Kazivanja iz života Poslanika i Ehli-bejta

Download Kazivanja iz života Poslanika i Ehli-bejta

Post on 19-Mar-2016

228 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kazivanja iz ivota Poslanika i Ehli-bejta

TRANSCRIPT

<ul><li><p>Naslov izvornika </p><p>UrednikAmar Imamovi</p><p>RecenzentiProf. dr. Armin Hadrovi</p><p>Esad Baji</p><p>Likovno oblikovanjeSenad Pepi</p></li><li><p>Muhammed ibn Jaqub el-Kulejni</p><p>KAZIVANJA IZ IVOTA POSLANIKA I </p><p>EHLI-BEJTA (Izbor predaja iz Usli Kfija)</p><p>Odabrao i preveo Amar Imamovi</p><p>Fondacija Batina duhovnosti, Mostar 1432/2011.</p></li><li><p>5Rije urednika</p><p>Shodno poznatoj predaji Allahova Poslanika, s.a.v.a.: Ostavljam vam dvije vrijedne stvari: Boiju knjigu i Ehli-bejt, muslimani su tokom dva i pol stoljea prisustva Imama iz Poslanikova roda svo-ju vjeru uili upravo od njih te od njih biljeili i predaje. Tako je u izravnom doticaju sa Imamima iz Poslanikova roda kroz zapisi-vanje predaja koje su oni batinili nastao odreen broj zapisa koji su postali poznati kao asl osnova (). U knjigama koje se bave hadiskom znanou ovi zapisi su ostali poznati kao uslu erbemie ( ) etiri stotine osnova, iz ega je kasnije nastao Usli Kfi. Postoje razilaenja u miljenju o razlikama izmeu izraza kitb (knjiga) i asl, kao i oko broja smih osnova. Budui da ovo nije prilika za ire i opsenije razlaganje ovog pitanja, rei emo samo da su neki pojedinci miljenja da asl ija mnoina glasi usl podrazumijeva zapis predaja koje su zapisivai uli izravno od Imama, a da tome nisu nita drugo dodali, za razliku od knjige u kojoj pored predaja postoje i obrazloenja samog zapisivaa ili je rije o predajama koje zapisiva nije uo izravno od Imama, nego preko nekih posrednika. Neki drugi su, meutim, tvrdili da nema razlike izmeu izraza kitb i asl. U svakom sluaju, ono to je iz-vjesno jeste da zbirka hadisa Usli Kfi svoje izvanredno mjesto i vrlo visoku vjerodostojnost i izvornost, koja je bez premca u tom pogledu, zahvaljuje upravo injenici da su u njoj zabiljeeni hadisi koje su prenosioci uli izravno od Imama.</p></li><li><p>6U vezi s ovim pitanjem nije pouzdano utvreno ni razdoblje u kojem su nastajali usuli iz kojih je kasnije proizala zbirka hadisa Usli Kfi. Ono to je opeprihvaeno jeste procjena da su usuli kao to je ve primijeeno nastajali tokom dva i pol stoljea prisustva Imama, a najvie ih je zapisano u vrijeme Petog i estog Imama, odnosno Imama Bakira i Imama Sadika. To je razumljivo jer je razdoblje kada su oni ivjeli a posebno u vrijeme Imama Sadika, kada je on u Medini osnovao svojevrsno sveuilite islamskih znanosti bilo razdoblje slobodnijeg djelovanja Imama Ehli-bejta. Na predavanjima Imama Sadika kako svjedoe historijska vre-la uzelo je uea oko etiri hiljade polaznika. Mnogi od tih uenika su, prisustvujui asovima i predavanjima upravo Imama Sadika, biljeili predaje koje su uli u usle.</p><p>Postoji vie osobina koje su zbirku hadisa Usli Kfi uinile najvrjednijom knjigom koja batini uenje islama onako kako je sauvano kod Ehli-bejta. Jedna od najvanijih je ona koju smo prethodno istaknuli, tj. usuli koji su izravno biljeeni od Imama Ehli-bejta kasnije su bili osnova za sastavljanje sme zbirke hadisa Usli Kfi. </p><p>Takoer, valja napomenuti da je zbirka hadisa Usli Kfi sai-njena iz tri osnovna dijela, i to: usl (hadisi koji se bave osnovama vjerovanja), fur (hadisi koji se bave fikhskim propisima) i ravde (razliiti hadisi koji nisu nali mjesta u prethodnim poglavljima, a tiu se historije, izaslanih pisama, rasprava, govora, tumaenja Kurana itd.). Ukupno uzevi, zbirka Usli Kfi sadri 16.199 hadisa.</p><p>Sljedea znaajka zbirke Usli Kfi je razgovijetna i skladna ureenost knjige po poglavljima. Tako vidimo da zbirka zapoinje poglavljem o razumu i neznanju, potom cjelinom o vrijednosti znanja, te poglavljem o tevhidu, imametu, moralu itd. To se, na-damo se, moe takoer vidjeti iz knjige koja je pred uvaenim </p></li><li><p>7itaocem, gdje smo kod navoenja kratkih kazivanja slijedili redo-slijed poglavlja zbirke, s tim to u ovom izboru nisu obuhvaena sva poglavlja. Dakle, zbirka hadisa Usli Kfi obuhvata sva pitanja vjere i sva podruja ljudskog ivota, poevi u prvom dijelu od sme spoznaje i odreivanja njene svekolike vrijednosti. Treba na ovom mjestu istai da meu rasprostranjenim vjerskim uenjima i sljedbama, a imajui na odreen nain u vidu itavo ovjean-stvo, jedino kod zbirke Usli Kfi nalazimo da knjiga koja ima za cilj da razmatra osnove jednog vjerovanja i uenja zapoinje po-glavljem o razumu. Iz predoenog se jasno nadaje zakljuak o vi-sokom mjestu koje razum zauzima u islamu. Ustvari, ovim se eli rei da je razum osnova svih promiljanja i prihvatanja onoga u ta ovjek vjeruje, kao i da je temelj za svako nauno istraivanje.</p><p>Posebnu vrijednost ovoj knjizi svojim doprinosom daje zasigur-no Muhammed ibn Jaqub ibn Ishk el-Kulejni er-Rzi, koji je zbog svoje preciznosti, usredsreenog naunog pristupa i odgovornosti koju je pokazao u svom radu zadobio nadimak Siqatul-islm (po-vjerenje islama). Muhammed ibn Jaqub Kulejni (250329. po Hidri) doao je na Ovaj svijet u selu Kulejn, pokraj grada Reja, na kraju razdoblja prisustva Imama Ehli-bejta, tanije, za ivota Imama Askerija, jedanaestog imama iz Poslanikova roda, to znai da je odrastao i ivio u vremenu kada ljudi vie nisu imali izravan pristup Imamu od kojeg bi traili odgovor na pitanja u vezi s vjerom. To je razdoblje kada se uvia velika potreba da dotada zabiljeeni hadisi u uslima budu sauvani za narataje koji dolaze. U takvom okruenju i sa takvim nalogom Kulejni je dvadeset go-dina svoga ivota posvetio sabiranju grae i ureivanju vrijedne knjige Usli Kfi. Da mu Allah uvea poloaj! </p><p>Skreemo panju da su izvori predaja u ovom izboru navedeni prema poglavljima i redoslijedu kako ih je sm Muhammed ibn Jaqub Kulejni ustanovio i naslovio.</p></li><li><p>8Neke okolnosti su nas nagnale da pristupimo objavljivanju ovog djela, a prije svega, injenica da ne postoji nijedan prijevod ove zbirke hadisa na bosanski, te da se predaje mogu nai pre-vedene samo pojedinano, rasute po drugim djelima. Meutim, nakon prireivanja ovog izbora predaja i kazivanja iz zbirke Usli Kfi postali smo svjesni njegove velike manjkavosti, jer ovo izda-nje ni izdaleka ne odraava ono nepregledno more mudrosti koje Usli Kfi nudi. Ipak, postoji nada da e ovaj izbor biti samo po-etak i povod buduim prevodiocima i tragaocima za znanjem da se prihvate obimnijeg prevodilakog poduhvata i jednim takvim djelom obogate bosanski jezik i kulturu.</p><p>Od Uzvienog Boga traimo uspjeh i polaemo nadu da e nam biti prihvaeno ovo neznatno djelo!</p></li><li><p>9O razumu</p><p>Povezanost vjere, stidljivosti i razuma</p><p>Doao je Dibrail Ademu, a.s., i rekao mu: O Ademe! Oba-vezan sam od Allaha, d.., da ti ponudim na izbor jedno od ova tri svojstva. Odaberi jedno, a prei preko druga dva!</p><p>Adem upita: Koja su to tri svojstva?Dibrail ree: Razum, stid i vjera.Adem ree: Izmeu ova tri odabirem razum.Dibrail ree stidu i vjeri: Vas dvoje, odvojite se od razuma i </p><p>pustite ga sama.Stid i vjera rekoe: O Dibraile! Mi imamo zadau da uvijek </p><p>budemo uz razum gdje god da on bio.Dibrail ree: Sami znate svoju obavezu! i uzdie se u nebo.1</p><p>Vrijednost promiljanja i uzimanja pouke</p><p>Hasan ibn Sejqal kae: Pitao sam Imama Sadika: ljudi pre-nose hadis od Poslanika: Razmiljati jedan sat bolje je od ibadeta cijele noi. ta se misli pod razmiljanjem?</p><p>Imam Sadik ree: Kada ovjek proe pored ruevine ili na-putene kue i zapita se: Gdje su tvoji stanovnici? Gdje su tvoji graditelji? ta vam je, zato ne govorite sa mnom?2</p><p>1 Kitb el-aql we el-dahl, sv. 1., str. 10., hadis 2.2 Bb et-tafakkur, sv. 2., str. 54., hadis 2.</p></li><li><p>10</p><p>Mala vrijednost ibadeta koji nije popraen razumom </p><p>Ishak ibn Ammar ree Imamu Sadiku: Imam komiju koji mnogo obavlja namaz, mnogo udjeljuje i mnogo ide na had. Niti se kod njega vidjelo da ima neto protiv Poslanikove porodice.</p><p>Imam Sadik ree: Kakav mu je razum?Rekao sam: Nema razuma i na niskom je nivou promiljanja.Imam Sadik ree: Nee biti uzdignut na visok stepen.3</p><p>Um (razum) ili vrst dokaz</p><p>Ibn Sikkin Ahvazi bio je poznati i veliki uenjak za vrijeme Imama Hadija, ali se uveliko okoristio i prisustvom drugih Imama. Jednom prilikom pitao je Imama Hadija: Zato je Gospodar po-slao Musaa, a.s., s mudizom tapa i bijelom rukom te sredstvima koja su ponitavale arolije? Zato je Gospodar poslao Isaa, a.s., s mudizom lijeenja? A Gospodar je Muhammedu, s.a.v.a., kao mudizu dao ljepotu govora, blistave govore i rije koja lijee na srce?</p><p>Imam Hadi ree: U vrijeme Musaa, a.s., najvie je bilo rai-reno sihirbazija i arolije. Gospodar je poslao Musaa s onim ime e nadjaati sihirbaze. On je inio stvari od kojih su sihirbazije bile nemone i time je potvrdio dokaz naspram njih. U vrijeme Isaa, a.s., razne bolesti bile su jako rairene, pa su ljudi imali veli-ku potrebu za lijenicima. Isaa, a.s., u tom vremenu donio je od Gospodara ono od ega su bili nemoni lijenici tog vremena. On je dozvolom Allaha, d.., oivljavao mrtve, darovao vid sli-jepima od roenja, lijeio oboljele od gube. Na taj nain, hazreti Isa potvrdio je dokaz naspram njih. Meutim, u vrijeme pojave Muham meda, s.a.v.a., kada je bio rairen lijep govor i skladanje </p><p>3 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 24., hadis 19.</p></li><li><p>11</p><p>stihova, on je visoke i precizne stvari izrekao lijepim govorom pored kojeg nije bilo ljepeg. Na taj nain, hazreti Muhammed potvrdio je dokaz spram njih. </p><p>Ibn Sikkin ree: Dopao mi se odgovor Imama Hadija i re-koh: Tako mi Allaha, ovakav odgovor ni od koga jo nisam uo!</p><p>Potom je Ibn Sikkin pitao: ta je Boiji dokaz u ovom vremenu?</p><p>Imam Hadi ree: U ovom vremenu um (razum) jeste dokaz posredstvom kojeg ovjek spoznaje istinske vodie te ga prihvata, i prepoznaje lane vodie i porie ga.</p><p>Ibn Sikkin ree: Tako mi Allaha, to je ispravan odgovor!4</p><p>Razine vezivanja uma s ovjekom u razliitim fazama </p><p>Ishak ibn Ammar kae: Otiao sam do Imama Sadika i za-poeo razgovor s njime o mom kontaktu s ljudima i o njihovom razliitom nivou razumijevanja kod prihvatanja mog govora. Rekao sam: </p><p>1. Nekim ljudima dok kaem samo dio moj govora, oni u cijelosti shvate moju namjeru.</p><p>2. Neki ljudi, opet, tek kada zavrim s govorom, shvate moju namjeru i odgovore mi.</p><p>3. Dok, meutim, neki ljudi ne razumiju moju namjeru i kau: Ponovi to si rekao.</p><p>Imam Sadik u odgovoru ree: Da li zna razlog tome?Rekao sam: Ne.Imam Sadik ree: Onaj ovjek koji razumije tvoju namje-</p><p>ru samo iz dijela tvog govora osoba je kojoj je dok je jo bila sjemena tekuina razum bio izmijean sa sjemenom tekuinom. </p><p>4 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 24., hadis 20.</p></li><li><p>12</p><p>Drugi ovjek jeste ona osoba kojoj se razum pridruio dok je bila u utrobi majke. A trea osoba koja ne razumije tvoj govor i trai da joj ga ponovi, osoba je kojoj se razum pridruio tek nakon to je odrasla.5</p><p>Sumnjiav ovjek nije razuman</p><p>Jedan od muslimana imao je vesvesu kod uzimanja abdesta. Nekoliko puta ponavljao bi posipanje vodom prilikom abdesta, ali i pored toga ne bi bio zadovoljan te bi drao da mu je abdest neispravan. </p><p>Abdullah ibn Senan kae: Otiao sam do Imama Sadika te sam mu spomenuo ovog ovjeka i rekao: Iako je razuman, on kod uzimanja abdesta ima vesvesu.</p><p>Imam Sadik ree: Kakav je to razum u njegovom biu pored kojeg slijedi ejtana?</p><p>Rekao sam: Kako slijedi ejtana?Imam Sadik ree: Pitaj ga odakle mu dolazi ta vesvesa i sam </p><p>e ti rei da je to od ejtana.6</p><p>5 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 26., hadis 27.6 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 12., hadis 10.</p></li><li><p>13</p><p>O znanju</p><p>Ko je allame (veliki znalac)?</p><p>Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., uao je u damiju i naao je skupinu ljudi okupljenih oko jednog ovjeka kako ga pomno sluaju. Poslanik ih upita: Ko je taj ovjek?</p><p>Rekoe: On je allame (veliki znalac)!Poslanik ree: ta znai allame?Oni rekoe: Allame jeste ona osoba koja od svih ostalih bolje </p><p>poznaje rodoslove Arapa i dogaaje koji su se zbili u vrijeme da-hilijeta, kao i njihove pjesme. </p><p>Poslanik ree: To znanje niti donosi tetu onome koji ga ne poznaje niti ima koristi od njega onaj koji ga poznaje.</p><p>Potom ree: Zaista, znanje je ogranieno na troje: naela vje-rovanja (koja pojanjavaju jasni kuranski ajeti), znanje o moralu (koje se odvija u ratu izmeu vojske razuma i vojske neznanja, a na ovjeku jeste da se prikloni vojsci razuma) i vjerski propisi (poznavanje dozvoljenog i zabranjenog), a sve mimo toga je viak. (Dakle, ono to je obavezno za svakog muslimana jeste to da poznaje ove nauke koje pojanjavaju njegov poloaj i relaciju s njegovim Gospodarom i s onim svijetom. Tako i svi drugi vidovi znanja od kojih ovjek ima koristi u ostvarenju ova tri znanja mogu se smatrati korisnim, a ostali vidovi znanja kao to je, reci-mo, poznavanje nauke o sihiru i slino jesu viak.)7</p><p>7 Siffatul-ilm we fadlihi, sv. 1., str. 32. , hadis 1.</p></li><li><p>14</p><p>Znanje popraeno djelom</p><p>Doe ovjek do Imama Sedada i posebnim arom postavi mu nekoliko pitanja. Imam Sedad odgovori mu na pitanja. ovjek se malo zamisli i ode. Nedugo potom vrati se i postavi jo jedno pitanje, s tim da je imao namjeru isto tako nastaviti pitati. Imam Sedad, s ciljem da ga poui da je znanje kako bi se djelovalo po njemu, a ne u cilju memoriranja znanja bez djela, ree: U svetoj knjizi Indilu zapi-sano je: Ako nisi radio po onome to zna, ne pitaj za ono to ne zna, jer ono to se nije radilo po steenom znanju dovodi do uveanja nezahvalnosti i do udaljavanja posjednika znanja od Gospodara.8</p><p>Znaenje znanja</p><p>Doe ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i upita: ta je znanje? Poslanik ree: utnja.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Sluanje.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Pamenje.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Djelovanje po znanju.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima, o Allahov </p><p>Poslanie?Poslanik ree: irenje znanja.9</p><p>Traenje odgovora o nepoznatim stvarima od onih koji znaju</p><p>Hamze ibn Tajjar u prisustvu Imama Sadika prepriavao je nekoliko govora njegova oca Imama Bakira. Kada je stigao do </p><p>8 Bb istiamlul-ilm, sv. 1., str. 44., hadis 4.9 Kitb fadlul-ilm, hadis 4.</p></li><li><p>15</p><p>jednog dijela govora, Imam Sadik mu ree: Zastani ovdje i ne govori. Potom Imam ree: Po pitanjima do kojih ste doli i ne znate njihov propis ili vam je to nepoznato, vaa obaveza jeste da utite i ne izjanjavate se ili da se obratite predvodnicima puta upute i da ih pitate da vas upute na ispravni put te sprijee od zastranjenja, kao to i Allah, d.., kae u Kuranu: Pitajte one koji su upueni, ako vi ne znate.10</p><p>Ko je potpuni fakih?</p><p>Eban ibn Tagalub kae: Bio sam kod Imama Bakira kada je odgovorio jednom ovjeku, a nakon ega pitalac ree: Fakihi tako ne govore.</p><p>Imam Bakir ree: Teko tebi! Da li si ti ikada vidio faki-ha? Zaista, istinski fakih jeste onaj koji je zahid prema Ovom svijetu, a ezne za Ahiretom i vrsto se dri sunneta Allahova Poslanika, s.a.v.a.11</p><p>Zabrana Imama Kazima da se primjenjuje analogija</p><p>Sema ibn Mehran kae: Otiao sam do Imama Kazima i re-kao mu: Da ti se Allah smiluje. Mi smo jedna skupina tvojih sljedbenika koji se okupljamo i kada u naem razgovoru naie-mo na pitanje iji propis ne znamo, raspravljamo o njemu. Mi imamo spise koje nam je Allah darovao vaom ljubaznou. Kada naiemo na neko pitanje iji propis ne znamo, mi raspravljamo o njemu tako to to nepoznato pitanje uporedimo s onim propisom </p><p>10 Kitb fadlul-ilm, Bb en-nawder, sv. 1., str. 48., hadis 4.11 Bb el-akhzu bil-sunneti we awhidul-kitb, sv. 1., str. 70., </p><p>hadis 8.</p></li><li><p>16</p><p>koji nam je poznat, a imamo ga zapisanog u spisima, te zakljuak izvodimo tako to ih uporedimo.</p><p>Imam Kazim ree: Nije vae da...</p></li></ul>