvijek nisam.



KLIN ÔRBA

Ova je godina i po~ela tako: ni{ta nismo vidjeli, ~ulase samo pirotehnika i lave` pasa. Desetak minutakasnije, i to je utihnulo. Mogli smo se na miru

povu}i u svoje smogom osvjeène spava}e sobe i sanjatisvoje mrtva~ke snove, znaju}i ko odlu~uje o na{imsutra{njim ivotima. Magla svuda, svuda oko nas... Budilismo se sa tupom glavoboljom i bez truna nade da }e namnova godina donijeti ikakav boljitak.

Sad, na koncu godine, letimi~na inventura kazuje dase brdo na{ih problema u me|uvremenu vinulo nebu podoblake. Da li smo za sve, kao i obi~no, krivi sami ili su,kao u slu~aju neprovo|enja presude Sejdi}-Finci,

po~initelji nepoznati, stvar je ugla iz kojeg se procjenjuje.Za sve je kriv neko nepoznat, uvjeravaju nas stranci (ba{

kao i ‘92.), i vjerovati im je, jer oni uvijek i nepogre{ivoznaju na ~emu se dunjaluk okre}e. Dodu{e, bude li izborakrajem naredne godine, mo`da se ipak pokaè da i narodzna prepoznati |avola s kojim je u prethodne ~etiri godinetikve sadio. Ponekad nije zgoreg ({to se i \avolu

preporu~uje) spustiti se malo me|u narod pa osluhnuti o~emu oni to zbore i romore. Za razliku od zlonamjernih

prislu{kivanja, telefonskih i sli~nih, oslu{kivanje je poèljno i pametnom katkad spasonosno. Barem je meni protekle nedjelje pomoglo uklju~ivanje u prosvjednuskupinu pred zgradom Parlamentarne skup{tine BiH dadodatno o svemu re~enom razmislim i donekle korigiramvlastite stavove. Skup se na prvi pogled doista doimaokao protest o~ajnih ljubitelja ìvotinja koji poku{avajusprije~iti usvajanje izmjene Zakona o za{titi i dobrobitiìvotinja kojima su napu{teni psi osu|eni na egzekuciju uroku od petnaest dana po primitku u azil.

Ugrupi u kojoj sam se obrela, me|utim, ubrzo je na

povr{inu isplivalo mno{tvo pitanja i podsje}anja nakrvavu historiju ~ovje~anstva, kao i na metode

kojima je vladaju}a stranka u BiH dosada “rje{avala” probleme. Daleko je od ugodnog podsje}anje da je praskozorje holokausta obiljeèno nacisti~kim geslom:@idovima i psima ulaz zabranjen! Kao i pitanje:Esdepeovci, ko je slijede}i na redu za eutanaziju? Kao ilicitiranje: Mo`da penzioneri? Ili invalidi i demobilizirani

borci? Ili, mo`da, Sejdi} i Finci, i njihovi sunarodnjaci?!Mo`da svi nezaposleni? Ili svi nekonstitutivni? Potom je

neko uzviknuo: Ljudi, sjetite se ko je strpao glave tzvalìrske grupe u okrutne ralje Guantanama.

Onda se jedan gospodin do mene obratio onom dsebe: Kao vrhunski psiholog, probaj mi analizira

psiholo{ki profil veterinara koji }e sutra biizvr{itelj ove zakonske odredbe, koji }e svojom rukomusmrtiti hiljadu pasa. Pse ne}e pobiti tamo neki nepismeni nesavjesni {interi, nego ljudi koji su se {kolovali dza{tite zdravlje i ìvote ìvotinja. Kolika je ta |avoljzadrtost da se ustraje na tobo`njem rje{enju problemkojim }e se deseci veterinara pretvoriti u pla}enmasovne ubice pasa? I sve }emo to platiti mi, poreznobveznici, ~ime i sami postajemo sudionici.

U produètku slijedi malo vedrija pri~a, barem za onkoji u ovoj dràvi trenutno vedre i obla~e. Tako izvornoslu{kujem glas naroda koji komentira netom usvojenIzmjene Zakona o Elektroprenosu po hitnom postupku. Eto ve} pas s maslom ne bi mogao progutati, a kamoozlogla{eni esdepeovci i njihov Veliki Brat na vlastKako su samo hitri i dovitljivi kad je u pitanju rje{avanj

budètskog deficita, primje}uje jedna mlada smogovka.dodaje zaklju~ak: Njihovi su ugrizi nemjerljivo opasnij

po zdravlje i egzistenciju gra|ana ove zemlje nego {to sto pse}i. A pritom nisu ni gladni ni èdni ni bolesni, nitsurovo zlostavljani. I potpuno svjesno ~ine sva zlodjela.

Bogami, da sam kojim slu~ajem esdepeovac, pa da samkao takva ove sumra~ne nedjelje oslu{kival

buntovne smogovce, dobro bih se zabrinula za svojfotelju. Ovako sam, tek kao najobi~nija supatnicadefinitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rje{enjniti jednog jedinog problema. To je samo pukdemonstracija sile ja~ih i nadmo}nijih nad nemo}nima, naslabijima, u kona~nici, nad nepoèljnima. Ali, kome sve tda se kaè? Da li mo`da nekim nepoznatim po~initeljimaIli ipak, kao {to to ovi smogovci poku{avaju, da se baremkakav takav bunt usmjeri na dobro poznatu adresu: na onkoje je sila odavno obuzela pa se pona{aju kao da }e vje~nostati na vlasti. Ima onih koji sve njihove poteze pamte te vremena na vrijeme naprave inventuru, makar to bilo i pre

same izbore. Samo tad su smogovci ja~i. A njihova presud bi mogla glasiti: Neka ti bude po djelima tvojim!

Bogami, da sam kojim slučajem esdepeovac, pa da sam kao takvaove sumračne nedjelje osluškivala buntovne smogovce, dobro bihse zabrinula za svoju fotelju. Ovako sam, tek kao najobičnijasupatnica, definitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rješenjeniti jednog jedinog problema

KAD SMOGOVCI UTIHNUPi{e: FADILA NURA HAVER




Audi A3 Limousine: Luksuz u pokretu!

Oko Audijevih modela oduvijek je bilopolemika. Neki tvrde kako automobilikoji izlaze iz tvornice u Ingolstadtu

zapravo ne vrijede ni blizu cijena na trì{tu,dok drugi, zaljubljenici u kromirane“olimpijske krugove” na maski hladnjaka,tvrde kako je Audi mjerilo vrijednosti u

automobilskoj industriji. S ovim drugim slaùse i na{i politi~ari, {to se vidi iz voznihparkova ispred institucija vlasti, ali to je nekasasvim druga pri~a. Ovoga puta ukratkopredstavljamo Audijev model A3 Limousine ,njegove karakteristike, izgled i cijene. Ve}na prvi pogled uo~ljive su dizajnerskiprecizne dinami~ke linije, elegancija isportski {tih koji odaje izgled karoserijeAudijeve limuzine. Dizajn je, kako kaù iz tetvrtke, mje{avina izme|u klasi~nog trodijel-nog koncepta i coupé filozofije. Dizajnerskielement “tornado linije” koji se proteècijelom bo~nom stranom vozila, kreiraprepoznatljivi rub koji reflektira svjetlost.Prevjesi vozila su kratki, s me|uosovinskimrazmakom od 2,64 metra i ukupnomduìnom od 4,46 metara. Sa {irinom od 1,80metara, model A3 Limousine je jedanaestmilimetara {iri i devet milimetara niì od A3

Sportback modela. Stra`nji spojler jeintegriran u poklopac prtlja`nika, a svjetlanagla{avaju vodoravne linije automobila sasvojim {iroko i nisko odrezanim rubovima.Dizajneri Audi A3 Limousine posebnupozornost posvetili su detaljima. Linije ipovr{ine su ~isto dizajnirane, a duga~ki lukse rasteè {irinom vjetrobranskog stakla.

Plo~a s instrumentima sa zaobljenimprednjim dijelom je ugla|ena, a sredi{njakonzola blago je zakrenuta ka voza~u.Elektronski gadgeti su tako|er dojmljivi.Kolo upravlja~a ima tri ili ~etiri kraka, ovisnoo izvedbi, a moète tako|er odabratiupravlja~ s ravnim dnom, vi{enamjenskimtipkama i ru~icama za izmjenu stupnjevaprijenosa. Audi je za A3 Limousine pripremiosna`ne i u~inkovite TFSI i TDI motore.Pritom se mislilo i na udobnost: opcijskiautomatski mjenja~ s dvostrukom spojkomS tronic omogu}uje kra}e prijenosestupnjeva gotovo bez prekida vu~ne sile.Pored prednjeg pogona su vozila na zahtjevdostupna i sa stalnim pogonom na sva ~etirikota~a, popularnim quattrom . Osnovnezna~ajke motora 1.4 TFSI su snaga od 103kW (140 KS) i okretni moment od 250 Nm.

Pri niskim optere}enjima motora COsustav isklju~uje dva cilindra. Taj 1.4-litrenmotor automobilu osigurava kombiniranpotro{nju od 4,7 litara na 100 km. Za onkoji vole brzinu, napominjemo kako je zubrzanje od 0 do 100 km/h potrebno sam8,4 sekunde, a maksimalna brzinautomobila s ovim motorom je 213 km/hMotor 1.8 TFSI razvija snagu od 132 kW(180 KS) i okretni moment od 250 Nm. Tamotor koristi bogati paket naprednitehnologija, uklju~uju}i zasebno ubrizgavanje goriva u komoru za sagorijevanjeodnosno u usisnu granu, uz sportskperformanse, i ubrzanje od 0 do 100 km/za svega 7,3 sekunde i maksimalnbrzinu od 232 km/h. Motor 2.0 TDI razvijsnagu od 110 kW (150 KS) i okretnmoment od 320 Nm. On ubrzava od 0 d100 km/h za 8,4 sekunde te stiè dmaksimalne brzine od 213 km/h. Njegovkombinirana potro{nja goriva je 4,2 litrna 100 km, {to je ekvivalentno COemisijama od 108 grama po kilometru. Unapomenu kako je za model 8V1CEC A1.6 TDI Ambiente potrebno izdvoji43.086 KM.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]



Zaista si Senade Avdi}u, velikom brzi-nom, dobacio do sedam tu`bi koje }e{

dobiti, neke ve} i jesi, radi uvreda, laì ikleveta koje si ispisao, malo ti a malo tvojipot~injeni radnici, u poku{aju da ne odgov-ori{ ni na jedan argument koji sam tinapisao, ve} da pokaè{, na djelu, svoj vok-abular, pun uvreda i laì o meni i mojojporodici, kojeg se svaki normalan ~ovjektreba postidjeti. Me|utim, ti si novinar koji jena najgrublji na~in izvrije|ao ~ak i “MajkeSrebrenice”, ~ak i Bakiru Hase~i} - koju su~etnici silovali, pa se od tebe, nakon toga,moè sve o~ekivati kada nisi imao milosti niprema majkama kojima su gotovo svepoubijali ili prema eni kojoj je krvni~ki uzeto

dostojanstvo.Znam da ni na jedan moj argument

nema{ valjan odgovor pa su uvrede i laì,koje si o meni i mojoj porodici ispisao uposljednjem broju tvoje novine na 5-6stranica, jedino {to ti preostaje.

Naravno da si izrekao prizemnu la`kada si napisao da moja sestra i ja upravl-jamo Ministarstvom za bora~ka pitanja KS iradi toga }e{, naravno, dobiti jo{ jednu,osmu, posebnu tu`bu jer, Avdi}u, od mene imoje porodice ne}e{ praviti gladne skoroje-vi}e i stavljati nas u krajnje laàn kontekstradi politi~kih prepucavanja ili radi toga {toti je na moje pisanje ponestalo agrumenata.

Mi smo porodica koja je za RepublikuBiH dala {est {ehida, dvije civilne rtve rata,jednog ranjenog borca, dva Zlatna ljiljana idvanaest ~lanova na{e porodice je braniloBiH a od nje, zauzvrat, nismo uzimali nistanove u centru Sarajeva, {to ti jesi, nitismo uzimali dràvne blagodati, {to tvojasupruga jeste odlaze}i sa mjesta tvojenovinarke i supruge u ambasadore, niti namje vlast pla}ala privatni biznis, {to tebi jestekada su ti davali novac za osnivanjeSlobodne Bosne, o ~emu si i sam svjedo~io.

Mi ni danas nemamo privatne “bora~ke”stanove, a ko ih je sve uzeo objavi}emojedan dan jer tu ima mnogo “boraca”, nismouzimali ni bora~ke kredite jer su oni ~estodavani strana~kim “borcima”, nismo do2012. godine nikada u{li u to Ministarstvokoje, recimo, mojoj nani, koja je izgubila svotroje djece u agresiji na RBiH, za {esnaestgodina nikada nije dalo niti jednu jedinumarku iako i danas ìvi u stanu bez grijanja.Ti Avdi}u, o jednoj takvoj èni, nikada ne}e{napisati ni jedno slovo jer je tvoj fokus, kadaje u pitanju na{a porodica, usmjeren navrije|anje, verbalno pljuvanje i pisanje

notornih laì.Tvoja potreba da od Sefera Halilovi}a

pravi{ izdajnika i kojekakvog kosovca, ipored toga {to zna{ da je taj ~ovjek za RBiHdao osam ~lanova svoje porodice i da sumu ama ba{ svi punoljetni ~lanovi porodicebili borci na{e Armije, pa se u svojim pod-metanjima i laìma poziva{ se na izjave~etnika, svjedoka odbrane Franca Kosa -izvr{ioca genocida u Srebrenici, FikretaMuslimovi}a i notornog ubicu, saradnikatajne slu`be i kriminalca Ramiza Delali}a,pokazatelj je koliko je tvoja mr`nja, premaSeferu Halilovi}u i cijeloj njegovoj porodici,omela tvoju mogu}nost normalnog pros-u|ivanja pa si radi te mr`nje izgubio mo}zdravog prosu|ivanja i pre{ao na vokabularkoji zasluùje sudski tretman jer tebe }esedam tu`bi, ukupne vrijednosti od 150.000KM, dobro nau~iti da razmisli{ prije negonapi{e{ klevetu, uvredu ili la` na ra~un bilokoga od nas.

I tebi i Fikretu Muslimovi}u bi}e ukazana“~ast” da za svaku napisanu rije~ sudskiodgovarate. Tamo ponesite dokumente oKOS-u (radi se o odvratnim laìma i pod-metanjima Slu`be koja nas je prvo poku{aubiti a potom opravdati to ubistvo fabrikovanim

laìma i podmetanjima), o Ministarstvu, oKomisijama, a ti Avdi}u ponesi i dokaze zasvaku uvredu koju si o meni napisao jer sam,potpisuju}i protiv tebe sedam tu`bi, shvatioda ne trebam narednu godinu raditi ama ba{ni{ta: ivje}u odli~no na ra~un tvog uli~arskogvokabulara. Mo`da, nakon puta u Brazil, odtvojih para, stignem i na ljetovanje u [paniju

jer {to ti vi{e o meni pi{e{, meni se sve vi{eapetiti pove}avaju jer je tro{enje tvog novcaposeban uìtak. Vidimo se na sudu. Znam da}e{ sageti glavu. To uvijek uradi{ kada mesretne{. Tako je bilo i ljetos kada si sjedio ukafani SDP-a. Valjda je, ~ak i tebe, sramota

kada shvati{ {ta si sve sebi dozvolio.Semir Halilovi}


Semir Halilovi} - Uredni{tvu

Prizemna je laž da moja sestra i ja upravljamoMinistarstvom za boračka pitanja KS

(“Udarila vila na Halil(ovi}a)”;”Zavjera ili izdaja”, SB, br. 892)

REAGIRANJA

Fuad Ja{arevi} - Uredni{tvu

Institut za istraživanjezločina protiv čovječnostiza izradu monografije o1. korpusu Armije RBiHdobio je 54.000 KM

(“Zavjera ili izdaja”, SB, br. 892)

Na osnovu Zakona o informisanjumolimo vas da, u cilju objektivnoinformisanja javnosti, objavite sljede}~injenice:

prvo, Institut za istraìvanje zlo~ina prot~ovje~nosti i me|unarodnog pravUniverziteta u Sarajevu je, na osnovSporazuma sa Ministarstvom za bora~kpitanja Kantona Sarajevo, za izradu monografije o 1. korpusu Armije Republike Bosni Hercegovine, koja je u zavr{noj fazi, dobisredstva u iznosu od 54.000,00 KM, i koja sodnose na ukupne tro{kove izrade monografije, pri ~emu autorima (~lanovimistraìva~kog tima) nije ispla}en “predujamod 54.000,00 KM (od 54.000 KM do sada jutro{eno 19.075,59 KM);

drugo, informacija o sredstvima, u iznosu od 240.000 KM, Institutu nije poznata;

tre}e, Institut nije prihvatio odluku ministra Dàmbasovi}a, niti “aminovanje” ministra He}e, kao ni druge pritiske, o imenovanju “Stru~nog tima za nastavak zavr{etak izrade monografije 1. korpusArmije Bosne i Hercegovine ”, {to zna~i n“supervizora cijelog projekta”, o ~emupored ostalog, postoji korespondencija pisanoj formi;

~etvrto, istraìva~ki tim, odnosnnau~no-istraìva~ke timove, u ovoj nau~noistraìva~koj ustanovi, nikada do sada nisimenovali niti }e imenovati bilo koji dràvnorgan i/ili politi~ke partije, niti bilo koji pojedinac.

S po{tovanjem

S E K R E T A RFuad Ja{arevi}, dipl. iu

slobodna bosna [broj 893, 19.12.2013]

Documents