S A D R A J:

Zatita djece i maloljetnika kao poseban oblik ostvarivanja ljudskih prava

Zatita djece i maloljetnika kao poseban oblik ostvarivanja ljudskih prava

ZATITA LJUDSKIH PRAVA

MASTER STUDIJSKI PROGRAM

I PROJEKTNI ZADATAKZATITA DJECE I MALOLJETNIKA KAO POSEBAN OBLIK OSTVARIVANJA LJUDSKIH PRAVA SA POSEBNIM OSVRTOM NA ZLOSTAVLJANJE I TRGOVINU DJECOMMetodologija drutvenih istraivanja: Prof.dr Milan MiljeviZatita ljudskih prava: Prof.dr Slavoljub VukieviOrganizovani kriminalitet: Prof.dr Mitar Kokolj

Bezbjednosni menadment: Prof.dr Branko KrgaMentor: Kandidat:Prof.dr Slavoljub Vukievi Perislav Kuzmanovi Br.indeksa : 602032/13Bijeljina, 2014.godinaS A D R A J:

3UVOD

91. KRIVINO PRAVNI OKVIR ZATITA DJECE I MALOLJETNIKA

91.1. Meunarodni propisi - konvencija o pravima djeteta

181.2. Domae zakonodastvo - zakon o pravima djeteta

261.3. Uporedni prikaz zakonskih rijeenja nekih drava

261.3.1.Belgija

271.3.2.Sjedinjene Amerike Drave

281.3.3.Ujedinjeno Kraljevstvo

281.3.4.vedska

281.3.5.Rumunija

291.3.7. Njemaka

291.3.8. Ruska Federacija

301.3.9. Bosna i Hercegovina

312. TRGOVINA DJECOM KROZ ISTORIJU

312.1. Istorijski razvoj trgovine djecom

332.2. storijski razvoj trgovine djecom na podruju nae zemlje

353. TRGOVINA DJECOM KAO VID UGROAVANJA PRAVA DJETETA

3.1. Neki od oblika trgovine djecom...................................................................353.2. Savremeni oblici trgovine djecom...............................................................39403.2.1. Seksualna eksploatacija

433.2.2. Radna eksploatacija

463.2.3. Ilegalno usvojenje

347.2.4. Prinudni brak

473.2.5. Prinudno vrenje kriminalnih radnji

483.2.6. Prinudno uestvovanje u ratnim sukobima

493.2.7.Trgovina bebama

3.3. ta kau statistike o trgovini djecom u Bosni i Hercegovini.........................504. SISTEMSKA ZATITA DJECE I MALOLJETNIKA.................................................52515. POSEBNI ORGANI I TIJELA U FUNKCIJI ZATITE DJECE I MALOLJETNIKA

5.1. Nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine djecom52545.2. Republiki tim za borbu protiv trgovine djecom

57ZAKLJUAK

59LITERATURA

U V O D

Jedno od osnovnih prava djeteta je pravo na ivot i razvoj. Svi oblici zloupotreba, nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece, kojima se ugroavaju ili naruavaju fiziki i lini integritet djeteta i osujeuje optimalni razvoj, predstavljaju povrede tog osnovnog prava.

Zatita prava podrazumjeva, prije svega, raznovrsne drutvene aktivnosti usmjerene na spreavanje i iskorenjivanje ovih pojava, kao i organizovanje i neposredno sprovoenje zatitnih intervencija u konkretnim sluajevima trgovima djecom.

Konvencija o pravima djeteta sadri posebne odredbe o pravima djeteta na fiziki, psihiki i moralni integritet, kojima se predviaju mjere za:

zatitu od fizikog i mentalnog nasilja, zloupotrebe i zanemarivanja (ukljuujui seksualnu zloupotrebu), dok je pod brigom roditelja ili druge osobe kojoj je povjereno na staranje;

zatitu od nezakonite upotrebe narkotika i psihotropnih supstanci;

zatitu svih oblika seksualnog iskoriavanja i seksualnog zlostavljanja, otmice i trgovine djecom;

zatitu od "svih drugih oblika iskoriavanja tetnih po bilo koji vid djetetove dobrobiti";

zatitu od nehumanih i poniavajuih postupaka i kanjavanja;

mjere podrke za fiziki i psihiki oporavak djeteta - rtve nasilja i njegovu socijalnu reintegraciju .

Zlostavljanje djece je pojava na koju utiu sloeni spletovi uslovljavajuih faktora. Ona je fenomenoloki raznovrsna i proizvodi kompleksne posljedice. Zato je potrebna viestruka i diferencirana drutvena reakcija. Sistem zatitnih intervencija bi trebalo da obuhvat razliite nivoe prevencije, zatim otkrivanje (prepoznavanje) i ispitivanje sluajeva, obezbjeenje neposredne pravne zatite, kao i zdravstvenu i socio-psiholoku rehabilitaciju zlostavljane djece i samih nasilnika. U tom smislu, zatita od zlostavljanja bi ukljuila aktivnosti vie institucionalnih sistema: obrazovanja, zdravstva, socijalne zatite i pravosua. Pored toga, ovaj problem danas sve vie privlai panju nevladinih organizacija, profesionalnih udruenja i udruenja graana. Zatita djeteta od zlostavljanja djelovanja pojedinih sistema i slubi, razlikuju se u pogledu nivoa i sadraja zatite. Tako su uloge obrazovnog i zdravstvenog sistema najvee u oblasti primarne prevencije, uloga sistema socijalne zatite pretee na planu posebne ili sekundarne prevencije, dok pravni sistem preuzima kljunu ulogu u primjeni zatitnih intervencija u konkretnim sluajevima zlostavljanja. Pravna zatita podrazumjeva i primjenu represivnih mjera u odnosu na roditelje ili druge osobe koje zlostavljaju djete.

Centri za socijalni rad su slube koje imaju kljunu ulogu u zatiti djece od zlostavljanja. Ta uloga zasnovana je na njihovim znaajnim funkcijama u socijalnoj zatiti porodice i djece, ali i na njihovim zakonskim nadlenostima u zatiti prava maloljetnika. U tom smislu, oni treba da budu inicijatori i koordinatori cjelokupnog procesa zatite zlostavljane djece. Taj proces ukljuuje aktivnosti vie razliitih dravnih organa (policije i pravosua), strunih institucija (zdravstvenih, socijalnih, obrazovnih), kao i nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Raspodjela uloga svih uesnika u zatiti treba da stvori pouzdanu osnovu za prikupljanje i procjenu podataka, da omogui efikasno zaustavljanje nasilja i da obezbjedi adekvatnu zatitu za djete, sa to manje dodatnih traumatskih posljedica. Polazei od glavnog cilja obezbeenja dobrobiti djeteta - ove uloge treba da budu povezane u cjeloviti proces strunog prepoznavanja, istraivanja - dokazivanja, odluivanja i realizacije zatitnih intervencija.Problem i predmet istraivanjaProblem istraivanja jeste ispitati i utvrditi da li se moe u potpunosti istrijebiti problem zlostavljanja djece i maloljetnika ili kako smanjiti broj zlostavljanje djece i maloljetnika. Kroz prikupljene podatke i do sadanja istraivanja moemo samo istaknuti da je nemogue u potpunosti da taj problem rijeiti, samo se moemo truditi uz pomo zakona, nevladinih organizacija i nas samih da se taj broj to vie smanji.Predmet istraivanja jeste ostvarivanje ljudskih prava kako na nacionalnom tako na globalnom i zatita prava djeteta i maloljetnika. Zaljudska pravase moe rei da su to oni standardi bez kojih ljudi ne mogu ivjeti u dostojanstvu kao ljudska bia. Ljudska prava su temelj slobode, pravde i mira. Njihovo potivanje omoguuje pojedincu i zajednici da se potpuno razviju.Ljudska prava ne mogu se kupiti, zaraditi ili naslijediti, ona pripadaju ljudima jednostavno zato to su ljudi - ljudska prava svojstvena su svakom pojedincu i neodvojiva su od njega.

Ljudska prava ista su za sva ljudska bia bez obzira na rasu, spol, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Svi smo roeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima- ljudska prava su univerzalna.

Ljudska prava ne mogu se oduzeti- nitko nema pravo liiti drugu osobu prava iz bilo kojeg razloga. Ljudi imaju ljudska prava ak i kada ih zakoni njihove zemlje ne priznaju ili kada ih kre- ljudska prava su neotuiva.

Kako bi ivjela u dostojanstvu, sva ljudska bia imaju istovremeno pravo na slobodu, sigurnost i pristojan standard ivljenja - ljudska prava su nedjeljiva.

Zakonskim odredbama u Bosni i Hercegovini propisana su odreena krivina djela u cilju pruanja odgovarajue zatite djeci i maloljetnicima od nedozvoljenih ponaanja kojima se zadire u njihov tjelesni integritet, zdravlje, nesmetani seksualni razvoj, sferu odgoja i harmoninog razvoja linosti. Zatita koja se prua djeci i maloljetnicima od takvih ponaanja odraslih osoba naziva se kazneno pravna zatita djece i maloljetnika.

Znaaj istraivanjaZnaaj istraivanja jeste kako smanjiti broj zlostavljanje i trgovinu djecom i maloljetnicima i njigova prevencija, te zatita prava djeteta i maloljetnika u BiH. S obzirom na postojanje zakonodavnog i institucionalnog okvira koji omeavaju oblast zatite prava djeteta i maloljetnika, kao i itava studija, koncipirano tako da prati dva kljuna dokumenta: Naciononalnu strategiju, kojima se regulie itava ova oblast u BiH i definiu okviri Nacionalnog mehanizma upuivanja.

Oblast zatite prava djeteta i maloljetnika se najee razmatra kroz analize kako smanjiti broj rtava tj.kako smanjiti tu pojavi jer nije mogue da ta pojava u potpunosti nestane ve je mogue samo smanjiti broj sluajeva zlostavljanja. Ovakav pristup implicira analizu fenomena sa stanovita njegovih posljedica u odreenoj drutvenoj zajednici neregularne migracije, poveanje broja krivinih djela trgovine djecom ili srodnih djela, flagrantno krenje ljudskih prava rtava i tako dalje.

Istraivanja se odnosi na fenomene razliitih vidova eksploatacije djeteta, Sistemski sam sagledao poloaj djeteta u odnosu na razliite oblike eksploatacije i zloupotrebe u BiH i u svijetu, stavove i postupanje nadlenih organa kao i mehanizme zatite i izvrio uporedno pravnu analizu nacionalnog zakonodavstva u odnosu na meunarodno pravo i preporuene standarde. Ispitujui svaki segment postupanja nadlenih slubi i organa, stavove i miljenja profesionalaca i njihov poloaj u odnosu na razliite zloupotrebe, doao sam do zakljuaka koji jasno ukazuje na slabe karike naeg sistema kada je u pitanju zatita djeteta od eksploatacije i zloupotrebe. Cilji istraivanja Opti cilj rada jeste istraivanje poloaja rtav trgovine ljudima U smislu dokazivanja njihovog nepovoljnog poloaja i uloge u drutvu.Druteni cilj istraivanja pomo djeci i maloljetnicima od zlostavljanja. Mijenjanjem drutvenih normi mijenjalo se i shvaanje agresivnog, nasilnog i neprihvatljivog ponaanja meu djecom i vrnjacima. Uvidjelo se koliki se problem zapravo skriva iza ponekad grublje djeje igre, nemaru i agresivnosti roditelja i ostaljih pojedinaca koji su u kontaktu s djecom u vrijeme njihova odrastanja. Neki od naina na koji moemo pomoi djeci zrtvama zlostavljanja: prirodi, tipu i traumatskom uticaju zlostavljanja te percipiranom znaenju doivljenog zlostavljanja, kao i osjeaju odgovornosti za zlostavljanje djeteta; reakcijama djeteta i znaajnih drugih na otkrivanje zlostavljanja; dostupnosti figura privrenosti i sistem podrke u ivotu djeteta; motiviranosti djeteta za tretman i promjenu. psiholokom i razvojnom statusu djeteta.

Nauni ciljNauni cilj je nanuni opis osnovnih elemenata zatite djece, kao to su: Obrazovni sistem (prevencija, otkrivanje, uee u prikupljanju podataka, izvor informacija za sistem socijalne zatite i pravni sistem, podrka u tretmanu i praenje )

Zdravstveni sistem (specijalizovana dijagnostika (pedijatrijska, psihijatrijska, ginekoloka), forenzika dijagnostika;tretman i praenje) Sistem socijalne zatite (tretman - primena mjera socijalne zatite, primena mjera pravne zatite iz nadlenosti organa starateljstva, inicijativa za pokretanje sudskih postupaka ) Pravni sistem (otkrivanje i prikupljanje podataka - dokaza (policija i javni tuilac), sprovoenje vanparninog postupka za oduzimanje djeteta, odnosno liavanja roditeljskog prava i parninog postupka u sporovima (u saradnji sa organom starateljstva i drugim pravosudnim organima), pokretanje krivinog postupka, sprovoenje istrage i suenje za krivina djela ije su rtve maloletnici (javni tuilac, krivini sud) ).Hipoteza

U istraivanju se polazi od generalne hipoteze :Priroda pravnog i politikog sistema determinie odnosno odreuje zatitu djece i maloljetnika tj.zlostavljanje i trgovinu djece i maloljetnika.Iz generalne hipoteze proizilaze posebne hipoteze :

Djeca koja su bila rtve trgoive ljudima teko osvaruju svoja prava. Mnoga djeca nisu ostvarila ni minimalne mogunosti za poveanje svoje socijalne ukljuenosti u drutveni ivot.

Obrazovanje djece da ne postanu rtve trgovine ljudima ne daje zadovoljavajue rezultate unato brojnim zakonskim i podzakonskim aktima koji reguliu ovu oblast. Mnoga djeca nemaju pravo na najveu moguu mjeru zatite zdravlja, kao i zdravstvenu preventivu i medicinske brigu. Djeca / rtve trgovine ljudima esto imaju probleme u funkcionisanju porodice, bilo da su nosioci ili lanovi porodica.

Trenutni nivo materijalne podrke koji se izdvaja za potrebe socijalne zatite nije dovoljan za ostvarivanje minimalne sigurnosti djeteta,

Ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu djece/ rtve trgovine nije zasnovano na principu nediskriminacije Metode istraivanja

To su racionalno-empirijski pristupi koji nas vode istinskim spoznajama. Uz pomo naune metode provjerava se istinitost naunog miljenja. A metode su sljedee:U istraivanju su koritene sljedee naune metode :a) osnovne metode: analitike i sintetike b) opte naune metode: analitiko deduktivna, hipotetio deduktivna i komparativna metodaMetoda analize po svoj sutini je rastavljanje predmeta istraivanja na njegove sastavne dielove, odnosno na inioce strukture, funkcija, veza i odnosa na odreenom prostoru u odreenom vremenu.Metoda sinteze jeste spajanje vie inilaca u jednu celinu. Kao osnovna metoda naunih saznanja sinteza je shvatanje - saznanje sloenih celina preko njihovih pojedinanih i posebnih dielova, njihovim spajanjem, tj. njihovim stavljanjem u razne mogue odnose i veze.Deduktivna metoda je shvatana i razmatrana kao oblik zakljuivanja, prvenstveno silogistikog.

1. KRIVINO PRAVNI OKVIR ZATITA DJECE I MALOLJETNIKA"Drave ugovornice priznaju pravo djeteta da bude zatieno od ekonomske eksploatacije i od bilo kakvog rada koji je potencijalno opasan, moe ometati djeije obrazovanje ili nakoditi djeijem zdravlju ili fizikom, mentalnom ili drutvenom razvoju" navodi se u lanu 32, stav 1 Konvencije o pravima djeteta.

1.1. Meunarodni propisi - konvencija o pravima djeteta Pojam djeteta tj. djetinjstva menjao se tokom istorije i pod rijeju dijete nismo uvijek podrazumjevali ono to podrazumjevamo danas. U ljudskoj istoriji postojalo je vrijeme kada dijete nije prepoznavano kao takvo. Onog trenutka kada bi neka osoba postala sposobna za rad, a to je obino bivalo veoma rano, poinjala je da privreuje i smatrala se "skoro" odraslom osobom. Djeca, jo uvijek neprepoznata kao takva, sjedela su sa svojim roditeljima, ravnopravno uestvovala u razgovoru (koliko se to moglo), odluivala o nekim bitnim stvarima i u svakom pogledu se smatrala "velikima", dodue moda neto niim, ali ipak odraslima.

S vremenom je djetinjstvo poelo da se priznaje i poima kao uzrasna kategorija koja je ipak razliita u odnosu na svijet odraslih. To je bio spor proces i trajao je nekoliko vijekova, a razmiljanja o postojanju perioda djetinjstva podstakla su otvaranje kola, obrazovanje, razvoj industrijskog drutva, stvaranje kapitala i dr.

U to vrijeme neki od naunika koji su se bavili ovom uzrasnom grupom smatrali su da je razlika izmeu djeteta i odrasle jedinke samo kvantitativna. Neki su govorili o drugaijem kvalitetu misaonih, emotivnih, moralnih i drugih funkcija, ali je razlika ipak priznata i detinjstvo je prihvaeno kao veoma vana ivotna faza.

Djetinjstvo se danas jo uvijek razliito definie, a sam odnos prema djetetu zavisi od tradicije i kulture odreenog prostora. U nekim drutvima djeca i danas veoma rano odlaze od kue i poinju da zarauju za ivot, dok je u drugima dolo do prezatiivanja djeteta. Ni sam period djetinjstva nije isto definisan i zavisi od toga u kojoj zemlji se zateknete.Djetinjstvo oznaava fazu ivota u kojoj se manifestuje posebnost djeteta. Pod pojmom posebnost djeteta mislimo na specifinosti vezane za psihofizike karakteristike i nivo mentalne zrelosti djeteta. Pod pojmom prava djeteta mislimo na prava koja su po svojoj prirodi ljudska i koja svako dijete ima bez obzira u kojoj dravi ivi, politikom, kulturnom, ekonomskom okruenju, u skladu sa kakvim tradicijama, obiajima i vjerovanjima se razvija.

Meunarodno pravo u oblasti prava djeteta predstavlja vrhovnu vrijednost u vidu pravne norme. Sve navedene, postojee i mogue razliitosti (u smislu tradicija, vjerovanja, obiaja itd.) su dune da potuju prihvaene vrijednosti uobliene u norme meunarodnih ugovora. To je korpus prava iznikao prvenstveno iz dvije osnovne ideje:

1. djeca su autonomne linosti sa specifinim potrebama i pravima, u skladu sa tim, nosioci pravnih zahtjeva tj. aktivni subjekti prava, a ne iskljuivo objekti zatite od strane odraslih;

2. uslijed specifinih psihofizikih karakteristika, zavisno od uzrasta i nivoa mentalne zrelosti djeca su i posebno osjetljiva i ranjiva kategorija koja zasluuje posebnu, dodatnu zatitu.

Konvencija o Pravima Djetata je dokument koji je u dananje vrijeme iroko prihvaen i koji je u velikoj mjeri promjenio nae poglede na shvatanje prava i sloboda djeteta.Konvencija predstavlja dokument koji priznaje specifine potrebe koje djete ima, kao i prava koja mu po ovom osnovu pripadaju.Prava djeteta danas su priznata i u nacionalnom i u meunarodnom pravu. Na meunarodnom planu najbitniji dokument predstavlja upravo Konvencija o pravima djeteta, donesena 1989. godine.Istorijski razvoj koji je doveo do usvajanja ovog meunarodnog ugovora nije bio lak, a trebalo je da proe nekih sedamdesetak godina da se prepozna neopnodnost njegovog donoenja.Prava koja se priznaju djetetu ovim meunarodnim dokumentom pokrivaju sve aspekte njegovog ivota - dravu, porodicu, kolu, institucije i dr.Prava djeteta nisu neto to drava ili porodica daje djetetu. Samim roenjem ova prava djeci pripadaju i niko ne moe da im ih oduzme.Osnovni cilj Konvencije je da mjenja stavove koji postoje prema djeci i da se iz zatitnikog (a u nekim drutvima i negativnog) odnosa pree na ideju jednakosti djeteta sa svim drugim ljudskim biima.Danas Konvencija predstavlja jedan od najvanijih meunarodnih ugovora, koji ne samo da prvi put jasno i eksplicitno definie prava djeteta, i to kroz veoma iroko izlistavanje svih prava (graanska, politika, ekonomska, kulturna i sl.), ve je i ugovor sa najveim brojem ratifikacija u svijetu.Naa zemlja je ratifikovala Konvenciju o pravima djeteta i time preuzela obavezu da brine o njenom ostvarenju, tj. da titi prava djeteta i da unapreuje poloaj djece.Meutim, to nije obaveza samo drave, ve i pojedinaca, koji kroz svakodnevne postupke mogu da pokau da priznaju i potuju prava koja mladi i djeca imaju.Dugo se smatralo da je djete dovoljno zatieno u okvirima opte zatite pojedinaca po osnovu ljudskih prava. Iskustvo je, ipak, pokazalo da ovakva zatita nije odgovarajua i dovoljna. Tako nastaje Konvencija o pravima djeteta koja je usvojena pod okriljem Generalne skuptine Ujedinjenih nacija u novembru 1989. godine. Samo usvajanje Konvencije je rezultat dugog procesa koji je poeo pola vijeka prije nego to je prijedlog za sastavljanje ovog meunarodnog instrumenta o pravima djeteta zvanino podnet 1979. godine.

Kao meunarodni instrument, Konvencija je najautoritativni ugovor kojim se postavljaju standardi u ovoj oblasti. Konvencija sadri sveobuhvatni katalog prava djeteta, koja su sva podjednako vana. Drave su u obavezi da omogue ostvarivanje svih prava djeteta.

Konvencija o pravima djeteta smatra se univerzalno prihvaenim dokumentom (skoro) sve drave svijeta su preuzele obavezu da prava priznata Konvencijom sprovodu u ivot. Drave koje su inom ratifikacije pristupile ovom meunarodnom ugovoru nazivaju se dravama lanicama Konvencije o pravima djeteta. Dravna zajednica Bosna i Hercegovina takoe je drava lanica Konvencije o pravima djeteta. Nijedna drava koja je ratifikovala Konvenciju o pravima djeteta ne moe da tvrdi da je njen odnos prema pravima djeteta njena unutranja stvar, ve je duna (pod prijetnjom meunarodne odgovornosti) da standarde koji su Konvencijom utvreni, sprovodi u ivot.

Kada su u pitanju prava djeteta, najznaajniji meunarodni instrument je Konvencija o pravima djeteta koja obavezuje drave potpisnice da svakom djetetu - uzimajui u obzir prava i obaveze djetetovih roditelja, zakonskih staratelja ili drugih pojedinaca zakonski odgovornih za njega - osigura zatitu i brigu koja je potrebna za djetetovu dobrobit, te da u tom cilju preduzme sve potrebne zakonodavne i administrative mjereKonvencija o pravima djeteta zasnovana je na etiri kljuna principa: prava na ivot, opstanak i razvoj, nediskriminaciji, participaciji i najboljim interesima djeteta. Drave potpisnice UN Konvencije o pravima djeteta obavezuju se na preduzimanje svih odgovarajuih zakonodavnih, administrativnih, socijalnih i obrazovnih mjera radi zatite djeteta od svih oblika fizikog ili mentalnog nasilja, povreda ili zloupotrebe, zanemarivanja ili nemarnog odnosa, maltretiranja ili eksploatacije dok je na brizi kod roditelja, zakonskih staratelja ili nekog drugog lica kome je povjerena briga o djetetu.

U lanu 32, stav 1, Konvencije se navodi: Drave ugovornice priznaju pravo djeteta da bude zatieno od ekonomske eksploatacije i od bilo kakvog rada koji je potencijalno opasan, moe ometati djeije obrazovanje ili nakoditi djeijem zdravlju ili fizikom, mentalnom ili drutvenom razvoju." Isti lan obavezuje drave na odreivanje minimalne starosne dobi za zapoljavanje, osiguravanje potivanja odgovorajuih pravila o radnom vremenu i uslovima zaposljenja, kao i na odreivanje odgovarajuih kazni ili drugih sankcija u sluaju krenja ovih odredbi.

Konvencija o pravima djeteta (lan 39) obavezuje drave potpisnice na obezbjeivanje odgovarajueg oporavka i socijalne reintegracije djece koja su rtve bilo kojeg oblika zanemarivanja, eksploatacije ili zlostavljanja, muenja ili bilo kojeg drugog oblika okrutnog, nehumanog ili ponizavajueg postupka ili kazne. "Takav oporavak i reintegracija treba da se odvija u okolini koja daje potporu zdravlju, samopotovanju i dostojanstvu djeteta," navodi se u istom lanu. Postoji niz drugih meunarodnih instrumenata koji se mogu primijeniti na pojavu djeijeg prosjaenja i eksploatacije djece. Konvencija Meunarodne organizacije rada broj 182 o najgorim oblicima djeijeg rada daje okvirnu definiciju djeijeg rada i njegovih najgorih oblika, to ukljuuje sve oblike ropstva ili obiaja slinih ropstvu, kao to su prodaja i krijumarenje djece, duniko ropstvo i kmetstvo i prinudni ili obavezni rad, kao i rad koji je po svojoj prirodi ili okolnostima u kojima se obavlja tetan po zdravlje, bezbjednost ili moral djece. Ona obavezuje i drave potpisnice da prioritetno izrade i provode programe akcije za eliminisanje najgorih oblika djeijeg rada, a naroito je naglaena potreba da drava sprijei angaovanje djece u najgorim oblicima deijeg rada, ali i da prui neophodnu i odgovarajuu direktnu pomo za povlaenje djece sa najgorih oblika djeijeg rada i njihovu rehabilitaciju i socijalnu integraciju. Ovaj meunarodni ugovor, detaljno upuujui drave ta treba da ine kako bi se sprijeili i eliminisali najgori oblici djeijeg rada, naroito istie znaaj obrazovanja, eliminisanja siromatva i saradnje relevantnih organa na nacionalnom i meunarodnom nivou. Meunarodna organizacija rada 2004. godine usvojila je definiciju prosjaenja koje se utvruje kao niz aktivnosti kojima pojedinac trai novac od nepoznate osobe, a na osnovu svog siromatva ili u potrazi za dobrotvornim donacijama pozivajui se na zdravstvene ili vjerske razloge. Prosjaci isto tako mogu prodavati manje predmete, kao to su krpe za ienje ili cvijee, zauzvrat traei novac iji iznos nije utemeljen vrijednou predmeta koji se prodaje."

Sva djeca koja su primorana da prosjae potpadaju u kategoriju prinudog rada, to se u skladu sa Konvencijom 29. Meunarodne organizacije rada iz 1930. godine definie kao rad ili sluba koja je iznuena od bilo koje osobe pod prijetnjom bilo kakve kazne, ili za koju se osoba nije dobrovoljno ponudila." Prinudno prosjaenje djece moe ukljuiti i trgovinu djecom za potrebe prosjaenja. Protokol Ujedinjenih naroda o sprjeavanju, suzbijanju i kanjavanju trgovine djecom, naroito enama i djecom (2000.) odreuje trgovinu djecom kao vrbovanje, transport, sklanjanje ili prijem osoba, putem prijetnji ili koritenja sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, zloupotrebe moi ili ugroenog poloaja, ili davanja ili primanja novca ili beneficija kako bi se postigao pristanak osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, a u svrhu iskoritavanja. Iskoritavanje minimalno ukljuuje iskoritavanje prostitucije drugih ili druge oblike seksualnog iskoritavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili prakse sline ropstvu, potinjavanje ili odstranjivanje organa." Ova definicija ukazuje da je pristanak trgovane osobe na namijenjenu eksploataciju irelevantan da bi se on/a smatrala rtvom ovog kriminala.

Jo neki od brojnih meunarodnih instrumenata relevantnih za suzbijanje ili prevenciju djeijeg prosjaenja ukljuuju: Konvencija o zabrani ropstva, Konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda sa protokolima, Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i dopunski protokoli, Konvencija Vijea Evrope o borbi protiv trgovine djecom, Ustav Meunarodne organizacije za migracije, Evropska socijalna povelja, i druge. Kroz obezbjeivanje prava koje ovi meunarodni ugovori i dokumenti garantuju i postupanje po obavezama koje ovi instrumenti utvruju, drave otklanjaju niz faktora koji znaajno utiu na pojavu trgovine djecom. Za zemlje regije jugoistone Evrope posebno su znaajni i bilateralni sporazumi izmeu njih, a posebno oni koji se odnose na saradnju i provedbu zajednikih aktivnosti u oblasti sprjeavanja i rasvjetljavanja krivinih djela, naroito djela organizovanog kriminala, ilegalnih migracija, trgovine djecom i drugih tekih djela, kao i saradnja u oblasti socijalne zatite i zatite ljudskih prava i sloboda. Ovi sporazumi mogu dati znaajan doprinos prevenciji i suzbijanju eksploatacije djece. Svi oblici eksploatacije kre prava djeteta iz Konvencije o pravima djeteta iz 1989. Prava na koja eksploatacija djece ima uticaj ukljuuju pravo djeteta na slobodu od ekonomske eksploatacije ili obavljanje rada koje se moe smatrati opasnim, koje teti njegovom obrazovanju ili razvoju, kao i pravo na zatitu od bilo kakvog oblika eksploatacije.

Posljedica nedoslednog i nesveobuhvatnog shvatanja pojma trgovine djecom u zakonodavstvu razliitih zemalja bila je nezatienost, krivino i prekrajno gonjenje ljudi koji su bili rtve i koji su prodati radi radne i seksualne eksploatacije, kao i izbjegavanje odgovornosti trgovaca djecom. Meunarodno zakonodavstvo je donoenjem meunarodnih akata donekle rijeilo problem tkz. viestrukog standarda u tretiranju ovog bezbjednosnog problema. Najznaajnija meunarodna inicijativa za preduzimanje obaveza lanica OUN da se zajednikom akcijom suprostave trgovini ljudija jeste donoenje Protokola UN za prevenciju, suzbijanje i kanjavanje trgovine ljudskim biima, naroito enama i djecom, koji dopunjuje Konvenciju UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminala iz 2000.godine. Drave potpisnice su preuzele obavezu da ropstvo, trgovina robljem, sluenje, institucije sline ropstvu kao to su duniko ropstvo i prinudni brak, prinudni rad i nehumano postupanje budu ukinuti. U lanu 3 Protokola se navodi :

''(a)Trgovina ljudskim biima podrazumjeva vrbovanje, prevoenje, prebacivanje, skrivanje i primanje lica, putem pretnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prisile, otmicom, obmanom ili prevarom, zloupotrebom ovlaenja ili tekog poloaja ili davanjem ili primanjem novca ili koristi da bi se dobio pristanka lica koji ima kontrolu nad drugim licem, u cilju eksploatacije. Eksploatacija rtve obuhvata, kao minimum, eksploataciju prostitucije drugih lica ili druge oblike seksualne eksploatacije, prinudni rad ili slubu, ropstvo ili odnos slian ropstvu, servimum ili uklanjanje organa;

1. Pristanak rtve trgovine ljudskim biima na namjeravanu eksploataciju je bez znaaja u sluajevima u kojima je koriena bilo koja mjera izneta u podstavu

2. Vrbovanje, prebacivanje, skrivanje ili primanje djeteta za svrhe eksploatacije smatra se trgovina ljudskim biima ak i ako ne obuhvata bilo koje od sredstava iznetih u podstavu

3. Djetetom se smatra svaka osoba mlaa od 18 godina.''

Pod silom se ovim dokumentom podrazumjeva upotreba sile u procesu regrutovanja ljudskih bia i ivotne i radne uslove u kojima su preprodate osobe prisiljene da ive. Sila takoe podrazumjeva mnoge oblike psiholoke prinude koju trgovci ljudi obino koriste da bi pokorili svoje rtve. Znaenje termina seksualna eksploatacija i eksploatacija prostitucije drugih namerno nije data ve je ostavljena dravama potpisnicama da same definiu ove pojave, shodno svojim shvatanjima i praksi.Ostali relevantni meunarodni standardi u pogledu ropstva, radne eksploatacije i djece rtava, trgovine djecom ine :

Konvencija o ukidanju ropstva, trgovine djecom, i institucija i obiaja slinih ropstvu iz 1926. godine

Konvencija o prisilnom radu iz 1930. godine Dopunska konvencija o ukidanju ropstva, trgovine robljem i institucijama i praksi slinih ropstvu iz 1956. godine

Opcioni protokol UN Konvenciji o pravima djeteta i prodaji djece, dejoj prostituciji i dejoj pornografiji i

Konvencija koja se odnosi na zabranu i trenutno djelovanje u cilju eliminisanja najteih oblika dejeg rada iz 1999. godine

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948. godine

Meunarodna Konvencija o zatiti prava radnika migranata i lanova njihovih porodica iz 1990. godine

Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije, iz 1979. godine

Konvencija o kompezaciji rtava nasilja iz 1983. godine

Evropska konvencija o ekstradiciji iz 1957. godine

Evropska konvencija o saradnji u krivinim stvarima iz 1959. godine

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. godine

Preporuka SE 1325 o trgovini djecom i prisilnoj prostituciji u dravama lanicama Saveta Evrope

- Konvencija Saveta Evrope o borbi protiv trgovine djecom, Varava, 2005. Dosadanji napori da se definisanjem trgovine djecom na meunarodnom nivou stvore univerzalni standardi u tretiranju ove bezbjednosne pojave svakako su u tome dali doprinos, meutim da bi zaiveli u praksi na lokalnom nivou moraju biti potpisani a zatim ratifikovani od strane zakonodavnih organa kako bi pripadnici nacionalnih subjekata bezbjednosti mogli postupati po njima.

inom ratifikacije drava preuzima obavezu da preduzme sve potrebne zakonodavne, administrativne i ostale mjere za ostvarivanje prava priznatih Konvencijom. Drave preduzimaju mjere maksimalno koristei svoja raspoloiva sredstva, a gdje je to potrebno, u okviru meunarodne saradnje. Takoe, drave lanice se obavezuju da sa principima i odredbama Konvencije najire upoznaju kako odrasle tako i djecu. Na taj nain drava nosi prevashodnu odgovornost za ostvarivanje prava djeteta.

U veini drava, u okviru sistema vlasti, najznaajniju ulogu u ostvarivanju prava djeteta imaju nadlena ministarstva sa svojim slubama i pravosudni organi. U nekim dravama postoje posebna ministarstva ili dravne agencije za djecu, ili pak, odgovarajui resori u okviru Ministarstva za ljudska prava. Posebno znaajna institucija, koju emo uskoro i mi imati je ombudsman - zatitnik ljudskih prava. Idealno je, meutim, kada postoji i zaseban ombudsman za prava djeteta. to se pravosudnog sistema tie, idealno je da postoje maloljetniki sudovi posebno nadleni u svim pravnim stvarima koje se tiu djeteta.

Konvencija o pravima djeteta priznaje prevashodnu ali ne i iskljuivu odgovornost roditelja ili staratelja za podizanje i razvoj djeteta. Drava se obavezuje da e potovati odgovornosti, prava i dunosti roditelja, ali i da e im u tome pruiti odgovarajuu pomo tako to e, izmeu ostalog, obezbjeivati razvoj ustanova, kapaciteta i slubi za zatitu djece. Ukoliko, na primjer, drava nije obezbjedila adekvatan sistem zdravstvene zatite ili obrazovanja, onda roditelj nee biti u mogunosti da podie svoje dijete na nain koji e doprineti njegovom punom razvoju. Istovremeno, ukoliko roditelj zanemaruje dijete tako to ga ne upie u (obaveznu) osnovnu kolu ili propusti da vodi rauna o njegovom zdravlju, drava ima obavezu da intervenie i zatiti prava djeteta. Dalje, kada sam roditelj nije u stanju da se na adekvatan nain brine o djetetu (iz zdravstvenih, socijalnih, ekonomskim ili nekih drugih razloga), drava ima prevashodnu odgovornost da preuzme brigu i staranje o djetetu.

ak ni najorganizovanija drava nije dovoljan garant za ostvarivanje ljudskih i prava djeteta. Zbog toga je vano istai i ulogu nevladinih organizacija. One su posebno znaajne kada je zatita prava djeteta u pitanju jer mogu, u nekim dravama, u ime djeteta da preduzimaju radnje pred administrativnim i sudskim organima radi zatite njihovih prava. Nevladine organizacije, takoe, mogu znaajno da doprinesu procesu upoznavanja sa Konvencijom. Neretko se aktivnosti civilnog sektora vide i kao pomo i ''dopuna'' dravi tamo gdje ona nije u mogunosti (iz raznih razloga) da odgovori u potpunosti svojim obavezama (npr. aktivnosti usmjerene na osnaivanje i integraciju posebno osetljivih grupa kao to su djeca sa posebnim potrebama, socijalno ugroeni, pripadnici manjina, programi socijalne rehabilitacije djece u sukobu sa zakonom, itd.). Konano, nevladine organizacije su znaajan ''kontrolni mehanizam'' koji ima ulogu praenja mjera koje sprovodi drava. Putem raznih mjera pritiska ( bilo preko medija ili neposrednim obraanjem dravnim institucijama ) one podsjeaju dravu na njene obaveze i/ili predlau (trae) bolja rijeenja s ciljem potovanja prava djeteta.1.2. Domae zakonodastvo - zakon o pravima djeteta Od 01.01.2006. godine stupio je na snagu Krivini Zakon Bosne i Hercegovine koji predvia krivina djela koja se direktno mogu povezati sa trgovinom djecom:- Trgovina djecom, lan 388. KZ BiH

1. Ko silom ili prjetnjom, dovoenjem u zabludu ili odravanjem u zabludi, zloupotrebom ovlaenja, poverenja, odnosa zavisnosti, tekih prilika drugog, zadravanjem linih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, vrbuje, prevozi, prebacuje, predaje, prodaje, kupuje, posreduje u prodaji, sakriva ili dri drugo lice, a u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, vrenja krivinih djela, prostitucije ili druge vrste seksualne eksploatacije, prosjaenja, upotrebe u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog ili njemu slinog odnosa, radi oduzimanja organa ili djela tijela, radi korienja u oruanim sukobima, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina,

2. Za djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloljetnom licu uinilac e se kazniti kaznom propisanom za to djelo i kad nije upotrebio silu, pretnju, ili neki drugi od navedenih naina izvrenja.

3. Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje tri godine.

4. Ako je usljed djela iz stava 1. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda nekog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina.

5. Ako je usljed djela iz stava 1. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.

6. Ko se bavi vrenjem krivinog djela iz stava 1. do 3. ovog lana ili je djelo izvreno od strane organizovane grupe, kaznie se zatvorom najmanje pet godina.Krivino djelo Trgovina djecom je predvieno u glavi ''Krivinih djela protiv ovjenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom'', i ima osnovni oblik, posebni i etiri tea oblika. Osnovni oblik ovog krivinog djela u lanu 1. postoji kada neko primjeni silu ili pretnju, dovoenjem u zabludu ili dranjem u zabludi, zloupotrebom ovlaenja ili poverenja, zavisnosti ili tekih prilika drugog, vrbuje, prevozi, prebacuje, skriva ili prima lice, predaje, prodaje ili kupuje, posreduje u predaji ili prodaji, skriva ili dri neko lice u cilju eksploatacije njegovog rada, prinudnog rada, prosjaenja, upotrebom u pornografske svrhe, uspostavljanjem ropskog ili njemu slinog odnosa, radi uzimanja djela tela ili organa ili korienja u ratnim sukobima. Poseban oblik krivinog djela, u lanu 2. KZ BiH, postoji ako je osnovno krivino djelo iz lana 1. ovog zakona izvreno prema maloljetnom licu. Tei oblik ovog krivinog djela postoji u lanu 3, KZ BiH ako je izvren prema maloljetnom licu, u lanu 4. KZ BiH ako je natupila teka tjelesna povreda nekog lica i u lanu 5. ako je natupila smrt lica. Kvalifikovani oblik postoji u lanu 6. KZ BiH koji predvia da je izvreno od strane organizovane grupe. - Trgovina djecom radi usvojenja, lan 389. KZ BiH

1. Ko oduzme lice koje nije navrilo 14. godina radi njegovog usvojenja protivno vaeim propisima ili ko usvoji takvo lice ili posreduje u takvom usvojenju ili ko u tom cilju kupi, proda ili preda drugo lice koje nije navrilo 14. godina ili ga prevozi, obezbeuje mu smjetaj ili ga prikriva, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina,

2. Ko se bavi vrenjem djelatnosti iz stava 1. ovog lana ili je djelo izvreno na organizovan nain od strane vie lica, kaznie se zatvorom najmanje tri godine.- Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu, lan 390, KZ BiH

1. Ko, krei pravila meunarodnog prava, stavi drugog u ropski ili njemu slian odnos ili ga dri u takvom odnosu, kupi, proda, preda drugom licu ili posreduje u kupovini, prodaji ili predaji ovakvog lica ili podstie drugog da proda svoju slobodu ili slobodu lica koje izdrava ili o kojem se stara, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.

2. Ko prevozi lica koja se nalaze u ropskom ili njemu slinom odnosu iz jedne zemlje u drugu,kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema maloljetnom licu, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina.1.2.1. Ciljevi zakonaCiljevi ovog zakona su:

1) garantovanje i zatita prava djeteta u skladu sa Ustavom BiH i drugim zakonima, Konvencijom o pravima djeteta i drugim meunarodnim ugovorima koje je potvrdila Bosna i Hercegovine;

2) garantovanje i zatita prava djeteta u svim oblastima drutvenog ivota za svako djete;

3) uspostavljanje jedinstvenih kriterijuma i standarda za ostvarivanje najboljeg interesa djeteta u svim oblastima ivota i razvoja djeteta i stvaranje uslova za njihovu primjenu;

4) uspostavljanje mjera za ostvarivanje i zatitu prava djeteta;

5) utvrivanje posebnih prava djeteta u postupcima u kojima djeca uestvuju pred sudovima, dravnim organima i drugim organizacijama koja vre javna ovlaenja,

6) utvrivanje osnovnih naela (posebnih garantija) u postupcima pred sudovima, dravnim organima i drugim organizacijama koja vre javna ovlaenja koji se tiu djeteta.1.2.2. Cjelovitost i nedjeljivost prava djetetaPrava djeteta su nedjeljiva i cjelovito se ostvaruju. Organi javne vlasti, pravna i fizika lica e se u svim aktivnostima koje se tiu djece, rukovoditi principom nedjeljivosti njihovih prava, imajui uvijek u vidu uzajamne veze izmeu pojedinih prava djeteta.1.2.3. Pravo na ivotSvako djete samim roenjem ima neprikosnoveno pravo na ivot. Organi javne vlasti i pravna lica preduzimaju zakonske i administrativne mjere da zatite ivot svakog djeteta, ukljuujui mjere podizanja svijesti o vrijednosti i neprikosnovenosti ivota djeteta. Pravo na ivot garantuje se i neroenom djetetu, u skladu sa zakonom. Garancije podrazumjevaju skup mjera za unapreenje perinatalne i neonatalne zatite majke i novoroenog djeteta koje obezbeuju siguran poetak ivota i dalje smanjenje smrtnosti odojadi. Roditelji, odnosno lica koja podiu i neguju dijete, kao i organizacije koje se bave uvanjem, obrazovanjem, vaspitanjem i brigom o djeci odgovaraju za ivot i zdravlje djece u skladu sa posebnim propisima.

1.2.4. Pravo na bezbjednostDjete ima pravo na ivot i razvoj u bezbjednom okruenju. Organi javne vlasti, pravna i fizika lica preduzimaju mjere zatite radi obezbeivanja bezbjednosti djeteta i to u sljedeim sredinama:

1) porodici;

2) ustanovi obrazovanja;

3) lokalnoj zajednici;

4) ustanovi u kojoj djete boravi i

5) radnom mjestu.

Mjere zatite su usmjerene prema djetetu i onima koji se o djetetu staraju, naroito:

1) zatita od psihikog, fizikog, ekonomskog i svakog drugog nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i svakog oblika eksploatacije;2) zatitu od neopravdane izolacije i institucionalizacije; 3) spreavanje upotrebe alkohola, narkotika, drugih opojnih sredstava i tetnih supstanci;

4) spreavanje razvijanja navika koje naruavaju zdravlje, pravilan razvoj i dobrobit djeteta;

5) spreavanje i suzbijanje vrenja protivpravnih djela protiv djece;

6) zatita od svih oblika seksualnog nasilja i eksploatacije;7) osiguranje bezbjednog kretanja djece;8) zatita od vrenja (upranjavanja) obiaja tetnih po ivot, zdravlje i bezbjednost djeteta, kao to su djeji brakovi, rano ukljuivanje djece u rad, vaspitavanja djece tjelesnim kanjavanjem, neprimjereno izlaganje tijela ili djelova tijela djeteta javnosti i slino.

Roditelji, odnosno lica koja podiu i njeguju djete duni su da djetetu mlaem od 10 godina obezbjede stalni nadzor. Roditelji, odnosno lica koja podiu i njeguju dijete duni su da djetetu mlaem od 15 godina obezbjede punoletnog pratioca posle 23 asa. Proputanje preduzimanja mjera za bezbjednost djece podlijee odgovornosti, u skladu sa zakonom.

1.2.5. Pravo na zdravu ivotnu sredinu

Svako dijete ima pravo na ivot i razvoj u zdravoj ivotnoj sredini. Organi javne vlasti imaju obavezu da tite dijete od zagaenja vazduha, vode, hrane, kao i od neadekvatne sanitacije, toksinih agenasa, prenosilaca bolesti, ultravioletnih i drugih tetnih radijacija i od degradiranog eko sistema. Organi javne vlasti imaju obavezu da podravaju stvaranje i obezbeivanje sigurne i zdrave socijalne okoline. Pravo je djeteta da u skladu sa svojim razvojnim mogunostima bude informisano o zatiti sredine i da aktivno uestvuje u kreiranju zdravog okruenja. Dijete ima pravo da stie znanja o ivotnoj sredini i uestvuje u njenom ouvanju.

1.2.6. Pravo na opstanak i razvoj

Svako djete ima pravo na pristup mjerama koje omoguavaju da razvije svoj puni potencijal, a organi javne vlasti obavezu da to obezbede svoj djeci bez obzira na lina svojstva i razliite sredine u kojima djeca ive. Organi javne vlasti preduzimaju sve mjere da se djetetu osigura bezbedan i zdrav razvoj, najvii mogu standard ivota i adekvatna ishrana, ouvanje i unapreenje zdravlja, socijalna sigurnost i podrka saznajnom, socijalnom i emocionalnom razvoju, kao i zatita od svih oblika nasilja i opasnosti i to kroz podrku roditeljima i obezbeivanje pomoi u resursima i uslugama i kroz ukljuivanje same djece od ranog detinjstva u promovisanje stilova ivota koji omoguavaju zdravo odrastanje.

1.2.7. Potovanje dostojansta djeteta

Dostojanstvo djeteta je neprikosnoveno i svi su duni da ga potuju i tite. Organi javne vlasti, pravna i fizika lica potuju i tite dostojanstvo djeteta u svim aktivnostima.1.2.8. Zabrana tjelesnog kanjavanja i ograniavanja djeteta

Tjelesno kanjavanje i poniavajui postupci prema djetetu u cilju disciplinovanja djeteta zabranjeni su u svim sredinama. Upotreba fizike sile prema djetetu i tjelesno ograniavanje djeteta zabranjeni su. Izuzetno, upotreba fizike sile i mjere tjelesnog ograniavanja djeteta mogu se na najkrae mogue vrijeme i samo u mjeri koja je neophodna radi zatite ivota i zdravlja djeteta, drugog lica ili zatite imovine vee vrijednosti, preduzeti u skladu sa zakonom, kada je to neophodno.1.2.9. Pravo na sloboduSvako djete ima pravo na linu slobodu, ukljuujui slobodu izraavanja, slobodu vjeroispovesti, slobodu mirnog okupljanja i udruivanja.1.2.1.0. Prava na linu slobodu

Djeca ne mogu biti liena slobode, izuzev u zakonom propisanim sluajevima, na nain i u postupku utvrenim zakonom.

1.2.11. Zabrana diskriminacijeZabranjena je diskriminacija djece, neposredna ili posredna, individualna ili grupna, koja se zasniva na rasi, boji koe, uzrastu, precima, dravljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etnikom poreklu, jeziku, vjerskim ili politikim ubeenjima, polu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, imovnom stanju, roenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, smetnji u razvoju, branom i porodinom statusu, osuivanosti, izgledu i bilo kom drugom stvarnom, odnosno pretpostavljenom linom svojstvu ili statusu djeteta. Pod posrednom diskriminacijom posebno se podrazumjeva diskriminacija roditelja, lanova porodice djeteta, lica koja se o njima staraju ili su im posebno bliska. Organi javne vlasti preduzimaju sve mjere kako bi se obezbjedila zatita djeteta, njegovih/njenih roditelja, lanova njihove porodice, odnosno lica koja se o djetetu staraju ili djetetu bliskih lica, kulturne ili etnike grupe kojoj djete pripada, od svih oblika diskriminacije. Posebne mjere uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zatite i napretka djeteta, odnosno grupe djece koja se nalaze u neravnopravnom poloaju ne smatraju se diskriminacijom.1.2.12. Najbolji interesi djeteta

U svim aktivnostima koje se tiu djeteta i odlukama koje se u vezi sa tim donose, organi javne vlasti, pravna i fizika lica duni su da postupaju rukovodei se najboljim interesima djeteta. Najbolji interesi djeteta utvruju se polazei od:

1) pola, uzrasta, drugih linih svojstava, prethodnog iskustva i ivotnih okolnosti djeteta;

2) potrebe fizikog, saznajnog, emocionalnog i socijalnog razvoja i zatite ivota i zdravlja djeteta;

3) potrebe osiguranja bezbjednosti djeteta;

4) znaaja obezbjeenja stabilnosti, kontinuiteta odnosa sa roditeljima, porodicom i sredinom iz koje potie ili u kojoj boravi, sredine i naina ivota djeteta;

5) kvaliteta odnosa koje je djete uspostavilo sa roditeljem ili drugom osobom i neposrednih i dugoronih efekata odravanja tog odnosa;

6) potrebe ouvanja porodinih odnosa, posebno odnosa sa braom i sestrama;

7) djetetove kulturne, rasne, etnike, jezike i religijske pripadnosti ili nasljea;

8) miljenja i elja djeteta;

9) uvaavanja djetetovog doivljavanja vremena i posljedica koje odlaganje donoenja odluke moe imati na djete;

10) drugih okolnosti, linih svojstava i stanja koja mogu da utiu na dobrobit djeteta.

Pri utvrivanju najboljih interesa djeteta, organi javne vlasti, pravna i fizika lica posveuju dunu panju miljenju djeteta. Pri utvrivanju najboljih interesa djeteta, organi javne vlasti, pravna i fizika lica pribavljaju struno miljenje.

Analiza domaih zakona i propisa ukazuje na kljunu prepreku u djelovanju na suzbijanju i prevenciji djeije eksloatacije, a to je da djeca zateena nisu prepoznata kao rtve eksploatacije. Dijete koje prosjai moe se nai u poloaju izvrioca prekraja (zakoni o javnom redu i miru); rtve kaznenog djela (kao to je trgovina djecom) i zlostavljanja i zanemarivanja; te lica u stanju socijalne potrebe. Krivino zakonodavstvo nae zemlje do 2003. godine nije predvialo posebno krivino djelo trgovine djecom. Uoeni oblici trgovine djecom su od strane subjekata bezbjednosti podvoeni pod sline inkriminacije i to: Posredovanje u vrenju prostitucije (lan 251.OKZ), Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz lica u ropskom odnosu ( lan 155. OKZ), Prinuda ( lan 62. KZBiH), Protivpravno lienje slobode (lan 63. KZBIH), Otmica (lan 64. KZBIH), Neovlaeno fotografisanje (lan 71. KZBIH), Silovanje (lan 103. KZBIH), Prinuda na obljubu ili protivprirodni blud ( lan 104. KZBIH), Obljuba ili protivprirodni blud nad nemonim licem (lan 105. KZBIH), Obljuba ili protivprirodni blud sa licem koje nije navrilo 14. godina (lan 106. KZBIH), Bludne radnje (lan 108. KZBIH), Protivprirodni blud (lan 110. KZBIH), Podvoenje ili omoguavanje vrenja bluda (lan 111.KZBIH), Vanbrana zajednica sa maloljetnim licem (lan 115.KZBIH), Oduzimanje maloljetnog lica (lan 116. KZBIH).

Nakon ratifikacije Konvencije UN o transnacionalnom organizovanom kriminalu i njegovih Dopunskih protokola od strane naeg zakonodavnog organa, izvrena je izmjena i dopuna Krivinog zakona Republike Srpske u smislu inkriminisanja novih krivinih djela koja se direktno ili indirektno odnose na Trgovinu djecom. Rije je o krivinim delima Trgovina djecom (lan 111b), Nasilno uzimanje ljudskih organa ili djelova tela (lan 54a), Seksualno zlostavljanje (lan 102a) i Iskoriavanje maloljetnog lica za pornografiju (lan 111a).

1.3. Uporedno pravni prikaz zakonskih rjeenja nekih drava

Veliki broj zemalja je u svojim kaznenim zakonodavstvima sankcionisao trgovinu djecom. Rijeenja su razliita, dok u jednim zemljama postoji posebno krivino djelo trgovine ljudskim biima u drugima je sadrano u okviru drugih krivinih djela kao to su prostitucija, podvoenje, zasnivanje ropskog odnosa i sl. Takoe je u nekim zemljama krivino djelo trgovina djecom obraeno i sankcionisano u okviru krivinog zakona, dok je u nekim zemljama inkriminisano u drugim zakonima a u nekim zemljama postoji poseban zakon koji se odnose iskljuivo na trgovinu djecom. 1.3.1.Belgija Belgija je poseban zakon o borbi protiv trgovine djecom donela i usvojila 1995. godine. U lanu 77. Krivinog Zakona kae se da krivino djelo ini onaj ko neposredno ili preko posrednika omoguava ulaenje i nastanjivanje stranog dravljanina u Belgiji, tako to stranog dravljanina neposredno ili uz pomo drugih lica, podvrgava zastraivanju, nasilju, pretnji ili drugim oblicima prinude, ili iskoriava bespomonost lica (ilegalni ili ogranieni boravak, trudnoa, bolest, fizika ili psihika nesposobnost). Tei oblik postoji ako je krivino djelo izvreno u sastavu neke organizacije. Za osnovni oblik predviena je zatvorska kazna do pet godina a za tei oblik 10 do 15 godina. Avgusta 2005. godine usvojen je novi Zakon, koji predstavlja izmjene i dopune vaeeg zakona, ime je Belgija izvrila svoju obavezu usklaivanja nacionalnog zakonodavstva za zakonodavstvom EU. Izmjene se odnose na visinu kazni koje se kreu u iznosu od 500 do 50.000 evra a za kvalifikovani oblik predvidjena kazna zatvora je poveana na 20 godina i novane kazne u rasponu od 1.000 do 150.000 evra. Specifina kazna je i konfiskacija imovine izvrioca.1.3.2.Sjedinjene Amerike Drave S.A.D. su 2000. godine donele poseban Zakon o zatiti rtava nasilja i trgovine djecom. Iz ovog zakona posebno treba izdvojiti dve inkriminacije: to su krivino djelo trgovine djecom koje ukljuuje ropstvo i prinudni rad. To djelo ini osoba koja sa umiljajem vrbuje, skriva, prevozi, obezbjeuje ili pribavlja drugo lice u cilju zasnivanja ropskog odnosa ili prinudnog rada. Tei oblik postoji u sluajevima kada nastupi smrt rtve ili ako je do izvrenja djela dolo putem otmice, odnosno ako je pokuano ili ostvareno djelo teeg oblika seksualnog zlostavljanja, tj u pokuaju ubistva. Za osnovni oblik predviena je kazna do 20. godina zatvora a za tei oblik i doivotna kazna zatvora. Druga inkriminacija se odnosi na trgovinu djece radi seksualne eksploatacije uz primjenu sile, prevare ili prinude. Tei oblik ovog djela postoji ako se radi o rtvi koja je mlaa od 14. godina. Za osnovni oblik predviena je kazna zatvora do 20. godina a za tei oblik i doivotna kazna zatvora. U zakonu je propisana i inkriminacija licu koja pomae u izvrenju ovog krivinog djela. Takoe su zanimljive zakonske izmene donete 2005. godine, a novina se odnosi na postupanje sa posebno osetljivom populacijom a to su ene i djeca, gdje se navodi da Agencija za meunarodni razvoj, Ministarstvo inostranih poslova i Ministarstvo odbrane izrade plan zatitnih mjera prema rtvama trgovine djecom. Posebna stavka se odnosi na djecu, gdje se institutom ''Guardian and Iitem''- staratelj, dodeljuje djetetu za koje Direktor kancelarije za izbjeglice proceni da je napusteno djete rtva ozbiljnih oblika trgovine djecom, a koji e se starati o djetetu sve dok nebude vraen roditeljima, dobije dozvolu boravka u S.A.D ili ne napuni 18. godina. 1.3.3.Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske Velika Britanija takoe ima poseban zakon kojim je regulisano pitanje trgovine djecom. Re je o Zakonu o Azilu i imigraciji, koji je stupio na snagu 2004. godine. Posebna panja se posveuje trgovini djecom radi seksualne eksploatacije. Djelo ini onaj ko omogui nekoj osobi dolazak u UK s namjerom eksploatacije te osobe, kako na teritoriji kraljevstva tako i van nje. Takoe se obrauju sluajevi kada se od rtve zahtjeva da uini neto to bi za posledicu moglo imati krenje odredaba Zakona o transplataciji ljudskih organa. Takoe je promenjen Zakon koji regulie seksualne delikte, gdje je kada je rije o dejoj pornografiji povisila donja granica djetinjstva sa 16. na 18. godina. Izvrena je izmjena Zakona o zatiti djece, te su tako i nepristojne fotografije djeaka i djevojica od 16 i 17. godina inkrimisane. 1.3.4.vedska vedska je specifina po tome to je donela poseban zakon protiv trgovine djecom, ali je taj zakon inkorporisan i Kazneni Zakonik, 2002. godine na taj nain to je problematika trgovine djecom u cilju seksualne eksploatacije postao sastavni dio Krivinog zakonika u poglavlju kojim se reguliu krivina djela protiv slobode i mira. vedski zakonodavac je predvideo dva oblika krivinog djela : kada se jedna osoba u cilju seksualne eksploatacije transportuje iz vedske u neku drugu zemlju i kada se jedna osoba u cilju seksualne eksploatacije transportuje iz neke druge drave u vedsku. Zakonodavac upotrebljava iste termine kao i u drugim evropskim zakonima: prinuda, prevara, prevoz, skrivanje, smjetaj, itd, stim kada su u pitanju rtve mlae od 18. godina nije potrebno da bude rjei o prevari ili prinudi.Posebno se kanjava za pokuaj, pripremne radnje, udruivanje radi vrenja krivinog djela, kao i za neprijavljivanje ovih aktivnosti. Propisana je zatvorska kazna od 2 do 10 godina zatvora.1.3.5.Rumunija Rumunija je posebno interesantna jer predstavlja zemlju iz koje je u predhodnom periodu veliki broj ljudi ilegalno migrirao u zemlje Zapadne Evrope, to ih je inilo rizinom grupom kada se govori o trgovini djecom. Zbog toga je Rumunski parlament 2001. godine usvojio Zakon o prevenciji i borbi protiv trgovine djecom, u kojem je osim prevencije i borbe protiv ovog oblika kriminala regulie i pitanje zatite i pomoi rtvama trgovine ljudi. Rumunski zakonodavac je za osnovni oblik krivinog djela predvideo kaznu zatvora od 3 do 12 godina a za kvalifikovani oblik 5 do 15 godina a za najtei oblik u kome je dolo do smrti rtve od 15 do 25. godina. Takoe je predvieno i da se uinilac kazni za djelo prema maloljetnicima kaznom od 7 do 18. godina. Ako je djelo izvreno u grupi uinioc e dobiti jo dvije dodatne godine zatvora a sva imovina steena vrenjem ovog krivinog djela bie oduzeta. 1.3.7. Njemaka Zakonom iz 1998. godine predvieno je da djelo ini onaj koji radi sticanja materijalne koristi navodi druga lica da otponu sa bavljenjem prostitucije, zadrava ga u bavljenju prostitucijom, iskoriavajui neku bespomonost tog lica. Kazna predviena za ovo djelo je do 5 godina zatvora, a za tei oblik i ako je rtva mlaa od 21 godine predviena je kazna od 6 mjeseci do 10 . godina zatvora.Posebno djelo je predvieno lanom 236-trgovina djecom, gdje se izvrilac djela koji se profesionalno bavi trgovinom radi sticanja materijalne koristi ili je lan organizovane grupe moe kazniti zatvorom od 6 mjeseci do 10. godina. 1.3.8. Ruska Federacija Izmjenama Krivinog Zakona iz 2004. godine, Rusija je oblast trgovine djecom jae i preciznije definisala a zapreene kazne su pootrene. Novim Krivinim zakonom Rusija je inkriminisala: iskoriavanje ropskog rada i trgovinu djecom. Inkrimisane radnje trgovine djecom su preuzete iz meunarodnih konvencija, osnovni oblik djela sankcionisan je do 5. godina zatvora, za tei oblik kada je radnja izvrena prema dvije ili vie osoba, kada je izvrena zloupotrebom slubenog poloaja, prema maloljetnim licima, kada su rtve prebaene preko dravne granice i tada je zapreena kazna od 3 do 10. godina, a za najtei oblik kada je nastupila smrt rtve od 8 do 15. godina. 1.3.9. Bosna i Hercegovina BiH je specifina drava po krivino-pravnom sistemu koji je tamo na snazi. Rije je o Krivinom zakonu BiH, Krivinom zakonu Federacije BiH, Krivinom zakonu Republike Srpske, Krivinom zakonu distrikta Brko. Iako imaju vie razliitih zakona svi oni inkriminiu oblike trgovine djecom. Tako KZ BiH u lanu 185, inkriminie zasnivanje ropskog odnosa i prevoz u ropskom odnosu, u lanu 186, inkriminie trgovinu djecom a u lanu 187, inkriminie Meunarodno vrbovanje radi prostitucije a sve inkriminacije imaju kvalifikovani oblik ako se readi o maloletnim rtvama. Krivini zakon BiH u lanu 198 inkriminie Trgovinu djecom radi vrenja prostitucije, stim to se odnosi na djelo izvreno na teritoriji Federacije a nema elemente inostranosti. Odredba lanu 199, Iskoriavanje djece i maloljetnih lica za pornografiju, kao i lan 200. Proizvodnja i prikazivanje deje pornografije, gdje je kvalifokovani oblik ako se radi o djeci ispod 16 godina i ako je pornografski materijal distribuiran putem interneta.

2. TRGOVINA DJECOM KROZ ISTORIJUOd ''prognanstva iz raja'', ovjek je morao da sebi i potomstvu obezbjedi sredstva za opstanak, dom i hranu. Eksploatacijom prirodnih izvora hrane zadovoljavan je minimum egzistencijalnih potreba. Poveanjem broja pripadnika prvobitnih drutvenih grupa poveana je i potreba za eksploatacijom prirodnih resursa kojih je bivalo sve manje. Nedostatak hrane i poriv za opstanak doveli su do krvavih sukoba izmeu razliitih drutvenih grupa, masovne migracije, netanak mnogih naroda i civilizacija, kao i razvitak drutva: kroz agrikulturu, industrijsku, uslunu i tehnotroninu revoluciju teilo se lakem obezbjeenju sredstava za egzistenciju i lagodnijem ivotu. Zadovoljavanjem nagona za samoodranjem dolazi i do izvjesnih devijacija u smislu korienja eksploatacije tue radne snage i tuih sredstava za ivot. Na ovom mehanizmu poivalo je ropstvo kao oblik drutvenog odnosa izmeu monih sa jedne strane i slabijih sa druge strane. Robovlasnito kao drutveno ekonomska formacija predstavlja jedan od stadijuma u razvoju ljudskog drutva koje savremeno ovjeanstvo svrstava u kategoriju izrabljivakih i surovih sistema. Iako je kroz ovaj stadijum drutvo prolo pre mnogo vijekova pojedini njegovi elementi mogu se uoiti i u savremenoj istoriji ooveanstva u obliku trgovine djecom i raznih vidova i oblika eksploatacije rtvama trgovine.

2.1. Istorijski razvoj trgovine djecomTrgovina djecom kao drutvena pojava pojavila se jako davno, poznavala su je ak varvarska plemena. Do ekspanzije trgovine robljem dolazi u antikim robovlasnikim dravama, ija je privreda zavisila od fizikog rada robova. Jedan od zajednikih odlika svih tih drava ( Egipat, Vavilonija, Asirija, Persija, Grka) bio je drutveni poloaj robova, koji su smatrani ''orue koje govori''. Gospodar je imao apsolutno pravo nad robom, mogao je da ga izrabljuje, tjelesno kanjava, osakati, ubije. Robovi su korieni za obavljanje najteih poslova ( veslai na brodu, rudari, poljoprivrednici, kuna posluga a robinje su korienje i za zadovoljavanje seksualnih potreba robovlasnika). Najstariji zakonici, kao to je sumerskog vladara Ur Nane, poznat kao Hamurabijev zakonik odreuje tipove ropstva : robovi po roenju, robovi koji su postali kao vojnici poraenih armija i duniki robovi. Iako se sistem ropstva u starogrkim dravama i antikom Rimu smatraju najrazvijenijim oblicima, izvori poput ostataka Solonovog zakonodavstva u Atini dozvoljavao je robu da izrazi svoje nezadovoljstvo bekstvom u Tezejev hram i da tako trai zamjenu gospodara. Sa druge strane u Sparti robovi su bili u totalno potinjenom poloaju, mnogi su proganjani a najvieniji su ubijani, to je predstavljalo spartansku preventivnu mjeru protiv pobuna. .

Postojalo je vie naina za dobijanje robova. Slobodni ljudi su zbog dugova ili bijede prodavali sebe ili svoju porodicu u ropstvo. Veina ratnih zarobljenika je nakon osvajakih pohoda postalo roblje. Rimski pohodi na Balkansko poluostrvo su rezultirali masovnim porobljavanjem domorodakog stanovnitva. Trajanovi daki pohodi su bili izuzetno svirepi, a njihov cilj je bio sakupljanje dakog zlata i hvatanje robova .

Bili su zastupljeni i drugi oblici eksploatacije. Seksualna eksploatacija je pored radne zauzimala centralno mjesto u eksploatacija djece robova. Gospodar je robinju koristio za zadovoljavanje svojih seksualnih prohtjeva i robinju je smjetao u lini harem ili je mogla biti dostupna irem krugu ljudi smjetanjem u javnu kuu. Prostitucija je postojala jo kod primitivnih naroda. Mada organitovani oblik dobijaju u staroj Grkoj gdje su organizovane javne kue dikterione, u kojoj su sluile dravne robinje - dikterijade, koje su bile na usluzi svakom posetiocu srednjoj klasi, dok za viu - imuniju klasu su postojale sviraice frula, a najvii status su uivale drugarice - hetere koje su bile obrazovane i lijepe i bile su dostupne samo najimunijim graanima Atine. U Rimu je takoe postojala organizovana prostitucija..

Seksualna eksploatacija u ropstvu svoju ekspanziju doivljava za vrijeme ratova i oruanih sukoba. Za vreme Drugog svjetskog rata, Nemci i Japanci su oterali milione ena u bordele. Ovo pitanje nije bilo pokrenuto ni za vreme Nirnberkog procesa za ratne zloine a ni kasnije. Japanski sudovi su odbili albe ena-rtava poznatih kao ene za utjehu, koje su bile prisiljene da rade kao seksualni robovi japanskim vojnim oficirima.

Pored mukaraca i ena i djeca su bila rtve trgovine djecom. Pojedinci koji iz razliitog razloga nisu mogli imati poroda, odvajkada nastoje da to isprave na razliite naine, kupovinom djece, otmicom, nasilnim odvoenjem tue djece da bi se vaspitala u duhu i tradiciji otmiara.

Trgovina robljem je ukinta 1833. godine u Britanskoj koloniji Indiji. Zabranu trgovine ubrzo su prihvatile Francuska 1848. godine, panija i Portugalija, u SAD 1864 a u Brazilu tek 1888. godine. Trgovina bijelim robljem kao kriminalni akt datira od 19. vijeka, nakon zabrane trgovine robovima a pojavila se zbog velike oskudice enama/ djece bijele rase u Americi, Australiji i Novom Zelandu. Postojala je mogunost dobre zarade na socijalnoj bijedi ena, koje su privlaene primamljivim priama o boljem ivotu, a zavravale su javnim kuama. Prvi put je trgovina bijelim robljem zabranjena Konvencijama drutva naroda od 18.05.1904. i 04.05.1910. godine i odnosila se na maloljetna enska lica, da bi od 1921. i 1933. godine dopunjene sa zabranom za sve osobe bez obzira na pol i boju koe.

2.2. Istorijski razvoj trgovine djecom na podruju nae zemljeRopstvo i trgovina robljem bili su rasprostranjeni i u Srpskoj srednjovijekovnoj dravi. Posedovanje, prodaja i oslobaanje robova pominju se jo u Zakoniku cara Stefana i u dalmatinskim gradskim statutima 15. vijeka. Prilikom doseljavanja Srba i Slovena na balkansko poluostrvo, jedan dio starosjedeoca je pao u ropstvo. Robovi su prodavani i poklanjani. Zakon srpskog kralja Stefana Prvovenanog sa natpisa u ii (iz 1220. godine) dozvoljava muu da moe prodati svoju enu ako je zatekne u preljubi ili bludnienju, pod uslovom da ne poseduje svoje imanje. A po Zakoniku cara Stefana Duana, koji regulie poloaj robova, navodi se da '' otroka su batina vena'' to bi u interpretaciji znailo da su trajna privatna svojina. Poznato je da je i sama crkva privremeno pribegavala otkupu robova tj. suanja iz tamnice, kao humanoj mjeri, ime je sam sticala jeftinu radnu snagu.

Roblje je prodavano najvie u Beogradu, Kotoru i Dubrovniku. Zakonik cara Stefana Duana Silnog jedino je zabranjivao prodaju hriana kao robova nevjernicima.

Beograd je bio poznat kao najvee trite robljem, jo u 3. vijeku p.n.e. kada su se Kelti vraali sa svojih osvajakih pohoda po Makedoniji i Grkoj dovodili su sa sobom veliki broj robova. Rimljani koji su osvojili Beograd (Singidunum) takoe su imali svoje trite robljem. Tada je Beograd bio glavno steite na Balkanu. Interesantan je i sam in kupovine robova: robovi su svi zajedno (mukarci, ene i djeca) izlagani kupcima, na zahtjev kupca robovi su morali da tre, skau, svlae odeu kako bi kupac mogao da se uvjeri da je zdrav, a ako bi neki rob odbio da to uini bio bi bievan za primjer ostalima. Iz krajeva pod Otomanskom vlau svake pete godine (do 1656. godine) je sistemom danka u krvi oduzimano mnotvo hrianske muke djece, koja su posebnim sistemom vaspitanja vaspitavana u duhu muhamedanstva, vjernosti sultanu. Trgovina robljem je na naem prostoru polako iezavala i netala tek kada su Turci proterani iz Beograda.

3. TRGOVINA DJECOM KAO VID UGROAVANJA PRAVA DJETETA 3.1. Trgovina djecom kroz istoriju Trgovina djecom i mladim se moe definisati kao kriminalna manipulacija djecom u svrhu njihovog regrutovanja, transporta i iskoritavanja za prisilni rad, prostituciju, prosijaenje, trgovinu ljudskim organima i sline kriminalne radnje od strane trgovaca djecom i onih koji im pruaju podrku.

Trgovina djecom je u meunarodnim okvirima priznata kao krivino djelo. Uprkos tome, to je postala industrija koja donosi desetine miliona dolara i zahvatila je cijeli svijet. Iako je posljednje istraivanje UNHCR-a i Norveke nevladine organizacija "Spasimo djecu" pokazalo da je najmlaa poznata rtva trgovine djecom u BiH imala deset godina, policijski izvori tvrde da nema nikakvih ozbiljnijih istraga o trgovini djecom ili njihovom iskoritavanju. Kada je jedna sarajevska majka na roditeljskom sastanku u koli svog desetogodinjeg djeteta iznijela podatak da je najmlaa rtva trgovine djecom vrnjakinja njene kerke, roditelji su njenu izjavu prokomentarisali kao "pretjerivanje". Svoje komentarisanje su nastavili izlaganjima u kojima su tvrdili da se to njihovoj djeci ne moe desiti, jer oni "pohaaju vjeronauku", "imaju dobru uiteljicu" ili su "lijepo vaspitani". "Ono to istraivanje meu ogranienim brojem anketiranih na osam lokacija u BiH pokazuje jeste zabrinjavajua mjeavina naivnosti i stereotipa koji mogu ozbiljno uticati na uspjenost borbe protiv trgovine djecom ", pie u izvjetaju UNHCR-a. Ispitani ak mahom odgovaraju da su djevojice same krive za sve to im se dogaa i pitaju se "ko im je kriv to u 13. ili 14. godini izgledaju kao da im je 19". Djecom se, prema nalazima istraivanja, trguje uglavnom zbog seksualnog izrabljivanja ili zbog prisilnog rada koji najee podrazumijeva prosjaenje na ulici. Prema podacima iz policije i nevladinih organizacija kroz BiH je u periodu od 1999. do 2003. godine prolo izmeu 160 i 110 djece kojima je trgovano zbog seksualnog izrabljivanja. Izuzev najmlae desetogodinje rtve trgovine, rije je uglavnom o djeci starijoj od 14 godina i veinom djevojicama.

Potencijalne rtve trgovine djecom:

Djevojice koje nemaju oba roditelja ili su im roditelji razvedeni

Djevojice iz porodica u kojima je jedno od roditelja alkoholiar i u kojima ima nasilja

Djevojice koje potiu iz siromanih seoskih porodica

Zgodne djevojice koje sanjaju da postanu manekenke, glumice ili pjevaice

Djevojice koje misle da ih njihovi roditelji dovoljno ne razumiju i sputavaju

Djevojice koje se drogiraju

Ovo su samo najei primjeri potencijalnih rtava a nikako jedini. rtve mogu biti i sve druge djevojice, pa ak i djeaci, ukoliko osobi koja regrutuje zapadnu za oko.

Trgovina djecom predstavlja veoma opasan oblik kriminaliteta koji se izdvaja nizom svojih specifinosti u odnosu na ostale oblike trgovine ljudskim biima, i obuhvata:

trgovinu djecom radi seksualne eksploatacije, djeije pornografije i pedofilije, trgovinu djecom radi eksploatacije rada, trgovinu djecom radi prosjaenja, trgovinu djecom radi vrenja krivinih djela, trgovinu neorenom djecom ili tek roenim bebama radi usvojenja, trgovinu djecom radi sklapanja braka, trgovinu djecom radi uestvovanja u oruanim sukobima.Prema raspoloivim podacima, od razliitih vidova trgovine djecom na teritoriji BiH pojavljuju se: trgovina djecom u cilju seksualne eksploatacije

trgovina djecom u cilju prosjaenja i radne eksploatacije

trgovina djecom radi prinudnog braka Prema rezultatima istraivanja najznaajniji faktori koji doprinose pojavi trgovine djecom u BiH su:

geografski poloaj BiH ekonomski faktori, posebno siromatvo i nezaposlenost u zemljama porijekla i u samoj BiH otvaranje granica Istone Evrope poslije zavretka hladnog rata, ali i otvaranje BiH prema svijetu

mitovi o Zapadu koji postoje u BiH i drugim istonoevropskim zemljama

migracije izazvane ratom u regionu i ire (Avganistan, Irak)

militarizacija regiona i sa njom povezana ekspanzija prostitucije

marginalizovanost pojedinih drutvenih grupa poput Roma, djece sa invaliditetom, djece bez roditeljskog staranja i sl.

seksualno nasilje, nasilje u porodici i narueni porodini odnosi u irem smislu

dezorijentisanost mladih i opta nesigurnost izazvana tranzicijom

rasprostranjenost korupcije i nedovoljno definisane granice izmeu dozvoljenog i nedozvoljenog

siva ekonomija.

Kriminalizacija trgovine djecom i srodnih krivinih djela samo je jedan od preduslova uspjene borbe protiv ovog oblika organizovanog kriminaliteta. Za efikasno krivino gonjenje uinilaca neophodno je obezbjediti odgovarajuu zatitu rtava i svjedoka prije, tokom i nakon krivinog postupka. U tom smislu, Zakon o krivinom postupku sadri niz odredaba koje su od znaaja kako za zatitu oteenih-svjedoka, tako i za otkrivanje i dokazivanje krivinog djela trgovine djecom kojima moe da se sprijei sekundarna viktimizacija rtava. Tako se, na primjer, posebna zatita svedocima i oteenima moe pruiti na osnovu odredbe lana 109. Zakona o krivinom postupku. Po ovom lanu sud je duan da zatiti svjedoka i oteenog od uvrede, pretnje i svakog drugog napada, odnosno na predlog istranog sudije ili predsjednika vijea, predsednik suda ili dravni tuilac moe zahtijevati od policije da se preduzmu posebne mjere zatite svjedoka i oteenog. Odnosno, po lanu 504. istog Zakona koji predvia odredbe za krivina djela iz oblasti organizovanog kriminala, dravni tuilac moe odrediti da se odreenom svjedoku, svjedoku saradniku i lanovima njihove ue porodice obezbjedi posebna zatita. Od 1.1.2006. godine stupa na snagu Zakon o programu zatite uesnika u krivinom postupku kojim se blie ureuju uslovi i postupak za pruanje zatite i pomoi uesnicima u krivinom postupku i njima bliskim licima, koji su usljed davanja iskaza ili obavjetenja znaajnih za dokazivanje u krivinom postupku izloeni opasnosti po ivot, zdravlje, fiziki integritet, slobodu ili imovinu. Napred navedeni zakon moe se primjeniti i za rtve trgovine djecom. Program zatite se sprovodi ako su uesnici u krivinom postupku i bliska lica usljed davanja iskaza ili obavjetenja znaajnih za dokazivanje u krivinom postupku izloena opasnosti po ivot, zdravlje, fiziki integritet, slobodu ili imovinu, a bez tog iskaza ili obavetenja bilo bi znatno oteano ili nemogue dokazivanje u krivinim postupcima za krivina djela.

Zakonikom o krivinom postupku stvorene su zakonske pretpostavke za proaktivni pristup u borbi protiv trgovine djecom. Ovakav pristup, koji je ve poeo da se primenjuje, vie se zasniva na prikupljenim dokazima dobijenim specijalnim istranim tehnikama, a manje na iskazu rtve. BiH tei ka proaktivnom pristupu u suzbijanju trgovine djecom, ime se smanjuje sekundarna viktimizacija rtava. Primjenom ovakvog pristupa u velikoj mjeri se moe izbei mogunost ponovne viktimizacije rtava prilikom sudske procedure i unakrsnog ispitivanja od strane branilaca okrivljenih. U cilju zatite prava i interesa rtava, BiH je potpisala Izjavu o obavezama na Ministarskom forumu Pakta stabilnosti odranog u Tirani 2002. Poptisivanjem ove izjave Ministarstvo unutranjih poslova BiH obavezalo se da e legalizovati status i garantovati produetak boravka stranim dravljnima rtvama trgovine djecom do zavretka njihovog oporavka, a u cilju obezbjeivanja njihovog svjedoenja protiv trgovaca djecom, i time efikasnijeg prekidanja mree ovog vida organizovanog kriminala.

Imajui u vidu pomenute standarde zatite rtava trgovine djecom, kao i meunarodne obaveze nae zemlje, 2004 godine ministar unutranjih poslova BiH je doneo Instrukciju o uslovima odobrenja privremenog boravka stranim dravljanima rtvama trgovine djecom. Prema ovoj Instrukciji, organ unutranjih poslova, nadlean prema mjestu boravka rtava, moe odobriti privremni boravak iz humanitarnih razloga stranim dravljanima za koje Sluba za koordinaciju zatite rtava trgovine djecom procjeni da im treba pruiti zatitu i tretman kao rtvama trgovine djecom.

rtvi trgovine djecom moe se odobriti privremeni boravak iz humanitarnih razloga u trajanju od: 3 mjeseca, u cilju pruanja zatite i pomoi u oporavku i povratku u zemlju porijekla ili prethodnog prebivalita; 6 mjeseci ukoliko sarauje sa organima vlasti u otkrivanju krivinih djela i izvrilaca; jedne godine ukoliko aktivno uestvuje u sudskom postupku kao svjedok ili oteeni, kao i u sluaju kada to zahtijevaju razlozi njene line bezbjednosti.

Ukoliko je rtva trgovine djecom ula u zemlju na nedozvoljen nain ili boravi na nezakonit nain, nadleni organ je duan prije pokretanja postupka da utvrdi injenice i okolnosti koje iskljuuju ili umanjuju krivinu ili prekrajnu odgovornost rtava trgovine djecom (utvrivanje elemenata sile, pretnje i prinude, odnosno krajnje nude ili nune odbrane).3.2. Savremeni oblici trgovine djecomTrgovina djecom je, kao je reeno, takoe definisana u lanu 3 Protokola za prevenciju, suzbijanje i kanjavanje trgovine djecom, posebno enama i djecom. Ipak, treba ponoviti, da je pristanak djeteta rtve na namjeravanu eksploataciju irelevantan ak i kada nije upotrebljeno nijedno od sredstava kao to su sila, prinuda, otmica, prevara, zloupotreba moi ili postupci preduzeti, dok je djete u stanju ranjivosti ili je pod kontrolom druge osobe. Djete rtva trgovine je svaka osoba u dobu ispod 18 godina ivota.Trgovina djecom je veoma opasan oblik kriminaliteta koji se izdvaja nizom svojih specifinosti u odnosu na ostale oblike trgovine ljudskim biima, i obuhvata: trgovinu djecom radi seksualne eksploatacije, deje pornografije i pedofilije; trgovinu djecom radi eksploatacije rada; trgovinu djecom radi prosjaenja; trgovinu djecom radi vrenja krivinih djela; trgovinu neroenom djecom ili tek roenim bebama radi usvojenja; trgovinu djecom radi sklapanja braka; i trgovinu djecom radi uestvovanja u oruanim sukobima. Rije je o tekom obliku kriminaliteta ije su rtve djeca, kao najosetljiviji dio populacije, ali istovremeno i najnevinije rtve. Trgovina djecom je jo prikrivenija nego to je to sluaj sa ostalim oblicima trgovine ljudskim biima. Tamna brojka u ovoj oblasti je jo vea nego kod drugih oblika trgovine, tako da je veoma teko doi do realnih podataka o stvarnom obimu i rasprostranjenosti ove pojave.

Kriterijum za klasifikaciju vidova i oblika trgovine djecom u ovom sluaju je vid odnosno oblik eksploatacije rtava. Ova klasifikacija nema naunu opravdanost ali se navodi zbog lakeg razumjevanja odreenih kategorija koje se svakodnevno pominju u praksi subjekata bezbjednosti. Prema vidovima vidovima eksploatacije rtava, svi vidovi trgovine djecom mogu se klasifikovati :3.2.1. Seksualna eksploatacija Predstavlja vid eksploatacije rtava trgovine djecom pri emu se eksploatie tijelo, odnosno polni i seksualni identitet i integritet rtava. Oblici seksualne eksploatacije rtava su mnogobrojni i ovaj vid, pored vida radne eksploatacije, u praksi je najizraeniji. Oblici u okviru vida seksualne eksploatacije mogu biti :

seksualno ropstvo u nekomercijalne svrhe je seksualna eksploatacija rtava trgovine djecom od strane lica koje ih je ''kupilo'' radi zadovoljenja njegovih linih ili seksualnih prohtjeva njemu bliskog lica. U ovom sluaju rtva je izloena masovnom eksploatisanju ali nema ostvarivanja nikakvih protivpravnih prihoda. seksualno ropstvo u komercijalne svrhe je masovna eksploatacija tijela (polnog i seksualnog integriteta i identiteta) rtava trgovine djecom, radi zadovoljenja seksualnih prohtjeva neodreenog broja ''vlasniku'' poznatih i nepoznatih lica, od kojih vlasnik stie protivpravnu imovinsku korist. U praksi subjekata bezbjednosti ovaj vid naziva ''seks industrija''. Iako je argonski ovaj naziv ima smisla jer se radi o dobro organizovanoj kriminalnoj mrei koja obavlja vie kriminalnih biznisa i stie enormne zarade. Konkretni pojavni oblici su :

1) prostitucija (djeija), je svakako najzastupljeniji pojavni oblik eksploatacije rtava trgovine djecom. Tradicionalno shvatanje prostitucije kao delikta bez rtve nema opravdanja jer je u svakom njenom konkretnom obliku povreeno ili ugroeno neko dobro ili interes. Prostitucija se mora shvatiti kao korienje tijela ovjeka kao robe koja se kupuje, prodaje, mjenja a ukljuuje povremjenu prostituciju, ulinu prostituciju, bordele-javne kue, vojniku prostituciju, pornografiju, seks turizam. Javne kue su obino dio neke kriminalne organizacije, najee kriminalnih sindikata. Takoe i ''agencije za poslovnu pratnju'' predstavljaju leglo organizovane prostitucije. Ova klasifikacija je veoma bitna jer se seksualno eksploatisanje rtava trgovine djecom uvijek odvija kroz organizovanu prostituciju. Organizovana je ona prostitucija u kojoj izmeu prostitutke i klijenta postoji posrednik. Organizovana deja prostitucija (pedofilija) podrazumjeva korienje djece u seksualnim aktivnostima za novanu ili bilo koju drugu nadoknadu. To je oblik eksploatacije djece, rtava trgovine djecom, za potrebe deje prostitucije.

2) pornografija (snimanje pornografskih filmova, izvoenje porno predstava), predstavlja oblik seksualne eksploatacije rtava trgovine djecom pri emu se seksualne aktivnosti koje se preduzimaju nad rtvom biljee u audio-vizuelnom obliku, koji se kasnije reprodukuje, umnoava i ini dostupnim irem krugu ljudi. Prodajom materijala sa pornografskim sadrajem moe se ostvariti enormna zarada, kao i reklamiranjem posredstvom interneta objekata gdje se mogu ''kupiti'' usluge prikazane u zapisima. Pornografski zapisi mogu se koristiti kao sredstvo za dranje u pokornosti rtava trgovine djecom, ucjenom da e se objaviti i kompromitovati rtvu. Ali ti zapisi imaju i svoje mane, to su materijalni dokazi koji se mogu koristiti u krivinom postupku protiv pripadnika organizovanih kriminalnih grupa. Deja pornografija je bilo kakvo predstavljanje, bilo kojim sredstvom, djeteta u stvarnoj ili simuliranoj eksplicitnoj seksualnoj aktivnosti ili bilo kakvo predstavljanje djjelova tijela. Ovaj vid seksualne eksploatacije je najee zastupljen u obliku proizvodnje i distribucije video zapisa, ijoj ekspanziji je najvie doprineo Internet.

Kao rtve najee se javljaju djeca romske, albanske i crnake populacije. Trgovina maloljetnim devojkama iz istonoevropskih zemalja (Moldavije, Ukrajine, Rusije, Rumunije i Bugarske), koje su ukljuene u meunarodne lance trgovine, na putu ka zemljama Zapadne Evrope ili ka Kosmetu i Bosni gdje se, u navedenim zemljama tranzita, podvrgavaju seksualnoj eksploataciji u duem periodu. Trgovina djecom radi seksualne eksploatacije obuhvata tri glavne faze: namamljivanje; transport, odnosno transfer; i razne oblike eksploatacije/viktimizacije kojima su djeca izloena. Najeih naini namamljivanja djece rtava trgovine radi seksualne eksploatacije jesu: prodaja od strane roditelja, roaka ili predstavnika romske zajednice; kidnapovanje; ponude posla u inostranstvu i u zemlji; prevare u vezi sa radom za tzv. modne kue, raznim izborima za mis i slino. Kada je u pitanju trgovina djecom, najei oblik namamljivanja jeste prodaja od strane roditelja, koja je posebno karakteristina za romsku populaciju, o ijem obimu i rasprostranjenosti se ne moe pouzdano govoriti jer je teko doi realnih podataka, s obzirom na to da je romska zajednica veoma zatvorena, a prodaja djece se esto objanjava kulturolokim obelejima. Jedan od veoma estih naina namamljivanja, posebno kada su u pitanju starije maloljetnice, svakako su i prevare u vezi sa navodno legalnim poslom u inostranstvu, ili unutar zemlje. Postoje i saznanja o jednom specifinom obliku namamljivanja mladih devojaka u trgovinu radi seksualne eksploatacije, i to prevarama u vezi sa raznim takmienjima, odnosno izborima za mis, na koje se mogu prijaviti i djevojice uzrasta od 13 do 15 godina, iza kojih se ponekad krije trgovina djecom radi seksualne eksploatacije

Pri trgovini radi seksualne eksploatacije, transport, odnosno transfer djece rtava se, uglavnom odvija kao i transport ena, po unapred utvrenim i razraenim kanalima. Pri tom se koriste ilegalni naini prelaska granice, sa falsifikovanim pasoima, zatim prelasci sa odraslim licima koja takoe imaju falsifikovane isprave u vezi sa srodstvom sa djecom. Djeca se preko granice najee prevoze, kao slijepi putnici u vozovima, kamionima, u kartonskim kutijama, vjeto kamuflirana raznom garderobom ili prekrivaima. esto se za djecu koja su ukljuena u trgovinu koriste falsifikovana dokumenta.Oblici eksploatacije tj. viktimizacije djece rtava su, najee fiziko zlostavljanje i zastraivanje, ali i seksualno zlostavljanje i ucjena, ime se posebno starije maloljetnice dre u strahu da e, ukoliko se pobune ili pobegnu, sve biti reeno njihovim roditeljima. Ucjena je najei oblik eksploatacije maloljetnica ukljuenih u trgovinu radi seksualne eksploatacije ili u prisilnu prostituciju. U kuama u kojima su smjetene, devojice rtve trgovine radi seksualne eksploatacije esto su surovo maltretirane i poniavane.

Najei oblik trgovine djecom karakteristian za Srbiju jeste trgovina djecom radi seksualne eksploatacije. BiH se, kada je u pitanju ovaj oblik trgovine djecom, pojavljuje kao zemlja porijekla, ali i zemlja tranzita ili bolje reeno privremene destinacije rtava (transnacionalna trgovina djecom).

Djeca iz BiH se prodaju u zemlje zapadne Evrope (najee u Italiju i Francusku), ali i na Kosovo, koje se i kada je u pitanju trgovina djecom izdvaja kao znaajna taka destinacije. Osim toga, djecom iz Srbije se veoma esto trguje i unutar teritorije, odnosno u granicama Srbije (unutranja trgovina djecom).

Kada je u pitanju trgovina djecom iz BiH u druge zemlje, ovdje se najee pojavljuju djeca romske nacionalnosti, dok je trgovina radi seksualne eksploatacije unutar granica BiH vie karakteristina za djevojice neromske nacionalnosti. BiH se, prema rezultatima istraivanja, esto pojavljuje i kao zemlja tranzita, tanije privremene destinacije, maloljetnim djevojkama iz istonoevropskih zemalja (Moldavije, Ukrajine, Rusije, Rumunije i Bugarske), kada su one praktino ukljuene u meunarodne lance trgovine enama koje se iz navedenih zemalja kreu ka zemljama zapadne Evrope ili ka Kosovu ili Bosni, pa na teritoriji Srbije bivaju seksualno eksploatisane i po nekoliko mjeseci.3.2.2. Radna eksploatacija Predstavlja vid eksploatacije rtvava trgovine djecom, pri emu je rtva radno eksploatisana a za rad nedovoljno plaena ili uopte nije plaena. Prinudni rad je svaki rad ili usluga koja se zahteva od jednog lica pod pretnjom ma koje kazne i za koje se to lice nije dobrovoljno prijavilo. Odnosno, pod radnom eksploatacijom se podrazumjeva krenje standarda koji se odnose na uslove rada, zaradu, zdravstveno osiguranje i bezbjednost onih koji rade . Predmet eksploatacije rtava je njihova radna snaga. Mogunosti korienja tue radne snage su izuzetno iroke, te se ovaj vid eksploatacije, pored vida seksualne eksploatacije, u praksi najzastupljeniji. Ovaj vid eksploatacije moe imati vie razliitih oblika: eksploatacija u poljoprivrednom sektoru - je oblik eksploatacije koji ima istorijski dugu tradiciju. Svoju ekspanziju ovaj oblik eksploatacije dostie u robovlasnitvu i feudalizmu. Dananji oblici su isto tako surovi. Tipian primjer je uoljiv na plantaama maka u zemljama Evroazije, u najsurovijim uslovima, na vrelom suncu, za minimalne ili bez ikakvih prihoda, ene i djeca rade u proizvodnji narkotikih sredstava koji se kasnije distribuiraju po cijelom svetu.

eksploatacija u industrijskom sektoru - je svoju ekspanziju doivela u kapitalizmu. Princip ovog oblika eksploatacije (dugo radno vrijeme, loi uslovi rada, minimalna primanja, loa ili nikakva socijalna politika...) preneseni su i primenjuju se u njihovom savremenom modalitetu. Primjer ovog oblika moe se uoiti u najteim granama industrije, kao to je rad u eljezarama i topionicama, rad u rudnicima podzemnih kopova isl. Osim toga, izraena je upotreba djece u nekim zanatskim radionicama.

eksploatacija u uslunom sektoru - je pored rada u domainstvu najrazvijeniji oblik radne eksploatacije rtava trgovine djecom. Sektori turizma, ugostiteljstva i zabave zbog potreba za jeftinom radnom snagom pruaju velike mogunosti za zloupotrebu lica koja se nalaze u ropskom poloaju. Primjer ovog oblika je rad u restoranima, kafe barovima, salonima zabave, striptiz barovima u svojstvu zabavljaice, plesaice, kuvara, radnika za odravanje higijene.

eksploatacija u domainstvu - je oblik eksploatisanja lica izraen u svim drutveno-ekonomskim formacijama. Sluba posluge na dvoru, u vili, ili u kui bila je ne samo stvar prestia ve i simbol moi i znaaja poloaja njihovog gospdara u drutvenoj zajednici. Ovaj oblik ni danas nije zaobiao rtve trgovine djecom, pa tako rade kao bebisiterke, spremaice. Posebno ugroena kategorija rtava radno eksploatisanih u domainstvu su djeca, koja rade razne kune poslove i po 18 sati dnevno. U Francuskoj 20% djece rtava trgovine djecom eksploatiu na ovaj nain diplomate ili slubenici ambasada.

kombinovana radna eksploatacija - predstavlja vid eksploatacije rtava trgovine djecom u kojima se rtva radno eksploatie u vie sektora istovremeno.

Dosadanja istraivanja u svijetu i kod nas ukazuju na rasprostranjenu pojavu trgovine djecom radi prosjaenja. Rije je uglavnom o djeci romske nacionalnosti koja se prodaju van granica svoje zemlje, najee u Italiji, radi prisiljavanja na prosjaenje, ili neke druge oblike kriminala (depne krae i dr.). Pored romske djece, kao najee populacije, u trgovini djece radi prosjaenja, prisutna su i djeca albanske, rumunske, turske, pa i drugih nacionalnosti. Djecu najee prodaju roditelji, koji na taj nain pokuavaju da rijee prvenstveno svoje ekonomske probleme. Namamljivai su i kod trgovine djecom radi prosjaenja najee roditelji i roaci, kao i predstavnici odreene romske zajednice. Postoje podaci o tome da neke romske porodice svesno prikrivaju broj djece, odnosno, uopte ne prijavljuju da su roena, i onda ih prodaju. Transport djece kojima se trguje radi prosjaenja, slian je transferu djece s ciljem seksualne eksploatacije, i najee je ilegalan, sa falsifikovanim dokumentima, ili se djeca prebacuju kao slijepi putnici u vozovima, kamionima, putnikim automobilima i slino. Ako granicu prelaze van graninog prelaza, obino imaju vodia, ili prelaze sa falsifikovanim grupnim pasoima, kada se djeca tretiraju kao djeca trgovaca, to obino na granici niko ne kontrolie. Jedan broj djece prelazi granicu i legalno, poto se procedura oko usvajanja obavi na teritoriji BiH. Oblici eksploatacije kojima se najee kontroliu djeca ukljuena u trgovinu radi prosjaenja su fiziko kanjavanje, ali i neposedovanje dokumenata (ukoliko je rije o djeci koja su prodata u Italiji, to se esto deava), nepoznavanje jezika i nepostojanje svijesti kod djeteta da se nalazi u ulozi rtve.A koliko bi mogao biti unosan posao sa iskoritavanjem djece za prosjaenje, pokazuje izjava jednog od maliana sa ulice, koji kae da dnevno zaradi i do 70 KM. Izvjetaj je pokazao da je 70 KM maksimalna a tri do pet KM minimalna zarada djece koja prose. Djeca prosjaci ne vole razgovarati o tome ta rade i za koga. Kada ih pitate za ta e upotrijebiti novac koji sakupe, uglavnom se nasmijee i pobjegnu. Najtunije izgledaju zimi, promrzli i nemoni, dok vas mole za 50 feninga. Ima meu njima i maliana koji bez rijee sjede na cesti i gledaju u jednu taku, ekajui milostinju i onih koji nevjeto sviraju harmoniku zaklonjeni kartonskom kutijom od cipela na ijem dnu se naziru, uglavnom - bronzane kovanice.

Neki od njih, otkrili su da ih na prosjaenje tjeraju njihovi roditelji ili rodbina sa kojom ive. "Baka me tjera da prosim. Strano je ljuta na mene i tue me ako kui donesem manje od 30 KM", neki dan mi ree jedna djevojica kada sam je upitao. Jedan djeak je rekao da mu se u njegovoj porodici, koja ga tjera na prosjaenje, najvie svia kada mu, ponekad, roditelji sami kupe ili donesu neto da jede.

Smatraju da uglavnom prose Romi, jer "ne znaju da ive drugaije", a za sluajeve djece koju zovu "naa" ili "bijela" tvrde da rijetko prose i to samo kada moraju.

UNICEF kae da su milioni djece svake godine kupljeni, prodati ili oteti za robstvo. Organizacija za zatitu djece, Save the Children kae da je vie od 120 hiljada djevojica i mladih ena bilo prisiljeno da aktivno uestvuju u ratnim sukobima, najee u Africi. Nekima od njih je bilo samo osam godina.

Najvei dio trgovine djecom se odvija u Africi mada aktivisti kau da se to deava u cijelom svijetu. Ljudi koji zastupaju djeija prava kau da dobro organizovane kriminalne bande zloupotrebljavalju situaciju siromanih obitelji, nudei im beznaajne svote novaca za njihovu djecu. U skoro svim sluajevima djevojice zavre nekim vidom seksualne trgovine.3.2.3. Ilegalno usvojenje Ilegalno usvojenje se smatra svako ono usvojenje, tj. zasnivanje adoptivnog srodstva izmeu odraslih osoba i djece koji je izvren po proceduri i u