Kazivanja iz života Poslanika i Ehli-bejta

Download Kazivanja iz života Poslanika i Ehli-bejta

Post on 15-Mar-2016

238 views

Category:

Documents

14 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Knjiga Kazivanja iz ivota Poslanika i Ehli-bejta donosi poune prie i dogaaje iz ivota peata svih vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.a., i njegove asne porodice.

TRANSCRIPT

<ul><li><p>Naslov izvornika</p><p>UrednikAmar Imamovi</p><p>RecenzentiProf. dr. Armin Hadrovi</p><p>Esad Baji</p><p>Likovno oblikovanjeSenad Pepi</p></li><li><p>Muhammed ibn Jaqub el-Kulejni</p><p>KAZIVANJA IZ IVOTA POSLANIKA I </p><p>EHLI-BEJTA(Izbor predaja iz Usli Kfija)</p><p>Odabrao i preveo Amar Imamovi</p><p>Fondacija Batina duhovnosti, Mostar 1432/2011.</p></li><li><p>5Rije urednika</p><p>Shodno poznatoj predaji Allahova Poslanika, s.a.v.a.: Ostavljam vam dvije vrijedne stvari: Boiju knjigu i Ehli-bejt, muslimani su tokom dva i pol stoljea prisustva Imama iz Poslanikova roda svo-ju vjeru uili upravo od njih te od njih biljeili i predaje. Tako je u izravnom doticaju sa Imamima iz Poslanikova roda kroz zapisi-vanje predaja koje su oni batinili nastao odreen broj zapisa koji su postali poznati kao asl osnova (). U knjigama koje se bave hadiskom znanou ovi zapisi su ostali poznati kao uslu erbemie ( ) etiri stotine osnova, iz ega je kasnije nastao Usli Kfi. Postoje razilaenja u miljenju o razlikama izmeu izraza kitb (knjiga) i asl, kao i oko broja smih osnova. Budui da ovo nije prilika za ire i opsenije razlaganje ovog pitanja, rei emo samo da su neki pojedinci miljenja da asl ija mnoina glasi usl podrazumijeva zapis predaja koje su zapisivai uli izravno od Imama, a da tome nisu nita drugo dodali, za razliku od knjige u kojoj pored predaja postoje i obrazloenja samog zapisivaa ili je rije o predajama koje zapisiva nije uo izravno od Imama, nego preko nekih posrednika. Neki drugi su, meutim, tvrdili da nema razlike izmeu izraza kitb i asl. U svakom sluaju, ono to je iz-vjesno jeste da zbirka hadisa Usli Kfi svoje izvanredno mjesto i vrlo visoku vjerodostojnost i izvornost, koja je bez premca u tom pogledu, zahvaljuje upravo injenici da su u njoj zabiljeeni hadisi koje su prenosioci uli izravno od Imama.</p></li><li><p>6U vezi s ovim pitanjem nije pouzdano utvreno ni razdoblje u kojem su nastajali usuli iz kojih je kasnije proizala zbirka hadisa Usli Kfi. Ono to je opeprihvaeno jeste procjena da su usuli kao to je ve primijeeno nastajali tokom dva i pol stoljea prisustva Imama, a najvie ih je zapisano u vrijeme Petog i estog Imama, odnosno Imama Bakira i Imama Sadika. To je razumljivo jer je razdoblje kada su oni ivjeli a posebno u vrijeme Imama Sadika, kada je on u Medini osnovao svojevrsno sveuilite islamskih znanosti bilo razdoblje slobodnijeg djelovanja Imama Ehli-bejta. Na predavanjima Imama Sadika kako svjedoe historijska vre-la uzelo je uea oko etiri hiljade polaznika. Mnogi od tih uenika su, prisustvujui asovima i predavanjima upravo Imama Sadika, biljeili predaje koje su uli u usle.</p><p>Postoji vie osobina koje su zbirku hadisa Usli Kfi uinile najvrjednijom knjigom koja batini uenje islama onako kako je sauvano kod Ehli-bejta. Jedna od najvanijih je ona koju smo prethodno istaknuli, tj. usuli koji su izravno biljeeni od Imama Ehli-bejta kasnije su bili osnova za sastavljanje sme zbirke hadisa Usli Kfi. </p><p>Takoer, valja napomenuti da je zbirka hadisa Usli Kfi sai-njena iz tri osnovna dijela, i to: usl (hadisi koji se bave osnovama vjerovanja), fur (hadisi koji se bave fikhskim propisima) i ravde (razliiti hadisi koji nisu nali mjesta u prethodnim poglavljima, a tiu se historije, izaslanih pisama, rasprava, govora, tumaenja Kurana itd.). Ukupno uzevi, zbirka Usli Kfi sadri 16.199 hadisa.</p><p>Sljedea znaajka zbirke Usli Kfi je razgovijetna i skladna ureenost knjige po poglavljima. Tako vidimo da zbirka zapoinje poglavljem o razumu i neznanju, potom cjelinom o vrijednosti znanja, te poglavljem o tevhidu, imametu, moralu itd. To se, na-damo se, moe takoer vidjeti iz knjige koja je pred uvaenim </p></li><li><p>7itaocem, gdje smo kod navoenja kratkih kazivanja slijedili redo-slijed poglavlja zbirke, s tim to u ovom izboru nisu obuhvaena sva poglavlja. Dakle, zbirka hadisa Usli Kfi obuhvata sva pitanja vjere i sva podruja ljudskog ivota, poevi u prvom dijelu od sme spoznaje i odreivanja njene svekolike vrijednosti. Treba na ovom mjestu istai da meu rasprostranjenim vjerskim uenjima i sljedbama, a imajui na odreen nain u vidu itavo ovjean-stvo, jedino kod zbirke Usli Kfi nalazimo da knjiga koja ima za cilj da razmatra osnove jednog vjerovanja i uenja zapoinje po-glavljem o razumu. Iz predoenog se jasno nadaje zakljuak o vi-sokom mjestu koje razum zauzima u islamu. Ustvari, ovim se eli rei da je razum osnova svih promiljanja i prihvatanja onoga u ta ovjek vjeruje, kao i da je temelj za svako nauno istraivanje.</p><p>Posebnu vrijednost ovoj knjizi svojim doprinosom daje zasigur-no Muhammed ibn Jaqub ibn Ishk el-Kulejni er-Rzi, koji je zbog svoje preciznosti, usredsreenog naunog pristupa i odgovornosti koju je pokazao u svom radu zadobio nadimak Siqatul-islm (po-vjerenje islama). Muhammed ibn Jaqub Kulejni (250329. po Hidri) doao je na Ovaj svijet u selu Kulejn, pokraj grada Reja, na kraju razdoblja prisustva Imama Ehli-bejta, tanije, za ivota Imama Askerija, jedanaestog imama iz Poslanikova roda, to znai da je odrastao i ivio u vremenu kada ljudi vie nisu imali izravan pristup Imamu od kojeg bi traili odgovor na pitanja u vezi s vjerom. To je razdoblje kada se uvia velika potreba da dotada zabiljeeni hadisi u uslima budu sauvani za narataje koji dolaze. U takvom okruenju i sa takvim nalogom Kulejni je dvadeset go-dina svoga ivota posvetio sabiranju grae i ureivanju vrijedne knjige Usli Kfi. Da mu Allah uvea poloaj! </p><p>Skreemo panju da su izvori predaja u ovom izboru navedeni prema poglavljima i redoslijedu kako ih je sm Muhammed ibn Jaqub Kulejni ustanovio i naslovio.</p></li><li><p>8Neke okolnosti su nas nagnale da pristupimo objavljivanju ovog djela, a prije svega, injenica da ne postoji nijedan prijevod ove zbirke hadisa na bosanski, te da se predaje mogu nai pre-vedene samo pojedinano, rasute po drugim djelima. Meutim, nakon prireivanja ovog izbora predaja i kazivanja iz zbirke Usli Kfi postali smo svjesni njegove velike manjkavosti, jer ovo izda-nje ni izdaleka ne odraava ono nepregledno more mudrosti koje Usli Kfi nudi. Ipak, postoji nada da e ovaj izbor biti samo po-etak i povod buduim prevodiocima i tragaocima za znanjem da se prihvate obimnijeg prevodilakog poduhvata i jednim takvim djelom obogate bosanski jezik i kulturu.</p><p>Od Uzvienog Boga traimo uspjeh i polaemo nadu da e nam biti prihvaeno ovo neznatno djelo!</p></li><li><p>9O razumu</p><p>Povezanost vjere, stidljivosti i razuma</p><p>Doao je Dibrail Ademu, a.s., i rekao mu: O Ademe! Oba-vezan sam od Allaha, d.., da ti ponudim na izbor jedno od ova tri svojstva. Odaberi jedno, a prei preko druga dva!</p><p>Adem upita: Koja su to tri svojstva?Dibrail ree: Razum, stid i vjera.Adem ree: Izmeu ova tri odabirem razum.Dibrail ree stidu i vjeri: Vas dvoje, odvojite se od razuma i </p><p>pustite ga sama.Stid i vjera rekoe: O Dibraile! Mi imamo zadau da uvijek </p><p>budemo uz razum gdje god da on bio.Dibrail ree: Sami znate svoju obavezu! i uzdie se u nebo.1</p><p>Vrijednost promiljanja i uzimanja pouke</p><p>Hasan ibn Sejqal kae: Pitao sam Imama Sadika: ljudi pre-nose hadis od Poslanika: Razmiljati jedan sat bolje je od ibadeta cijele noi. ta se misli pod razmiljanjem?</p><p>Imam Sadik ree: Kada ovjek proe pored ruevine ili na-putene kue i zapita se: Gdje su tvoji stanovnici? Gdje su tvoji graditelji? ta vam je, zato ne govorite sa mnom?2</p><p>1 Kitb el-aql we el-dahl, sv. 1., str. 10., hadis 2.2 Bb et-tafakkur, sv. 2., str. 54., hadis 2.</p></li><li><p>10</p><p>Mala vrijednost ibadeta koji nije popraen razumom </p><p>Ishak ibn Ammar ree Imamu Sadiku: Imam komiju koji mnogo obavlja namaz, mnogo udjeljuje i mnogo ide na had. Niti se kod njega vidjelo da ima neto protiv Poslanikove porodice.</p><p>Imam Sadik ree: Kakav mu je razum?Rekao sam: Nema razuma i na niskom je nivou promiljanja.Imam Sadik ree: Nee biti uzdignut na visok stepen.3</p><p>Um (razum) ili vrst dokaz</p><p>Ibn Sikkin Ahvazi bio je poznati i veliki uenjak za vrijeme Imama Hadija, ali se uveliko okoristio i prisustvom drugih Ima-ma. Jednom prilikom pitao je Imama Hadija: Zato je Gospodar poslao Musaa, a.s., s mudizom tapa i bijelom rukom te sredstvi-ma koja su ponitavale arolije? Zato je Gospodar poslao Isaa, a.s., s mudizom lijeenja? A Gospodar je Muhammedu, s.a.v.a., kao mudizu dao ljepotu govora, blistave govore i rije koja lijee na srce?</p><p>Imam Hadi ree: U vrijeme Musaa, a.s., najvie je bilo rai-reno sihirbazija i arolije. Gospodar je poslao Musaa s onim ime e nadjaati sihirbaze. On je inio stvari od kojih su sihirbazije bile nemone i time je potvrdio dokaz naspram njih. U vrijeme Isaa, a.s., razne bolesti bile su jako rairene, pa su ljudi imali veli-ku potrebu za lijenicima. Isaa, a.s., u tom vremenu donio je od Gospodara ono od ega su bili nemoni lijenici tog vremena. On je dozvolom Allaha, d.., oivljavao mrtve, darovao vid slijepima od roenja, lijeio oboljele od gube. Na taj nain, hazreti Isa po-tvrdio je dokaz naspram njih. Meutim, u vrijeme pojave Muha-mmeda, s.a.v.a., kada je bio rairen lijep govor i skladanje stihova, </p><p>3 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 24., hadis 19.</p></li><li><p>11</p><p>on je visoke i precizne stvari izrekao lijepim govorom pored kojeg nije bilo ljepeg. Na taj nain, hazreti Muhammed potvrdio je dokaz spram njih. </p><p>Ibn Sikkin ree: Dopao mi se odgovor Imama Hadija i re-koh: Tako mi Allaha, ovakav odgovor ni od koga jo nisam uo!</p><p>Potom je Ibn Sikkin pitao: ta je Boiji dokaz u ovom vremenu?</p><p>Imam Hadi ree: U ovom vremenu um (razum) jeste dokaz posredstvom kojeg ovjek spoznaje istinske vodie te ga prihvata, i prepoznaje lane vodie i porie ga.</p><p>Ibn Sikkin ree: Tako mi Allaha, to je ispravan odgovor!4</p><p>Razine vezivanja uma s ovjekom u razliitim fazama </p><p>Ishak ibn Ammar kae: Otiao sam do Imama Sadika i za-poeo razgovor s njime o mom kontaktu s ljudima i o njihovom razliitom nivou razumijevanja kod prihvatanja mog govora. Re-kao sam: </p><p>1. Nekim ljudima dok kaem samo dio moj govora, oni u cijelosti shvate moju namjeru.</p><p>2. Neki ljudi, opet, tek kada zavrim s govorom, shvate moju namjeru i odgovore mi.</p><p>3. Dok, meutim, neki ljudi ne razumiju moju namjeru i kau: Ponovi to si rekao.</p><p>Imam Sadik u odgovoru ree: Da li zna razlog tome?Rekao sam: Ne.Imam Sadik ree: Onaj ovjek koji razumije tvoju namje-</p><p>ru samo iz dijela tvog govora osoba je kojoj je dok je jo bila sjemena tekuina razum bio izmijean sa sjemenom tekuinom. </p><p>4 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 24., hadis 20.</p></li><li><p>12</p><p>Drugi ovjek jeste ona osoba kojoj se razum pridruio dok je bila u utrobi majke. A trea osoba koja ne razumije tvoj govor i trai da joj ga ponovi, osoba je kojoj se razum pridruio tek nakon to je odrasla.5</p><p>Sumnjiav ovjek nije razuman</p><p>Jedan od muslimana imao je vesvesu kod uzimanja abdesta. Nekoliko puta ponavljao bi posipanje vodom prilikom abdesta, ali i pored toga ne bi bio zadovoljan te bi drao da mu je abdest neispravan. </p><p>Abdullah ibn Senan kae: Otiao sam do Imama Sadika te sam mu spomenuo ovog ovjeka i rekao: Iako je razuman, on kod uzimanja abdesta ima vesvesu.</p><p>Imam Sadik ree: Kakav je to razum u njegovom biu pored kojeg slijedi ejtana?</p><p>Rekao sam: Kako slijedi ejtana?Imam Sadik ree: Pitaj ga odakle mu dolazi ta vesvesa i sam </p><p>e ti rei da je to od ejtana.6</p><p>5 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 26., hadis 27.6 Bb et-tafakkur, sv. 1., str. 12., hadis 10.</p></li><li><p>13</p><p>O znanju</p><p>Ko je allame (veliki znalac)?</p><p>Jednom prilikom Allahov Poslanik, s.a.v.a., uao je u damiju i naao je skupinu ljudi okupljenih oko jednog ovjeka kako ga pomno sluaju. Poslanik ih upita: Ko je taj ovjek?</p><p>Rekoe: On je allame (veliki znalac)!Poslanik ree: ta znai allame?Oni rekoe: Allame jeste ona osoba koja od svih ostalih bolje </p><p>poznaje rodoslove Arapa i dogaaje koji su se zbili u vrijeme da-hilijeta, kao i njihove pjesme. </p><p>Poslanik ree: To znanje niti donosi tetu onome koji ga ne poznaje niti ima koristi od njega onaj koji ga poznaje.</p><p>Potom ree: Zaista, znanje je ogranieno na troje: naela vje-rovanja (koja pojanjavaju jasni kuranski ajeti), znanje o moralu (koje se odvija u ratu izmeu vojske razuma i vojske neznanja, a na ovjeku jeste da se prikloni vojsci razuma) i vjerski propisi (poznavanje dozvoljenog i zabranjenog), a sve mimo toga je vi-ak. (Dakle, ono to je obavezno za svakog muslimana jeste to da poznaje ove nauke koje pojanjavaju njegov poloaj i relaciju s njegovim Gospodarom i s onim svijetom. Tako i svi drugi vidovi znanja od kojih ovjek ima koristi u ostvarenju ova tri znanja mogu se smatrati korisnim, a ostali vidovi znanja kao to je, reci-mo, poznavanje nauke o sihiru i slino jesu viak.)7</p><p>7 Siffatul-ilm we fadlihi, sv. 1., str. 32. , hadis 1.</p></li><li><p>14</p><p>Znanje popraeno djelom</p><p>Doe ovjek do Imama Sedada i posebnim arom postavi mu nekoliko pitanja. Imam Sedad odgovori mu na pitanja. ovjek se malo zamisli i ode. Nedugo potom vrati se i postavi jo jedno pitanje, s tim da je imao namjeru isto tako nastaviti pitati. Imam Sedad, s ciljem da ga poui da je znanje kako bi se djelovalo po njemu, a ne u cilju memoriranja znanja bez djela, ree: U svetoj knjizi Indilu zapi-sano je: Ako nisi radio po onome to zna, ne pitaj za ono to ne zna, jer ono to se nije radilo po steenom znanju dovodi do uveanja nezahvalnosti i do udaljavanja posjednika znanja od Gospodara.8</p><p>Znaenje znanja</p><p>Doe ovjek do Allahova Poslanika, s.a.v.a., i upita: ta je znanje? Poslanik ree: utnja.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Sluanje.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Pamenje.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima?Poslanik ree: Djelovanje po znanju.ovjek upita: Kakvo znaenje nakon toga ima, o Allahov </p><p>Poslanie?Poslanik ree: irenje znanja.9</p><p>Traenje odgovora o nepoznatim stvarima od onih koji znaju</p><p>Hamze ibn Tajjar u prisustvu Imama Sadika prepriavao je nekoliko govora njegova oca Imama Bakira. Kada je stigao do </p><p>8 Bb istiamlul-ilm, sv. 1., str. 44., hadis 4.9 Kitb fadlul-ilm, hadis 4.</p></li><li><p>15</p><p>jednog dijela govora, Imam Sadik mu ree: Zastani ovdje i ne govori. Potom Imam ree: Po pitanjima do kojih ste doli i ne znate njihov propis ili vam je to nepoznato, vaa obaveza jeste da utite i ne izjanjavate se ili da se obratite predvodnicima puta upute i da ih pitate da vas upute na ispravni put te sprijee od zastranjenja, kao to i Allah, d.., kae u Kuranu: Pitajte one koji su upueni, ako vi ne znate.10</p><p>Ko je potpuni fakih?</p><p>Eban ibn Tagalub kae: Bio sam kod Imama Bakira kada je odgovorio jednom ovjeku, a nakon ega pitalac ree: Fakihi tako ne govore.</p><p>Imam Bakir ree: Teko tebi! Da li si ti ikada vidio faki-ha? Zaista, istinski fakih jeste onaj koji je zahid prema Ovom svijetu, a ezne za Ahiretom i vrsto se dri sunneta Allahova Poslanika, s.a.v.a.11</p><p>Zabrana Imama Kazima da se primjenjuje analogija</p><p>Sema ibn Mehran kae: Otiao sam do Imama Kazima i re-kao mu: Da ti se Allah smiluje. Mi smo jedna skupina tvojih sljedbenika koji se okupljamo i kada u naem razgovoru naie-mo na pitanje iji propis ne znamo, raspravljamo o njemu. Mi imamo spise koje nam je Allah darovao vaom ljubaznou. Kada naiemo na neko pitanje iji propis ne znamo, mi raspravljamo o njemu tako to to nepoznato pitanje uporedimo s onim propisom </p><p>10 Kitb fadlul-ilm, Bb en-nawder, sv. 1., str. 48., hadis 4.11 Bb el-akhzu bil-sunneti we awhidul-kitb, sv. 1., str. 70., </p><p>hadis 8.</p></li><li><p>16</p><p>koji nam je poznat, a imamo ga zapisanog u spisima, te zakljuak izvodimo tako to ih uporedimo.</p><p>Imam Kazim ree: Nije vae da...</p></li></ul>