Kazivanja iz ivota Poslanika i Ehli-bejta

Download Kazivanja iz ivota Poslanika i Ehli-bejta

Post on 19-Mar-2016

227 views

Category:

Documents

7 download

DESCRIPTION

Kazivanja iz ivota Poslanika i Ehli-bejta

TRANSCRIPT

  • Naslov izvornika

    UrednikAmar Imamovi

    RecenzentiProf. dr. Armin Hadrovi

    Esad Baji

    Likovno oblikovanjeSenad Pepi

  • Muhammed ibn Jaqub el-Kulejni

    KAZIVANJA IZ IVOTA POSLANIKA I

    EHLI-BEJTA (Izbor predaja iz Usli Kfija)

    Odabrao i preveo Amar Imamovi

    Fondacija Batina duhovnosti, Mostar 1432/2011.

  • 5Rije urednika

    Shodno poznatoj predaji Allahova Poslanika, s.a.v.a.: Ostavljam vam dvije vrijedne stvari: Boiju knjigu i Ehli-bejt, muslimani su tokom dva i pol stoljea prisustva Imama iz Poslanikova roda svo-ju vjeru uili upravo od njih te od njih biljeili i predaje. Tako je u izravnom doticaju sa Imamima iz Poslanikova roda kroz zapisi-vanje predaja koje su oni batinili nastao odreen broj zapisa koji su postali poznati kao asl osnova (). U knjigama koje se bave hadiskom znanou ovi zapisi su ostali poznati kao uslu erbemie ( ) etiri stotine osnova, iz ega je kasnije nastao Usli Kfi. Postoje razilaenja u miljenju o razlikama izmeu izraza kitb (knjiga) i asl, kao i oko broja smih osnova. Budui da ovo nije prilika za ire i opsenije razlaganje ovog pitanja, rei emo samo da su neki pojedinci miljenja da asl ija mnoina glasi usl podrazumijeva zapis predaja koje su zapisivai uli izravno od Imama, a da tome nisu nita drugo dodali, za razliku od knjige u kojoj pored predaja postoje i obrazloenja samog zapisivaa ili je rije o predajama koje zapisiva nije uo izravno od Imama, nego preko nekih posrednika. Neki drugi su, meutim, tvrdili da nema razlike izmeu izraza kitb i asl. U svakom sluaju, ono to je iz-vjesno jeste da zbirka hadisa Usli Kfi svoje izvanredno mjesto i vrlo visoku vjerodostojnost i izvornost, koja je bez premca u tom pogledu, zahvaljuje upravo injenici da su u njoj zabiljeeni hadisi koje su prenosioci uli izravno od Imama.

  • 6U vezi s ovim pitanjem nije pouzdano utvreno ni razdoblje u kojem su nastajali usuli iz kojih je kasnije proizala zbirka hadisa Usli Kfi. Ono to je opeprihvaeno jeste procjena da su usuli kao to je ve primijeeno nastajali tokom dva i pol stoljea prisustva Imama, a najvie ih je zapisano u vrijeme Petog i estog Imama, odnosno Imama Bakira i Imama Sadika. To je razumljivo jer je razdoblje kada su oni ivjeli a posebno u vrijeme Imama Sadika, kada je on u Medini osnovao svojevrsno sveuilite islamskih znanosti bilo razdoblje slobodnijeg djelovanja Imama Ehli-bejta. Na predavanjima Imama Sadika kako svjedoe historijska vre-la uzelo je uea oko etiri hiljade polaznika. Mnogi od tih uenika su, prisustvujui asovima i predavanjima upravo Imama Sadika, biljeili predaje koje su uli u usle.

    Postoji vie osobina koje su zbirku hadisa Usli Kfi uinile najvrjednijom knjigom koja batini uenje islama onako kako je sauvano kod Ehli-bejta. Jedna od najvanijih je ona koju smo prethodno istaknuli, tj. usuli koji su izravno biljeeni od Imama Ehli-bejta kasnije su bili osnova za sastavljanje sme zbirke hadisa Usli Kfi.

    Takoer, valja napomenuti da je zbirka hadisa Usli Kfi sai-njena iz tri osnovna dijela, i to: usl (hadisi koji se bave osnovama vjerovanja), fur (hadisi koji se bave fikhskim propisima) i ravde (razliiti hadisi koji nisu nali mjesta u prethodnim poglavljima, a tiu se historije, izaslanih pisama, rasprava, govora, tumaenja Kurana itd.). Ukupno uzevi, zbirka Usli Kfi sadri 16.199 hadisa.

    Sljedea znaajka zbirke Usli Kfi je razgovijetna i skladna ureenost knjige po poglavljima. Tako vidimo da zbirka zapoinje poglavljem o razumu i neznanju, potom cjelinom o vrijednosti znanja, te poglavljem o tevhidu, imametu, moralu itd. To se, na-damo se, moe takoer vidjeti iz knjige koja je pred uvaenim

  • 7itaocem, gdje smo kod navoenja kratkih kazivanja slijedili redo-slijed poglavlja zbirke, s tim to u ovom izboru nisu obuhvaena sva poglavlja. Dakle, zbirka hadisa Usli Kfi obuhvata sva pitanja vjere i sva podruja ljudskog ivota, poevi u prvom dijelu od sme spoznaje i odreivanja njene svekolike vrijednosti. Treba na ovom mjestu istai da meu rasprostranjenim vjerskim uenjima i sljedbama, a imajui na odreen nain u vidu itavo ovjean-stvo, jedino kod zbirke Usli Kfi nalazimo da knjiga koja ima za cilj da razmatra osnove jednog vjerovanja i uenja zapoinje po-glavljem o razumu. Iz predoenog se jasno nadaje zakljuak o vi-sokom mjestu koje razum zauzima u islamu. Ustvari, ovim se eli rei da je razum osnova svih promiljanja i prihvatanja onoga u ta ovjek vjeruje, kao i da je temelj za svako nauno istraivanje.

    Posebnu vrijednost ovoj knjizi svojim doprinosom daje zasigur-no Muhammed ibn Jaqub ibn Ishk el-Kulejni er-Rzi, koji je zbog svoje preciznosti, usredsreenog naunog pristupa i odgovornosti koju je pokazao u svom radu zadobio nadimak Siqatul-islm (po-vjerenje islama). Muhammed ibn Jaqub Kulejni (250329. po Hidri) doao je na Ovaj svijet u selu Kulejn, pokraj grada Reja, na kraju razdoblja prisustva Imama Ehli-bejta, tanije, za ivota Imama Askerija, jedanaestog imama iz Poslanikova roda, to znai da je odrastao i ivio u vremenu kada ljudi vie nisu imali izravan pristup Imamu od kojeg bi traili odgovor na pitanja u vezi s vjerom. To je razdoblje kada se uvia velika potreba da dotada zabiljeeni hadisi u uslima budu sauvani za narataje koji dolaze. U takvom okruenju i sa takvim nalogom Kulejni je dvadeset go-dina svoga ivota posvetio sabiranju grae i ureivanju vrijedne knjige Usli Kfi. Da mu Allah uvea poloaj!

    Skreemo panju da su izvori predaja u ovom izboru navedeni prema poglavljima i redoslijedu kako ih je sm Muhammed ibn Jaqub Kulejni ustanovio i naslovio.

  • 8Neke okolnosti su nas nagnale da pristupimo objavljivanju ovog djela, a prije svega, injenica da ne postoji nijedan prijevod ove zbirke hadisa na bosanski, te da se predaje mogu nai pre-vedene samo pojedinano, rasute po drugim djelima. Meutim, nakon prireivanja ovog izbora predaja i kazivanja iz zbirke Usli Kfi postali smo svjesni njegove velike manjkavosti, jer ovo izda-nje ni izdaleka ne odraava ono nepregledno more mudrosti koje Usli Kfi nudi. Ipak, postoji nada da e ovaj izbor biti samo po-etak i povod buduim prevodiocima i tragaocima za znanjem da se prihvate obimnijeg prevodilakog poduhvata i jednim takvim djelom obogate bosanski jezik i kulturu.

    Od Uzvienog Boga traimo uspjeh i polaemo nadu da e nam biti prihvaeno ovo neznatno djelo!

  • 9O razumu

    Povezanost vjere, stidljivosti i razuma

    Doao je Dibrail Ademu, a.s., i rekao mu: O Ademe! Oba-vezan sam od Allaha, d.., da ti ponudim na izbor jedno od ova tri svojstva. Odaberi jedno, a prei preko druga dva!

    Adem upita: Koja su to tri svojstva?Dibrail ree: Razum, stid i vjera.Adem ree: Izmeu ova tri odabirem razum.Dibrail ree stidu i vjeri: Vas dvoje, odvojite se od razuma i

    pustite ga sama.Stid i vjera rekoe: O Dibraile! Mi imamo zadau da uvijek

    budemo uz razum gdje god da on bio.Dibrail ree: Sami znate svoju obavezu! i uzdie se u nebo.1

    Vrijednost promiljanja i uzimanja pouke

    Hasan ibn Sejqal kae: Pitao sam Imama Sadika: ljudi pre-nose hadis od Poslanika: Razmiljati jedan sat bolje je od ibadeta cijele noi. ta se misli pod razmiljanjem?

    Imam Sadik ree: Kada ovjek proe pored ruevine ili na-putene kue i zapita se: Gdje su tvoji stanovnici? Gdje su tvoji graditelji? ta vam je, zato ne govorite sa mnom?2

    1 Kitb el-aql we el-dahl, sv. 1., str. 10., hadis 2.2 Bb et-tafakkur, sv. 2., str. 54., hadis 2.

  • 10

    Mala vrijednost ibadeta koji nije popraen razumom

    Ishak ibn Ammar ree Imamu Sadiku: Imam komiju koji mnogo obavlja namaz, mnogo udjeljuje i mnogo ide na had. Niti se kod njega vidjelo da ima neto protiv Poslanikove porodice.

    Imam Sadik ree: Kakav mu je razum?Rekao sam: Nema razuma i na niskom je nivou promiljanja.Imam Sadik ree: Nee biti uzdignut na visok stepen.3

    Um (razum) ili vrst dokaz

    Ibn Sikkin Ahvazi bio je poznati i veliki uenjak za vrijeme Imama Hadija, ali se uveliko okoristio i prisustvom drugih Imama. Jednom prilikom pitao je Imama Hadija: Zato je Gospodar po-slao Musaa, a.s., s mudizom tapa i bijelom rukom te sredstvima koja su ponitavale arolije? Zato je Gospodar poslao Isaa, a.s., s mudizom lijeenja? A Gospodar je Muhammedu, s.a.v.a., kao mudizu dao ljepotu govora, blistave govore i rije koja lijee na srce?

    Imam Hadi ree: U vrijeme Musaa, a.s., najvie je bilo rai-reno sihirbazija i arolije. Gospodar je poslao Musaa s onim ime e nadjaati sihirbaze. On je inio stvari od kojih su sihirbazije bile nemone i time je potvrdio dokaz naspram njih. U vrijeme Isaa, a.s., razne bolesti bile su jako rairene, pa su ljudi imali veli-ku potrebu za lijenicima. Isaa, a.s., u tom vremenu donio je od Gospodara ono od ega su bili nemoni lijenici tog vremena. On je dozvolom Allaha, d.., oivljavao mrtve, darovao vid sli-jepima od roenja, lijeio oboljele od gube. Na taj nain, hazreti Isa potvrdio je dokaz naspram njih. Meutim, u vrijeme pojave Muham meda, s.a.v.a., kada je bio rairen lijep govor i skladanje

    3 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 24., hadis 19.

  • 11

    stihova, on je visoke i precizne stvari izrekao lijepim govorom pored kojeg nije bilo ljepeg. Na taj nain, hazreti Muhammed potvrdio je dokaz spram njih.

    Ibn Sikkin ree: Dopao mi se odgovor Imama Hadija i re-koh: Tako mi Allaha, ovakav odgovor ni od koga jo nisam uo!

    Potom je Ibn Sikkin pitao: ta je Boiji dokaz u ovom vremenu?

    Imam Hadi ree: U ovom vremenu um (razum) jeste dokaz posredstvom kojeg ovjek spoznaje istinske vodie te ga prihvata, i prepoznaje lane vodie i porie ga.

    Ibn Sikkin ree: Tako mi Allaha, to je ispravan odgovor!4

    Razine vezivanja uma s ovjekom u razliitim fazama

    Ishak ibn Ammar kae: Otiao sam do Imama Sadika i za-poeo razgovor s njime o mom kontaktu s ljudima i o njihovom razliitom nivou razumijevanja kod prihvatanja mog govora. Rekao sam:

    1. Nekim ljudima dok kaem samo dio moj govora, oni u cijelosti shvate moju namjeru.

    2. Neki ljudi, opet, tek kada zavrim s govorom, shvate moju namjeru i odgovore mi.

    3. Dok, meutim, neki ljudi ne razumiju moju namjeru i kau: Ponovi to si rekao.

    Imam Sadik u odgovoru ree: Da li zna razlog tome?Rekao sam: Ne.Imam Sadik ree: Onaj ovjek koji razumije tvoju namje-

    ru samo iz dijela tvog govora osoba je kojoj je dok je jo bila sjemena tekuina razum bio izmijean sa sjemenom tekuinom.

    4 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 24., hadis 20.

  • 12

    Drugi ovjek jeste ona osoba kojoj se razum pridruio dok je bila u utrobi majke. A trea osoba koja ne razumije tvoj govor i trai da joj ga ponovi, osoba je kojoj se razum pridruio tek nakon to je odrasla.5

    Sumnjiav ovjek nije razuman

    Jedan od muslimana imao je vesvesu kod uzimanja abdesta. Nekoliko puta ponavljao bi posipanje vodom prilikom abdesta, ali i pored toga ne bi bio zadovoljan te bi drao da mu je abdest neispravan.

    Abdullah ibn Senan kae: Otiao sam do Imama Sadika te sam mu spomenuo ovog ovjeka i rekao: Iako je razuman, on kod uzimanja abdesta ima vesvesu.

    Imam Sadik ree: Kakav je to razum u njegovom biu pored kojeg slijedi ejtana?

    Rekao sam: Kako slijedi ejtana?Imam Sadik ree: Pitaj ga odakle mu dolazi ta vesvesa i sam

    e ti rei da je to od ejtana.6

    5 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 26., hadis 27.6 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 12., hadis 10.

  • 13

    O znanju

    Ko je allame (veliki znalac)?

    Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., uao je u damiju i naao je skupinu ljudi okupljenih oko jednog ovjeka kako ga pomno sluaju. Poslanik ih upita: Ko je taj ovjek?

    Rekoe: On je allame (veliki znalac)!Poslanik ree: ta znai allame?Oni rekoe: Allame jeste ona osoba koja od svih ostalih bolje

    poznaje rodoslove Arapa i dogaaje koji su se zbili u vrijeme da-hilijeta, kao i njihove pjesme.

    Poslanik ree: To znanje niti donosi tetu onome koji ga ne poznaje niti ima koristi od njega onaj koji ga poznaje.

    Potom ree: Zaista, znanje je ogranieno na troje: naela vje-rovanja (koja pojanjavaju jasni kuranski ajeti), znanje o moralu (koje se odvija u ratu izmeu vojske razuma i vojske neznanja, a na ovjeku jeste da se prikloni vojsci razuma) i vjerski propisi (poznavanje dozvoljenog i zabranjenog), a sve mimo toga je viak. (Dakle, ono to je obavezno za svakog muslimana jeste to da poznaje ove nauke koje pojanjavaju njegov poloaj i relaciju s njegovim Gospodarom i s onim svijetom. Tako i svi drugi vidovi znanja od kojih ovjek ima koristi u ostvarenju ova tri znanja mogu se smatrati korisnim, a ostali vidovi znanja kao to je, reci-mo, poznavanje nauke o sihiru i slino jesu viak.)7

    7 Siffatul-ilm we fadlihi, sv. 1., str. 32. , hadis 1.

  • 14

    Znanje popraeno djelom

    Doe ovjek do Imama Sedada i posebnim arom postavi mu nekoliko pitanja. Imam Sedad odgovori mu na pitanja. ovjek se malo zamisli i ode. Nedugo potom vrati se i postavi jo jedno pitanje, s tim da je imao namjeru isto tako nastaviti pitati. Imam Sedad, s ciljem da ga poui da je znanje kako bi se djelovalo po njemu, a ne u cilju memoriranja znanja bez djela, ree: U svetoj knjizi Indilu zapi-sano je: Ako nisi radio po onome to zna, ne pitaj za ono to ne zna, jer ono to se nije radilo po steenom znanju dovodi do uveanja nezahvalnosti i do udaljavanja posjednika znanja od Gospodara.8

    Znaenje znanja

    Doe ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i upita: ta je znanje? Poslanik ree: utnja.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Sluanje.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Pamenje.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Djelovanje po znanju.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima, o Allahov

    Poslanie?Poslanik ree: irenje znanja.9

    Traenje odgovora o nepoznatim stvarima od onih koji znaju

    Hamze ibn Tajjar u prisustvu Imama Sadika prepriavao je nekoliko govora njegova oca Imama Bakira. Kada je stigao do

    8 Bb istiamlul-ilm, sv. 1., str. 44., hadis 4.9 Kitb fadlul-ilm, hadis 4.

  • 15

    jednog dijela govora, Imam Sadik mu ree: Zastani ovdje i ne govori. Potom Imam ree: Po pitanjima do kojih ste doli i ne znate njihov propis ili vam je to nepoznato, vaa obaveza jeste da utite i ne izjanjavate se ili da se obratite predvodnicima puta upute i da ih pitate da vas upute na ispravni put te sprijee od zastranjenja, kao to i Allah, d.., kae u Kuranu: Pitajte one koji su upueni, ako vi ne znate.10

    Ko je potpuni fakih?

    Eban ibn Tagalub kae: Bio sam kod Imama Bakira kada je odgovorio jednom ovjeku, a nakon ega pitalac ree: Fakihi tako ne govore.

    Imam Bakir ree: Teko tebi! Da li si ti ikada vidio faki-ha? Zaista, istinski fakih jeste onaj koji je zahid prema Ovom svijetu, a ezne za Ahiretom i vrsto se dri sunneta Allahova Poslanika, s.a.v.a.11

    Zabrana Imama Kazima da se primjenjuje analogija

    Sema ibn Mehran kae: Otiao sam do Imama Kazima i re-kao mu: Da ti se Allah smiluje. Mi smo jedna skupina tvojih sljedbenika koji se okupljamo i kada u naem razgovoru naie-mo na pitanje iji propis ne znamo, raspravljamo o njemu. Mi imamo spise koje nam je Allah darovao vaom ljubaznou. Kada naiemo na neko pitanje iji propis ne znamo, mi raspravljamo o njemu tako to to nepoznato pitanje uporedimo s onim propisom

    10 Kitb fadlul-ilm, Bb en-nawder, sv. 1., str. 48., hadis 4.11 Bb el-akhzu bil-sunneti we awhidul-kitb, sv. 1., str. 70.,

    hadis 8.

  • 16

    koji nam je poznat, a imamo ga zapisanog u spisima, te zakljuak izvodimo tako to ih uporedimo.

    Imam Kazim ree: Nije vae da primjenjujete analogiju. Vai preci stradali su zbog analogije. Kada naiete na propis koji ne znate tada pokaza rukom na svoje usne traite odgovor.12

    12 Bb el-bide we er-raj, sv. 1., str. 57., hadis 13.

  • 17

    Tevhid, spoznaja Allaha i pitanja vjerovanja

    Raspravljanje poricatelja Boga s Imamom Sadikom i njegovo prihvatanje islama

    U Egiptu je ivio ovjek po imenu Abdul-Malik, ali, budui da je imao sina po imenu Abdullah, njega su zvali Ebu Abdullah. Abdul-Malik poricao je Boga. Vjerovao je da je svijet doao u postojanje sam po sebi. On je uo za Imama Sadika koji ivi u Medini i zaputio se tamo da bi raspravljao s njim o Bogu i o mogunosti Njegove spoznaje. Kada je stigao u Medinu, otiao je do Imam Sadika. Rekoe mu da je ovaj otiao u Meku na had. Abdul-Malik je nastavio svoje putovanje do Meke i kada je doao u nju, otiao je do Kabe i tamo je naao Imama Sadika dok je ovaj obavljao tavaf. On se prikljuio onima koji su tavafili oko Kabe i namjerno je gurnuo Imama Sadika.

    Imam ga s potpunom obazrivou i njenou upita: Kako se zove?

    ovjek ree: Abdul-Malik (rob Vladara).Imam Sadik ree: ta ti je nadimak?ovjek ree: Ebu Abdullah (otac roba Boijeg).Imam Sadik ree: Taj Vladar kojem si ti rob je od vladara

    zemaljskih ili nebeskih? Pa i tvoj sin jeste rob Boiji. Reci mi da

  • 18

    li je on rob Boga neba ili Boga Zemlje? ta god da kae, rekao si protiv sebe.

    Abdul-Malik nita ne ree, a Hiam ibn Hakam, jedan od bli-skih i uenih ashaba Imama Sadika, koji je tu bio prisutan, ree: Zato ne odgovori Imamu?

    Abdul-Maliku se nisu svidjele rijei Hiamove i on se namrti.S potpunom obazrivou Imam Sadik obrati se Abdul-

    -Maliku: Saekaj da zavrim s tavafom i doi kod mene poslije da razgovaramo.

    Kada je Imam zavrio s tavafom, Abdul-Malik je doao i sjeo naspram njega. Tu su bili prisutni jo neki ashabi Imama Sadika. Razgovor je otpoeo.

    Imam Sadik: Da li prihvata to da ova Zemlja ima i vanjtinu i unutranjost?

    Abdul-Malik: Da.Imam Sadik: Da li si otiao u unutranjost zemlje?Abdul-Malik: Ne.Imam Sadik: Da li ti je poznato ta se nalazi u unutranjosti

    zemlje?Abdul-Malik: Ne znam nita o onome to se nalazi u unu-

    tranjosti zemlje, ali pretpostavljam da nita ne postoji u unutra-njosti zemlje.

    Imam Sadik: Pretpostavka i sumnja jedna su vrsta nemoi u vezi s onim pitanjima o kojima ne moe stei izvjesno znanje.

    Potom Imam Sadik ree: Da li si otiao na nebo?Abdul-Malik: Ne.Imam Sadik: Da li ti je poznato ta se nalazi na nebesima?Abdul-Malik: Ne.Imam Sadik: Zaista udno! Ti koji nisi otiao niti na zapad

    niti na istok, niti si otiao pod zemlju niti si proao nebesima, a da bi znao ta se tamo nalazi, i pored svog tolikog neznanja

  • 19

    opet porie postojanje Boga. Da li racionalan ovjek porie ono o emu nema znanja?

    Abdul-Malik: Niko do sada nije tako razgovarao sa mnom (i doveo me u teku situaciju).

    Imam Sadik: Dakle, ti ima sumnju u vezi s tim da li postoji ili ne postoji ita na nebesima i ispod zemlje?

    Abdul-Malik: Da, moda je tako. (Ovim je poricatelj Boga iz stanja poricanja preao u stanje sumnje.)

    Imam Sadik: Onaj koji nema znanja ne moe donijeti do-kaz onome ko ima znanje. O egipatski brate! Posluaj me i poui se! Mi nikada nismo imali sumnju u pogledu postojanja Allaha. Zar ti ne vidi Sunce, Mjesec, dan i no koji se jasno oituju na obzorjima i koji se neminovno na putu svoje promjene kreu i ponovo se vraaju i oni su prisiljeni na kretanje na svom putu? Sada tebe pitam: Ako Sunce i Mjesec imaju snagu kretanja (slo-bodu), zato se onda vraaju? I ako nisu prisiljeni na kretanja na svom putu, zato no ne postane dan i obrnuto, zato dan ne postane no?

    O egipatski brate! Tako mi Allaha, oni su prisiljeni u svom kretanju, a Onaj Koji ih je prisilio na to od njih je jai.

    Abdul-Malik: Istinu si rekao.Imam Sadik: O egipatski brate! Ono u ta ti vjeruje i pret-

    postavlja to da je vrijeme ono koje mijenja i pokree bia i odvo-di ljude, zato ih onda to vrijeme i ne vrati?

    O egipatski brate! Sva stvorenja su pod prisilom. Zato se nebo nalazi gore, a zemlja ispod? Zato nebo ne padne na zemlju? Zato se zemlja ne urui sa svojih gornjih katova i ne zalijepi se za nebesa i zgnjei stvorenja?!

    (Kada je argumentacija Imama Sadika dola do ove take, Abdul-Malik iz sumnje preao je u vjerovanje.) U prisustvu Imama Sadika primi iman i posvjedoi jednog Boga i istinitost islama te

  • 20

    ree: Bog je Onaj Koji je Gospodar i Vladar zemlje i nebesa i dri ih!

    Humran, jedan od uenika Imama Sadika koji je tu bio pri-sutan, okrenu se ka Imamu i ree: Neka sam tvoja rtva ako poricatelji Boga posredstvom tebe primaju iman, i posredstvom tvog djeda (Allahova Poslanika, s.a.v.a.) nevjernici su prihvatali iman.

    Abdul-Malik koji je tek uao u islam ree: Primi me za svog uenika!

    Imam Sadik ree Hiam ibn Hakamu: Povedi sa sobom Abdul-Malika i poui ga propisima islama!13

    Nemo vjetih uenjaka pored Imama Sadika

    Ibn Muqaffe i Ibn Ebi el-Awd bili su dva vjeta naunika u vrijeme Imama Sadika. Njih dvojica poricali su Allaha i vjeru. S ljudima su se raspravljali kao poricatelji Boga i kao oni koji vjeru-ju da vrijeme donosi promjene. Jedne godine njih dvojica bila su u Meki pored Kabe kada i Imam Sadik. Ibn Muqaffe ree Ibn Ebi el-Awdu: Vidi li ove ljude koji su zaokupljeni tavafljenjem Kabe. Ja nikoga od njih ne smatram dostojnim ovjenosti, osim onoga ejha (i pokaza na mjesto na kojem je bio Imam Sadik) koji tamo sjedi.

    Ibn Ebi el-Awd ree: Kako to da samo njega spominje kao ovjeka sa savrenstvom?

    Ibn Muqaffe ree: Zato to sam se sreo s njime i naao sam da je on pun znanja i pronicljivosti, a kod drugih to nisam naao.

    Ibn Ebi el-Awd: Onda bi trebali otii do njega i da otvori-mo raspravu. Da utvrdim jesu li tvoje rijei tane ili ne?

    13 Bb hudsil-lem we isbtil-muhdis, sv. 1., str. 72-73., hadis 1.

  • 21

    Ibn Muqaffe ree: Mislim da ne bi trebali to uraditi, jer se plaim da e pored njega ostati nemoan i da e ti pokvariti tvoje vjerovanje.

    Ibn Ebi el-Awd: Ne, ti se plai da ga ja ne nadvladam u raspravi i poljuljam tvoje miljenje u vezi s njegovim poloajem.

    Ibn Muqaffe ree: Kada ve takvo miljenje ima u vezi sa mnom, ustani i otii do njega, ali te savjetujem da bude sabran. Nemoj se pokliznuti u govoru i vrsto dri tok govora u svojim rukama. Budi potpuno oprezan da ne izgubi kontrolu i ostane nemoan...

    Ibn Ebi el-Awd ustade, ode do Imama Sadika i nakon ra-sprave vrati se svom prijatelju i ree: Teko tebi, o Ibn Muqaffe! Ovaj ovjek vii je od meleka. Ako na Ovom svijetu postoji duh i ukoliko se htjelo da se on otjelovi, onda bi to ovaj ovjek trebao biti.

    Ibn Muqaffe ree: Kakvim si ga naao?Ibn Ebi el-Awd ree: Sjeo sam pored njega. Kada su svi

    ostali otili i kada smo mi ostali sami, on otpoe razgovor i ree: Ako je istina to ovi kau (muslimani koji tavafe Kabu), a to i jeste istina, onda su oni spaeni, a vi ste nesretnici. A ako je istina s vama, kao to nije, onda ste vi s njima (muslimanima) jednaki (u oba sluaja muslimani nisu na gubitku).

    Rekao sam mu (Imamu): Smilovao ti se Allah, ta je to to mi kaemo, a ta on? Na govor jednak je njihovom.

    Imam Sadik ree: Kako to da je va govor jednak njihovom (muslimana), a oni vjeruju u Jednog Boga, proivljenje, nagradu i kaznu na Sudnjem danu, kao i u postojanje meleka? A vi ne vjerujete nita od toga, ak poriete postojanje Boga.

    Uhvatio sam priliku i rekao sam mu (Imamu): Ako je istina to to oni (muslimani) kau i vjeruju u postojanje Boga, ta je prepre-ka da se Bog pokae Svojim stvorenjima te da ih pozove u robovanje

  • 22

    Njemu, pa da svi bez izuzetka povjeruju u Njega? Zato se Bog sakrio od njih, i umjesto da Se pokae, alje im meleke? Da se On pokazao ljudima bez posrednika, oni bi lake prihvatili vjerovanje.

    On (Imam) ree: Teko tebi, kako je Bog tebi skriven, a On je tebi Svoju mo pokazao u tebi. Nekad nisi nita bio, pa si po-tom doao u postojanje. Bio si dijete, pa si narastao. Bio si slaba-an, pa si postao jak. Bio si zdrav, pa si se razbolio i potom opet ozdravio. Nakon to si bio ljut, razveselio si se, a potom rastuio. Volio si, pa si zamrzio i obrnuto. U tebi se rodila nada nakon beznadenosti i obrnuto. Nakon to si bio neodluan, vrsto si odluio i obrnuto. Sjetio si se, a nakon to si zaboravio i obrnuto (...) I tako u nizu nastavio je da mi nabraja Boije znakove. Toliko sam pao u tjeskobu da sam povjerovao kako e ubrzo ovladati mnome. Ustao sam i doao sam do tebe.14

    Velika nemo Ibn Ebi el-Awda

    Abdul-Kerim poznat kao Ibn Ebi el-Awd doao je i drugi dan do Imama Sadika, a kako bi diskutirali. S obzirom na to da je naao Imama kako sjedi u drutvu nekih ljudi, on sjede blizu njega bez da ita govori.

    Imam Sadik ree: Kao da si doao da analizira neka pitanja koja su se otvorila izmeu mene i tebe.

    Ibn Ebi el-Awd ree: Da, upravo zbog toga sam doao, o sine Allahova Poslanika.

    Imam Sadik ree: udim se tome da porie Boga, a istovre-meno posvjedouje da sam ja sin Allahova Poslanika!

    Ibn Ebi el-Awd ree: Obiaj me je potakao da takvo to izgovorim.

    14 Ibid., sv. 1., str. 72-74., hadis 2.

  • 23

    Imam Sadik ree: Zato uti?Ibn Ebi el-Awd ree: Vaa velianstvenost ne dozvoljava

    mi da govorim pred Vama. Ja sam vidio veliki broj sposobnih uenjaka i razgovarao sam s njima, ali onaj strah koji imam od Vas nisam imao niti od jednog naunika.

    Imam Sadik ree: Sada kada ti uti, ja u otpoeti razgovor i ree: Da li si ti stvoreno bie (tvorevina) ili ne?

    Ibn Ebi el-Awd ree: Ja nisam tvorevina.Imam Sadik ree: Da si tvorevina, kakav bi bio?Ibn Ebi el-Awd dugo vremena zamiljen i zadubljen preba-

    civao je drvo iz ruke u ruku. I potom je opisao svojstva tvorevine: Dug, irok, debeo, kratak, s kretanjem, bez kretanja, sve su to svojstva tvorevine.

    Imam Sadik ree: Ako osim ovih svojstava druga ne poznaje, prema tome i ti sam si tvorevina i treba sebe kao tvorevinu da prihvati, jer kod sebe nalazi takva svojstva.

    Ibn Ebi el-Awd ree: Pitao si me ono to me niko do sada nije pitao niti e me pitati.

    Imam Sadik ree: Pretpostavi da ti niko do sada nije postavio takvo pitanje, ali odakle zna da ti niko u budunosti nee postaviti takvo pitanje? tavie, ti si ovim rijeima sam sebe dokinuo, jer, pre-ma tvom vjerovanju, sve stvari iz prolosti, sadanjosti i budunosti jednake su, pa kako onda smatra to da neto prednjai u odnosu na drugo i u svom govoru govori o prolosti i o budunosti.

    O Abdul-Kerime, pojasnit u ti vie. Da ima vreu punu zlat-nika, i da ti neko kae da ima u vrei zlatnike, i ti mu odgovori da nema nita u vrei, i on te upita da mu opie zlatnike, pa ukoliko ti ne zna svojstva zlatnika, kako moe ne znajui rei da u vrei nema zlatnika.

    Ibn Ebi el-Awd ree: Ako ih ne poznajem, ne mogu ni rei da ih nema.

  • 24

    Imam Sadik ree: Veliina i prostranost Kreacije vea je od vree. Sada te pitam, moda u ovoj prostranoj Kreaciji po-stoji tvorevina, jer ti ne poznaje razliku izmeu tvorevine i netvorevine?

    Kada je govor stigao do ove take, Ibn Ebi el-Awd ostade nemoan i uuti. Neki od onih koji su slijedili isto uenje posta-doe muslimani, a neki ne.15

    Rasprava treeg dana

    Treeg dana Ibn Ebi el-Awd odlui ponovo otii do Imama Sadika, a kako bi nastavili raspravu. Otiao je do Imama i rekao: Danas hou ja da postavim pitanje.

    Imam Sadik ree: ta god da eli, pitaj.Ibn Ebi el-Awd ree: ta je dokaz da je Kreacija stvorena

    (prije nije bila, a poslije dola u postojanje)?Imam Sadik ree: Ukoliko zamisli bilo koju stvar, veliku ili

    malu, i ukoliko joj slinu njoj pridrui, ta stvar postat e vea. Upravo ta promjena iz prvog stanja (manjeg) u drugo stanje (vee) predstavlja nastanak, jer da je ona stvar bila pravjena, ne bi se preobrazila u novi oblik. Svaka stvar koja nestaje i mijenja se ima mogunost dolaska u postojanje i nestajanje. Prema tome, s bivanjem nakon nebivanja uobliuje se nastajanje. Pod pretpo-stavkom da je ta stvar bila pravjena, ona se sada preobrazbom promijenila i nastala (upravo to jeste pokazatelj da stvari nisu pravjene), a jedna stvar ne moe biti i pravjena i nepostojea, i nastala i pravjena.

    Ibn Ebi el-Awd ree: Pretpostavka razvoja toka malog i velikog u prolosti i u budunosti upravo je onakva kako si ti to

    15 Ibid., sv. 1., str. 76-77.

  • 25

    pojasnio i pokazatelj je nastanka Kreacije. Meutim, ako bi sve stvari ostale nepromijenjene u svojoj maloj veliini, ta je tada tvoj dokaz njihova nastanka?

    Imam Sadik ree: Naa rasprava vodi se u vezi s ovom posto-jeom Kreacijom, a koja je u stanju promjene. Sada, ako bismo zanemarili Ovaj svijet i umjesto njega zamislili neki drugi svijet i o njemu raspravljali, opet je jedan svijet nestao, a drugi doao namjesto njega, i ovo je znaenje nastajanja. Ali, odgovorit u ti na tvoju pretpostavku (da sve male stvari ostanu nepromijenjene). Pretpostavimo to da svaka mala stvar ostane nepromijenjena, u svijetu pretpostavke ispravno je to da svaku malu stvar pridru-i drugoj maloj stvari, ijim pridruivanjem ona postaje vea. Ispravnost ovakve pretpostavke, koja ujedno znai ispravnost promjene, pokazatelj je stvorenosti. O Abdul-Malik! Nakon ovih rijei nema vie ta za rei.16

    Iznenadna smrt Ibn Ebi el-Awda

    Prola je jedna godina od rasprave koju je vodio Ibn Ebi el-Awd s Imamom Sadikom u Meki. Idue godine Ibn Ebi el-Awd po-novo je doao do Imama Sadika pored Kabe. Jedan od ashaba upi-ta Imama Sadika: Da li je Ibn Ebi el-Awd postao musliman? Imam Sadik odgovori: Njegovo srce slijepo je za islam i on nee postati musliman.

    Ibn Ebi el-Awd im ugleda Imama ree: O gospodaru moj!Imam Sadik ree: Zato si doao?Ibn Ebi el-Awd ree: Doao sam ovdje iz obiaja i vjere

    domovine, a kako bih gledao ludilo, brijanje glave i bacanje ka-menia (to se obavlja na hadu).

    16 Bb hudsil-lem, sv. 1., str. 77., hadis 2.

  • 26

    Imam Sadik ree: Ti si jo uvijek u svojoj zabludi?Samo to je Ibn Ebi el-Awd htio da kae neto, Imam Sa-

    dik mu ree: Na hadu nije dozvoljeno raspravljanje i svaa, protrese svoju abaju i nastavi: Ako je istina ono u to mi vjeru-jemo to i jeste istina u tom sluaju mi smo spaeni, a vi ste nesretnici. A ako je istina s vama kao to i nije onda smo i mi i vi spaeni. Prema tome, mi smo u oba sluaja spaeni, a vi ete stradati u jednom od ova dva sluaja. U tom trenutku stanje Ibn Ebi el-Awd odjednom se promijeni, okrenu se svojima i ree: U srcu osjetim bol, vratite me kui. Kada su ga vratili, on je umro. Allah mu ne oprostio!17

    Rasprava Imama Ride s poricateljem Boga

    Jednom prilikom dok je Imam Rida bio u prisustvu skupine ljudi, prikljuio im se poricatelj Boga. Imam mu se obrati rijei-ma: Ako je istina s vama a nije tako u tom sluaju mi i vi smo isti. Namaz, post, zekat i iman nee nam nanijeti tetu. Meutim, ako je istina s nama kao to i jeste u tom sluaju mi smo spa-eni, a vi ste stradalnici.

    Poricatelj Boga ree: Pojasni mi kakav je Bog i gdje se nalazi?Imam Rida ree: Teko tebi, put kojim ide neispravan je.

    Bog je kakvou uinio kakvoom bez da se On moe opisati s kakvoom. On je mjesto uinio mjestom bez da On ima mje-sto i da ga mjesto obuhvata. Dakle, ista Bit Boija ne moe se spoznati posredstvom kakvoe i mjesta i ne moe se percipirati nijednim osjetilom te se ne moe ni s im uporediti.

    Poricatelj Boga ree: Ako se Bog ne moe percipirati nijed-nim osjetilom, onda je On nita.

    17 Ibid., sv. 1., str. 78., hadis 2.

  • 27

    Imam Rida ree: Teko tebi, zato to su tvoje osjetilne moi nemone da Ga percipiraju, ti Ga porie. Mi istovremeno dok su nam osjetila moi nemona da percipiraju Njegovu istu Bit, vjerujemo u Njega i vrsto smo uvjereni da je On na Gospodar i da On niemu nije slian.

    Poricatelj Boga ree: Reci mi u kojem vremenu je Bog po-stojao?

    Imam Rida ree: Reci ti meni kada Bog nije bio, da bih ti ja rekao kada je bio?

    Poricatelj Boga ree: ta je tvoj dokaz postojanja Boga?Imam Rida ree: Kada posmatram svoje tijelo, uviam da

    ga ne mogu niti produljiti niti smanjiti u irini ili duljini, niti ga sauvati od tete i priskrbiti mu korist. Iz toga ja sam shvatio da ova tvorevina ima svog tvorca i na taj nain prihvatio sam Tvorca. I pored toga, iz kretanja zvijezda, pojave oblaka, puhanja vjetrova, izmjene Sunca i Mjeseca, kao i drugih zauujuih i oiglednih znakova shvatio sam to da ovi pokreti imaju Onoga Koji ih po-kree i da ova bia imaju svoga Stvoritelja.18

    Prihvatanje islama Abdullah Dejsnia

    Him ibn Hakam bio je jedan od istaknutijih uenika Ima-ma Sadika. Jednog dana on se susreo s poricateljem Boga po ime-nu Abdullah Dejsnijem, a koji mu postavi pitanje: Da li ima Boga?

    Him ibn Hakam ree: Da.Abdullah ree: Da li je tvoj Bog Moan?Him ree: Da, On je i Moan i vlada svim stvarima.Abdullah ree: Da li tvoj Bog moe cio svijet smjestiti u jedno

    jaje, ali bez toga da se ono umanji ili proiri?

    18 Ibid.

  • 28

    Him ree: Daj mi vremena da ti naem odgovor na ovo tvoje pitanje.

    Abdullah ree: Dajem priliku godinu dana da mi odgovori.Him uzjaha jahalicu i ode do Imama Sadika. Him ree:

    O sine Allahova Poslanika! Bio sam s Abdullahom ibn Dejsni-jem i on mi je postavio pitanje. Da bih mu dao odgovor, ja ne-mam drugog oslonca osim Boga i Vas.

    Imam Sadik ree: ta je pitao?Him ree: On je pitao da li je Bog Moan da svijet u cijeloj svo-

    joj veliini smjesti u jaje, i to bez toga da se svijet umanji i jaje uvea.Imam Sadik ree: O Hime! Koliko ima osjetila?Him ree: Imam pet osjetila.Imam Sadik ree: Koje osjetilo je najmanje?Him ree: Osjetilo vida je najmanje.Imam Sadik ree: Kolika je zjenica oka?Him ree: Koliko zrno lee ili manje.Imam Sadik ree: O Hime, pogledaj ispred i iznad sebe i

    reci mi ta vidi?Him ree: Vidim nebo, zemlju, kue, pustinju, planine i rijeke. Imam Sadik ree: Onaj Bog Koji je Moan da sve ono to

    vidi sa svim svojim opsegom smjesti u ronjau tvoga oka moe smjestiti cio svijet u jedno jaje, i to bez toga da se jaje povea ili svijet smanji.19

    19 Treba znati to da se Boija Mo ne odnosi na nemogue. Primjeri-ce, oekivati od Boga da za dva plus dva uini da je pet. Meutim, Imam je ovim odgovorom htio zadovoljiti puko razmiljanje. Kao kada ovjek kae: Da li ovjek moe hodati ili letjeti u zraku, pa mu se u odgovoru kae: ovjek moe napraviti avion i letjeti u zra-ku. Imam navoenjem primjera oka eli rei: Ukoliko eli shvatiti Boiju Mo, onda ovaj put slijedi u spoznaji, a ne preko racionalno neprihvatljivog primjera kao to je smjetanje Kreacije u jedno jaje. (opas. Muhammed Muhammedi Etehrdi)

  • 29

    U tom trenutku Him se sagnuo i poljubio Imamove ruke, rekavi pritom: O sine Boijeg Poslanika, dovoljan mi je taj odgovor.

    Him se vratio kui. Sutradan mu je u posjetu doao Abdullah i rekao: Doao sam da te pozdravim, a ne da dobijem odgovor na moje pitanje.

    Na to mu Him ree: Ako eli odgovor na tvoje pitanje, odgovor je sljedei, i potom mu ree ono to je uo od Imama.

    Abdullah Dejsni odlui sam otii do Imama Sadika i postavi-ti mu neka pitanja. Kada je doao do kue Imama Sadika, nakon to je zatraio dozvolu da ue, uao je kod Imama Sadika, sjeo je pored njega i upitao ga: O Dafer ibn Muhammed! Uputi me na mog Boga?

    Imam Sadik ree: ta ti je ime?Abdullah ustade i izae, bez da je rekao svoje ime. Prijatelji su

    ga upitali: Zato mu ime ne ree?Abdullah Dejsni ree. Da sam mu rekao ime (Abdullah rob

    Boiji), pitao bi me: Ko je taj kome si ti rob?Njegovi prijatelji rekoe: Vrati se i reci mu: Uputi me Bogu,

    ali me nemoj pitati za ime.Abdullah Dejsni vrati se do Imama Sadika i postupi onako

    kako su mu prijatelji rekli. Imam Sadik pokaza rukom na jedno mjesto i ree: Sjedni tu!

    Dok je Abdullah sjedao, ue jedno Imamovo dijete koje se u ruci igralo s jajetom. Imam zatrai od djeteta da mu da jaje. Imam uze jaje, okrenu se Abdullahu i ree: O Dejsni! Gledaj ovo jaje poput pokrivenog utvrenja koje ima: debelu ljusku, ispod debele ljuske nalazi se tanka ljuska, ispod tanke ljuske je (poput) teno srebro (bjelance), a unutar njega istopljeno zlato (umance). Niti se to teno zlato mijea s tenim srebrom, niti se teno srebro mi-jea s tenim zlatom. Niti je iz jajeta izaao graditelj da kae ja sam

  • 30

    ga uredio ovakvim, niti je ruilac izvana uao u jaje i rekao ja sam ga pokvario. I nije jasno da li je to jaje napravljeno da bi iznijelo muko ili ensko. Nakon nekog vremena odjednom se raspolovi i iz njega izae ptica poput pauna s mnotvom boja. Da li po tebi ovako precizno ureenje nema onoga koji ga ureuje?

    Nakon ovih rijei Abdullah Dejsni jedno vrijeme ostao je za-miljen sa sputenom glavom, a da bi potom digao glavu i rekao: Svjedoim da je Muhammed, s.a.v.a., Allahov Poslanik, i da si ti Boiji prijatelj! Ja se kajem nad onim to sam do sada vjerovao!20

    Odgovor Imama Sadika ovjeku koji je vjerovao u dualizam

    [Doao ovjek do Imama Sadika da brani svoje vjerovanje u dva boga, i to boga dobra i boga zla...]

    Imam Sadik u odgovoru i pobijanju svakog oblika dualizma ree: Kada kae da postoje dva boga, za takvo to moemo za-misliti samo tri sluaja:

    1. oba su mona i pravjena, ili2 oba su nemona, ili3 jedan je moan, a drugi je nemoan.U prvom sluaju, zato jedan ne potini drugog i sam ne vlada

    Kreacijom?I trei sluaj, takoer, pokazatelj je jednog Boga i potvruje

    na govor, jer onaj moni je Bog, a drugi nije Bog zbog svoje slabosti.

    U drugom sluaju, oni su u jednom aspektu jednaki, a u jednom razliiti.21 U tom sluaju nuno mora postojati neto po

    20 Ibid., sv. 1., str. 79-80., hadis 4.21 Pretpostavka da su oba razliita u svim aspektima netana je, jer dvi-

    je stvari jednake su bar u jednom aspektu, kao to je, recimo, posto-janje. (opas. Muhammed Muhammedi Etehrdi)

  • 31

    emu e se jedan isticati (stvar koju e jedan bog imati, a drugi nee). Takoer, ta stvar po emu e se isticati nuno mora biti egzistencijalno pravjena stvar koja je otpoetka bila s dva boga da bi njihova dvojnost bila ispravna. U tom sluaju javljaju se tri boga, i istim redoslijedom etiri boga, pet bogova i vie. Dakle, vi biste trebali vjerovati u beskonano bogova.

    Him kae: Jedno od pitanja tog dualiste upueno Imamu Sadiku bilo je: ta je va dokaz postojanja Boga?

    Imam Sadik ree: Sve ove tvorevine pokazatelj su postojanja Tvorca. Kao to i ti kada vidi jednu vrstu zgradu vrsto povjeru-je u postojanje njenog graditelja iako ga nisi vidio.

    Dualista ree: ta je Bog?Imam Sadik ree: Bog je ono to je opreno svim stvarima.

    Drugim rijeima, On je potvrivanje znaenja stvari, On je stvar po zbilji bivanja stvari, ali nema tijela i oblika, i nijedno osjetilo ne moe Ga percipirati, misao Ga ne moe obujmiti, protjecanje vremena Njega ne umanjuje i ne mijenja Ga.22

    Odgovor na pitanja poricatelja Boga

    Jedan poricatelj Boga u svom umu nagomilao je dosta sloe-nih pitanja u vezi sa spoznajom Boga i takav je otiao do Imama Sadika. On je postavljao pitanja, a Imam je davao odgovore.

    Poricatelj Boga ree: ta je Bog?Imam Sadik ree: On je oprean svim stvarima, a moj govor

    vraa se na jedno znaenje. On je stvar u istinskom znaenju stva-ri, nije tijelo, nije oblik, ne moe se vidjeti, niti se moe opipa-ti. Nijednim od pet osjetila ne moe se percipirati. Misao Ga ne moe dosegnuti. Prolazak vremena ne umanjuje Ga i ne mijenja.

    22 Ibid., sv. 1., str. 80-81., hadis 5., hadis je ovdje preveden u skraenom obliku i znaenju.

  • 32

    Poricatelj Boga ree: Ti kae da je Bog Onaj Koji uje i vidi?

    Imam Sadik ree: Da, On je Onaj Koji uje, ali bez organa sluha (uha). On je Onaj Koji vidi, ali bez posredstva oiju. Na-ravno, to ne znai da je On jedna stvar, a Njegova Bit druga stvar. Zapravo, da bih tebi pojasnio i pribliio, ovako govorim. Zbilja je ta da On cijelom Svojom Bti uje, ali znaenje rijei cijelom ne znai da On ima dijelove. elim samo da ti pribliim namjeru. Uglavnom, On uje, vidi i zna, i to bez toga da su njegova svojstva odvojena od Biti.

    Poricatelj Boga ree: Pa ta je onda Bog?Imam Sadik ree: On je Gospodar i Allah. Kada kaemo da

    je On Allah i Gospodar, pod tim ne misli se na potvrdu slova elif, lam, ha, ra, ba, ve se podrazumijeva zbilja i znaenje koje je Stvoritelj svih stvari. Imena poput Allah, Milostivi, Svemilosni, Silni itd. ukazuju na ovu zbilju. On je Veliki i Moni Koji je Oboavani.

    Poricatelj Boga ree: Svaka stvar koja proe umom ovjeka je stvoreno (od strane uma).

    Imam Sadik ree: Ako su tvoje rijei tane, to bi znailo da smo mi osloboeni obaveze spoznaje Boga, jer mi smo obavezani samo onim to nam od misli prolazi umom. Ono to mi u vezi s Bogom kaemo jeste to da sve ono to se moe percipirati posred-stvom osjetila i ulazi u okvir naih osjetila je stvoreno (a Boga nije mogue spoznati posredstvom osjetila, dakle, On je Stvoritelj).

    ista Bit Boija nema dva vida: nepostojanje i slinost sa stvarima, jer slinost je od karakteristika stvorenja iji su dijelovi povezani i imaju jasnu usklaenost. Prema tome, nema drugog izlaza nego da kaemo da sve ove pojave i stvorenja imaju svog Stvoritelja i taj Stvoritelj nije jednak stvorenjima i nema slino-sti s njima. Jer, da je drugaije, to bi znailo da On ima njihova

  • 33

    svojstva, kao to su povezanost, uvezanost, promjena, postojanje nakon nepostojanja, promjena iz djeteta u odrasla ovjeka, iz cr-nog u bijelo, iz moi u nemo, kao i druga stanja koja ne treba pojanjavati.

    Poricatelj Boga: Da li Bog ima kakvou?Imam Sadik ree: Nema, jer je kakvoa svojstvena stvarima

    kao jedan njen vid (kao to je bjelina za papir), a On nema vi-dove. Kod spoznaje Boga trebamo se uvati dvije stvari: negacije (apofizma) i poreenja sa stvarima (antropomorfizma). Onaj ko negira Bit Boiju, porekao je Boga, Njegovo skrbnitvo je od-bacio i dokinuo je Boga. A onaj ko Ga poredi s neim, opisao Ga je stvorenim svojstvima koji ne prilie poloaju Gospodstva. Prema tome, kakvoa u ovom znaenju nije tana za Njega. Me-utim, opisivanje Njega kakvoom na nain da Njega ini istim od odricanja i poreenja ispravno je.

    Poricatelj Boga ree: Da li Bog Sam izvrava poslove i podnosi tekoe toga?

    Imam Sadik ree: On je vii od toga da bi Mu se takvo to pripisalo. Podnoenje tekoa svojstveno je stvorenjima koja ne mogu obaviti posao bez podnoenja tekoe. Bit Boija via je od takvih zamisli. Njegova Volja provodiva je i ono to hoe biva.23

    Dvije skupine ljudi u Boijoj zatiti

    U Tevratu zapisano je: Musa, a.s., obraajui se Allahu rekao je: Gospodaru, da li si blizu da Ti se tiho obraam ili si daleko da Te glasno zazivam?

    Gospodar objavi: O Musa! Ja sam sabesjednik onome ko Me spominje.

    23 Ibid., sv. 1., str. 83-84., hadis 6.

  • 34

    Musa ree: Onoga dana kada niko nee imati utoita (na Sudnjem danu), ko e imati utoita kod Tebe?

    Gospodar ree: Oni koji Me se sjeaju i Ja se njih sjeam, oni koji se vole radi zadovoljstva i ja njih volim. Ove dvije skupine upravo su oni koji kada elim da spustim nesreu na stanovnike Zemlje, sjetim se njih i zbog njih otklonim nesreu od stanovnika Zemlje.24

    Znaenje Allahu ekber i Lica Boijeg

    U prisustvu Imama Sadika bili su uenici. Vodio se razgovor o tevhidu i o spoznaji Allaha. Jedan od prisutnih ree: Allahu ekber! (Allah je vei)

    Imam Sadik ree: Od ega je vei?ovjek ree: Allah je vei od svih stvari.Imam Sadik ree: Takvom definicijom iskaz Allah je vei

    ograniio si Bie Boije (uporedivi Ga s ogranienim stvarima).ovjek ree: Pa kako da definiramo ovaj iskaz?Imam Sadik ree: Reci: Allah je vei od toga da bi bio

    opisan.25Upitao je ovjek Imama Sadika: ta je znaenje ajeta: Svaka

    stvar propada osim Lica Boijeg26?Imam Sadik ree: ta ljudi kau u vezi s ovim ajetom?ovjek ree: Ljudi kau da e svaka stvar osim Boga nestati.Imam Sadik ree: Uzvien je i ist Allah (od takvih pripisiva-

    nja). Pod Licem misli se na put koji vodi ka Bogu. (To predstavlja vjeru Boiju, odnosno put kojim ljudi trae blizinu Boiju.)27

    24 Bb m jedibbu men zekerallah..., sv. 1., str. 88., hadis 4.25 Bb manijul-esm, sv. 1., str. 117., hadis 8.26 El-Kasas (28), 88.27 Bb dawmeut-tewhd Bb en-nawder, sv. 1., str. 143., hadis 1.

  • 35

    Znaenje Allahove srdbe

    Amr ibn Ubejd (mutezelijski uenjak) pitao je Imama Bakira za znaenje srdbe u 81. ajetu sure T H: Koga Moja srdba zadesi taj je tek propao.

    Imam Bakir ree: Ovdje se pod srdbom misli na Boiju kaznu. O Amr! Ako ovjek kae da je Bog preao iz jednog stanja u drugo, Gospodara je opisao svojstvom stvorenja. Takvo zna-enje neispravno je, jer Boga nita ne moe uznemiriti i uiniti nemonim, a da bi Mu promijenilo stanje.28

    Mudiza Poslanika i prihvatanje islama od strane jevreja

    Doao je jevrej po imenu Sebaht do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i upitao je: O Allahov Poslanie! Imam pitanje u vezi s tvojim Gospodarom, pa ako ga odgovori, prihvatit u islam, ako ne, onda u otii.

    Allahov Poslanik ree: Pitaj ta hoe!Jevrej ree: Gdje se nalazi tvoj Gospodar?Allahov Poslanik ree: On je svugdje, ali ne na nain da je na

    odreenom mjestu.Jevrej ree: Kakav je Bog?Allahov Poslanik ree: Kako da opiem Gospodara kakvo-

    om, a On je stvorio kakvou. Gospodar se ne moe opisati Svo-jim stvorenjem.

    Jevrej ree: Do sada nisam uo nita ovako jasno, i ree: Uistinu ti si Allahov Poslanik.29

    28 Bb el-erde enneh min seftil-fel, sv. 1., str. 110., hadis 5.29 Ibid., sv. 1., str. 96., hadis 2.

  • 36

    Rasprava Imama Ride s Ebu Qurreom

    Ebu Qurre bio je jedan od pripovjedaa u vremenu Imama Ride. Safvn ibn Jahja, uenik Imama Ride, kae: Ebu Qurre od mene je htio to da ga odvedem do Imama Ride. Prvo sam zatraio dozvolu Imama, i on mi je dozvolio da ga dovedem.

    Kada je Ebu Qurre stigao do Imama Ride postavio mu je vie pitanja u vezi s halalom i s haramom, sve dok razgovor nije stigao do pitanja tevhida i u vezi s tim on postavi pitanje: Nama su pre-nijeli to da je Gospodar susret i sagovornitvo podijelio izmeu dva poslanika. Sagovornitvo je podario hazreti Musau, a susret sa Sobom Muhammedu, s.a.v.a.

    Imam Rida ree: Ako je tako, onda koji je to Poslanik bio onaj koji je izvijestio dine i ljude da oi ne mogu vidjeti Boga, da Ga opsenost znanja stvorenja ne moe obujmiti, kao i to da nema Njemu slinog? Zar Muhammed, s.a.v.a., nije ovako govorio?

    Ebu Qurre ree: Da, on je tako govorio.Imam Rida ree: Kako je mogue to da je Poslanik koji je

    od strane Allaha doao ljudima i pozivao ih ka Njemu govorio ljudima da Ga oi ne mogu vidjeti, da Ga opsenost znanja stvo-renja ne moe obujmiti i da nema Njemu slinog, a, istovremeno, govorio je i to da je Boga vidio sa svoja dva oka, da Ga je znanjem obujmio i da je on u ljudskom obliju? Zar se ne stidi? Ljudi bez vjere i slijepa srca nisu pripisali takvo to Poslaniku, odnosno da je prvo neto rekao, a potom neto opreno tome.

    Ebu Qurre ree: Sam Allah u Kuranu je rekao: On ga je i drugi put vidio. 30

    Imam Rida ree: Na istom mjestu postoji i drugi ajet koji pojanjava ono to je Poslanik vidio: Srce nije poreklo ono to je

    30 En-Nedm (53), 13.

  • 37

    vidio.31 U nastavku iste sure Gospodar izvjetava o onome to je Muhammed, s.a.v.a., vidio: Vidio je najvelianstvenija znamenja svoga Gospodara.32

    A znamenja Boija nisu isto to i Bit Njegova. Takoer, Allah, d.., kae: Oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti.33 Ako bi oi mogle gledati u Njega, tada bi se On mogao i znanjem obuhvatiti.

    Ebu Qurre ree: Dakle, vi poriete predaje (one koje govore o tome da je Poslanik Boga vidio oima)?

    Imam Rida ree: Ako je predaja u opreci s Kuranom, od-bacujemo je. Muslimani su saglasni u vezi s jednim, a to je da se Allahovo bie ne moe znanjem obujmiti i oi ne mogu vidjeti Njegovu Bit te On niemu nije slian.34

    * * *

    Takoer, Sefvn prenosi: Ebu Qurre preko mene je zatraio do-zvolu da otie do Imama Ride. Kada je doao, postavio je nekoli-ko pitanja u vezi s halalom i s haramom, sve dok nije upitao: Da li vi prihvatate to da je Bog onaj koji je noen (mahml)?

    Imam ree: Svako onaj koji je noen nad njim se izvrila neka radnja koja se pripisuje nekome drugom. Onaj koji je noen (mahml) imenica je ije znaenje podrazumijeva manjkavost i oslanjanje na drugog, a koji je nosilac njegov... Kao to kae gore i dolje (rije gore ukazuje na jedan oblik hvale, a dolje na jedan oblik niskosti i manjkavosti, a ne prilii da se Allahu pripisuju takva svojstva).

    Allah je nosilac (hmel) i odravatelj svih stvari, a rije mahml (onaj koji je noen) nema znaenja ako ne podrazumijeva to da se

    31 En-Nedm(53), 11.32 En-Nedm (53), 18.33 T H (20), 110.34 Bb fi ibtlir-ruje, sv. 1., str. 95-96., hadis 1.

  • 38

    on oslanja na neto drugo (a takvo to ne prilii Bogu). Nikada se nije ulo od onoga koji vjeruje u Boga i u Njegovu Veliinu da Ga u svojoj dovi zaziva s imenom O Ti Koji si noen.

    Ebu Qurre kae: Allah u Kuranu kae: Prijestolje Gospoda-ra tvoga tog e dana iznad njih osmorica drati35 i Meleci koji dre Prijestolje.36

    Imam Rida ree: Prijestolje nije Boije ime, ve ime znanja i moi te Prijestolja u kojem se nalaze sve stvari, a potom je Allah noenje Prijestolja pripisao melecima...

    Ebu Qurre ree: U predaji se kae: Kada se Allah rasrdi, me-leci koji nose Prijestolje teinu Njegove srdbe osjete na rameni-ma i padnu na seddu. A kada zavri srdba, oni osjete olakanje na ramenima i vrate se u prvobitni poloaj. Da li vi poriete ovu predaju?!

    Imam Rida ree: O Ebu Qurre! Da li se Allah od kada je prokleo ejtana i rasrdio se zbog njega oraspoloio? Zapravo, On je stalno ljut na ejtana i na njegove sljedbenike. tavie, kako se ti usuuje da svome Gospodaru pripisuje promjenu stanja i da Ga opisuje kao stvorenje koje je podlono promjenama? Gospodar je ist od ovakvih opisa. Njegova Bit postojana je i nepromjenjiva. Sve stvari i bia u Njegovoj su Moi i potinjene su Njegovom upravljanju. Sva bia imaju potrebu za Njim, a On nema potrebe ni za im.37

    Ovaj odgovor donio si iz Hidaza

    [Ebu ker Dejsni bio je poznati uenjak u vremenu Imama Sadika. On je poricao Jedinstvo Boije, a vjerovao je u boga svje-tlosti i u boga tame. Stalno je ulazio u teoloke rasprave s ciljem

    35 El-Hkka (69), 17.36 El-Mumin (40), 7.37 Bb el-ar wel-kursi, sv. 1., str. 131., hadis 2.

  • 39

    da dokae svoje vjerovanje, a da pobije islam. On je bio utemelji-telj kole koja je postala poznata po njegovom imenu dejsnijje. Imao je uenike meu kojima je ak i Him ibn Hakem bio jedno vrijeme. Pogledajte u nastavku jednu njegovu primjedbu!]

    Ebu ker po linom miljenju naao je zamjerke Kuranu i tako jednog dana Himu ibn Hakemu (istaknutom ueniku Imama Sadika) ree: U Kuranu postoji ajet koji potvruje moje vjerovanje (dulizam).

    Him ree: Koji je to ajet?Ebu ker ree: Kada kae: On je i na nebu Bog i na Zemlji

    Bog.38 Dakle, nebo ima Boga, a Zemlja drugog Boga.Him ree: Ja nisam znao kako da mu odgovorim. Te go-

    dine otiao sam u Meku da zijaretim Boiju kuu te da ujedno odem do Imama Sadika. Prepriao sam mu cio razgovor.

    Imam Sadik ree: To su rijei pokvarenog ovjeka bez vjere. Kada se vrati, upitaj ga: ta je tvoje ime u Kufi, i on e ti rei: To i to. Potom ga pitaj: ta ti je ime u Basri i on e ti rei: To i to. Potom mu reci: Moj Gospodar isto je takav. Njegovo ime na nebesima je Allah, a i na Zemlji njegovo ime je Allah. U morima, u pustinjama i na svakom drugom mjestu Njegovo ime je Allah.

    Him kae: Kada sam se vratio, otiao sam do Ebu kera i odgovorio sam mu na ovaj nain, a na ta on ree: Ovo nisu tvoje rijei, to si donio iz Hidaza.39

    Znaenje Volje

    [Junus ibn Abdurrahman bio je uenik Imama Ride. U tom vremenu meu uenjacima mnogo se raspravljalo o sudbini, o volji i o slinim pitanjima vjerovanja. Ta pitanja Junusu nisu bila

    38 Ez-Zuhruf (43), 84.39 Bbu el-hreke we el-intiql, sv. 1., str. 128., hadis 10.

  • 40

    potpuno jasna, pa je htio da mu ih Imam Rida pojasnim jedno-stavnim jezikom. Zato je otiao do njega i razgovor se poveo u vezi s ovim pitanjima.]

    Imam Rida ree: O Junuse! Ne prihvataj vjerovanje kaderija! Njihovo vjerovanje ne odgovara govoru stanovnika Denneta, Dehennema, niti rijeima ejtanovim. Dennetlije e u Denne-tu rei: Hvaljen neka je Allah Koji nas je na pravi put uputio; mi ne bismo na pravom putu bili da nas Allah nije uputio!40

    Dehennemlije e u Dehennemu rei: Gospodaru na, nai prohtjevi bili su od nas jai, te smo postali narod zalutali.41

    A Iblis je rekao: Gospodaru moj, zato to si me u zabludu doveo.42

    Junus ree: Tako mi Allaha, Ja ne prihvatam njihov govor. Moje vjerovanje jeste da nita ne dolazi u postojanje osim onoga to Gospodar hoe, odredi i zapovjedi.

    Imam Rida ree: O Junuse! Nije tako... (Zapravo, Boija je volja da ovjek ima slobodu izbora u svojim djelima.) Da li zna ta je maijjat (Boija elja)?

    Junus ree: Ne.Imam Rida ree: Boiji maijjat jeste prvi spomen (Ploa

    brino uvana). Da li zna ta je erade (volja)?Junus ree: Ne.Imam Rida ree: Erde je odluka shodno onome to eli da

    bude. Da li zna ta je kader (odredba)?Junus ree: Ne.Ima Rida ree: Kader je upravo odreivanje veliine i grani-

    ce, poput duljine ivota i smrti, a potom ree: a kda (presuda) podrazumijeva ispunjenje i izvrenje.

    40 El-Arf (7), 43.41 El-Muminn (23), 106.42 El-Hidr (15), 39.

  • 41

    Junus (koga su ove rijei ushitile) zatrai dozvolu da polju-bi Imama u glavu i ree: Rijeio si mi probleme koje ja nisam znao rijeiti.43

    Istinita rije iz usta ovjeka koji je ne svjedoi

    Bilo je vrijeme Imama Sadika. Ismail Dabir kae: Otiao sam do Poslanikove damije u Medini i tamo vidjeh ovjeka kako dri govor okupljenima oko njega. On je priao o kadaru [znai o tafvidu, odnosno o svom vjerovanju po kojem je Bog ovjeku prepustio sve stvari i Svoju vlast digao je s njega.] Izmeu mene i njega otvori se razgovor.

    Ismail ree: Gospodine! Da li dozvoljava da ti postavim pitanje?Govornik ree: Pitaj.Ismail ree: Da li u cijeloj Kreaciji postoji bie koje je bez

    Njegove volje dolo u postojanje?Govornik je jedno vrijeme pognute glave razmiljao, potom die

    glavu i ree: Ako kaem da u Boijoj Kreaciji postoji bie koje je dolo u postojanje bez Boije volje, to bi znailo da je Bog nadvladan (u vezi s tom stvari ili biem). A ako kaem da u Njegovoj Kreaciji nema niega osim onoga to je Njegova volja (a to znai da su i ljud-ska djela rezultat Boije prisile), tada bih smatrao dozvoljenim to da ini grijehe (jer u tom sluaju grijesi bili bi pripisani Bogu).

    Ismail ree: Otiao sam do Imam Sadika i prepriao sam mu moj razgovor koji sam vodio s ovjekom koji je pripadao sljedbi kaderije.

    Imam Sadik ree: On je u svom promiljanju razmiljao u svoju korist. Da je rekao bilo ta drugo (i u skladu sa svojim vje-rovanjem odgovorio), stradao bi.44

    43 Bb el-dabr we el-qadar, sv. 1., str. 157-158., hadis 4. 44 Ibid., sv. 1., str. 158-159., hadis 7.

  • 42

    Pisanje izraza ako Allah bude htio u pismu

    Jednom prilikom Imam Sadik svome slugi naredio je da na-pie pismo. On je napisao pismo i donio ga je Imamu na uvid. Imam je proitao pismo i vidio je da u njemu nigdje nije napisano ako Allah bude htio (inallah). Onome to je napisao pismo Imam ree: Kako se nada da e ovo pismo ostvariti svoj cilj kada u njemu nisi napisao ako Allah bude htio? Pismo ponovo proitaj s panjom i gdje god nisi napisao ako Allah bude htio, to dodaj.45

    Velika milost i dobrota Boija

    Skupina siromaha iz Medine otila je do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i obratila mu se rijeima: O Allahov Poslanie! Bogatai svo-jim bogatstvom oslobaaju robove i tako zarauju sevabe. Mi za takvo djelo nemamo imetka. Bogatai odlaze na had, a mi zbog neimatine ne odlazimo na had. Oni daju sadaku, a mi nemamo ta dati za sadaku, pa da tako zaradimo sevabe. Oni svoje imetke troe u dihadu i stjeu sevabe, a mi nismo u takvoj mogunosti. ta da radimo?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a, ree: Ako ovjek stotinu puta iz-govori tekbir (Allahu ekber), ovakvo to bolje je od oslobaanja stotinu robova. Ako ovjek stotinu puta izgovori tespih (su-bhnallah), ovakvo to bolje je od kurbana stotinu deva na hadu. Ako ovjek stotinu puta izgovori hamd (elhamdulillah), ovakvo to bolje je od slanja stotinu opremljenih konja i njegovih jahaa u dihad na Boijem putu. Ako ovjek izgovori stotinu puta la illahe illallah, toga dana ovjeku boljeg djela od ovoga nema, osim od djela onoga ko vie puta ovo izgovori.

    45 Bb et-taktub, sv. 2., str. 671., hadis 4.

  • 43

    Imam Sadik rekao je: Ovo je stiglo do uiju bogataa i svi su obavili ono to je rekao Allahov Poslanik, s.a.v.a. Siromasi su ponovo otili do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekli su: Vae in-strukcije uli su bogatai i uradili (i oba sevaba imaju).

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: To je Allahova blagodat, koju On daje kome hoe.46,47

    Vrijednost i nagrada zikra

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., proao je pored bae gdje je zemljo-radnik sadio sadnice drvea. Allahov Poslanik stade pored njega i ree: Zar da te ne uputim na sadnju drvea iji su korijeni vri, plodovi bre stiu na rod, privlaniji su i trajniji?

    Zemljoradnik ree: Da, o Allahov Poslanie! Uputi me na takvo drvo!

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ujutro i naveer izgovaraj: subhnallah wel-hamdulillah we l illahe illallahu wallahu ekber.

    Svaki put kada bude izgovorio (potujui neke uvjete i s iskre-nou) ovaj zikr, Gospodar e ti u Dennetu pripremiti deset sta-bala od kojih svako stablo daje razliite plodove. Ti zikrovi (ta stabla) tvoja su trajna dobra djela.

    Zemljoradnik na koga su ove rijei ostavile duboka traga od elje za ahiretskim nagradama ree: O Allahov Poslanie! Tebe uzimam za svjedoka da ovu bau vakufim za muslimane siro-mahe koji imaju pravo na sadaku. Allah, d.., tada objavi ajet: Onome koji udjeljuje i svjestan je Allaha i ono najljepe smatra istinitim, njemu emo Mi injenje dobrih djela olakati!4849

    46 El-Maide (5), 54.47 Bbu et-tasbh we et-tahll we et-tekbr, sv. 2., str. 505., hadis 1.48 El-Lejl (92), 5-7.49 Ibid., sv. 2., str. 506., hadis 4. (U vezi s gornjim ajetom navedeni su

    i drugi povodi objave. (op. prev.))

  • 44

    Rezultat polaganja nade u drugog pored Allaha

    Husejn ibn Ulvn kae: Bili smo na jednom okupljanju radi stjecanja znanja. Ja sam potroio sve to sam ponio sa sobom na ovom putu.

    Jedan od prijatelja ree: U koju osobu polae nadu?Rekoh: U tu i tu osobu.On ree: Tako mi Allaha, tvoja elja nee se ostvariti.Rekoh: Kako?On ree: Imam Sadik rekao je: U jednoj od nebeskih knjiga

    proitao sam da je Gospodar rekao: Tako Mi Moje asti i Veli-anstvenosti, prekinut u korijen nade svakog onog koji polae nadu u nekog drugog pored Mene. Ogrnut u ga odjeom poni-enja pred ljudima. Udaljit u ga od poloaja bliskosti kod Mene i od Moje Dobrote i Plemenitosti. Zar on da u problemima i u nedaama svoje srce vee za nekog drugog pored Mene, a rjeenje problema u Mojim je rukama? Zar on u svojim mislima kuca na tua vrata, a kljuevi svih zakljuanih vrata u Mojim su rukama i vrata Moje kue svima su otvorena...?50

    50 Bbu et-tafwd ila-llah, sv. 2., str. 66., hadis 7.

  • 45

    O Dovi

    Dova je oruje vjernikovo

    Okupili su se ashabi oko Allahova Poslanika, s.a.v.a., i on im se obrati: Zar da vas ne uputim na oruje koje e vas spasiti od neprijatelja i koje e vam uveati opskrbu?

    Prisutni rekoe: Uputi nas!Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: I danju i nou inite dovu

    svome Gospodaru. Uistinu, dova je oruje vjernika!51

    Odlunost u dovi

    Cijeli Arapski poluotok obuhvatila je sua. Ljudi su otili do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i zamolili su ga da ini dovu Allahu, d.., da poalje kiu. Allahov Poslanik, s.a.v.a., zamoli Allaha, d.., i spusti se velika kia, tolika da su se ljudi prepali poplave, te rekoe Allahovom Poslaniku: Ovako velika kia mogla bi utopiti dosta ljudi. Allahov Poslanik, s.a.v.a., pokaza rukom i ree: Moj Boe! Svoju kiu poalji u okolinu Medine, a ne na nas!

    Oblaci se razioe.Nekolicina od ashaba upitae Allahovog Poslanika, s.a.v.a.,

    sljedee: Jednom si traio od Allaha, d.., kiu i ona nije dola. Ponovo si traio, i ona je dola. Zato prvi put kia nije dola?!

    51 Bb inne ed-du selhul-mumin, sv. 3., str. 468., hadis. 3.

  • 46

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ja sam inio dovu, ali nisam imao odlunost i vrstinu u namjeri. Dok sam drugi put bio od-luan u svojoj dovi.52

    Neprimanje dove tri osobe

    Valid ibn Sabih prenosi: Zajedno s Imamom Sadikom bili smo na putu izmeu Meke i Medine. Na naem putu sreli smo prosjaka koji zatrai pomo i Imam Sadik zapovjedi da mu se udjeli neto. Nije mnogo prolo, a pojavi se i drugi prosjak koji, takoer, zatrai pomo. Ponovo Imam Sadik za-povjedi da mu se neto udjeli. Nakon nekog vremena, naili smo na treeg prosjaka. I ovaj put Imam Sadik zapovjedi da mu se udjeli neto, sve dok nismo sreli etvrtog prosjaka koji je zatraio pomo. Meutim, ovaj put Imam Sadik nije zapo-vjedio da mu se udjeli, ve jedino proui dovu: Da ti Allah otkloni glad!

    Potom se Imam Sadik okrenu prema nama i ree: Ja sam uza se imao da mu udijelim, ali sam se plaio da ne budem je-dan od one trojice kojima se dova ne prima. A to su: onaj kome je Gospodar podario imetak, a on ga troi u nepriline svrhe i potom ui dovu: Moj Boe, udijeli mi! Takvom ovjeku dova nee biti usliana; onaj koji ui dovu za svoju enu: Moj Boe, oslobodi me ove ene!, a Allah mu je dao na raspolaganje ra-zvod. Takvom ovjeku dova nee biti usliana; onaj koji prokli-nje svog komiju, a ima nain kako da se izbavi da proda kuu i da se preseli na drugo mjesto. Takvom ovjeku dova nee biti usliana.53

    52 Bb el-ikbl ala ed-du, sv. 2., str. 474., hadis 5.53 Bb la tustedbu dawatuhu, sv. 2., str. 510., hadis 1.

  • 47

    Uloga hvale Allaha i donoenje salavata na Poslanika prije dove za njeno primanje

    Za vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., ovjek je u damiji ot-klanjao dva rekata namaza i odmah nakon namaza digao je ruke i uinio je dovu.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ovaj ovjek pourio je u svo-joj dovi.

    Potom u damiju ue drugi ovjek, otklanja dva rekata nama-za i nakon namaza zahvali se Allahu te donese salavat na Poslanika i na porodicu njegovu, a potom uini dovu.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., (nakon to mu se svidjela njegova praksa) prie njemu i ree mu: Trai, dat e ti se!54

    Uvjet ispunjenja dove i posljedica udjeljivanja

    ovjek je doao do Imama Sadika i rekao je: U Kuranu po-stoje dva ajeta, koliko god im traim znaenje, ne mogu da ga naem.

    Imam Sadik: Koja su to dva ajeta?ovjek: Pozovite Me, Ja u vam se odazvati!55 Mi inimo

    dove Allahu, ali nam se dove ne ispunjavaju.Imam Sadik: Misli li da Allah, d.., kri svoje obeanje?ovjek: Ne.Imam Sadik: Pa zato vam se dove ne ispunjavaju?ovjek: Ne znam.Imam Sadik: Ja u ti rei tajnu toga. Onaj ko se ne pokorava

    Allahovim zapovijedima, a pritom ui dovu ne potujui njene adabe, Gospodar mu ne ispunjava dovu.

    54 Bb es-sen qablal-du, sv. 2., str. 485-486., hadis 6. i 7.55 El-Mumin (40), 60.

  • 48

    ovjek: ta su adabi dove?Imam Sadik: Prvo da se slavi Allah, drugo da se spomenu bla-

    godati koje je Allah darovao i da se zahvali na tome, tree da se donese salavat na Poslanika, s.a.v.a., etvrto da se sjeti grijeha i da ih ovjek prizna, peto da se pokaje nad grijesima [a tek potom pristupi se dovi]. Ovo su adabi dove. A sada, reci mi koji je to drugi ajet?

    ovjek: To je ajet u kojem Allah kae:

    to god vi udijelite, On e to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.56 Ja udjeljujem, ali ne vidim nadoknadu toga.

    Imam Sadik: Misli li da Allah, d.., kri svoje obeanje?ovjek: Ne.Imam Sadik: U emu je tajna toga to ne vidi nadoknadu?ovjek: Ne znam.Imam Sadik: Ako imetak steknete na dozvoljen nain i ako ga

    udjeljujete u dozvoljene svrhe, tada ete sigurno, za svaki dirhem koji udijelite, dobiti nadoknadu njegovu.57

    Nada pri injenju dove

    Ahmed ibn Muhammed ree Imamu Ridi: Nekoliko godina ima kako mi se dova ne ispunjava u vezi s jednom mojom potre-bom. Zato mi se sumnja uvukla u srce.

    Imam Rida ree: O Ahmede! uvaj se toga da ejtan ne ovlada tobom i da te uini beznadenim! Uistinu, Imam Bakir rekao je: Vjernik ini dovu Allahu, d.., a On mu je odgaa zato to voli njegov pla i naricanje u dovi.

    56 Sebe (34), 39.57 Bb es-sen qablal-du, sv. 2., str. 486., hadis 8.

  • 49

    Potom Imam Rida ree: Tako mi Allaha, odgaanje udovolje-nja vjernikovih ovosvjetskih potreba bolje je za njega od njihovog brzog udovoljenja.

    Kakvu vrijednost ima Ovaj svijet? Imam Bakir rekao je: Vjer-niku prilii to da njegova dova u vremenima blagostanja bude je-dnaka kao i u vremenima tekoe. I ako mu se dova ispuni, vano je da ne klone (da ne prekida s dovama). Zato ne osjeaj umor pri injenju dove, jer ona ima visoko mjesto kod Allaha, d.. Budi strpljiv! Trudi se u stjecanju dozvoljenog imetka! uvaj rodbinske veze! Nemoj da si neprijateljski raspoloen prema ljudima! Mi smo porodica koja uspostavlja veze ak i s onima koji prekidaju rodbin-ske veze. Onome ko nam uini zlo, mi mu uzvratimo dobrim. Tako mi Allaha, mi iz ovoga vidimo samo dobre posljedice.

    Zaista, ako bi ona osoba koja na Ovom svijetu raspolae s Boijim blagodatima traila od Boga i dova joj se primila, nakon toga opet traila (iz poude) od Boga, a blagodat Njegovu vidjela malom i nita je ne mogne zasititi, u tom sluaju, zbog mnotva blagodati i zbog obaveznih prava koja se odnose na njega, musli-man zapada u iskuenje i u opasnost.

    Reci mi, ako bih ti neto rekao, da li bi vjerovao u istinitost reenog?Ahmed ree: Ako ne bih imao povjerenje u tebe, pa u koga

    bih onda imao. Ti si Boiji dokaz i tvoj govor sigurno je ispravan!Imam Rida ree: Ako ima povjerenja u moje rijei, onda

    je sigurno to da jo vie povjerenja ima u Boiji govor, jer Allah ispunjava svoje obeanje. Zar Allah, d.., nije rekao:

    A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kada Me zamoli.58

    58 El-Bekare (2), 186.

  • 50

    Zar Allah nije rekao:

    Ne gubite nadu u Allahovu milost!59

    Allah vam obeava oprost Svoj i dar.60

    Dakle, prema Allahu imaj vee povjerenja nego prema ostali-ma! Vrata svoga srca ne otvaraj osim prema dobru! U tom sluaju, bit ete od onih kojima je oproteno!61

    Poznata dova Ebu Zerea na nebesima

    Jednom prilikom kada je Ebu Zerr doao do Allahova Po-slanika, s.a.v.a., Dibrail je bio s njime u obliku ovjeka po imenu Dihje Kelbi. Vidjevi ih osamljene, Ebu Zerr udalji se ne prekidajui ih u razgovoru. Dibrail, a.s., ree: O Mu-hammede! Ova osoba to je prola i nije nas poselamila bio je Ebu Zerr. Da nas je poselamio, sigurno bismo mu odgovorili selamom. O Muhammede! Ebu Zerr ui dovu koja je poznata stanovnicima nebesa. Kada se vratim na nebesa, upitaj ga za tu dovu.

    Kada je Dibrail otiao na nebesa, Ebu Zerr doe do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i on mu ree: O Ebu Zerr! Zato nam se nisi prikljuio kada si proao pored nas?

    Ebu Zerr ree: Mislio sam da ste se osamili, jer Dihje Kelbi s tobom ima privatan razgovor. Zato vam se nisam pridruio.

    59 Ez-Zumer (39), 39.60 El-Bekare (2), 268.61 Bb min ubtt alejhi el-idbe, sv. 2., str. 243-244., hadis 1.

  • 51

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: To je bio Dibrail koji je re-kao: Da nam je Ebu Zerr nazvao selam, mi bismo mu odgovorili selamom.

    Kada je ovo uo, Ebu Zerru bi teko zato to je ostao uskraen za Dibrailov selam.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Koja je to dova koju ui? Di-brail mi je rekao da si poznat stanovnicima nebesa po toj dovi.

    Ebu Zerr ree: Da, Allahov Poslanie, ja uim ovu dovu: Moj Boe! Molim te za sigurnost i iman u Tebe, za potvrdu

    Tvog Poslanika, za izbavljenje od svih nedaa, za zahvalu na iz-bavljenju i za neovisnost od zlih ljudi!62

    62 Bb daawtin mdeztin..., sv. 2., str. 579., hadis 7.

  • 52

    O asnom Kuranu

    Panja ka Kuranu kao prvom temelju islama

    Imam Bakir svojim uenicima kae: Kada vama kaem hadis, upitajte me gdje se on nalazi u Kuranu!

    Nakon toga ree: Allahov Poslanik, s.a.v.a., zabranio je tri stvari: prvo: prianje besmislica i rijei poput rekla-kazala; drugo: upropatavanje i rasipanje imetka;tree: mnotvo pitanja.Neko je upitao: Gdje se u Kuranu nalaze ove tri stvari koje

    ste naveli?Imam Bakir citirao je tri kuranska ajeta i u svakom od njih

    zabranjuje se jedna od tih stvari.

    Nema kakva dobra u mnogim njihovim tajnim razgovori-ma, osim kada trae da se milostinja udjeljuje ili da se dobra djela ine ili da se uspostavlja sloga meu ljudima.63

    [U ovom ajetu zabranjuje se isprazan govor.]

    63 En-Nis (4), 114.

  • 53

    I rasipnicima imetke, koje vam je Allah povjerio na upravlja-nje, ne uruujte.64

    [Znai, imetak koji je sredstvo za va ivot nemojte davati na raspolaganje maloumnim ljudima. Nemojte imetak ostaviti na raspolaganje osobama koje nemaju dovoljno razuma, koliko god da imaju svoj vlastiti imetak, jer e ga upropastiti.]

    O vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam priiniti nepri-jatnosti ako vam se objasni.65

    [Znai, mnoge stvari nemojte pitati, jer ako se kau i obznane, uznemirit e vas. U ovom ajetu zabranjuje se postavljanje itavog niza pitanja. Dakle, u islamu postoji ova logika da se zabranjuje pretjerano postavljanje pitanja i zaokupljenost pitanjima i odgovorima. Ovim nas je Imam Bakir pouio tome da je Kuran temelj i osnova svega.]66

    Panja koju je Imam Sedad posveivao Kuranu

    Zuhri kae: Kada bi Imam Sedad uio suru Fatihu i stigao do ajeta Vladara Sudnjeg dana, toliko bi ponavljao ovaj ajet da bi bilo blizu toga da umre, i govorio bi: Da svi ljudi izmeu istoka i zapada umru, ja ne bih imao straha od samoe ako bi Kuran bio sa mnom.67

    Raznolikost ljudi s obzirom na njihov odnos prema Kuranu

    Eban ibn Taglib prenosi od Imama Sadika: Postoje etiri vrste ljudi.

    64 En-Nis (4), 5.65 El-Maide (5), 101.66 Bb er-radu ala el-kitb we es-sunnet, sv. 1., str. 60., hadis 5.67 Kitb fadlul-Kuran, sv. 2., str. 602., hadis 13.

  • 54

    Rekoh: Neka sam rtva tvoja, koje su to etiri vrste ljudi?Imam Sadik ree: Onaj koji ima iman, ali mu Kuran nije dat,onaj kojem je dat Kuran, ali nema iman,onaj kome je i Kuran dat i ima iman, onaj koji nema ni Kurana ni imana.Eban ree: Pojasni mi ove etiri skupine!Imam Sadik ree: Onaj koji ima iman, ali mu Kuran nije dat,

    jeste poput slatkog voa, ali bez mirisa. Onaj kojem je dat Kuran, ali nema iman, jeste poput drveta mirta (zimzeleno drvo slino ipku), iji je miris ugodan, ali mu je okus gorak. Onaj kome je i Kuran dat i ima iman jeste poput cedrata (vrsta limuna), iji je plod sladak, a miris lijep. Onaj ko nema ni Kuran ni iman jeste poput divlje tikvice, a koja nema ni okus ni miris lijep.68

    Poticanje Imama Sadika na uenje Kurana lijepim glasom

    Ebu Basir kae: Rekao sam Imamu Sadiku: Kada uim Kuran visokim glasom, ejtan mi doe i kae: Ti ovim eli da se pokae svojoj porodici i ljudima.

    Imam Sadik ree: O Ebu Muhammede! Kuran ui srednjim glasom da te tvoja porodica uje i melodino ui [jer Allah voli kada se Kuran ui lijepim glasom].69

    Pokuenost padanja u besvijest pri uenju Kurana

    Dabir kae: Rekao sam Imamu Bakiru: Neki ljudi dok ue Kuran ili dok ga sluaju od drugih padaju u besvijest, tako ako bi im odsjekli ruke i noge, nita ne bi shvatili.

    68 Bb fadlu-hmilil-Kuran, sv. 2., str. 604-605., hadis 6. 69 Ibid., sv. 2., str. 606., hadis 10.

  • 55

    Imam Bakir ree: Subhnallah! To je ejtanov posao. Niko-me to nije preporueno (da je padanje u besvijest pohvalno). Po-hvalan utjecaj Kurana na ovjeka jeste u tome da njegovo srce omeka, a takvo stanje zajedno sa suzama u oima donosi strah od Allaha, d..70

    Velika nagrada stalnog uenja sure Ihlas

    Kada je umro Sad ibn Maz i nakon to mu je Allahov Po-slanik, s.a.v.a., klanjao denazu, ree: Sedamdeset hiljada meleka zajedno s Dibrailom uestvovalo je na denazi Sadovoj. Pitao sam Dibraila: Zbog ega Sad ima ovako velik poloaj da si sa svim ovim melecima doao na denazu? A on mi je u odgovoru rekao: Zbog toga to je on suru Ihlas uio u svakom vremenu: stojei i sjedei, jaui i hodajui, odlazei i dolazei.71

    70 Bb fimen juzheru el-gaje, sv. 2., str. 616., hadis 1.71 Bb fadlul-Kuran, sv. 2., str. 622., hadis 13.

  • 56

    O Allahovom Poslaniku

    Primjer lijepog morala Allahova Poslanika

    Imam Sadik jednom od svojih uenika po imenu Bahr Seqq ree: Lijep moral donosi lahkou, i potom ree: Da li eli da ti ispriam dogaaj kojeg svi stanovnici Medine znaju?

    Bahr Seqq ree: Da.Imam Sadik ree: Jednom prilikom dok je Allahov Poslanik,

    s.a.v.a., sjedio u medinskoj damiji u krugu ashaba, ula je robinja jednog od medinskih muslimana. Robinja prie Allahovom Poslani-ku, s.a.v.a., i bez ijedne rijei uze za koulju Allahova Poslanika, s.a.v.a.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ustade zbog te ene, ali ona nita ne ree, a i Poslanik nita ne ree. Ovo se tri puta ponovilo, a potom robinja izvue jedan konac iz Poslanikove koulje i ode.

    Ljudi joj rekoe: Allah uinio s tobom tako i tako zato to si Allahova Poslanika, s.a.v.a., tri puta zadrala. Nisi nita rekla i on nije nita rekao i nita ga nisi pitala?

    Robinja ree: Ja sam imala bolesnika u kui. Ukuani su me poslali da donesem konac iz koulje Allahova Poslanika, s.a.v.a., radi izljeenja bolesnika. Taman kada sam htjela uzeti konac, Po-slanik ustade i ugleda me. Tada me je bilo stid uzeti konac dok me Poslanik gleda, a nisam htjela ni da se savjetujem s Poslanikom. Na kraju, (etvrtog puta) uspjela sam da uzmem konac.72

    72 Bb husnul-halk, sv. 2., str. 102., hadis 15.

  • 57

    Prosta hrana Allahova Poslanika

    Toga dana Allahov Poslanik, s.a.v.a., je postio. No uoi e-tvrtka otiao je do damije Kuba i nakon namaza htio se iftariti. Prisutnima ree: Da li ima neto za popiti?

    Avs ibn Hli, koji je bio jedan od muslimana Medine, ode i donese posudu sirutke izmijeanu s medom i primaknu je Posla-niku. Allahov Poslanik, s.a.v.a., malo ispi iz te posude i odloi je. Nije vie jeo od te hrane i ree: Ovu hranu ine dva pia, a jedno je dovoljno, nema potrebe za drugim. Ja neu jesti ovu hranu i neu je uiniti zabranjenom. Ja u biti ponizan Allahu, d.., jer svako onaj ko bude ponizan Allahu, On e njegov poloaj uiniti visokim i plemenitim. Svako onaj ko se bude oholio, Gospodar e njegov poloaj uiniti niskim i prezrenim. Svako onaj ko u ivotu bude umjeren u ivotnoj opskrbi, Gospodar e ga opskrbiti. Svako onaj ko bude rasipnik, Allah e mu uskratiti opskrbu. Svako onaj ko se bude mnogo sjeao smrti, Gospodar ga voli.73

    Doao melek Allahovom Poslaniku, s.a.v.a., od strane Allaha, d.., i ree: Gospodar ti je ostavio na volju da izabere izmeu toga da bude rob, Poslanik i ponizan ili kralj i Poslanik?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., pogleda u Dibraila, a on mu poka-za da odabere poniznost. Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree meleku: Odabrao sam da budem ponizni rob.

    Melek ree: Ovim odabirom tvoj poloaj kojeg ima kod Gospodara nee se umanjiti.74

    Upozorenje Allahova Poslanika u vezi s gomilanjem grijeha

    Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., bio je s ashabima na putovanju kroz besplodno podruje bez vode. Allahov Poslanik,

    73 Bb et-tawdu, sv. 2., str. 122., hadis 3.74 Ibid., hadis 5.

  • 58

    s.a.v.a., naredi ashabima da sakupe suharaka, a na ta ashabi reko-e: Ovdje je besplodno podruje i nema suharaka.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Idite i neka svako sakupi ono-liko koliko moe!

    Ashabi se razioe i svako donese pregrt suharaka i sve to sta-vie ispred Poslanika na jednu hrpu. Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Grijesi se isto ovako nakupe i potom ree: uvajte se malih gri-jeha, jer svi oni se biljee. Svaka stvar ima svog potraioca. Znajte (prema 12. ajetu sure J Sn) da ono to ljudi poalju ispred sebe i ono to su ostavili iza sebe, sve smo zapisali u Imamu Jasnom.75

    Ljutnja Allahova Poslanika na oholog bogataa

    Bogata s istom i razmetljivom odjeom doao je do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i sjeo je blizu njega. Potom doe siromah s prlja-vom odjeom i sjede pored bogataa. Bogata odmah povue svoju odjeu (na nain da se odvoji od siromaha). Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Da li si se prepao da od njegova siromatva ne pree na tebe?

    Bogata ree: Ne.Allahov Poslanik ree: Da li si se prepao da od tvog bogatstva

    ne pree na njega?Bogata ree: Ne.Allahov Poslanik ree: Da li si se prepao da se tvoja odjea ne

    uprlja od njegove?Bogata ree: Ne.Allahov Poslanik ree: Zato si se onda na takav nain udaljio

    od njega?Bogata ree: O Allahov Poslanie! Ja imam sagovornika

    (ejtana) koji mi svaki ruan posao prikazuje lijepim i sve lijepo

    75 Bb istisgruz-zunb, sv. 2., str. 288., hadis 3.

  • 59

    prikazuje mi runim. Pola imetka (da bih nadoknadio ovaj svoj grijeh) darujem ovom siromahu.

    Allahov Poslanik siromahu ree: Da li prihvata njegovu po-lovicu imetka?

    Siromah ree: Ne.Bogata ree: Zato?Siromah ree: Plaim se da i ja ne postanem poput njega

    ohol.76

    Prolaznost Ovog svijeta u oima Allahova Poslanika

    U stanju tuge Allahov Poslanik, s.a.v.a., izaao je van kue. Melek koji je u rukama drao kljueve riznica Zemlje doao je do Allahova Poslanika i rekao je: O Muhammede! Ovo su kljuevi svih riznica Zemlje. Gospodar je rekao: (Uzmi ove kljueve i s njima riznice Zemlje) Otvori i ono to eli iz njih uzmi za sebe, i to bez toga da e ti se kod Mene umanjiti tvoj visoki poloaj.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ovaj svijet jeste kua onome ko nema kuu, i onaj koji nema pameti skuplja za Ovaj svijet.

    Melek ree: Tako mi Gospodara Koji te je poslao kao Posla-nika, ja sam ove rijei uo od meleka na etvrtom nebu kada mi je ove kljueve davao.77

    Nitavnost Ovog svijeta u oima Allahova Poslanika

    Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., proao je pored smetljita na kojem je bio baen le koze odrezanih uiju. Allahov Poslanik upita svoje saputnike: Koliko vrijedi ovaj le koze?

    Oni rekoe: Da je iva, ne bi vrijedila ni jedan dirhem.

    76 Bb fadlu fuqeril-muslimn, sv. 2., str. 262., hadis 11.77 Bb zammud-dunj we ez-zuhdu fiha, sv. 2., str. 129., hadis 8.

  • 60

    Allahov Poslanik ree: Tako mi Gospodara u ijoj ruci je moja dua, Ovaj svijet je kod Allaha bezvredniji i prezreniji od ove koze njenom vlasniku!78

    Primjer ale Allahova Poslanika

    Muhammed ibn Halld pitao je Imamu Ridu: Jedna skupina ljudi sjedila je i alila se. Meu njima bio je i jedan ovjek. Da li prilii tom ovjeku da bude s njima?

    Imam Rida ree: Nema problema u sluaju da ne bude dru-gih stvari. Po mom miljenju, htio je rei da ne bude neprilinog i beskorisnog govora. Potom Imam ree: Allahov Poslanik, s.a.v.a., bio je takav da kada bi mu doao Arap beduin iz pustinje i donio mu poklon i pritom jo rekao: Cijenu ovoga e mi dati!, on bi se smijao. Uvijek kada bi bio tuan Allahov Poslanik, s.a.v.a., govorio bi: Kamo sree da doe onaj beduin (da nas nasmije).79

    Moral Allahova Poslanika

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., svoj pogled jednako je dijelio meu svojim ashabima i sve je gledao jednako. Nikada Poslanik nije pruio noge u prisustvu ashaba. Ako bi neko pruio ruku Po-slaniku, on je ne bi putao dok on sam ne povue ruku. Upravo stoga to su svi znali za ovo, onaj ko bi se rukovao s njime brzo bi povlaio ruku.80

    78 Ibid., hadis 9.79 Bb ed-dube we ed-dehek, sv. 2., str. 663., hadis 1.80 Bb et-taktub, sv. 2., str. 671., hadis 1.

  • 61

    Karakteristike islama i razine imana

    Razlika izmeu imana i islama

    Ebu Sabbh Keni kae: Pitao sam Imama Sadika: ta je bolje, iman ili islam, jer meu nama ima onih koji kau da je islam bolji.

    Imam Sadik ree: Iman je vii.Ebu Sabbh ree: Pojasni mi to na jasan nain!Imam Sadik ree: ta je propis onoga ko namjerno pomokri

    pored Kabe?Ebu Sabbh ree: estoko e ga izudarati.Imam Sadik ree: Tano si rekao. Sada mi reci: ta je propis

    onoga ko namjerno pomokri unutar Kabe?Abu Sabbh ree: Treba ga ubiti.Imam Sadik ree: Tano si rekao. Zar ne vidi da Kaba ima

    vii poloaj u odnosu na mesdid? Kaba je sudrug mesdidu, ali mesdid nije sudrug Kabi. [Zemlja Mesdidul-harama nije Kaba, ali je zemlja Kaba mesdid.] Isto je tako iman sudrug islamu, ali islam nije sudrug imanu.81

    81 Bb enne-lmn jurikul el-islm, hadis 1., sv. 2., str. 25.

  • 62

    Karakteristike ljudi s imanom

    Vrijednost pokornosti pred Istinom

    Zejd ehhm kae: Rekao sam Imamu Sadiku: Kod nas po-stoji ovjek po imenu Kulejb. Spram svake zapovijedi koja doe od vas on bez ikakvog prigovora kae: Pokoravam se. Upravo zato, mi ga zovemo Kulejb pokorni.

    Imam Sadik nakon to milost za njega zamoli, ree: Da li zna ta je pokornost ()?

    Zejd ree: Mi nita nismo rekli.Imam Sadik ree: Tako mi Allaha, pokornost je poniznost i

    skruenost pred Istinom ( ) kada Allah, d.. kae:

    Oni koji budu vjerovali i dobra djela inili i koji Gospoda-ru svome budu odani bie stanovnici denneta, u njemu e vjeno boraviti. (Hd, 23.)82

    Kmil Tammr kae. Imam Bakir rekao je: Da li zna ta je zna-enje ovog ajeta (prvi ajet sure El-Muminn) kada Allah, d.., kae: Uistinu su vjernici spaeni? Da li zna ko su ti vjernici koji su spaeni?

    82 Bb et-taslm we fadlul-musallimn, hadis 3., sv. 1., str. 390.

  • 63

    Kmil Tammr ree: Vi bolje znate.Imam Bakir ree: Pod vjernicima ovdje se misli na one koji su

    pokorni i ponizni pred Istinom, vjernici pokorni su izvanredni i plemeniti ljudi, a plemeniti ljudi su rijetki. Blago li rijetkima (koji su u osami sa svojim Bogom)!83

    etiri prava vjernika kod drugog vjernika

    Davud ibn Huejn kae: Bilo nas je etvero kod Imama Sadika. On kihnu i niko od nas prisutnih mu na kihanje ne odgovori: Allah ti se smilovao! (jerhamukellah!)

    Imam Sadik okrenu se prema nama i dva puta ree: Ne od-govarate na kihanje?

    Potom ree: Prava vjernika kod drugog vjernika su:1. kada se razboli da ga posjeti,2. kada umre da mu uestvuje na denazi,3. kada kihne da mu odgovori,4. kada ga pozove da mu se odazove.84

    Potivanje adaba pri kihanju

    Ebu Bekr Hazar kae: Pitao sam Imama Sadika za ajet (u kojem Allah, d.., prenosi rijei Lukmana upuene sinu):

    Najneprijatniji glas jeste revanje magarca!85

    Imam Sadik ree: Runo kihanje (obuhvata ovaj ajet).86

    83 Ibid., hadis 5., sv. 1., str. 391.84 Ibid., Bb el-ats we et-tasmije, hadis 7., sv. 2., str. 654.85 Lukmn, 19.86 Ibid., hadis 21., sv. 2., str. 656.

  • 64

    Osobenosti dostojne vjerniku

    U jednom od ratova za vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., skupinu ljudi doveli su do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i on upita: Ko su oni?

    Prisutni rekoe: Skupina vjernika.Allahov Poslanik, s.a.v.a., okrenu se toj skupini i ree: Na emu

    se temelji va iman?Oni odgovorie: Na iman temelji se na sljedeem: strpljivi smo naspram nevolja i nedaa,u blagostanju zahvalni smo Gospodaru, zadovoljni smo Boijim odreenjem.Allahov Poslanik, s.a.v.a., ih pohvali: Oni su ljudi strpljivi

    i blagi i znalci koji su se zbog svoje spoznaje pribliili poloaju poslanika.

    Potom ree: Ako ste takvi kakvima ste se opisali, tada ne gra-dite ono u emu neete ivjeti, imetak koji neete koristiti ne sakupljajte, i budite svjesni Allaha i bojte Ga se, jer va povratak ka Njemu je.87

    Jedan primjer istinskog vjernika

    Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., sreo se s Hrisom ibn Mlikom ibn Numnom, a koji je bio jedan od medinskih muslimana, i pritom ga je upitao: Kakvo je tvoje stanje?

    Hris ree: O Allahov Poslanie! Ja sam poput istinskog vjernika.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Svaka stvar ima svoju istinu, pa ta je istina tvog vjerovanja?

    87 Ibid., Hislul-mumin, hadis 4., sv. 2., str. 48.; predaja bliskog sadr-aja se navodi u sv. 2., str. 53., hadis 1.

  • 65

    Hris ree: O Allahov Poslanie! Ja sam na Ovom svijetu bez elje, noi provodim budne (u ibadetu), u vrelim danima podno-sim e (zbog posta). Kao da vidim Boije Prijestolje i Vagu kao da je postavljena radi obrauna ljudima. Kao da gledam dennet-lije kako se meusobno posjeuju i kao da ujem krikove de-hennemlija koji se kanjavaju u Dehennemu.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., prisutnima ree: Ovo je rob ije je srce Allah osvijetlio.

    Potom mu ree: Stekao si basiret. Ostani vrst i postojan u ovom stanju.

    Hris ree. O Allahov Poslanie! Moli za mene da budem ehid u borbi s tobom.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Boe! Podari Hrisu ehadet!Nije prolo ni nekoliko dana od ovog dogaaja, a Allahov Po-

    slanik, s.a.v.a., posla Hrisa s jo jednom skupinom u rat. Hris u tom sukobu pobi devet ili deset neprijatelja i posta ehid.

    Prema nekim izvjeima, on je bio u vojsci Dafera Tajjra u ratu na Muti koji se desio osme godine po Hidri i bio je deseti koji je poginuo u tom ratu.88

    Uloga pokornosti u spasenju ovjekovom

    Okupila se grupa sljedbenika kod Imama Bakira i on im se obrati rijeima: O sljedbenici Ehli-bejta! Budite oslonac umjereni (nemojte pretjerivati ni u jednu od dvije strane) da se oni koji pre-tjeruju i preuveliavaju vrate vama, i oni koji zaostaju sustignu vas.

    Jedan od prisutnih po imenu Sad ree: rtvovao bih se za tebe, ko su to oni koji preuveliavaju?

    Imam Bakir ree: To su oni koji govore stvari u vezi s onim to ni sami ne kaemo. Ti ljudi nisu od nas i mi nismo od njih.

    88 Ibid., sv. 2., str. 54., hadis 3.

  • 66

    Sad ree: Ko su to oni koji zaostaju?Imam Bakir ree: To su oni koji ele dobro (ali su na nioj

    razini promiljanja i ne poznaju na poloaj) i ine dobro naim sljedbenicima i oni e biti nagraeni.

    Potom se Imam okrenu prema prisutnima i ree: Tako mi Allaha, mi nemamo od Allaha osloboenje (neto napisano o oslo-boenju ljudi), izmeu nas i Gospodara nema rodbinske veze, ne-mamo dokaz kod Allaha, naa blizina Allahu naa je pokornost. Stoga, svako od vas ko bude pokoran Allahu, njemu e koristiti ljubav prema nama. Ali, ako ne bude pokoran Allahu, ljubav prema nama nee mu koristiti.

    Potom je dva puta rekao: Teko vama, nemoj da budete pre-vareni i obmanuti!

    Malo djela zajedno sa svijeu o Allahu bolje je od mnogo djela bez svijesti o Allahu

    Mufaddil ibn Umer kae: Bili smo kod Imama Sadika i razgo-vor se poveo o vrsti djela. Ja rekoh: Koliko malo moe biti djelo?

    Imam Sadik ree: Smiri se, od Allaha trai oprost! I znaj da malo djela zajedno sa svijeu o Allahu jeste bolje od mnogo djela bez svijesti o Allahu.

    Mufaddil ree: Kakvo je to mnotvo djela bez svijesti o Allahu?Imam Sadik ree: Da, primjer za ovakvo to jeste osoba koja

    hrani ljude svojom hranom, obazriva je i milostiva prema kom-ijama, vrata njene kue otvorena su ljudima, ali ako joj se ukae prilika za zabranjenim, ona ga poini. To je djelo bez svijesti o Allahu. Isto tako, neka druga osoba nema sva ova dobra djela, ali ako joj se ukae prilika za zabranjenim, ona ga ne poini.89

    89 Ibid., sv. 2., str. 76., hadis 7.

  • 67

    Primjer lijepog morala

    Za vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., umro je jedan musli-man. Njegovu denazu odnijeli su do mezaristana i oni odredie mjesto njegova ukopa. Pristupie poslu pripremanja rake za njega. Ali, zemlja je bila toliko tvrda da joj nita nisu mogli, pa ak ni krampama. Obavijestili su Allahova Poslanika, s.a.v.a., o ovome i rekli: Nae krampe ne mogu naeti zemlju, kao da udaramo o kamen.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Zato je tako? Va prijatelj bio je lijepog morala. Donesite vode!

    Donesoe u posudi vode i Allahov Poslanik, s.a.v.a., poprska zemlju vodom i ree: Kopajte zemlju!

    Kopai se prihvatie posla i ovaj put zemlja je bila mehka po-put pijeska.90

    [Na ovaj nain Allahov Poslanik dao je do znanja da lijep moral donosi olakanje poslova i na Ovom svijetu i na ahiretu, suprotno loem moralu koji donosi probleme.]

    90 Bb husnul-halk, sv. 2., str. 101., hadis 10.

  • 68

    Zahvala Allahu

    Pravo zahvale

    Jednom prilikom Imam Sadik izaavi iz damije vidje da mu se jahalica izgubila. Imam ree: Ako mi je Allah vrati, zahvalit u Mu na nain da u ispuniti pravo zahvale.

    Nije prolo mnogo a jahalica Imama Sadika se nae i Imam ree: Hvala Allahu (elhamdulillah!)!

    ovjek upita Imama Sadika: Zar nisu rekao da e ako ti se pronae jahalica zahvaliti Allahu pravom Njegovim?

    Imam Sadik ree: Zar nisi uo kako sam rekao: Elhamdulillah?91Prenosi se da je hazreti Musau objavljeno: Ispuni pravo za-

    hvale meni onako kako joj dostoji!Hazreti Musa ree: Gospodaru! Kako da ispunim pravo za-

    hvale Tebi kada svaka zahvala koju uinim jeste blagodat od tebe na koju se opet moram zahvaliti?

    Gospodar mu objavi: Sada su uinio zahvalu Meni jer si znao da je i sama zahvala od Mene!92

    Tajna sedde Imama Kazima

    Him ibn Ahmer kae: S Imamom Kazimom iao sam izvan Medine. Odjednom, Imam Kazim sjae s jahalice i pade na seddu.

    91 Bb e-ukr, sv. 2., str. 97.92 Ibid., sv. 2., str. 98.

  • 69

    Nakon to je ostao dugo na seddi, podie glavu. Pitao sam Ima-ma: Neka sam rtva tvoja, zato si uinio dugu seddu?

    Imam Kazim ree: Dok smo ili, sjetio sam se blagodati koju mi je Allah darovao, pa sam htio da Mu zbog toga uinim seddu (da mu se zahvalim).93

    Nagrada za tri lijepa svojstva

    Allah, d.., objavio je hazreti Musau, a.s.: Niim boljim ro-bovi Moji ne pribliavaju Mi se kao putem sljedea tri svojstva.

    Hazreti Musa ree: Gospodaru moj! Koja su to tri svojstva?Allah, d.., objavi: To su isposnitvo (zuhd) na Ovom svije-

    tu, oienje od grijeha i pla u strahu od Mene. Hazreti Musa ree: Gospodaru moj! ta je nagrada onome ko

    ima ova tri svojstva?Allah, d.., objavi: O Musa! Isposnici na Ovom svijetu u

    Dennetu su. Oni koji plau u strahu od Mene na najviim su stepenima u Dennetu i niko drugi ne moe dostii taj njihov poloaj. Dok one koji su svjesni Mene i oieni su od grijeha bez polaganja rauna uvodim u Dennet.94

    Vanost straha od Gospodara

    Jednom prilikom Imam Sadik ree svojim prijateljima: Ko god nam doe da bi se pouio fikhu, Kuranu i tumae-nju Kurana, nemojte ga spreavati, dok onoga koji je doao kod nas kako bi objelodanio mahane koje je Gospodar pokrio, udaljite.

    93 Bb e-ukr, sv. 2., str. 98., hadis 261.94 Bb el-buk, sv. 2., str. 482-483., hadis 6.

  • 70

    Jedan od prisutnih ree: Neka sam tvoja rtva, tako mi Allaha, ima jedno vrijeme kako sam zarobljen jednim grijehom. Koliko god htio da ga napustim i umjesto njega neto drugo da prihvatim, ne mogu.

    Imam Sadik ree: Ako govori istinu, pa uistinu Allah tebe voli, i nije te sprijeilo da pree iz stanja u drugo dobro stanje nita osim toga to On eli da ima stanje straha od Njega.95

    Vrijednost straha od Gospodara

    Ebu Hamze Somali prenosi od Imama Sedada: Jedan ovjek s porodicom se vraao brodom u domovinu. Brod se na sredini mora raspolovi i svi putnici se utopie, osim jedne ene (supruge onog ovjeka) koja se uhvatila za jednu dasku. Blagi valovi dasku su sa enom izbacili na obalu jednog ostrva.

    Sluajno, na tom ostrvu nalazio se veoma raskalaeni razbojnik. On vidje enu i upita je: Ti si ljudsko bie ili din?

    ena mu ispria svoj dogaaj. Razbojnik sjede pored ene kao to mu sjeda pored svoje supruge. Bio je spreman poiniti blud s njom.

    ena zadrhta, zapade u pla i oaj. Razbojnik ree: ta ti je, to se trese?

    ena pokazujui rukom prema nebu ree: Plaim se ovoga (Boga).

    Razbojnik ree: Da li si do sada uradila neto ovakvo? ena ree: Ne, tako mi Boga!Razbojnik ree: Ti koja do sada nisi poinila ovakvo to i sada

    dok te ja prisiljavam ovako se plai od Boga. Pa ja sam prei da se plaim Boga.

    95 Bb el-lamam, sv. 2., str. 442., hadis 4.

  • 71

    Odmah tu razbojnik se die i pokaja. Vrati se svojoj porodici i stalno je bio zaokupljen kajanjem.

    Sve do dana kada je hodajui pustinjom sreo monaha (kran-skog pobonjaka) koji se vraao svojoj kui. Njih dvojica nasta-vie put zajedno. Vrijeme je bilo veoma vrue. Monah ree: Ui dovu da nam Gospodar vie glave postavi oblak u hladu kojega nastavit emo putovanje.

    Pokajnik ree: Ja kod Boga nemam dobra djela, pa da bih imao smjelosti traiti neto od Njega.

    Monah ree: Onda u ja uiti dovu, a ti govori uslii. Pokajnik ree: Dobro.Monah je uio dovu, a grenik je govorio amin. Dova im se

    primi, oblak se pojavi iznad njihovih glava i oni se naoe u nje-govoj sjenci. Njih dvojica nastavili su putovanje u hladu oblaka, sve dok nisu stigli do raskra na kojem su se razili. Nije prolo mnogo, a postalo je jasno da oblak prati grenika, a ne monaha.

    Monah doe do grenika i ree: Ti si bolji od mene. Tvoje aminovanje bilo je razlog uslienja dove, a ne moja dova. Reci mi, koje dobro si to uradio?

    Pokajnik mu ispria cio dogaaj, svoje pokajanje i strah. Kada je to uo, monah ree: Svi proli grijesi oproteni su ti zbog straha od Boga. Sada se pazi kakav e biti u budue.96

    Isprazna nada

    ovjek ree Imamu Sadiku: Neki od tvojih prijatelja ine grijeh i kau: Mi se nadamo milosti Boijoj.

    Imam Sadik ree: Oni lau da su nai prijatelji. Oni nisu nai prijatelji, ve su narod koga elje i nadanja vode sada u jednu,

    96 Bb el-hawfu we er-red, sv. 2., str. 69-70., hadis 8.

  • 72

    sada u drugu stranu. Onaj ko se nada neemu, on se i trudi pri ostvarenju toga. Onaj ko strahuje od neega, on bjei od toga.97

    Vrijednost korenja samog sebe

    Imam Kazim kae: Bio pobonjak u Beni Israilu koji je etr-deset godina inio ibadet i nakon toga prinio je rtvu, ali kurban mu nije bio primljen. Sam sebe kori i ree: Kurban ti nije primljen zbog grijeha koje si poinio, osim tebe niko drugi nema grijeha.

    Gospodar mu objavi: Tvoje korenje samog sebe vrednije je od etrdeset godina ibadeta kojeg si inio.98

    Kontrola jezika

    Doao je ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao je: O Allahov Poslanie! Posavjetuj me!

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: uvaj svoj jezik!ovjek ponovo ree: Posavjetuj me!Allahov Poslanik, s.a.v.a., ponovo mu ree: uvaj jezik!ovjek ponovo ree: Posavjetuj me!Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: uvaj jezik! Teko tebi! Zar ljude

    ta drugo odvodi u Dehennem do onoga to njihovi jezici steknu?

    Poniznost Nedaija, kralja Etiopije, kao izraz zahvale

    [U prvim godinama poslanstva i poziva u islam muslimani su bili izloeni jakom pritisku mnogoboaca, do te mjere da je jed-na skupina, otprilike osamdeset ljudi, bila prinuena da se iseli i

    97 Ibid., sv. 2., str. 68., hadis 6.98 Bbu el-itirfu bit-taksiri, sv. 2., str. 3., hadis 3.

  • 73

    uini hidru u Etiopiju pod vodstvom Dafera Tajjara, brata Ima-ma Alija. Kralj Etiopije bio je ovjek po imenu Ashame ibn Bahr, s nadimkom Nedai, kranin, pravedni vladar. Dafer Tajjar s muslimanima se nakon petnaest godina provedenih u Etiopiji vratio u Medinu.]

    Imam Sadik rekao je: Jednom prilikom Nedai je poslao po-ruku Daferu i njegovim saputnicima da mu dou u posjetu. Dafer sa skupinom muslimana ode do Nedaija i naoe ga kako u jednoj od svojih soba sjedi na zemlji obuen u staru odjeu.

    Dafer ree: Kada smo ga vidjeli u takvom stanju, prepali smo se (da nije, ne daj Boe, poludio). A on kada je vidio zabrinutost na naim licima, ree: Hvala Allahu Koji je pomogao Muham-meda i Koji je njegove oi prosvijetlio! Zar da vas ne obradujem!

    Dafer ree: Obraduj nas, kralju!Nedai ree: Jedan od mojih skrivenih ljudi doao mi je iz va-

    eg kraja (Meke) i obavijestio me je da je Gospodar svoga Poslanika Muhammeda pomogao (na Bedru) i da je njegove neprijatelje uni-tio. Taj i taj i taj zarobljeni su. Poslanik se u pustinji Bedr sukobio sa svojim neprijateljima. Kao da i sada vidim kako sam za svoje gospodare iz plemena Beni Damre (...) uvao ovce u toj pustinji.

    Dafer ree: Kralju! Zato sjedi na zemlji i zato si obukao staru odjeu?

    Nedai ree: O Dafere! Mi smo u Knjizi koja je objavljena hazreti Isau nali to da je jedno od prava Boijih spram svojih robova to da kada ih zadesi neka blagodat iskau poniznost spram Gospodara. Budui da mi je Gospodar posredstvom Muhammeda, s.a.v.a., podario blagodat, ja sam ponizan.99

    99 Prema drugim predajama, Nedai je rekao: U svetom Indilu zapi-sano je: Kada Gospodar podari blagodat robu, on treba da se zahvali Njemu. A nema vrednije zahvale od one koja je poniznost spram Boga i Njegovih stvorenja. (Bihr, sv. 18., str. 422.)

  • 74

    Kada je vijest o ovom dogaaju (poniznost Nedaija) stigla do Poslanika, s.a.v.a., rekao je: Zaista, sadaka uveava imetak onoga koji daje sadaku. Zato dajite sadaku, Allah vam se smi-lovao! Zaista, poniznost uveava poloaj onoga koji je ponizan. Zato budite ponizni kako bi vam Allah uveao poloaj! Zaista, oprost uveava ast i mo onoga ko prata. Zato opratajte da bi vas Allah uinio asnim!100

    Zato je hazreti Musa bio poaen razgovorom s Allahom?

    Allah, d.., objavi hazreti Musau: Da li zna zato sam Ja jedino tebe meu robovima Mojim odabrao da razgovara sa Mnom?

    Hazreti Musa ree: Gospodaru, u emu je tajna?Allah, d.., objavi mu: Ja sam sve robove pogledao i poni-

    znijeg od tebe spram Mog poloaja nisam naao. O Musa, kada ti obavlja namaz, svoje elo polae na zemlju!101

    Vrijednost noenja potreptine svojoj porodici

    Imam Sadik u Medini se sretne s ovjekom koji je kui svojoj porodici nosio neto od potreptina. Kada je vidio Imama Sadika, on se postidi.

    Imam Sadik ree: Kupio si neto za porodicu i sada to nosi kui? Tako mi Allaha, da nije stanovnika Medine (koji bi takav postupak ismijali) i ja bih volio kupiti potreptine za porodicu i sam ih odnijeti kui!102

    100 Bb et-tawdu, sv. 2., str. 121., hadis 1.101 Ibid., sv. 2., str. 123., hadis 7.102 Ibid., sv. 2., str. 123., hadis 10.

  • 75

    Primjer poniznosti hazreti Isaa

    Jednom prilikom hazreti Isa, a.s., havarijunima ree: Imam posla s vama i nemojte me u tome spreavati.

    Havarijuni rekoe: Uradi svoj naum, mi smo spremni.Hazreti Isa ustade i opra njihove noge. Oni rekoe: O Ruhullah! Prei smo mi za taj posao.Hazreti Isa ree: Najprei ovjek u sluaju poniznosti jeste

    znalac. Ja sam sada na ovaj nain bio ponizan prema vama, a kako biste vi nakon mene na ovaj nain prema ljudima bili ponizni.

    Potom dodade: Na poniznosti se gradi mudrost, a ne na oholo-sti. Jednako kao to plodna zemlja raa, a ne ona tvrda i neplodna.103

    Primjer poniznosti Imama Kazima prilikom prinoenja kurbana

    Ebu Basir kae: One godine kada je preselio Imam Sadik, otiao sam do Imama Kazima. Naao sam ga dok je ovcu kao kurban klao. Rekoh: Zato ste ovcu kao kurban zaklali, a taj i taj zaklao je devu?

    Imam Kazim ree: O Ebu Basir! Poslanik Nuh kada je nastu-pio uspeo se na brod i ono to je Allah htio (od ljudi, ivotinja i drugoga) nalo je mjesta na brodu. Brod je imao zadau da proe pored Kabe i da je tavafi. Hazreti Nuh pustio je brod da sam plo-vi, a Gospodar je objavio planinama to da e brod Njegova roba Nuha privesti na jednu od njih. Planine su ispruile vratove, a planina Dud iskaza poniznost. I brod pristade na planinu Dud.

    Tada hazreti Nuh na sirijskom jeziku ree:

    Gospodaru, sredi nam prilike!

    103 Bb siffetul-ulem, sv. 1., str. 37., hadis 6.

  • 76

    Prenosilac predaje kae: Imam Kazim ovim htio je rei slje-dee: Moja namjera prilikom prinoenja kurbana bila je poni-znost spram Allaha, d..104

    Najvra, veza imana

    Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., okrenu se svojim ashabima i upita: Koja je najvra veza imana?

    Ashabi rekoe: Allah i Njegov Poslanik bolje znaju!Potom neki rekoe da je to namaz, drugi da je to post, trei da

    je to zekat, etvrti da je to had itd.Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Sve to to ste rekli jesu vrline,

    ali nijedno nije odgovor na moje pitanje.Potom ree: Meutim, najvra veza imana jeste ljubav radi

    Allaha, mrnja radi Allaha, slijeenje Boijih prijatelja i odricanje od Boijih neprijatelja.105

    Rezultat rada

    Za vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., jedan od ashaba ivio je u veoma tekim prilikama. Jednom mu ena ree: Da si bar otiao do Allahova Poslanika i od njega zatraio neto.

    On ode do Allahova Poslanika, s.a.v.a., a Poslanik im ga je vidio ree: Ko trai od nas, mi mu darujemo, a ko trai nepotre-bitost, Allah ga uini nepotrebitim.

    Ashab u sebi ree: Allahov Poslanik ovim je mislio na mene. I on se vrati svojoj eni i prenese joj ta je uo.

    ena ree: Allahov Poslanik, s.a.v.a., je ovjek (on nema uvi-da u tvoje stanje), i zato se ponovo vrati njemu.

    104 Bb et-tawdu, sv. 2., str. 124., hadis 12.105 Bb fil-hubb fillahi wel-bugdi fillahi, sv. 2., str. 125., hadis 6.

  • 77

    Ashab se ponovo uputi ka Poslaniku, a Poslanik im ga vidje ponovi svoj govor: Ko trai od nas, mi mu darujemo, a ko trai nepotrebitost, Allah ga uini nepotrebitim.

    Ovo se ponovilo jo jednom i ashab nakon treeg puta odlui da se prihvati posla. Izie iz kue, posudi krampu i zaputi se u planinu. U planini sakupi suharak i s time se vrati u Medinu. Suharke proda za pet mjera brana. Brano odnese kui i od njega pripreme hljeb. Sutradan opet ode u planinu i ovaj put nakupi vie suharaka. Suharke donese u Medinu i prodade ih. Malo po malo, sakupljao je i kupi krampu. Posao mu se uvea i on uspje da sakupi za dvije deve i za jednog roba. Sve tako dok nije postao imuan ovjek.

    Tada ode do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i ispria mu kako se obogatio i kako je prije toga nekoliko puta dolazio do njega za pomo. Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ja sam tebi govorio: Ko trai od nas, mi mu darujemo, a ko trai nepotrebitost, Allah ga uini nepotrebitim.106

    Allahov Poslanik voli umjeren ivot

    Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., s ashabima je pro-lazio pustinjom u kojoj su naili pored obana koji je uvao deve. Poslanik je poslao jednog od saputnika da ode uzeti mlijeka od obana. Izaslanik Poslanika doe do obana i zamoli ga za malo mlijeka.

    oban ree: Ono to je u vimenima deva doruak je za ple-me, a ono to je sada u posudama veera je za pleme.

    Izaslanik Poslanika se vrati i ree ta je uo od obana. Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Boe, uveaj imetak i porod

    obana!

    106 Bb el-qane, sv. 2., str. 139., hadis 7.

  • 78

    Potom Allahov Poslanik, s.a.v.a., s ashabima nastavi svoje pu-tovanje, sve dok nisu stigli do obana koji je uvao ovce. Poslanik posla ovjeka do obana da ga zamoli za malo mlijeka. oban izmuze mlijeka i sve mlijeko posla Poslaniku, a pritom mu jo darova i jednu ovcu. oban se s mnogo obazrivosti izvini i ree: Imao sam samo toliko, a ako elite i vie, ja u vam dati.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., za ovoga obana uini dovu: Boe, opskrbi ovog ovjeka u veliini njegove potrebe!

    Jedan od ashaba ree Allahovom Poslaniku, s.a.v.a.: U vezi s onim obanom koji ti nije dao mlijeka uio si dovu koju mi svi volimo i rekao si: Boe, uveaj imetak i porod obana! Meutim, u vezi s obanom koji ti je dao mlijeka uio si dovu kojoj se mi ne veselimo i rekao si: Boe, opskrbi ovog ovjeka u veliini njegove potrebe!

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Zaista, ono to je malo a za-dovoljava potrebe bolje je od mnotva koje odvodi u zaborav.

    Na kraju Poslanik ree: Boe! Opskrbi Muhammeda i poro-dicu Muhammedovu u dovoljnoj mjeri!107

    107 Bb el-keffe, sv. 2., str. 140-141., hadis 4.

  • 79

    Vrijednost rodbinskih veza i kazna za prekidanje tih veza

    Vanost ouvanja rodbinskih veza

    Doao je ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao je: O Allahov Poslanie! Svi iz moje porodice odluili su napasti me i prekinuti veze sa mnom te loe govore o meni. Da li je meni do-zvoljeno da ih napustim?

    Allahov Poslanik ree: Ko prekine s tobom, ti se povei s njim. Ko tebi uskrauje, ti ga daruj. Ko ti ini nepravdu, ti mu oprosti. Ako uradi ovako, Allah e ti pomoi protiv njih.108

    Savjet Imama Sadika u vezi s rodbinskim vezama

    Abdullah ibn Senan poalio se Imamu Sadiku rijeima: Imam amidia prema kojem uvam rodbinsku vezu, ali on je prekida. I ovo se nekoliko puta ponovilo da ja brinem i uvam o rodbinskoj vezi, a on je prekida. Da li mi dozvoljava da i ja isto tako prekinem rodbinsku vezu?

    Imam Sadik ree: Ako ti uva rodbinsku vezu, a on je ne uva, Gospodar Svoju milost daje tebi, a ako i ti i on prekinete rodbinsku vezu, tada Gospodar prema obojici prekida svoju milost.109

    108 Bb silletur-rahem, hadis 2., sv. 2., str. 150.109 Bb silletur-rahem, hadis 18., sv. 2., str. 153.

  • 80

    Kazna za one koji prekidaju rodbinske veze

    Poalio se ovjek Imamu Sadiku: Braa i amidii kuu su mi uinili tijesnom. Od cijele kue mene su satjerali u jednu sobu. Da hou, mogu uzeti od njih sve ono ime sada raspolau.

    Imam Sadik ree: Strpi se, Gospodar e ti olakati!Ja sam se strpio i proao se te misli sve do 131. godine

    kada je zavladala kolera. Tako mi Allaha sve njih pokosila je bolest, te nijednog nije ostavila ivog. Otiao sam do Imama Sadika i samo to me je vidio, rekao je: Kako je stanje tvojih ukuana?

    Rekoh: Tako mi Allaha sva braa i amidii (koji su izvrili pritisak na njega) umrli su.

    Imam ree: To je kazna zbog toga to su prekinuli rodbinsku vezu s tobom i zbog neprijatnosti koje su stvorili. Da li bi volio da su ostali ivi i tebi ivot uinili neprijatnim?

    Rekoh: Da, tako mi Allaha!110

    Prekidanje rodbinskih veza donosi prekidanje Boije milosti

    Doao ovjek do Imama Sadika i poalio mu se na uznemira-vanje koje trpi od svoje rodbine.

    Imam ree: Smiri svoju ljutnju i kontroliraj se.ovjek ree: Oni stalno da rade ta hoe, a ja da se ne ljutim

    i smirim?!Imam ree: Da li eli da bude poput njih i da Gospodar

    podigne Svoju milost s tebe?!111

    110 Bb qatetur-rahem, hadis 3., sv. 2., str. 346.111 Ibid., hadis 5., sv. 2., str. 347.

  • 81

    Brza kazna za prekidanje rodbinskih veza

    Jednom prilikom Imam Ali drao je govor i u jednom dijelu ree: Utjeem se Allahu od grijeha koji ubrzavaju propast!

    Abdullah ibn Kavv (poznati i osvjedoeni licemjer) ree: O Amirul-muminin! Zar postoje grijesi koji kaznu brzo pri-miu?

    Imam Ali ree: Da, postoje! Teko tebi! Taj grijeh jeste preki-danje rodbinskih veza. Koliko li je samo porodica koje se, i pored toga to su udaljene od Istine, ali zbog njihova zajednitva i uza-jamnog pomaganja, okupljaju i upravo zbog toga Allah im daruje opskrbu. A koliko li je samo bogobojaznih ljudi u ijoj je porodici raskol i prekinute su rodbinske veze, te je to uzrok da ih Allah lii Svoje opskrbe i milosti.112

    Uzajamna nevidljiva povezanost meu vjernicima

    Dabir Dufi kae: Bio sam u prisustvu Imama Bakira, a srce me odjednom stegnu, pa sam ga upitao: Nekada, bez nekog posebnog razloga, odjednom me obuzme tolika tuga da mi se i na licu vidi, a nije me zadesila nesrea niti nedaa. U emu je tajna toga?

    Imam Bakir ree: Da, o Dabire! Allah je ljude s imanom stvorio od dennetske prirode i povjetarac Svoga Ruha uinio je da tee meu njima. Upravo zato vjernik je vjerniku brat. I na temelju toga, ako dua nekog vjernika u drugom gradu doivi ne-sreu, i druga dua osjeti tugu, jer meu duama vjernika postoji povezanost.113

    112 Ibid., hadis 7., sv. 2., str. 347-348.113 Bb Ikhwetul-muminin, hadis 2., sv. 2., str. 166.

  • 82

    Uzajamna svojstva vjernika

    Hafs ibn Bahtari kae: Bio sam kod Imama Sadika kada odjednom ue jedan vjernik i Imam Sadik me upita: Da li voli ovog vjernika?

    Rekoh: Da.Imam Sadik ree: Zato da ga ne voli kada je on tvoj brat

    i sudrug tvoj u vjeri tvojoj i pomae ti protiv neprijatelja tvoga i njegova opskrba je u obavezi drugoga, a ne tebe.114

    Pomo dina-vjernika ednim vjernicima

    Imam Bakir rekao je: Jedna skupina vjernika otila je na pu-tovanje. Na tom putu nestalo im je vode. Toliko su jako oednjeli da su se prilijepili za korijenje drveta (koji su davali malo vlano-sti) i ekali su smrt.

    U tim trenucima doe im stariji ovjek u bijeloj odjei i ree: Ustanite, evo vode koju sam donio za vas!

    Oni ustadoe, napie se vode otklonivi e, pa upitae tog starca: Allah ti se smilovao, ko si ti?

    On ree: Ja sam od onih dina koji su dali prisegu Allahovom Poslaniku. uo sam od Allahova Poslanika kako kae: Vjernik je vjerniku brat, on je oko i vodi njegov! zato vi ne treba da stradate u mom prisustvu.115

    Tri uzajamna prava muslimana

    Abdul-El kae: Nekoliko uenika postavilo je nekoliko pitanja Imamu Sadiku u pismu i mene su zamolili da upitam

    114 Ibid., hadis 6., sv. 2., str. 166.115 Ibid., hadis 10., sv. 2., str. 167.

  • 83

    Imama o pravima muslimana kod brae muslimana. Otiao sam do Imama Sadika i upitao: ta je pravo muslimana kod brae muslimana?

    Imam Sadik mi nije odgovorio. Kada je dolo vrijeme da se vratim, otiao sam do njega da se oprostim i upitah ga: Neto sam Vas pitao, ali mi niste dali odgovor?

    Imam Sadik ree: Strahovao sam da, kroz nepotovanje tih prava, ne odete u nevjerstvo. A sada znaj: Tri najtee i najvanije obaveze stvorenja od strane Boga su:

    1. Pridravanje pravinosti, do granice da ono to za sebe ne smatra lijepim, ni za vjernika ne smatra lijepim;

    2. Iskreno pomaganje brata vjernika;3. Svijest o Bogu u svakom stanju, a to nije izgovaranje sub-

    hanallah i elhamdulillah, ve ono to je Allah zabranio, to da izbjegne.116

    rtvovanje je jedna od obaveza vjernika

    Eban ibn Taglib kae: Tavafio sam oko Kabe zajedno s Ima-mom Sadikom kada me susrete jedan od sljedbenika. Zamolio me je za neto i ree: Poi sa mnom, imam potrebu!

    Iaretio mi je, a ja sam htio nastaviti tavaf. Nije mi bilo drago da posveujem panju njemu i da napustim moje suputnitvo s Imamom Sadikom. Tako da sam nastavio tavafiti. Onaj ovjek ponovo mi je iaretio, pa je to vidio Imam Sadik i on mi ree: O Eban! Da li on tebe treba?

    Rekoh: Da.Imam ree: Idi do njega!Rekoh: Da prekinem tavaf?

    116 Bb haqqul-mumin ala akhihi, hadis 3., sv. 2., str. 170.

  • 84

    Imam ree: Da.Rekoh: Iako je tavaf vadib?Imam ree: Da.Eban ree: Prekinuo sam tavaf i otiao sam za onim ovje-

    kom koji je imao potrebu. Nakon toga vratio sam se do Imama Sadika i pitao sam ga: Obavijesti me o veliini uzajamnog prava vjernika?

    Imam ree: O Ebane! Prei preko toga.Eban ree: Zato, rtvovao bih se za tebe?Eban je stalno ponavljao svoje pitanje, sve dok Imam Sadik ne

    ree: O Eban! Da li bi pola svog imetka darovao onom ovjeku s potrebom?

    Kada je Imam vidio reakciju na mom licu117, ree: I vie vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno.118

    Eban ree: Gospodar je tako rekao.Imam ree: Znaj, da mu i pola imetka daruje ne bi dao pred-

    nost njemu nad sobom, zapravo, postupio je jednako s njim. rtvo-vao bi se za njega kada bi i od dijela svoje polovice njemu darovao.119

    Selam Allaha onome koji posjeuje vjernika

    Allahov Poslanik prenosi od Dibraila: Gospodar je poslao meleka (u ljudskom obliju) na Zemlju. Melek je tako putovao po Zemlji, sve dok nije stigao do kue pred ijim vratima stajao je ovjek i traio dozvolu od vlasnika kue da ue. Melek ga je pitao: Zato si ovdje doao i kakvu potrebu ima u ovoj kui?

    ovjek ree: Nemam nikakvu potrebu, ve je vlasnik kue moj brat u vjeri. Doao sam da ga posjetim radi Allaha.

    117 Da nije spreman dati pola imaetka.118 El-Har (59), 9.119 Ibid., hadis 8., sv. 2., str. 171.

  • 85

    Melek ree: Uistinu si doao samo u posjetu bratu vjerniku?ovjek ree: Da, doao sam samo da ga posjetim.Melek ree: Ja sam izaslanik Boga tebi i On ti alje selam i

    kae da je Dennet tebi uinjen obaveznim.Nakon toga melek ree: Svaki musliman koji posjeti drugog

    muslimana, nije njega posjetio, ve je posjetio Mene i Dennet kao njegova nagrada Moja je obaveza.120

    Postupak Imama Bakira i velika nagrada za rukovanje

    Ebu Ubejde kae: Na jednom putovanju bio sam protutea Imamu Bakiru na jednoj jahalici. Kada bi se penjali na jahalicu, prvo bi se ja uspeo, pa tek onda on. Kada bi se smjestili na svojim mjestima, Imam Bakir bi me poselamio te bi se rukovao i upitao bi se sa mnom kao ovjek koji je tek sreo svog prisnog prijatelja. Kada bi silazili s jahalice, on bi prvo siao, a kada bi se nali na ze-mlji, poselamio bi me poput ovjeka koji je tek sreo svog prijatelja i upitao bi se sa mnom.

    Pitao sam Imama Bakira: O sine Allahova Poslanika! Ti po-stupa na nain na koji niko kod nas ne postupa. Ako bi i jednom tako postupili, bilo bi previe!

    Imam Bakir ree: Da li zna kolika je nagrada za rukovanje? Vjernici se susreu i meusobno se rukuju, a grijesi im stalno otpadaju kao to lie otpada od drveta, a Allah ih posmatra po-gledom milosti sve dok se ne raziu.121

    U drugoj predaji Ebu Ubejde kae: Kada bi se rukovao, Imam Bakir toliko bi jako stisnuo da sam osjetio pritisak u pr-stima i govorio bi: Svaki musliman koji se susretne sa svojim

    120 Bb zijretul-ihwn, hadis 3., sv. 2., str. 176.121 Bb el-mushefe, sv. 2., str. 179. hadis 1.

  • 86

    bratom muslimanom i svoje prste stavi u njegove prste, njihovi grijesi opadaju poput padanja lia s drveta u jako hladnoj zimi.122

    Imam Sadikovo naglaavanje susreta s braom u vjeri

    Ishak ibn Ammar prenosi: Otiao sam do Imama Sadika, a on me je doekao s otrim i grubim pogledom.

    Pitao sam: Zato me tako drugaije gleda? ta sam uradio?Imam Sadik ree: O Ishae! Gledam te drugaije zbog tvog

    drugaijeg odnosa prema brai u vjeri. uo sam da si na vrata kue postavio uvare, a kako bi sprijeili siromane sljedbenike od ulaska u kuu.

    Ishak ree: Ja strahujem od toga da postanem poznat i samo zbog toga ja ih spreavam.

    Imam Sadik ree: Ti ne strahuje od nesree? Zar ne zna da uvijek kada se dva vjernika sretnu i rukuju Gospodar ih obaspe milou, od ega devedeset i devet dijelova (od stotinu) pripada onom vjerniku koji vie voli brata vjernika. Kada dva vjernika stoje okrenuti licem jedan prema drugom, Boija milost ih obu-hvata. Kada njih dvojica sjednu u razgovoru, neki od meleka koji ih uvaju kau drugima: Pustite ih same, moda oni imaju tajne koje je Gospodar pokrio i sakrio.

    Ishak ree: Zar Allah nije rekao u Kuranu: On ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj koji bdije.123

    Imam Sadik ree: O Ishak! Ako meleci nisu uvari, Gospodar ima uvid u njihovo skriveno (unutranjost), On uje i vidi!124

    122 Bb el-mushefe, sv. 2., str. 180., hadis 5.123 Qf (50), 18.124 Bb el-musfehe, sv. 2., str. 181-182., hadis 14.

  • 87

    Ispunjenje vjernikove potrebe vee je od tavafa Kabe i od itikafa

    U prisustvu Imama Sadika bio je Safvan Sarban kada je doao ovjek po imenu Mejmun od Meke i obratio se Imamu: Nemam nita i ne mogu platiti kiriju za iznajmljenu jahalicu.

    Imam Sadik ree Safvanu: Ustani i pomozi brata u vjeri!Safvan ode s Mejmunom i Gospodar osigura sredstva za kiriju

    od jahalice.Poslije, kada se Safvan vratio do Imama, on ga upita: Da li si

    ispunio potrebu svoga brata u vjeri?Safvan ree: Gospodar mu je osigurao sredstva.Imam Sadik, prije nego to e sm biti upitan o nagradi za po-

    mo brata vjernika, ree: Ako pomogne svoga brata muslimana, meni je drae nego da sedam puta tavafi Kabu.

    Potom ree: Doao je ovjek Imamu Hasanu i rekao: I maj-ku i oca rtvovao bih za tebe! Pomozi me u mojoj potrebi! Imam Hasan navue sandale i poe zajedno s ovjekom vani. Na putu sretoe njegova barata Imama Husejna kako klanja namaz. Imam Hasan upita tog ovjeka: Zato nisi traio pomo od Husejna?

    ovjek ree: I oca i majku rtvovao bih za tebe! Ja sam ga zamolio, ali on mi je rekao da je u itikafu (a to znai da tri dana mora provesti u damiji, i to bez izlaenja, u postu i u ibadetu).

    Imam Hasan ree: Da te je Husejn pomogao, bilo bi mu bolje od mjesec dana itikafa.125

    Nagrada za davanje hrane

    Sadir Sejrefi kae: Imam Sadik mi je rekao: ta te spreava da svakog dana oslobodi jednog roba?

    Rekao sam: Ja nemam toliko imetka da bih mogao svaki dan kupiti roba i osloboditi ga.

    125 Bb es-saj fi hdetil-mumin, hadis 9., sv. 2., str. 198.

  • 88

    Imam Sadik ree: Svakog dana nahrani jednog muslimana (to je u pogledu sevaba jednako s oslobaanjem roba).

    Rekao sam: Da li ta osoba koju u nahraniti treba biti bogata ili siromana?

    Imam Sadik ree: I bogata ponekad ogladni.126Mufadil ibn Omer, jedan od bliskih uenika Imama Sadika,

    kae da mu je Imam rekao: Uvijek kada bude potrebno utroiti imetak da bi se uredili i popravili odnosi izmeu dvije osobe, ti to uradi umjesto mene i poslije uzmi od mene to to si potroio.

    Jednog dana nastade svaa izmeu Said ibn Bijana, koji je bio vodi na hadu, i njegova zeta. Mufadil ih je sreo u takvom stanju. Zastao je kod njih jedno vrijeme i potom ih je odveo kod sebe u kuu. Ozbiljno se interesirao za razlog njihove prepirke i saznade da je u pitanju novac. Od sebe im je dao etiri stotine dirhema i obavezao ih je da se vie ne svaaju. Na kraju im je re-kao da taj novac nije od njega, ve od Imama Sadika, a koji mu je rekao: Uvijek kada bude potrebno utroiti imetak da bi se uredili i popravili odnosi izmeu dvije osobe, ti to uradi umjesto mene. Zato znajte da novac nije od mene, ve je od Imama Sadika.127

    Dvadeset svojstava potpunog vjernika

    Za vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., hazreti Ali prolazio je kroz Medinu. Na putu je sreo dva skupa muslimana. Prva skupina Kurejija (muslimani Meke) bila je obuena u bijelu odjeu, svjeeg lica i mnogo su se smijali. Ko bi god proao tuda pored njih, oni bi pokazivali prstom na njega. Nakon toga, hazreti Ali proao je pored skupa plemena Evsa i Hazreda (muslimani Medine). Njih je naao tjelesa iscrpljenih, uskih vratova, poutjele i kako ponizno priaju.

    126 Bb itmu-mumin, hadis 12., sv. 2., str. 202.127 Bb el-islhi bejnen-ns, hadis 3. i 4., sv. 2., str. 209.

  • 89

    Hazreti Ali ostao je zauen ovim dvama prilikama. Odmah je otiao do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i ispriao mu je o razlii-tosti dva skupa. Potom je rekao: Obje ove skupine su muslimani. Htio bih da mi pojasni svojstva istinskog vjernika.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., nakratko je spustio glavu, potom je die i ree: Dvadeset svojstava treba imati vjernik, a kako bi mu iman bio potpun i savren:

    1. prisustvo na zajednikom namazu,2. urba kod isplate zekata,3. prehranjivanje siromaha,4. milovanje jetima po glavi,5. dranje odjee istom,6. vezivanje odjee oko pasa (radi ispravnog pokrivanja i da

    se odjea ne bi vukla po zemlji),7. nelaganje kod prenoenja vijesti,8. nekrenje datog obeanja,9. neizdaja povjerenog mu emaneta,

    10. govorenje istine,11. isposnitvo nou,12. danju hrabrost poput lava,13. post danima,14. nou bdijenje u aputanju molitve,15. neuznemiravanje komije,16. od komija nikada ne biti uznemiren, 17. hodajui korak lagano die sa zemlje,18. brine se o poslovima udovica,19. uestvuje na denazama,20. bogobojazan je stalno ima svijest o Bogu.

    Da Allah uini nas i vas onima od bogobojaznih!128

    128 Ibid., hadis 5., sv. 2., str. 232. Hadis je prenesen u znaenju.

  • 90

    Ko je musliman, a ko mumin?

    Sulejman ibn Halid bio je kod Imama Bakira i on ga upita: Da li zna ko je musliman?

    Sulejman ree: Vi bolje znateImam Bakir ree: Musliman je ona osoba od ijeg su jezika i

    djela muslimani sigurni. Potom ree: Da li zna ko je mumin?Sulejman ree: Vi bolje znate.Imam Bakir ree: Mumin je ona osoba koju muslimani

    dre za povjerljivu spram svog imetka i sebe. Muslimanu je zabranjeno da ini nasilje drugom muslimanu ili da ga pre-pusti samom sebi ili da ga tako udalji od sebe da zapadne u tekoe.129

    Vjernik je izloen svakoj nesrei osim samoubistvu

    Nadije kae: Bio sam kod Imama Bakira i rekoh mu: Mu-gejre kae da vjernika ne moe zadesiti bolest lepre, gube i tome slino.

    Imam Bakir ree: Njemu nije poznata pria o ashabu Ali Jasi-nu130 iji su prsti bili oduzeti. (Potom Imam Bakir uvi prste ruke poput ljudi kojima je ruka oduzeta.) I ree: Kao da sada vidim ashaba Jasina kako odlazi do svog naroda s oduzetom rukom da ih opomene. I idui dan ode do njih i oni ga ubie. Potom Imam Bakir ree: Vjernik biva izloen svakom obliku nesree i umire svim oblicima smrti osim samoubistvom.131

    129 Ibid., hadis 12., sv. 2., str. 234.130 Velikan ovjek koji je ivio u vremenu hazreti Isaa i ispio au eha-

    deta. Kuran o njemu kazuje od 20. do 30. ajeta sure J Sn, zbog ega je i poznat kao ashab Ja Sin.

    131 Bb iddetul-ibtilil-mumin, hadis 12., sv. 2., str. 254.

  • 91

    Vjernik bez nesrea u opasnosti je od brzo nastupajue nesree

    Imam Sadik kae: ovjek je pozvao Allahova Poslanika, s.a.v.a., na ruak. Allahov Poslanik otiao je do kue domaina i tamo je vidio pticu kako poloi jaje na zid. Jaje se zakotrlja i zakai se za ekser u zidu. Nije palo na zemlju niti se razbilo. Ovo je zaudilo Allahova Poslanika.

    Domain ree Poslaniku: Da li te je zaudilo to to jaje nije niti palo niti se razbilo? Tako mi Allaha Koji je tebe poslao kao Poslanika, ja nikada nisam doivio nesreu!

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., istog trena die se ne pojevi nita od hrane (iekujui brzo sputanje nesree), a prilikom odlaska ree: Ko nema nesrea, Allah nema potrebu za njime.132,133

    Zekat na tijelo

    Jednom prilikom ashabi su se okupili oko Allahova Poslanika, s.a.v.a., i on im ree: Svaki imetak za koji nije dat zekat proklet je, svako tijelo za koje nije dat zekat prokleto je, bar jednom u svakih etrdeset dana!

    Prisutni upitae: Znamo za zekat imetka, ali ta je zekat za tijelo?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., u odgovoru ree: Zekat tijela jeste to da ono doivi nesreu i neugodu.

    U tom trenutku boja lica prisutnih izmijeni se, a Allahov Poslanik kada ih je takve vidio, ree im: Da li znate ta to znai?

    Prisutni rekoe: O Allahov Poslanie! Ne znamo!

    132 Allah ne obraa panju na njega. (Op. prev.)133 Ibid., hadis 20., sv. 2., str. 256.

  • 92

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: ovjeka zasvrbi tijelo, i to mu ini neugodu, ili zapne za kamen i posrne, ili se razboli, ili se na-bode na stopalo, ili mu oni kapci ubrzano trepu.134

    Izloenost vjernika svakom obliku nedae i dova za njeno otklanjanje

    Junus ibn Ammar (kojem su se pojavile crne fleke na licu) otiao je do Imama Sadika i poalio mu se: Ljudi mi kau da kada Gospodar uskrati panju Svome robu izloi ga takvoj bolesti.

    Imam Sadik ree: Vjernik Ali Jasin imao je oduzete prste i s takvim prstima iaretio je ljudima i govorio im: O ljudi, slijedi-te poslanike Boije!135 (Dakle, vjernik je izloen svakom obliku nesree.)

    Junus ree: Potom mi je Imam Sadik dao instrukcije (pouio dovi koja otklanja bolesti) i rekao je: Kada nastupi zadnja treina noi, uzmi abdest i na drugoj seddi prvog rekata nonog namaza proui:

    !

    Potom Imam ree: Budi istrajan u injenju dove!Junus ree: (radei sam po instrukciji Imama) Jo nisam ni

    stigao do Kufe, a Gospodar je sve znakove bolesti uklonio.136

    134 Ibid., hadis 26., sv. 2., str. 258.135 J Sn (36), 20.136 Ibid., hadis 30., sv. 2., str. 259.

  • 93

    Dova za neovisnost od zlih ljudi, a ne od svih stvorenja

    uejb (uenik Imama Sadika) kae: Bio sam u prisustvu Ima-ma Sadika kada mu se jedan ovjek obrati rijeima: Ja vas iskreno volim. U potrebi sam velikoj. Obratio sam se porodici, ali me je to (njihovo odbijanje) samo jo vie udaljilo od njih.

    Imam Sadik ree: Ono to ti je Gospodar dao (istinski iman) vie je od ovosvjetskog imetka kojeg ti je uskratio.

    uejb ree: Neka sam rtva tvoja! Zamoli Gospodara da nas uini neovisnim od Njegovih stvorenja!

    Imam Sadik ree: Gospodar je htio da opskrba svakoga bude preko ruku drugoga. Zato ovako ini dovu: Gospodaru, uini nas neovisnim od zlih stvorova Tvojih! a ne tako da te uini neovisnim od svih Njegovih stvorenja.137

    Najloiji ovjek u oima Allahova Poslanika

    Muslimani su bili okupljeni oko Allahova Poslanika, s.a.v.a., i on ih u svom govoru upita: Da li hoete da vas upoznam s najloijim od vas?

    Ashabi rekoe: Da, Allahov Poslanie!Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Onaj ije su relacije loe i ne

    udjeljuje, roba svoga tue i sam jede.Prisutni su mislili da Gospodar nije stvorio loijeg ovjeka od

    toga, ali Allahov Poslanik ree: Da li hoete da vas upoznam s jo gorim od njega?

    Ashabi rekoe: Da, Allahov Poslanie!Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Gori od njega jeste onaj

    od koga nema nade za dobrim, niti se u sigurnosti spram nje-gova zla.

    137 Ibid., hadis 1., sv. 2., str. 266.

  • 94

    Prisutni su mislili da Gospodar nije stvorio loijeg ovjeka od toga, ali Allahov Poslanik ree: Da li hoete da vas upoznam s jo gorim od njega?

    Ashabi rekoe: Da, Allahov Poslanie!Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: To je onaj koji mnogo psuje i pro-

    klinje. Kada se vjernici spomenu u njegovom prisustvu, on ih prokli-nje, a kada se on spomene u prisustvu vjernika, oni njega proklinju.138

    Najobuhvatniji savjet

    Imam Sadik rekao je: Doao je beduin do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao mu je: Ja ivim u pustinji. Poui me najobuhvat-nijem savjetu.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Nareujem ti da ne zapada u srdbu!

    Beduin ponovo zamoli za savjet i Poslanik ree: Ne zapadaj u srdbu!

    Beduin trei put zamoli za savjet i Poslanik ponovo ree: Ne zapadaj u srdbu!

    Nakon toga beduin ree sebi: Neu vie pitati Allahovog Po-slanika, jer mi je dao najobuhvatniji savjet.

    Nakon toga Imam Sadik ree: Moj otac, Imam Bakir, rekao je: ta je tee od srdbe? ovjek u srdbi poini ubojstvo na ne-pravdi i potvori estitu i ednu enu.139

    Kazna za uobraenosti i zavist

    Hazreti Isa, a.s., esto je putovao. Na jednom od tih putova-nja s njim je stalno bio jedan od njegovih prijatelja kratke visine.

    138 Ibid., Bb fi uslil-kufri we irknihi, hadis 7., sv. 2., str. 290.139 Ibid., Bbul-gadab, hadis 4., sv. 2., str. 303.

  • 95

    Ili su tako zajedno, sve dok nisu stigli do mora i hazreti Isa iskre-no i s potpunom uvjerenou ree: U ime Allaha! i krenu po vodi hodati, bez toga da potone.

    Njegov saputnik prijatelj isto tako s iskrenom uvjerenou ree: U ime Allaha! i poe hodati po vodi, sve dok nije stigao do hazreti Isaa. Ali, u tom trenutku, obuze ga uobraenost i u sebi ree: Isa Ruhullah je taj koji hoda po vodi kao to i ja hodam po vodi. Pa kakvu on ima vrijednost nada mnom? Istog trenutka voda se ispod njega otvori i on poe tonuti te zavika: O Ruhullah! Spasi me da se ne utopim!

    Hazreti Isa prui mu ruku i izvue ga iz vode te mu ree: O ti kratke visine! ta ree, pa se utopi?

    On ree: Rekao sam u sebi: Isa Ruhullah je taj koji hoda po vodi kao to i ja hodam po vodi i obuze me samoljublje.

    Hazreti Isa ree: Ti si sm sebe stavio u poloaj koji ti Gospo-dar nije odredio i zato se On rasrdio na tebe. Sada se pokaj spram onoga to si rekao.

    On se pokajao i potom se vratio u onaj poloaj koji je Gospo-dar za njega odredio.

    Imam Sadik, nakon to je prenio ovu priu, ree: Budite svje-sni Boga i ne zavidite jedni drugima!140

    Ko je prokleti silnik?

    Amr ibn Jezid kae: Imam Sadik kae: Ja jedem dobru hra-nu, uivam u lijepom mirisu, jaem dobru jahalicu, za mnom ide sluga, pa da li u takvim postupcima ima silnika?

    Imam Sadik spusti glavu i potom ree: Silnik prokletnik jeste onaj koji ljude prezire i zanemaruje pravo.

    140 Bb el-hasad, hadis 2., sv. 2., str. 306.

  • 96

    Amr ibn Jezid ree: Znam ta je zanemarivanje prava, ali ne znam ta znai preziranje i omalovaavanje ljudi?

    Imam Sadik ree: Onaj ko poniava i omalovaava ljude te se naprasito ponaa prema njima, on je silnik.141

    Bezvrijednost neiskrenog ibadeta

    Imam Sadik ree: Otiao uenjak do pobonjaka i upitao ga: Kako obavlja namaz i koliko?

    Pobonjak ree: Pita nekog poput mene?! A ja sam od tog do tog vremena zauzet s ibadetom.

    Uenjak ree: Kakav je tvoj pla?Pobonjak ree: Plaem dok ima suza da liju.Uenjak ree: Da si nasmijan, ali da si u stanju straha od

    Boga, to je bolje za tebe nego onaj pla kojim se hvalie. Onaj ko se hvalie svojim djelo, od tog djela nita se ne uzdie.142

    Pobonjak crna lica i grenik svijetla lica

    Imam Bakir ili Imam Sadik kae: Ula su dva ovjeka u da-miju. Jedan je bio pobonjak, a drugi grenik. Kada su izali iz damije, grenik je izaao kao istinski vjernik, a pobonjak kao grenik, zato to se pobonjak hvalisao svojim ibadetom i u misli-ma se uzoholio na raun toga, a grenik je bio uznemiravan zbog svojih grijeha i od Gospodara traio je oprost.

    Gospodar objavi hazreti Davudu: Obraduj grenike, a upozo-ri istinoljubive ispravnog djela.

    Hazreti Davud ree: Kako da obradujem grenike, a kako da upozorim one istinoljubive s ispravnim djelima?

    141 Bb el-kiber, hadis 13., sv. 2., str. 311.142 Bb el-udb, hadis 5., sv. 2., str. 313.

  • 97

    Gospodar ree: Grenike obraduj time da Ja primam pokajanje i opratam grijehe. A istinoljubive upozori da se ne uznose svojim djeli-ma, jer nema roba kojeg dovedem na obraun, a da nee propasti.143

    Savjet Iblisa hazreti Musau

    Hazreti Musa sjeo je na jedno mjesto kada se Iblis odjednom pojavi, a na glavi mu kapa razliitih boja. Kako se pribliio hazreti Musau, on podie svoju kapu u znak iskazivanja potovanja.

    Hazreti Musa ree: Ko si ti?Iblis ree: Ja sam Iblis.Hazreti Musa ree: Ti si Iblis? Udaljio te Bog od drugih i od

    mene!Iblis ree: Doao sam da te poselamim zbog poloaja kojeg

    ima kod Gospodara.Hazreti Musa ree: Kakva je to kapa koju ima na glavi?Iblis ree: S ovom (raznobojnom kapom) kradem ljudska srca.Hazreti Musa ree: Reci mi koji je to grijeh, pa ako ga ovjek

    poini, ti ovlada njime i vodi ga kamo ti hoe?Iblis ree: Tri su stanja grijeha, pa ako ih ovjek ima, ja vla-

    dam njime: kada se umisli i divi samom sebi, kada svoje djelo dri velikim, i kada svoj grijeh vidi veoma malehnim.144

    Hazreti Isa u selu bez ljudi i njegov razgovor s oivljenim mrtvacom

    Hazreti Isa sa svojim havarijunima na jednom od svojih puto-vanja stie do sela u kojem su svi njegovi stanovnici i ptice pomrli.

    143 Ibid., hadis 6. i 8., sv. 2., str. 314.144 Ibid., hadis 8., sv. 2., str. 428.

  • 98

    Hazreti Isa ree: Jasno je da su svi zajedno pomrli Boijom ka-znom, jer da su oni postepeno umirali, pokopali bi jedni druge.

    Havarijuni su rekli: O Ruhullah! Zamoli Gospodara da ih oivi, da nam oni pojasne razlog zato su ovako kanjeni, a kako bi mi izbjegavali taj grijeh!

    Hazreti Isa zamolio je Uzvienog Boga da ih proivi. Od Boga mu je doao glas: Zovni ih!

    Hazreti Isa nou ode na uzvisinu od brdaca i ree: O sta-novnici sela!

    Jedan od njih oivi i odazva se: Da, o Due Boiji i Rijei Boija!Hazreti Isa ree: Teko vama! ta je to to ste vi uradili?Oivljeni seljanin ree: etiri su stvari zbog kojih smo mi

    stradali: oboavali smo taguta, vezali smo se za Ovaj svijet, a malo smo strahovali od Boga, duge nade i nemara i okupiranosti ovo-svjetskim igrama.

    Hazreti Isa ree: Kolika je bila vaa vezanost za Ovaj svijet?Oivljeni seljanin ree: Poput elje djeteta za majkom. Kada

    bi nam se Ovaj svijet okrenuo, bili bismo sretni, a kada bi se okre-nuo, bili bi tuni i plakali bi.

    Hazreti Isa ree: Kako ste oboavali taguta?Oivljeni seljanin ree: Slijedili smo grenike.Hazreti Isa ree: Kako je okonao va posao?Oivljeni seljanin ree: Naveer smo bili radosni, a jutrom

    smo upali u Havije.Hazreti Isa ree: ta je Havije?Oivljeni seljanin ree: Havije je Siddin.Hazreti Isa ree: ta je Siddin?Oivljeni seljanin ree: Siddin je istopljena vatrena planina

    koja e do Kijameta gorjeti s nama.Hazreti Isa ree: Kada ste stradali, ta ste vi rekli, a ta su Boiji

    izaslanici rekli?

  • 99

    Oivljeni seljanin ree: Vratite nas na dunjaluk da inimo dobra djela i da budemo isposnici. A nama su rekli: Vi laete.

    Hazreti Isa ree: Teko vama! ta je bilo da samo ti s nama govori, a ostali od stradalih ne govore?

    Oivljeni seljanin ree: O Ruhullah! Usta svih njih zatvorena su uzdom od vatre i oni su zauzeti s grubim melecima uvarima. Ja sam na dunjaluku ivio meu njima, ali nisam bio poput njih, sve dok nije dola sveopa kazna i mene zajedno s njima zadesila. Ja sam trenutno objeen o jednu vlas kose nad provalijom Dehe-nnema i ne znam da li u pasti u Dehennem ili u biti spaen.

    Hazreti Isa okrenu se havarijunima i ree: O prijatelji Boiji! Jedenje suhog hljeba s krupno samljevenom soli i spavanje na smetljitu mnogo je bolje ako je zajedno sa sretnim ovosvjetskim i ahiretskim okonanjem!145

    Udaljavanje Imama Sadika od prijatelja izopaenog i uvredljivog govora

    Imam Sadik imao je prijatelja koji se nije odvajao od njega. Jednom prilikom njih dvojica prolazila su bazarom obue, a za njima je iao sluga od Senda (jedna od onovremenih pokrajina Indije). Odjednom onaj prijatelj okrenu se za sobom i ne vidje slugu. Tri puta se okretao, ali ga nije vidio. Kada se etvrti put okrenuo i ugledao ga, ree mu: O kopile! Gdje si bio do sada?!

    Kada je ovo uo, Imam Sadik die ruku, udari se po elu i ree: Subhanallah! Psuje mu majku?! Ja sam mislio da si ti edan i bogobojazan ovjek. A sada vidim da nisi!

    Prijatelj ree: Majka ovog ovjeka je od Senda i mnogobo-kinja je (nije vjenana islamskim propisima i samim tim njena djeca su kopilad).

    145 Ibid., hadis 11., sv. 2., str. 318.

  • 100

    Imam Sadik ree: Zar ne zna da svaki narod ima svoje pro-pise vjenanja, a posredstvom ega spreava se blud?

    Potom se Imam Sadik okrenu prema tom prijatelju i ree mu: Udalji se od mene!

    Prenosilac predaje kae: Nakon toga nisam vidio tog o-vjeka da ide zajedno s Imamom Sadikom, sve dok ih smrt nije razdvojila.146

    Loa svojstva prepreka su udovoljenju dove

    Jedan ovjek od Beni Israila tri godine uzastopno svaki dan i no molio je Boga za muko dijete, ali mu se dova nije ispunja-vala. Kada je to vidio, u dovi ree: O Gospodaru moj! Da li si ti daleko, pa me ne uje, ili si blizu, pa mi ne odgovara na moju molbu!

    U snu mu doe ovjek i ree: Ti tri godine Boga zaziva ne-prilinim govorom, neista i nepokorna srca te neispravne i nei-skrene namjere. Napusti lo govor, srce oisti i namjeru ispravi!

    On se ovim pouio, te je svoj govor, srce i namjeru ispravio, a Gospodar mu podari sina.147

    Imam Sadikovo naglaavanje vanosti naputanja izopaenog govora

    Seme kae: Otiao sam do Imama Sadika i on mi bez ikakva prethodnog uvoda ree: Kakva je to svaa izmeu tebe i tvog vodia deva? Obavezno da se ustegne od izopaenog govora i proklinjanja!

    146 Ibid., Bb el-biz, hadis 5., sv. 2., str. 324.147 Ibid., hadis 7., sv. 2., str. 324-325.

  • 101

    Seme ree: Tako mi Allaha, ja sam upravo takav kako si ti rekao! Ali, on mi je uinio nepravdu.

    Imam Sadik ree: Ako je on tebi uinio nepravdu, ti si vie njega napao. I to nije naa metoda ni praksa. Ja takav postupak nisam dozvolio mojim sljedbenicima. Pokaj se Bogu i zatrai oprost! I da nisi vie to ponovio!

    Seme ree: Svakako! Od Gospodara zatrait u oprost i vie neu ponoviti izopaen govor.148

    Prijekor sjedanja s ovjekom loa jezika

    Jedan od ljudi (po nekim rijeima to je bio Ujejne ibn Hasen Fezri, jedan od glaveina poronih ljudi meu Arapima) doao je pred kuu Allahova Poslanika, s.a.v.a., i zatraio je dozvolu da ue. Tog dana Allahov Poslanik bio je u Aiinoj sobi. Allahov Poslanik dozvoli mu da ue, te Aia ustade odatle i ode. Allahov Poslanik otvoreno je i prijatno s njim razgovarao. Potom taj o-vjek ustade i ode.

    Aia ue kod Allahova Poslanika i upita: Kada se spomenuo ovaj ovjek, ti si ga po loem spomenuo, ali kada je doao kod tebe u kuu, s njim si lijepo razgovarao. Zato postupa na dva naina?

    Allahov Poslanik ree: Najloiji od Boijih robova jeste onaj zbog ijeg loeg jezika ljudi ne vole njega kao sagovornika. (Kada sam ga spominjao po loem, to je zato to ne volim razgovor s takvim ljudima, ali sada kada je doao kod mene, s njim u lijepo postupati.)149

    148 Ibid., sv. 2., str. 326., hadis 14.149 Bb men jutteka errehu, hadis 1., sv. 2., str. 326.

  • 102

    Jedino je bogobojaznost mjerilo vie vrijednosti

    Ukbe ibn Ber Asadi doao je do Imama Bakira i rekao je: Ja sam Ukbe sin Bera Asada i ja sam iz plemenite porodice!

    Imam Bakir ree: Nemoj nama isticati svoje porijeklo! Allah je one koje su niskima drali zbog njihova imana uzdigao, a one koje su smatrali velikim zbog njihova zastranjenja, niskima dri. Niko nema prednosti nad drugim niti je vei osim po bogobojaznosti.150

    Otar govor Allahova Poslanika onome koji se svojim porijeklom hvalisao

    Doao je ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao je: O Allahov Poslanie! Ja sam sin toga, sin toga... Do devetog koljena nabroja svoje pretke i njima se diio.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Znaj da si ti deseti od njih koji su u Vatri!151

    Otra poruka razuzdanom i samovoljnom kralju u vezi s pravima ljudi

    (Jedan vjerovjesnik poslan je narodu kojim je vladao vladar-silnik, a koji je samovoljom ubijao ljude i otimao im imetak.)

    Gospodar objavi tom vjerovjesniku: Otii do onog vladara-silnika i prenesi mu s Moje strane sljedee: Ja tebi nisam dao vlast nad ljudima da bi ih ubijao i imetak im otimao. Zapravo, tebe sam postavio za vladara da vapaj potlaenih i onih kojima je uskraeno pravo utihne, i ne dolazi do Mene. Jer, Ja neu prei preko nepravde koja im je poinjena, ak i da nevjernici budu.

    150 Bb el-fahr wel-kiber, hadis 3., sv. 2., str. 328.151 Ibid., hadis 5., sv. 2., str. 329.

  • 103

    Savjet Imama Sadika pri pomirenju dvoje ljudi

    Dvojica ljudi posvaali su se u vezi s kupoprodajom. Otili su do Imama Sadika da im presudi i rekli su ta su imali rei.

    Nakon to ih je sasluao, Imam Sadik ree: Onaj kome je ui-njena nepravda (kada uradi ono to mu je obaveza) doao je do ve-like nagrade. Jer, uistinu je tako da ono to onaj kome je poinjena nepravde uzme od vjere nepravednika mnogo je vie od imetka koji mu je nepravednik uzeo.

    Potom ree: Ko uradi loe djelo ne treba onda kada njemu bude uinjeno loe djelo to smatrati loim. Uistinu, ovjek anje ono to posije. Plod gorka sjemena sigurno je gorak. Plod slatka sjemena sigurno je sladak.

    Ovi oinski savjeti toliko su blagotvorno djelovali na dvojicu posvaanih da su se pomirili prije nego to napustili drutvo Ima-ma Sadika.152

    Veliki grijeh poniavanja vjernika

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., rekao je: U noi Mirada, kada me je Allah proveo kroz nebesa, On mi je objavio ono to je htio iza zavjese Svijeta znaenja, posredstvom Dibraila razgovarao je sa mnom izravno bez posrednika, kada mi je rekao: O Muhamme-de! Onaj ko ponizi mog prijatelja ustao je u rat protiv Mene, a onaj ko ratuje protiv Mene, Ja ratujem protiv njega. [...]153

    Teka kazna za odbijanje vjernika s vrata

    Imam Rida kae: U vremenu Beni Israila, odnosno Juaa, nasljednika hazreti Musaa, ivjela su etiri vjernika. Jednog dana

    152 Ibid., sv. 2., str. 334., hadis 22.153 Bb men z el-muslmin, sv. 2., str. 353., hadis 10.

  • 104

    njih trojica okupe se u kui jednog od njih. etvrti vjernik, koji je inae bio slabaan (a zvao se Hamid), doao je do kue u kojoj su se oni okupili. Zakucao je na vrata kue i sluga vlasnika kue izae napolje.

    Hamid ree: Gdje ti je gospodar?Sluga slaga: Nije kod kue.Hamid se odatle vrati i sluga se vrati do svog gospodara. Domain upita slugu: Ko je bio?Sluga ree: Bio je Hamid i rekao sam mu da domain nije

    kod kue. Ona tri ovjeka nisu osudili slugu niti ih je pogodilo to to su vjernika vratili s vrata kue, ve su nastavili sa svojim druenjem.

    Sutradan ujutro njih trojica izali su napolje i krenuli su ka vrtu jednog od njih. Hamid srete njih trojicu u blizini kue, po-selami ih i upita da li moe krenuti s njima. Njih trojica saglasili su se da i on krene, ali se nisu izvinuli zbog onog jueranjeg dogaaja. Njih etvorica ili su zajedno putem kada odjednom iznad njihovih glava pojavi se oblak koji je bacao sjenku na njih. Oni su pomislili da je to oblak koji donosi kiu, pa su pourili. Ali, odjednom iz oblaka u se glas: O vatro! Ove ljude proderi, a ja sam Dibrail poslan od Boga! Istog trenutka iz oblaka sijev-nu munja i ubi onu trojicu ljudi. Hamid prestravljen ostade sam u pustinji. udio se stradanju svoje trojice prijatelja i nije znao razlog njihova stradanja. Vratio se u grad i otiao je do Jua ibn Nuna. Ispriao mu je dogaaj stradanja svoje trojice prijatelja.

    Jua ree Hamidu: Zar ne zna da se Gospodar rasrdio na njih nakon to je bio zadovoljan s njima? Ova kazna bila je posljedica onoga to su tebi uradili.

    Hamid ree: ta su to meni uradili?Jua mu ispria kako su ga oni odbili s vrata kue. Hamid ree: Ja im opratam.

  • 105

    Jua ree: Da si im oprostio prije sputanja kazne, to bi imalo koristi po njih, ali sada oni nemaju koristi od toga, moda je po-slije budu imali.154

    Najloiji ljudi u govoru Allahova Poslanika

    Jednog dana ashabi su se okupili oko Allahova Poslanika, s.a.v.a. Poslanik se okrenu prema njima i ree: Da li da vas obavijestim o najloijim ljudima meu vama?

    Ashabi rekoe: Da, reci nam.Allahov Poslanik ree: Najloiji ljudi meu vama jesu oni

    koji hodaju okolo kako bi ogovarali, oni koji prave razdor meu prijateljima i istim ljudima pripisuju mahane.155

    Zato je nevjernik onaj ko ne obavlja namaz?

    Sljedbenik po imenu Masade pitao je Imama Sadika: Zato Vi bludnika ne smatrate nevjernikom, a onoga koji ne obavlja namaz vidite kao nevjernika (u onom duhovnom smislu, ne u vanjskom?

    Imam Sadik ree: Bludnik i slini njemu to rade zbog njiho-ve ovladanosti tjelesnom strau. Dok onaj ko izbjegava namaz to ini zbog toga to namaz gleda s potcjenjivanjem i s omalovaava-njem. Bludnik se okree eni zbog jake elje koju ima prema njoj i zbog tjelesnog naslaivanja. U sluaju onoga koji naputa namaz, s obzirom na to da naputanjem namaza sebi ne moe priutiti nikakvu slast, sasvim je jasno to da je omalovaavanje namaza ra-zlog njegova naputanja. A kada se desi omalovaavanje namaza, to kao svoju posljedicu ima jedan oblik nevjerstva.156

    154 Bb men hadebe ehhe el-mumin, sv. 2., str. 325-326., hadis 2.155 Bb en-namime, sv. 2., str. 369., hadis 1.156 Bb el-esnfun-ns, sv. 2., str. 386., hadis 8.

  • 106

    Podjela ratnog plijena s ciljem pridobivanja srca novih muslimana

    U osmoj godini nakon Hidre, nakon oslobaanja Meke, desio se veliki ratni sukob poznat kao bitka na Hunejnu (po-druje izmeu Meke i Medine). Muslimani su pod vodstvom Allahovog Poslanika, s.a.v.a., pobijedili i doli do velikog ratnog plijena. Na podruju Dirne, Allahov Poslanik, s.a.v.a., dijelio je ratni plijen meu muslimanima, ali tako da je muslimanima koji su tek uli u islam (kao to je Ebu Sufjan i njemu slini) davao znatno vie. To je izazvalo prigovor nekih muslimana. Naprimjer, u historiji je zabiljeeno to da je jedan od ashaba doao Allaho-vom Poslaniku, s.a.v.a., i rekao mu: O Allahov Poslanie! Dao si dosta ratnog plijena Ujejn i Akre, a tek neznatno Duajl ibn Surke?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., u odgovoru ree: Tako mi Allaha u ijoj ruci je moja dua, da je Zemlja puna ljudi kao to su Ujejn i Akre, opet bi mi Duajl ibn Surke bio drai od svih njih. A to se tie davanja ratnog plijena ljudima poput Ujejn i Akre, to je zbog pridobivanja njihovih srca za islam. Dok Duajla nisam gledao u tom svjetlu.157

    ejtanova doaptavanja u zasjedi vjernika

    Bio sam u prisustvu Imama Bakira kada je doao Humraan ibn Ajan (jedan od poznatih uenika Imama Bakira). On postavi nekoliko pitanja i dobi odgovore, a kada je htio poi, ree Ima-mu Bakiru: Kada smo s Vama, srca nam se smekaju, due su nam mirne zbog neimanja Ovog svijeta, bogatstvo u rukama ljudi izgleda nam beznaajno i prezreno, ali im se udaljimo od Vas i

    157 Kmil Ibn Asr, sv. 2., str. 270.

  • 107

    vratimo se meu ljude i trgove, nae stanje promijeni se, dunjaluk nam se omili i udaljimo se od duhovnosti.

    Imam Bakir ree: Zaista srca su jednom teka i tegobna, a drugi put lahka.

    Potom ree: Jedna skupina ashaba dola je do Allahova Po-slanika, s.a.v.a., i rekla mu: O Allahov Poslanie! Mi strahujemo da nismo licemjeri.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Zato se plaite?Ashabi rekoe: Kada smo kod tebe, ti nas svojim savjetima

    podsjea i potie na ahiret i u nama javi se strah. Na Ovaj svi-jet zaboravimo i postanemo bezvoljni spram njega tako kao da gledamo ahiret, Dennet i Dehennem. Ali, kada se udaljimo od tebe i vratimo se svojim kuama, osjetimo miris djece i vidimo nae ene i ukuane, stanje nam se promijeni kao da uope nismo bili kod tebe. Zar ti ne strahuje od ove nae promjene i znakova licemjerja?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree im: Ne, nije tako, to su doista ejtanova navraanja. Tako mi Allaha, ako biste zadrali takvo sta-nje, vi biste doli do poloaja u kojem biste se rukovali s melecima i hodali po vodi. Vjernik je izloen iskuenjima i zapada u grijeh. Zar niste uli Boije rijei: Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste.158 I traite oprost od Gospodara svoga, i Njemu se pokajte!159,160

    Oprez spram opasne navale ejtanove

    Doao je jedan musliman do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao mu je: Stradao sam!

    158 El-Bekare (2), 222.159 Hd (11), 90.160 Bb fi tanakkul ehwlil-qulb, sv. 2., str. 423-424., hadis 1.

  • 108

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Onaj prokletnik (ejtan) pri-makao ti se i rekao: Ko te je stvorio?

    I ti mu u odgovoru ree: Bog.On tebi ree: Ko je stvorio Boga?Musliman ree: Tako mi Allaha Koji te je po Istini poslao,

    bilo je onako kako si rekao.Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Tako mi Allaha, to je isti

    iman.Ibn ibn Umejr kae: Ja sam ovu predaju prepriao Abdul l-

    rahmanu ibn Hadddu i on ree: Moj otac prenosi to da je Imam Sadik u znaenju ovog govora Allahova Poslanika rekao: Taj strah kada ovjek misli da je stradao isti je iman.161

    * * *

    U jednom drugom kazivanju prenosi se da je ovjek sav prestra-en doao do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao: Postao sam licemjer.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Tako mi Allaha, nisi postao licemjer. Jer da si licemjer, uope ne bi ni doao do mene da mi takvo to kae. ta je to kod tebe izazvalo sumnju? Mislim da je to tebi doapnuo onaj spremni neprijatelj (ejtan) rekavi ko je tebe stvorio.

    U odgovoru si rekao: Bog.On ti potom ree: Ko je Boga stvorio?Taj ovjek ree: Tako mi Allaha Koji te je po Istini poslao,

    tako je kako si rekao.Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: ejtan vam prilazi od strane

    djela (neinjenjem ili manjkavou u djelu) i kada vama ne ovlada tim putem, ubacuje vam misli da bi vas odveo na stranputicu.

    161 Bb el-weswese we hadsun-nefs, sv. 2., str. 425., hadis 3.

  • 109

    Kada se nekome od vas desi takvo to, spomenite Allaha po Nje-govoj Jednoi.

    U drugoj inaici stoji: Kada vam proe zastranjujua misao, srcem recite: Vjerujem u Allaha i u Njegova Poslanika. Nema moi niti snage osim u Allaha.162

    Molbe Ademove i davanje povlastica Ademu

    Kada je ejtan puten da bude na Ovom svijetu, a nakon to je bio protjeran zbog ustezanja od injenja sedde hazreti Ademu, sve svoje neprijateljstvo usmjerio je prema Ademu. Ovladao je Ademom poput krvi koja tee njegovim venama, a kako bi ga zavodio i odveo na stranputicu. Adem se poskliznu i bi izbaen iz Denneta. On se pokaja i tevba mu bi primljena. Adem ree Bogu: Gospodaru! Uinio si da ejtan ovlada sa mnom i on je poput krvi (koja tee venama) ovladao sa mnom, zato i meni daj povlasticu!

    Gospodar objavi Ademu: O Ademe! (nekoliko povlastica dao Sam tebi)

    Kada god neko od tvojih potomaka odlui da poini grijeh, ali ga ne uradi, neu mu nita zapisati. A ako ga poini, samo jedna kazna mu se pie.

    Kada god neko od tvojih potomaka odlui da uini dobro djelo, ali ga ne uradi, jedan sevab mu se pie. A ako ga uradi, pie mu se deset sevaba.

    Adem ree: Boe, uveaj mi!Gospodar ree: Kada god neko od tvojih potomaka zatrai

    oprost, Ja u mu oprostiti.Adem ree: Boe, uveaj mi!

    162 Ibid., hadis 4 i 5., sv. 2., str. 424.

  • 110

    Gospodar ree: Ja sam im dao pokajanje ili je rekao: poka-janje sam za njih produio dok im dua ne doe do grla.

    Adem ree: O Gospodaru moj! Dovoljno mi je!163

    Zabrana odbijanja ugoavanja od strane domaina

    Dola dva ovjeka do Imama Alija. Imam svakom od njih po-nudi sjedalicu. Jedan sjede, a drugi se ustegnu. Imam Ali ree: Sjedni! Niko ne izbjegava domainsko uvaavanje osim magar-ca. Potom ree: Allahov Poslanik, s.a.v.a., rekao je: Kada vam doe ovjek vrijedan potovanja, vi mu iskaite potovanje.164

    163 Bb fima eata Allahu Ademe, sv. 2., str. 440., hadis 1.164 Bbu ikrmul-kerm, sv. 2., str. 659., hadis 1.

  • 111

    Vanost komiluka u islamu

    Uznemiravanje komije znak je odsutnosti imana

    Amr ibn Akrame kae: Otiao sam do Imama Sadika i poa-lio mu se na komiju koji me uznemirava.

    Imam Sadik ree: Prema njemu odnosi se s puno ljubavi.Amr ibn Akrame ree: Allah mu ne oprostio! Amr ibn Akra-

    me ree: Kako sam ovo rekao, Imam Sadik okrenu se od mene. Nije mi bilo drago da u ovakvom stanju odem od njega, te rekoh: Ovaj komija radi mi to i to i uznemirava me.

    Imam Sadik ree: Da li misli da e ako bude loe postupao s njim stii do svog prava?

    Amr ibn Akrame ree: Da, ostvario bih svoje pravo.Imam Sadik ree: Taj tvoj komija ti zavidi. On zavidi na bla-

    godatima koje je Gospodar iz Svoje dobrote darovao robovima. Ako ona osoba kojoj je darovana Boija blagodat bude imala brojnu porodicu, on e uznemirivati lanove te porodice. Ako ne bude imao porodicu ve sluge, nanijet e zlo tim slugama. Ako ne bude imao sluga, on e noima ostajati budan, a dane e provoditi u srdbi.

    Za vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., doao je ovjek od en-sarija do Poslanika i rekao je: Kupio sam kuu u toj i toj mahali. Najblii komija mi je takav da niti se nadam dobru od njega niti sam siguran od njegova zla.

  • 112

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., naredi Aliju, Selmanu, Ebu Zerru i jo jednoj osobi, a mislim da je to bio Mikdad, da odu do damije i da glasno obznane:

    Nema imana onaj iji komija nije siguran od njega.Oni su izvrili naredbu Allahova Poslanika, s.a.v.a., i tri puta

    glasno su obznanili ljudima. Potom je Allahov Poslanik, s.a.v.a., svojom rukom pokazao na etiri strane i rekao: Do etrdeset kua na etiri strane rauna se komiluk.165

    Zato su Jusuf i Benjamim bili uzeti Jakubu?

    Prvo su braa Jusufova odvojili Jusufa od Jakuba. Nakon vie godina, isto su tako oni sa sobom poveli Benjamina (brat Jusufov od jedne majke) u Egipat, ali su se vratili bez njega. Hazreti Jakuba to je teko pogodilo i on se slomljena srca obrati Uzvienom: Gos-podaru! Zar se nee smilovati meni? I vid i dijete si mi oduzeo?!

    Gospodar objavi hazreti Jakubu: Ako sam usmrtio Jusufa i Benjamina ja u ih oivjeti radi tebe, pa da se okupite zajedno jedni pored drugih. Meutim, sjeti se ovce koju si zaklao, isprio i pojeo, a taj i taj ovjek u tvom komiluku postio je i ti mu nisi udijelio nita od te veere?!

    Nakon te objave, svake veeri do jednog fersaha od kue oglaavali su to da svako onaj ko hoe da veera, neka doe do kue Jakubove.166

    Teka osuda Allahova Poslanika u vezi s komijom koji je uznemirivao

    Za vrijeme Allahova Poslanika, s.a.v.a., doao je ovjek do Alla-hova Poslanika i poalio mu se na komiju koji ga je uznemirivao.

    165 Bb hakkul-dewr, sv. 2., str. 666., hadis 1.166 Bb hakkul-dewr, sv. 2., str. 666-667., hadis 4-5.

  • 113

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree me: Strpi se!Jo jednom doao je do Allahova Poslanika i poalio mu se

    kao prvi put. Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree mu: Strpi se!On ode i ponovo po trei put doe do Allahova Poslanika i

    poali mu se na svog komiju.Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree mu: Kada doe petak i kada

    ljudi krenu na dumu, ti iz kue iznesi stvari na ulicu. Ko tuda naie i upita te to si iznio stvari, ti mu ispriaj za uznemiravanja koja podnosi od komije.

    ovjek je uinio kako mu bi reeno, a kada komija sazna za to, doe do njega i ree: Vrati svoje stvari u kuu. Ja sam se zavjetovao Bogu da te vie neu uznemirivati.167

    167 Ibid., sv. 2., str. 668., hadis 13.

  • 114

    Vrijednost dobroinstva prema ocu i majci

    Savjet Pejgambera u vezi s tevhidom i dobroinstvom prema ocu i majci

    Doao je ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao mu je: Posavjetuj me!

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ne pridruuj Allahu sudruga nikakva, ak i kad bi te u vatri prili i muili, osim ako ti srce osta-ne vrsto u vjeri. Potuj oca i majku, budi im pokoran i ini im dobroinstvo, bilo da su ivi, bilo da su preselili s Ovoga svijeta. Ako oni od tebe budu traili da odbaci porodicu i imetak, pokori se tome, jer je takvo slijeenje jedno od dijelova imana.168

    Naglaavanje potivanja prema majci

    Doao je Arap do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao mu je: O Allahov Poslanie! Kome da inim dobroinstvo?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Majci!Arap ree: A kome potom da inim dobroinstvo?Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Majci!Arap ree: A kome potom da inim dobroinstvo?

    168 Bb el-birr bil-wlidejn, sv. 2., str. 158., hadis 2.

  • 115

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Majci!Arap ree: A kome potom da inim dobroinstvo?Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ocu!169

    Nagrada dobroinstva prema ocu i majci

    Doao je ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao mu je: O Allahov Poslanie! Ja volim dihad i kada je on u pitanju, osjeam polet.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Idi i bori se na Allahovom putu! Ako na tom putu pogine, bit e iv kod Gospodara i imat e opskrbu. A ako se razboli i umre, nagrada tvoja je kod Allaha, d.. A ako se kui iv vrati iz borbe, bit e oien od grijeha kao na dan kada si roen.

    ovjek ree: O Allahov Poslanie! Imam starog oca i majku koji su prisno vezani za mene i nisu sretni u pogledu mog odlaska u dihad.

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: U tom sluaju ostani uz oca i majku. Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, jedan dan i no prijateljevanja s njima bolje je za tebe od godinu dana u dihadu.170

    U drugom predanju kae se: Doao je mladi do Allahova Posla-nika, s.a.v.a., i rekao mu je: Ja sam mladi pun snage i volim dihad, ali imam majku kojoj nije drago da idem u borbu. ta da radim?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Idi i brini se o majci. Tako mi Allaha u ijoj ruci je moja dua, tvoje prijateljevanje s majkom samo jedan dan i jednu no bolje je od sevaba godinu dana dihada na Allahovom putu!171

    169 Ibid., sv. 2., str. 159-160., hadis 9.170 Ibid., sv. 2., str. 160., hadis 10.171 Ibid., sv. 2., str. 163., hadis 20.

  • 116

    Sluenje majci ovjeka koji je tek prihvatio islam

    Zekerija ibn Kufi kae: Bio sam kranin i postao sam mu-sliman. Kada sam bio na hadu, otiao sam do Imama Sadika i rekao sam mu: Ja sam bio kranin, pa sam prihvatio islam.

    Imam Sadik ree: ta si vidio u islamu pa si ga prihvatio?Zekerija ree: Proitao sam u Kuranu gdje Gospodar kae

    Poslaniku:

    Ti nisi znao ta je Knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi uinili svjetlom pomou kojeg upuujemo one robove Nae koje elimo.172

    Imam Sadik ree: Gospodar je tebe uputio. Potom Imam tri puta ponovi: Gospodaru, uputi ga! Potom se obrati Zekerijahu rijeima: Sinak! Pitaj to eli!

    Zekerija ree: Moj otac, majka i porodica su krani. Majka mi je slijepa. Da li da budem s njima (sada kada sam postao mu-sliman) i jedem hranu iz njihove posude?

    Imam Sadik ree: Da li oni jedu svinjetinu?Zekerija ree: Ne, nemaju kontakt sa svinjama.Imam Sadik ree: Nema problema. Brini se o majci i lijepo

    se odnosi prema njoj. Kada umre, nemoj da je prepusti drugima, ve je ti gusuli, opremi i ukopaj. I nikome ne govori da si dolazio do mene, a uz Boiju pomo doi do mene na Mini.

    Zekerija kae: Na Mini sam otiao do Imama Sadika i naoh ga okruenog ljudima. Izgledao mi je kao uitelj djece. Jednom bi mu jedan, a drugi put drugi ovjek postavljao pitanja i on bi

    172 E-ura (42), 52.

  • 117

    im davao odgovore. Kada sam se vratio u Kufu, prema majci sam se odnosio s potovanjem i dobroinstvom. Davao sam joj hranu, prao njenu odjeu i kosu. Sluio sam joj. Majka mi ree: Sinak moj! Dok si bio u mojoj vjeri, nisi mi toliko iskazivao ljubavi niti me sluio. Kakvo je ovo tvoje ponaanje prema meni od kada si prihvatio islam?

    Rekao sam: Potomak naeg Pejgambera naredio mi je da lijepo postupam prema majci.

    Majka ree: Da li je taj ovjek koji ti je to naredio Pejgamber?Rekoh: Nije, ve je sin Pejgamberov.Majka ree: Ne, to je Pejgamber, jer poslanici nareuju takvo

    ponaanje.Rekoh: Majko! Nakon naeg Pejgambera nee vie doi po-

    slanik. On je sin Pejgambera.Majka ree: Tvoja vjera najbolja je vjera, zato mi je predstavi!Predstavio sam vjeru islam majci i ona ga prigrli. Pouio sam

    je naelima i osnovnim stvarima iz propisa. Klanjala je podne, ikindiju, akam i jaciju i te noi razboli se i ree mi: Sinak, pono-vo me poui onome to si ve rekao. Ja sam to ponovio i majka je to potvrdila te je napustila Ovaj svijet. Ujutro su se okupili muslimani i gusulili su je, a ja sam joj klanjao denazu i spustio sam je u kabur.173

    Tajna boljeg prijema sestre od brata

    Ammar ibn Hajjan kae: Rekao sam Imamu Sadiku: Sin Ismail lijepo se odnosi prema meni.

    Imam ree: Tvog sina Ismaila volio sam, a sada ga jo vie volim. Potom ree: Dola Allahovom Poslaniku, s.a.v.a., sestra

    173 Ibid., sv. 2., str. 160., hadis 11.

  • 118

    po mlijeku. Kada ju je Poslanik ugledao, obradovao joj se, te joj svoj ogrta prostrije po zemlji i posjede je na njega. Potom je s osmijehom razgovarao s njom, sve dok se ona nije digla i otila. Zatim Poslaniku doe brat po mlijeku. Allahov Poslanik s njim se, takoer, lijepo i to-plo ispita, ali se prema njemu nije ponio kao prema sestri po mlijeku. Neko upita za razlog ovakvom emu i Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ona sestra ljepe postupa prema ocu i majci od brata.174

    Potivanje tetke jeste kao potivanje majke

    Ebu Hatide kae: Imam Sadik rekao je: Doao je ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekao mu je: Za vrijeme dahilijeta dobio sam kerku. Odgojio sam je do dobi kada je postala puno-ljetna. Obukao sam joj najljepu odjeu, odveo sam je do jednog bunara i bacio sam je u njega. Zadnje to sam uo od nje bilo je: O oe dragi!

    Sada se mnogo kajem zbog toga. Doao sam te zamoliti da mi kae kako da nadoknadim ovaj grijeh?

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Da li joj je majka iva?Grenik ree: Nije.Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Da li ima tetku (sestru majkinu)?Grenik ree: Da.Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: ini dobroinstvo njoj, jer je

    ona u poloaju majke. Dobroinstvo njoj pokrit e grijeh onoga to si poinio.

    Imam Sadik ree: U vrijeme dahilijeta ubijali su ensku dje-cu, a kako ona ne bi, kada porastu, pala u ruke neprijatelja kao zarobljenik i raala djecu za drugo pleme.175

    174 Ibid., sv. 2., str. 161., hadis 12.175 Ibid., sv. 2., str. 162-163., hadis 18.

  • 119

    Tri vrste grijeha

    Za vrijeme svog hilafeta, Imam Ali jednom prilikom u prisu-stvu ljudi otiao je na minber u kufskoj damiji. Nakon zahvale Bogu ree: O ljudi! Tri su vrste grijeha. Nakon ovih rijei Imam uuti i nita ne ree.

    Jedan od prisutnih po imenu Habbe Arani ree: O Amirul- -muminin! Rekao si da su tri vrste grijeha i onda si zautio?

    Imam Ali ree: Htio sam pojasniti te rijei, ali mi se dua ste-gnula i to me sprijeilo od govora. Da, tri su vrste grijeha: grijeh koji je oproten, grijeh koji nije oproten i grijeh za koji postoji nada u njegov oprost, kao i strah da ne bude oproten.

    Habbe Arani ree: O Amirul-muminin! Pojasni nam te tri vrste grijeha!

    Imam Ali ree: A to se tie oprotenih grijeha, to su oni zbog kojih je Gospodar kaznio Svoga roba kroz nedae, a Gospodar je plemenitiji od toga da dva puta kanjava Svoga roba.

    A to se tie grijeha koji nee biti oproteni, to je ono zlo i nepravda koju jedan ovjek poini drugome. Kada se Gospo-dar pokazao svojim stvorenjima (posredstvom poslanika), za-kleo se Sobom i rekao je: Tako mi Moje asti i veliine, neu prei ni preko jedne nepravde nepravednika, pa ak ta neprav-da bila i udarac ake o aku, ili potiranje ruke po drugoj ruci (radi zadovoljstva), ili udarac ivotinje s rogovima u ivotinje bez rogova!

    Gospodar e umjesto robova kazniti nepravdu robova jednog prema drugom, sve dok ne ostane nijedna nepravda, a da nije kanjena. Potom e ih Gospodar na Sudnjem danu proivjeti radi svoenja obrauna.

    A to se tie tree vrsta grijeha, to je onaj grijeh kojeg je Gospo-dar pokrio i ostavio poiniocu priliku za pokajanje. A grenik je

  • 120

    takav da strahuje od svog grijeha i ima nadu u Boiju milost. I mi, takoer, u vezi s takvim grenikom imamo isto stanje kao to ga ima i on, a to je strah od kazne i nada u milost Boiju.176

    Tajna razlikovanja meu dvjema denazama

    Imam Bakir kae: Jedan od poslanika Beni Israila prolazio je pored naselja u kojem je naiao na mrtva ovjeka ije je jedna polovina tijela bila pod zidom, a druga polovina virila je vani, pa su ptice i psi razderali njegovo tijelo. Taj poslanik nastavio je svoje putovanje i doao je do jednog grada. U gradu vidje denazu jednog od uglednika tog grada. Tijelo mu je bilo umotano u svilu i poloeno na nosiljku, a oko nosiljke zabo-dena su zapaljena miriljava drvca koja su prostor ispunjavala mirisom.

    Taj poslanik okrenu se Bogu i ree: Gospodaru! Ja svjedoim da si Ti Sudija Koji nikome nepravdu ne ini! Ona prva denaza bila je denaza Tvog roba koji Ti nikad nije inio irk ni koliko treptaj oka, ali je opet onako umro. Dok ovaj Tvoj rob nije po-vjerovao u Tebe ni koliko treptaj oka, a usmrtio si ga u onakvoj raskoi?

    Gospodar ree poslaniku: O robe Moj! Ja Sam, kao to si rekao, Sudija Pravedni Koji ne ini nepravdu nikome. Onaj Moj (prvi) rob imao je grijeh kod Mene, i zato sam ga usmrtio na onakav nain da to bude kazna za grijeh i da oien od grijeha doe Meni u susret. Dok je onaj Moj (drugi) rob kod Mene imao dobro djelo i usmrtio sam ga na onakav nain na koji bi Meni doao bez ikakve nagrade kod Mene.177

    176 Bb fi ennez-zunbe selse, sv. 2., str. 443., hadis 1.177 Bb tadl ukubatiz-zenb, sv. 2., str. 466., hadis 11.

  • 121

    Savjet hazreti Alija ovjeku koga je zadesila nesrea

    Imam Ali poao je do damije i kada stie do nje, vidje ovjeka ve-oma tunog kako stoji pored damije. Imam ga upita: Zato si tuan?

    On ree: O Amirul-muminin! Toliko me je pogodila smrt oca i brata da se plaim da ne prepuknem.

    Imam Ali ree: Savjetujem ti bogobojaznost i budi strpljiv da bi stigao do (dobrih) posljedica. I znaj da je strpljivost u poslovi-ma isto to i glava tijelu. Kada tijelo ostane bez glave, ono se po-kvari. Isto tako, ako ovjek u ivotnim poslovima nema strpljenja, i ti poslovi propadnu.178

    Zabrana od dugog pozdrava

    Imam Ali, prolazei pored skupine ljudi, nazvao im je selam, a oni su mu u odgovoru rekli: Selam na tebe i Boija milost i blagoslov i oprost i zadovoljstvo!

    Imam Ali im ree: Reci isto onako kao to su meleci rekli na-em ocu hazreti Ibrahimu. Oni su rekli: Milost i blagoslov Boiji na vas ukuane! a ne vie!179

    Tri vrste ljudi u rijeima Imama Alija

    Doao je ovjek do Imama Alija i rekao mu je: O Amirul- -muminin! Preporui mi put od dobrih puteva, a ijim slijee-njem spasit u se?

    Imam Ali ree: O pitaoe! Sluaj, potom shvati, potom po-vjeruj, a potom to primijeni u djelo. I znaj da postoje tri vrste ljudi: isposnik, strpljiv ovjek i onaj koji udi za Ovim svijetom.

    178 Bb el-sabr, hadis 13., sv. 2., str. 91.179 Bb et-taslm, hadis 13., sv. 2., str. 646.

  • 122

    A to se isposnika tie, to je ona osoba ije srce napustila je radost i tuga. Niti se raduje onome to mu pristigne od Ovoga svijeta, niti ga alosti ono to izgubi od Ovoga svijeta. Takav o-vjek smirene je misli.

    A to se strpljiva ovjeka tie, to je ona osoba koja iz srca eli poslove Ovoga svijeta, ali kada stigne do toga, ona kontrolira svoje strasti, a kako bi na kraju ostala sauvana od zle posljedice toga. Ta osoba takva je da kada bi stekao uvid u njeno srce, ti bi se iznenadio spram njegovog samosavlaivanja, skromnosti i daleke promiljenosti.

    A to se onoga koji udi za Ovim svijetom tie, on nema nika-kva straha od toga odakle mu pristiu poslovi Ovoga svijeta, da li je to na dozvoljen ili, pak, na nedozvoljen nain. On nema straha od toga da li e poslovi Ovoga svijeta njemu ukaljati ast te da li e stradati i izgubiti svoju ovjenost. Takav ovjek beznadean je i izgubljen u vrtlogu Ovoga svijeta.180

    Savjet hazreti Hidra hazreti Musau

    Jednom prilikom hazreti Hidr susreo se s hazreti Musaom. Nakon selama, hazreti Hidr posavjetova hazreti Musaa sljedeim rijeima: Najbolji od dva dana (Ovaj svijet i ahiret) jeste onaj koji ima pred sobom (ahiret). Obrati panju na to koji je to dan i danas spremi odgovore za taj dan. Znaj da e sigurno biti pri-veden i pitan. Uzmi pouku od ovog vremena i znaj da je vrijeme i dugo i kratko. Radi tako kao da oima vidi nagradu za svoje djelo, a kako bi imao veu nadu u svoj ahiret (da te ne prevari Ovaj svijet), jer ono to od Ovoga svijeta u budunosti dolazi jeste poput onoga to je ve prolo.181

    180 Bb muhsebetul-amal, sv. 2., str. 646., hadis 13.181 Bb muhsebetul-amal, sv. 2., str. 459., hadis 22.

  • 123

    Odgovor Poslanika, s.a.v.a., na pitanje o grijesima iz dahilijeta

    Dola je skupina muslimana do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i rekli su: O Allahov Poslanie! Da li e meu nama biti kanjen za grijehe onaj koji ih je poinio u dahilijetu, a potom postao musliman?!

    Allahov Poslanik, s.a.v.a., ree: Ako je osoba meu vama na-kon to je postala musliman uradila dobro djelo i ako je njeno vjerovanje bilo ispravno, Gospodar je nee kazniti zbog grijeha koje je poinila u dahilijetu. Meutim, ako islam te osobe ne bude uredu i ako njeno vjerovanje ne bude ispravno, Gospodar e je kazniti i za grijehe iz vremena dahilijeta i za grijehe iz vremena islama.182

    182 Bb ennehu la juhizehu el-muslim bi ma amile fil-dhilijjeti, sv. 2., str. 461., hadis 1.

  • Sadraj

    RIJE UREDNIKA .............................................................................5O RAZUMU .................................................................................... 9

    Vrijednost promiljanja i uzimanja pouke ................................... 9Mala vrijednost ibadeta koji nije popraen razumom ................ 10Um (razum) ili vrst dokaz ....................................................... 10Razine vezivanja uma s ovjekom u razliitim fazama ............... 11Sumnjiav ovjek nije razuman ................................................. 12

    O ZNANJU ................................................................................... 13Ko je allame (veliki znalac)? ...................................................... 13Znanje popraeno djelom ......................................................... 14Znaenje znanja ....................................................................... 14Traenje odgovora o nepoznatim stvarima od onih koji znaju ..... 14Ko je potpuni fakih? ................................................................. 15Zabrana Imama Kazima da se primjenjuje analogija ................. 15

    TEVHID, SPOZNAJA ALLAHA I PITANJA VJEROVANJA ........ 17Raspravljanje poricatelja Boga s Imamom Sadikom i njegovo

    prihvatanje islama .............................................................. 17Nemo vjetih uenjaka pored Imama Sadika ........................... 20Velika nemo Ibn Ebi el-Awda ............................................. 22Rasprava treeg dana ................................................................ 24Iznenadna smrt Ibn Ebi el-Awda .......................................... 25Rasprava Imama Ride s poricateljem Boga ............................... 26Prihvatanje islama Abdullah Dejsnia ....................................... 27Odgovor Imama Sadika ovjeku koji je vjerovao u dualizam ....... 30Odgovor na pitanja poricatelja Boga ........................................ 31Dvije skupine ljudi u Boijoj zatiti ........................................... 33

  • Znaenje Allahu ekber i Lica Boijeg ................................... 34Znaenje Allahove srdbe .......................................................... 35Mudiza Poslanika i prihvatanje islama od strane jevreja ............ 35Rasprava Imama Ride s Ebu Qurreom ...................................... 36Ovaj odgovor donio si iz Hidaza .............................................. 38Znaenje Volje .......................................................................... 39Istinita rije iz usta ovjeka koji je ne svjedoi ............................ 41Pisanje izraza ako Allah bude htio u pismu ............................. 42Velika milost i dobrota Boija .................................................... 42Vrijednost i nagrada zikra .......................................................... 43Rezultat polaganja nade u drugog pored Allaha ......................... 44

    O DOVI ......................................................................................... 45Dova je oruje vjernikovo .......................................................... 45Odlunost u dovi ...................................................................... 45Neprimanje dove tri osobe ........................................................ 46Uloga hvale Allaha i donoenje salavata na Poslanika

    prije dove za njeno primanje ............................................... 47Uvjet ispunjenja dove i posljedica udjeljivanja ........................... 47Nada pri injenju dove .............................................................. 48Poznata dova Ebu Zerea na nebesima ........................................ 50

    O ASNOM KURANU .................................................................... 52Panja ka Kuranu kao prvom temelju islama ............................ 52Panja koju je Imam Sedad posveivao Kuranu ....................... 53Raznolikost ljudi s obzirom na njihov odnos prema Kuranu .....53Poticanje Imama Sadika na uenje Kurana lijepim glasom ........ 54Pokuenost padanja u besvijest pri uenju Kurana.................... 54Velika nagrada stalnog uenja sure Ihlas .................................... 55

    O ALLAHOVOM POSLANIKU ................................................... 56Primjer lijepog morala Allahova Poslanika ................................. 56Prosta hrana Allahova Poslanika ................................................ 57Upozorenje Allahova Poslanika u vezi s gomilanjem grijeha ....... 57Ljutnja Allahova Poslanika na oholog bogataa .......................... 58Prolaznost Ovog svijeta u oima Allahova Poslanika .................. 59

  • Nitavnost Ovog svijeta u oima Allahova Poslanika .................. 59Primjer ale Allahova Poslanika .................................................. 60Moral Allahova Poslanika .......................................................... 60

    KARAKTERISTIKE ISLAMA I RAZINE IMANA ......................... 61Razlika izmeu imana i islama................................................... 61

    KARAKTERISTIKE LJUDI S IMANOM ....................................... 62Vrijednost pokornosti pred Istinom ........................................... 62etiri prava vjernika kod drugog vjernika .................................. 63Potivanje adaba pri kihanju ...................................................... 63Osobenosti dostojne vjerniku .................................................... 64Jedan primjer istinskog vjernika ................................................ 64Uloga pokornosti u spasenju ovjekovom .................................. 65Malo djela zajedno sa svijeu o Allahu

    bolje je od mnogo djela bez svijesti o Allahu........................ 66Primjer lijepog morala ............................................................... 67

    ZAHVALA ALLAHU ...................................................................... 68Pravo zahvale ............................................................................. 68Tajna sedde Imama Kazima ..................................................... 68Nagrada za tri lijepa svojstva ..................................................... 69Vanost straha od Gospodara ................................................... 69Vrijednost straha od Gospodara ................................................. 70Isprazna nada ............................................................................ 71Vrijednost korenja samog sebe ................................................... 72Kontrola jezika .......................................................................... 72Poniznost Nedaija, kralja Etiopije, kao izraz zahvale ............... 72Zato je hazreti Musa bio poaen razgovorom s Allahom? ....... 74Vrijednost noenja potreptine svojoj porodici ........................... 74Primjer poniznosti hazreti Isaa ................................................... 75Primjer poniznosti Imama Kazima

    prilikom prinoenja kurbana ............................................... 75Najvra, veza imana ................................................................ 76Rezultat rada ............................................................................. 76Allahov Poslanik voli umjeren ivot .......................................... 77

  • VRIJEDNOST RODBINSKIH VEZA I KAZNA ZA PREKIDANJE TIH VEZA ....................................................... 79

    Vanost ouvanja rodbinskih veza .............................................. 79Savjet Imama Sadika u vezi s rodbinskim vezama ...................... 79Kazna za one koji prekidaju rodbinske veze ............................... 80Prekidanje rodbinskih veza donosi prekidanje Boije milosti ..... 80Brza kazna za prekidanje rodbinskih veza .................................. 81Uzajamna nevidljiva povezanost meu vjernicima ..................... 81Uzajamna svojstva vjernika ........................................................ 82Pomo dina-vjernika ednim vjernicima .................................. 82Tri uzajamna prava muslimana .................................................. 82rtvovanje je jedna od obaveza vjernika ................................... 83Selam Allaha onome koji posjeuje vjernika .............................. 84Postupak Imama Bakira i velika nagrada za rukovanje ............... 85Imam Sadikovo naglaavanje susreta s braom u vjeri ................ 86Ispunjenje vjernikove potrebe

    vee je od tavafa Kabe i od itikafa ........................................ 87Nagrada za davanje hrane .......................................................... 87Dvadeset svojstava potpunog vjernika ....................................... 88Ko je musliman, a ko mumin? ................................................... 90Vjernik je izloen svakoj nesrei osim samoubistvu .................... 90Vjernik bez nesrea u opasnosti je

    od brzo nastupajue nesree ................................................ 91Zekat na tijelo ........................................................................... 91Izloenost vjernika svakom obliku nedae i

    dova za njeno otklanjanje .................................................... 92Dova za neovisnost od zlih ljudi, a ne od svih stvorenja ............. 93Najloiji ovjek u oima Allahova Poslanika ............................. 93Najobuhvatniji savjet ................................................................ 94Kazna za uobraenosti i zavist .................................................... 94Ko je prokleti silnik?.................................................................. 95Bezvrijednost neiskrenog ibadeta .............................................. 96Pobonjak crna lica i grenik svijetla lica .................................... 96

  • Savjet Iblisa hazreti Musau ........................................................ 97Hazreti Isa u selu bez ljudi i

    njegov razgovor s oivljenim mrtvacom ............................... 97Udaljavanje Imama Sadika

    od prijatelja izopaenog i uvredljivog govora ....................... 99Loa svojstva prepreka su udovoljenju dove ............................. 100Imam Sadikovo naglaavanje vanosti

    naputanja izopaenog govora ........................................... 100Prijekor sjedanja s ovjekom loa jezika ................................... 101Jedino je bogobojaznost mjerilo vie vrijednosti ....................... 102Otar govor Allahova Poslanika

    onome koji se svojim porijeklom hvalisao ......................... 102Otra poruka razuzdanom i

    samovoljnom kralju u vezi s pravima ljudi ......................... 102Savjet Imama Sadika pri pomirenju dvoje ljudi ....................... 103Veliki grijeh poniavanja vjernika ............................................ 103Teka kazna za odbijanje vjernika s vrata ................................. 103Najloiji ljudi u govoru Allahova Poslanika .............................. 105Zato je nevjernik onaj ko ne obavlja namaz? .......................... 105Podjela ratnog plijena s ciljem pridobivanja

    srca novih muslimana ........................................................ 106ejtanova doaptavanja u zasjedi vjernika ................................ 106Oprez spram opasne navale ejtanove ...................................... 107Molbe Ademove i davanje povlastica Ademu ........................... 109Zabrana odbijanja ugoavanja od strane domaina ................. 110

    VANOST KOMILUKA U ISLAMU ......................................... 111Uznemiravanje komije znak je odsutnosti imana .................... 111Zato su Jusuf i Benjamim bili uzeti Jakubu? ........................... 112Teka osuda Allahova Poslanika

    u vezi s komijom koji je uznemirivao ............................... 112VRIJEDNOST DOBROINSTVA PREMA OCU I MAJCI ........ 114

    Savjet Pejgambera u vezi s tevhidom i dobroinstvom prema ocu i majci ..................................... 114

  • Naglaavanje potivanja prema majci ....................................... 114Nagrada dobroinstva prema ocu i majci ................................. 115Sluenje majci ovjeka koji je tek prihvatio islam ..................... 116Tajna boljeg prijema sestre od brata ......................................... 117Potivanje tetke jeste kao potivanje majke .............................. 118Tri vrste grijeha ...................................................................... 119Tajna razlikovanja meu dvjema denazama ............................ 120Savjet hazreti Alija ovjeku koga je zadesila nesrea ................. 121Zabrana od dugog pozdrava .................................................... 121Tri vrste ljudi u rijeima Imama Alija ...................................... 121Savjet hazreti Hidra hazreti Musau .......................................... 122Odgovor Poslanika, s.a.v.a.,

    na pitanje o grijesima iz dahilijeta .................................... 123

  • KAZIVANJA IZ IVOTA POSLANIKA I EHLI-BEJTA

    IzdavaFondacija Batina duhovnosti,

    Mostar 1432/2011.

    Za izdavaaAmar Imamovi

    LekturaSanjin Kodri

    DTPMahir Sokolija

    tampaDobra knjiga

    Za tamparijuIzedin ikalo

    CIP Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

    28-725-4/-5

    KULAYNI, Muhammad ibn YaqubKazivanja iz ivota Poslanika i Ehli-bejta : (izbor predaja iz Usli Kfija) /

    Muhammed ibn Jaqub el-Kulejni ; odabrao i preveo Amar Imamovi. Mostar : Fondacija Batina duhovnosti, 2011. 123 str. ; 19 cm

    Prijevod djela: Usli Kfi

    ISBN 978-9958-867-05-71. Imamovi, Amar. I. Abu Yafar Muhammad ibn Yaqub ibn Ishaq al-Kulayni Al-Razy vidi Kulayni, Muhammad ibn Yaqub. II. el-Kuleyni, Muhammed ibn Jaqub vidi Kulayni, Muhammad ibn Yaqub. III. Abu Jafar Muhammad bin Yaqoub al-Kulainy vidi Kulayni, Muhammad ibn YaqubCOBISS.BH-ID 19159046