Kako se piše pristupni (naučni) rad?

Doc. dr Saša Petković

Cilj predavanja

Upoznati se osnovama primjene metodologije NIR-a za pisanje stručnih i naučnih radova

Kako se piše pristupni rad?

Literatura:Todorović, Z.;Šijaković, I.; Marić, T. (2007). Uputstvo za izradu stručnih i naučnih radova. Banja Luka: Ekonomski fakultet

http://www.efbl.org/upload/dokumenti/Uputstvo_za_izradu_strucnih_i_naucnih_radova.pdf

Faze istraživanja

• Izbor teme rada i formulisanje problema istraživanja

• Definisanje predmeta istraživanja

• Izbor literature

• Formulisanje cilja i hipoteza

• Planiranje istraživanja

• Prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka

• Analiza podataka

• Zaključivanje

• Pisanje rada03.06.2012. 3

Struktura naučnog rada

Struktura rada sadrži najmanje 4 dijela:1) Uvod2) Teorijski okvir istraživanja3) Osnovni rezultati rada4) Zaključak, literatura i prilozi

03.06.2012. 4

Naslovnu stranicu sa naslovom rada

Rezime ili Sažetak/Summary

Ključne riječi/Key words

1. Uvod (Introduction)

2. Pregled literature /Literature Review (Teorijski okvir istraživanja)

3. Opisan metod i uzorak istraživanja (Data and Methods)

4. Rezultati i diskusija (Results and Discussion)

Zaključak (Conclusions)

Literatura (References)

Pristupni (naučni/stručni) rad mora da ima:

03.06.2012. 5

Formulisanje naslova rada

Naslov treba da izrazi suštinu rada.

Čitajući naslov, čitalac stiče predstavu o temi i problemu istraživanja.

Naslov je sažeta tema stručnog i naučnog istraživanja kome autor/i pristupa/ju.

Dvotačka (:) se često koristi u naslovu kada se naglašava područje istraživanja

Treba da bude jasan, informativan, aktuelan, ni previše dugačak, ni previše kratak.

Ako je neophodno da naslov bude nešto duži, onda je bolje podijeliti ga na naslov i podnaslov. Podnaslov tada ima funkciju da preciznije uputi na predmet istraživanja.

03.06.2012. 6

Informativni

Indikativni

Naslov može biti:

Primjer: Investiciono-razvojna banka Republike Srpske u sistemu finansiranja početnih biznisa

Primjer: Uloga Investiciono-razvojne banke Republike Srpske u podsticaju razvoja početnih

biznisa

03.06.2012. 7

Sažetak /Summary i Ključne riječi/Key words

Glavne aspekte rada opisati u do 200 riječi po sljedećem redoslijedu:

problem, svrha/cilj rada, metodologija rada, i ključni rezultati rada. Ispod sažetka napisati

ključne riječi (do 5 riječi poređanih po važnosti koje oslikavaju suštinu rada).

Sažetak i ključne riječi se prevode i na engleski jezik ukoliko rad pišete na srpskom jeziku.

03.06.2012. 8

Sažetak/Summary i Ključne riječi/Key words

STIL PISANJA

Prošlo vrijeme. Sažetak bi trebalo da zainteresuje čitaoca ili čitateljku da pročita cijeli rad, ili rezultate istraživanja i disikusiju sa zaključcima.

VRSTE SAŽETKA

Klasični (nestrukturisani)

Strukturisani (cilj , metode, hipoteze…)

03.06.2012. 9

NAJČEŠĆE GREŠKE

Sažetak/Summary

Previše podataka iz literature

Navođenje referenci

Tabelarno i grafičko prikazivanje rezultata

Korišćenje neuobičajenih skraćenica

03.06.2012. 10

UVOD (1. Introduction)

Mišljenja o sadržaju uvoda nisu sasvim usaglašena. Većina autora se slaže da treba nastojati da se uvodnim razmatranjima obuhvate sljedeći elementi:• izbor i definisanje problema istraživanja,• određivanje (predmeta) područja istraživanja,• određivanje osnovnog cilja istraživanja,• postavljanje osnovne hipoteze i eventualno

pomoćnih hipoteza.

Dilema među autorima je da li numerisati uvod ili ne? Oba pristupa su ispravna.

03.06.2012. 11

Početi UVOD jasnim definisanjem polja istraživanja.Poslije kratkog i odmjerenog pregleda literature

o činjenicama koje su poznate (sa citatima)ukazati na aspekte problema koji su

nepoznati ili o kojima postoje kontradiktorni podaci,

iza čega slijedi ciljistraživanja

u ovomradu.

03.06.2012. 12

NAJČEŠĆE GREŠKE

UVOD

Suvišna opširnost

Definisanje opšte poznatih pojmova

Navođenje previše podataka iz literature

koji su u nekoj vezi sa predmetom rada

Izostavljanje podataka iz literature koji

dovode u pitanje opravdanost istraživanja

Nedostatak veze izmedju navoda iz

literature i cilja istraživanja

03.06.2012. 13

Istraživanje je jedinstveni deduktivno-induktivni proces.

Deduktivni proces ide:- od teorije - preko problema - predmeta - ciljeva - hipoteze- varijabilnih indikatora do podataka. - 03.06.2012. 14

Istraživanje počinje formulacijom problema istraživanja

Problem treba formulisati u obliku pitanja, a sve ono što slijedi u istraživanju treba biti traženje pravog odgovora na to pitanje.

Npr. Zašto je slaba uspješnost poslovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj? Istraživački problem ćemo konkretizovati sljedećim pitanjem: Zbog čega je privredna struktura u Republici Srpskoj neadekvatna i sa pretežnim učešćem trgovine bazirane na uvoznim artiklima, i zašto imamo manji broj MSP na hiljadu stanovnika od prosjeka EU?

03.06.2012. 15

Predmet istraživanja

Kod izbora (predmeta) područja istraživanja moramo voditi računa da neke društvene pojave mogu biti istražene s jednog naučnog područja (disciplinarna istraživanja) ili s više njih (interdisciplinarna istraživanja). Formulacijom problema usmjeravamo se prema određenom području istraživanja.

03.06.2012. 16

Predmet istraživanja

Primjer izbora (predmeta) područja istraživanja:

Problem istraživanja je iz oblasti ekonomije, sa užim naučnim oblastima iz teorijske ekonomije, preduzetničke ekonomije i marketinga što definiše i područja, tj. predmet istraživanja.

03.06.2012.

Predmet istraživanja će biti: Ispitivanje uspješnosti poslovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj?  

17

Cilj istraživanja se uvijek mora vezati uz postavljeni problem.

Cilj istraživanja jeste otkrivanje onoga što smo definisali kao nepoznato, kao problem.

Cilj može biti pragmatički – da se ustanove koristi koje mogu proizaći iz rezultata istraživanja, ili može bitinaučni – da se pruži opšti uvid u neku pojavu ili proces, da se klasifikacijom jasnije objasne pojave u procesu ili da se dovode u vezu s drugim pojavama i procesima, da se otkrije povezanost i objasne uzročno-posljedične zavisnosti, da se predvide buduća kretanja.

03.06.2012. 18

Primjer cilja istraživanja

Po definiciji, cilj israživanja je traženje načina ili puta rješavanja definisanog problema. Kao takav, naučni cilj ove doktorske disertacije je traženje odgovara na pitanje: Kako doći do povećanja uspješnosti poslovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj?

03.06.2012.

...... Cilj istraživanja disertacije je analiza poslovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj i BiH, i analiza uzroka neprimjenjivanja glavnih uticajnih faktora definisanih u disertaciji u upravljanju poslovanjem i razvoju malih i srednjih preduzeća, a koji se primjenjuju u razvijenim zemljama svijeta i koje će pregled literature i rezultati raznih studija i empirijskih istraživanja potvrditi i dokazati.

19

Primjer cilja istraživanja

Kao takav, cilj je klasifikacijom identifikovati smjerove i intenzitete glavnih eksternih faktora rasta i razvoja MSP, kao što su znanje, modeli finansiranja i programi, politike i strategije podsticaja rasta i razvoja MSP, ali i interne faktore upravljanja troškovima MSP i primjeni marketinškog pristupa poslovanja, s ciljem povećanja efikasnosti i efektivnosti poslovanja, te definisati uzročno-posljedičnu povezanost uticajnih faktora i rezultata poslovanja MSP.

03.06.2012.

...... Pored naučnog cilja, pragmatični cilj će biti doprinos preduzetnicima i menadžerima MSP da sagledaju i pravilno procijene i ocijene uticaj glavnih nezavisnih varijabli (faktora uspjeha) koje mogu kontrolisati (troškovi poslovanja, ulaganje u istraživanje i razvoj, modeliranje preduzeća u pravcu formiranja marketinški orijentisane organizacije, upravljanje ljudskim resursima, finansijski reinženjering), ali i vladinim dužnosnicima na svim nivoima ...........

20

Istraživačka/e hipoteza/e

Na osnovu problema istraživanja definiše se predmet (područje) istraživanja, a na osnovu problema i predmeta postavlja se glavna hipoteza.

Hipoteza je određena tvrdnja (pretpostavka) koja treba da objasni neku pojavu, koju, korištenjem odgovarajućih metoda, treba provjeriti i dokazati. Hipoteza je misaoni odgovor na pitanje u problemu. Pored glavne hipoteze, mogu se postaviti i pomoćne hipoteze.

U zavisnosti od broja nezavisnih varijabli zavisiće broj pomoćnih hipoteza, koje možemo pojasniti “potpomoćnim” hipotezama, kojima ćemo adresirati “uzroke” problema istraživanja.

03.06.2012. 21

ISTRAŽIVAČKE HIPOTEZE I METODE

-NAJČEŠĆE GREŠKE -

Previše nepotrebnih detalja

Premalo neophodnih podataka

Prikazivanje rezultata istraživanja

03.06.2012. 22

Primjer osnovne israživačke hipoteze

H0: Mikro, mala i srednja preduzeća usvajajući i primjenjujući koncept marketinški orijentisane organizacije i primjenjujući strategiju racionalizacije troškova poslovanja, sistematski podržana izvana, sa dostupnim širokim portfoliom različitih tipova i modela finansijske i nefinansijske podrške, imaće bolje pretpostavke poboljšanja vlastitih performansi, mjerenih povećanjem konkurentnosti kroz veću produktivnost, tržišni udio i profitnu stopu.

03.06.2012. 23

1. Istorijsko-teorijski, retrospektivni ilieksplikativni dio

U prvom dijelu izlaže se istorijat nastanka određenog problema, upućuje na dosadašnja istraživanja i navode postojeće teorijske spoznaje o problemu. Definišu se ključni pojmovi i povezuje konkretno istraživanje s prethodnim istraživanjima kako bi se na osnovu njih objasnile postavljene hipoteze.

03.06.2012. 24

2. Analitičko-eksperimentalni dio

U drugom dijelu opisuju se postupci koji su urađeni u empirijskom dijelu istraživanja od identifikacije i operacionalizacije varijabli (zavisne i nezavisne varijable), uzorka i nacrta istraživanja, opisa i razrade metoda za prikupljanje i obradu podataka kao i njihove primjene.

Istraživanje se ne može zaustaviti na hipotezama (teorijskom mišljenju), već se istraživanje mora nastaviti empirijskim dijelom.

03.06.2012. 25

2. Analitičko-eksperimentalni dio

U problemu istraživanja pitamo se o nekom obilježju ili odnosu između obilježja, hipotezama dajemo odgovore o obilježju ili odnosu između obilježja. Ta su obilježja promjenljiva, pa se zovu varijable.

One koje su u središtu naše pažnje zovemo zavisne varijable, a varijable koje opisuju, klasifikuju ili objašnjavaju zavisnu varijablu nazivamo nezavisne varijаble.

03.06.2012. 26

2. Analitičko-eksperimentalni dio

Primjer: ........ cilj istraživanja smo definisali na način da ćemo identifikovati faktore efikasnog i efektivnog poslovanja malih i srednjih preduzeća, i tražiti odgovor na pitanje: Kako doći do povećanja uspješnosti poslovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj?

Tako definisan cilj istraživanja, u centar istraživačke pažnje, kao zavisnu varijablu, postavlja uspješnost poslovanja malih i srednjih preduzeća, dok su dvije glavne nezavisne varijable racionalno upravljanje troškovima i primjena koncepta marketinški orijentisanog malog i srednjeg preduzeća.

03.06.2012. 27

Operacionalizacija varijabli

Nezavisne varijable javljaju se u ciljevima i hipotezama istraživanja. Operacionalizacijom varijabli pretvaramo ih u indikatore.

Indikatori moraju biti: valjani, objektivni, pouzdani, jednoznačni,precizni, reprezentativni. Operacionalizacijom varijabli povezujemo teorijski i empirijski nivo istraživanja.

03.06.2012. 28

3. Perspektivni dio – rezultati i obrazloženje rada

U trećem dijelu iznose se rezultati i obrazlaže njihova obrada. Interpretacijom se misaono povezuju teorijska polazišta, empirijski postupci i rezultati. Interpretacijom rezultata dovodimo podatke u vezu s hipotezom.

Pored toga, rezultate istraživanja treba dovesti u vezu s drugim sličnim istraživanjima i s teorijskim zamislima s kojima su oni u vezi.

03.06.2012. 29

Prikaz ključnih rezultata istraživanja, koji slijedilogiku sadržanu u hipotezi, pomoću teksta i ilustracija (tabela i slika: grafikona, fotografija, shema,etc).

Tekst je sumarni i kritički prikaz nalaza koji prati ilustracije i poziva se na njih.

I tekst i ilustracije moraju sadržati dovoljno podataka da se razumiju nezavisno jedni od drugih.

Treba prikazati i negativne rezultate.

03.06.2012. 30

Upotreba podnaslova

Tabele i slike moraju imati naslov (tabele iznad, slike ispod) i legendu

Tabele i slike se obilježavaju posebno i to redom kojim se pojavljuju u tekstu

Stil

03.06.2012. 31

NAJČEŠĆE GREŠKE

REZULTATI

Ilustracije nisu praćene tekstom

Prikazivanje istih rezultata u tabeli i grafikonu

Ilustracije nisu adekvatno obilježene

Prikazivanje pojedinačnih, neobrađenih podataka

Previše podataka u tabeli

03.06.2012. 32

DISKUSIJA

Komentar svojih istraživanja bez ponavljanja

pojedinačnih rezultata

Interpretacija rezultata u svjetlu poznatih činjenica

Povezivanje svih pojedinačnih zaključaka u cjelinu

Razmatranje teorijskih i praktičnih posljedica novog

saznanja

Na kraju izvući opšti zaključak o značenju rezultata

03.06.2012. 33

DISKUSIJA i ZAKLJUČCI

Poslije

sažimanja rezultata

uporedite ih sa nalazima drugih i

raspravite posljedice vaših istraživanja;

pokažite šta je novo i kako se vaši rezultati uklapaju

u širu oblast; izvedite zaključke; predložite nova istraživanja.

03.06.2012. 34

DISKUSIJA

NAJČEŠĆE GREŠKE

Zaključivanje koje nije zasnovano na rezultatima

Neumjerenost u isticanju značaja rezultata

Ignorisanje ili obezvrijeđivanje suprotnih rezultata

Uvođenje novih rezultata (kojih nema u prethodnom odeljku- rezultati)

Pretjerana opširnost

03.06.2012. 35

Zaključak

Zaključak je završni dio stručnog rada. Zaključak sadrži odgovore na postavljena pitanja u uvodu, u njemu se

potvrđuje ili odbacuje glavna hipoteza. U zaključku se može istaknuti potreba za drugim istraživanjima koja je nastala pod uticajem provedenog istraživanja, a može se upozoriti i na moguće praktične koristi od rezultata istraživanja.

Zaključak se piše na posebnoj stranici, a njegova dužina treba da se kreće od jedne do dvije stranice teksta.

03.06.2012. 36

LITERATURA - REFERENCE

Detalji svih citiranih dokumenata navode se na kraju rada, udijelu pod naslovom „Literatura“. U ovu listu se ne uključuje niti jedan drugi dokument izuzev direktno citiranih ili parafraziranih izvora. Sistemi navođenja literature:

- Numerički sistem, poput sistema Chicago, Turabian, Vancouver, ili - sistem fusnota ili referenci na kraju teksta,

03.06.2012. 37