historija islamske filozofije - gazali

Download Historija Islamske Filozofije - Gazali

Post on 15-Jan-2016

66 views

Category:

Documents

11 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hi

TRANSCRIPT

  • HISTORIJA ISLAMSKEFILOZOFIJE

  • GAZALIBiografija

    Ebu Hamid Muhammed ibn Muhammed ibnMuhammed Gazali ubraja se mepu najpoznatije,najutjecajnije i najuglednije znanstvene linostiislamskog svijeta, a otud i poasni nadimci poputHod=etul-islam (dokaz islama), Zeynud-din (ukrasvjere) i Mud-eddid (reformator) (na osnovu predaje ukojoj se kae: U islamu se svakih sto godina pojavljujejedan reformator). Kroz ove nadimke ukazuje se nanjegovu ubnovu i preporod islamskih znanosti isklanjane na strau duha heleniziranosti.

  • Gazalijev utjecaj u svim islamskim znanostima -osobito filozofiji, tesavvufu i kelamu jeste veomadubok i neporeciv, lako ga, to se filozofije tie, mnogipoznaju po njegovoj knjizi tahafut al-falasifa(Nesuvislosti filozofa) njega se, i u pogledumetodologije i u pogledu sadraja, moe smatratijednim izgraenim i kreativnim filozofom. Veinusvojih filozofskih stavova i utjecaja izloio je u tri djela:al-Munqidh min al-dalal (Izbavljenje iz zablude -autobiografskom djelu u kojem se osobito bavi fazamasumnje i spoznaje), Maqasid al-falasifa (Ciljevifilozofa) - kratki prikaz peripatetike filozofije) iJahafut al-Falasifa (Nesuvislosti filozofa).

  • Gazali afijskog mezheba U pogledu fikhske kole, bio je sljedbenik afijskogmezheba, a to se kola kelama tie, bio je ozbiljan ifanati8an privr8enik aaritskog kelama. Tako8er,zagovarao je umjereni tesavvuf" skupa sapotivanjem erijatskih propisa. U politikom pogledu, drao se dominatnih stavovai medresa Nizamija, pa je stoga bio veoma aktivanprotiv ismailita. Gazalijeve pristalice i protivnici kazalisu dosta toga o Gazalijevoj li-nosti.

  • 1- Gazalijev ivotopis Ovaj veliki u,enjak islamskog svijeta ro,en je 450/1058

    godine u jednom od sela Tusa u Horasanu. Njegov otacbio je prosti radnik, zaljubljenik vjerskih znanosti,vjerskih skupova, predavanja i propovijedi.

    Zato se kae kako su Muhammed Gazali i njegov bratAhmed Gazali (uveni sufija) plod dova i Boijenaklonosti prema tom ovjeku.

    Prije smrti, otac je ovu dvojicu brae povjerio nastaranje sufijskom uenjaku Ebu Hamidu Ahmedu ibnMuhammedu Radekaniju, a kako bi se mogli obrazovati,bili su prisiljeni da rade.

    Nakon to je u Durdanu ovladao znanostimaknjisevnosti i vjere, Gazali je usio pred Ebu NasromIsmailijem te se kod njega upoznao sa ismailitskimidejama. Nakon izvjesnog vremena vratio se u Tus istupio na put tesavvufa.

  • Sa 20 godina Gazali se koluje u Niaburu Kad mu je bilo dvadesetak godina otputovao je uNiabur, ondanje sredite znanja i uenjaka, kako bise obrazovao kod Ebul-Malija D8uvejnija (umro 478.godine po Hidri). U Duvejnijevoj medresi posvetio seobrazovanju i nakon nekoliko godina postao jenajizvrsniji meu njegovim uenicima, a radilo se onajve=em aaritskom teozofu svoga vremena, pa seDpuvejni ponosio to ima takvoga paka i o njemu jegovorio: Gazali je more....."

  • Gazali ui sve o tesavufu u Niaburu Za vrijeme dok je bio u Niaburu, pridu,io se

    Farmizijevim (umro 477) muridima te nau_io tota oteorijskom i praktinom tesavvufu, no nije dosegaorazinu koju je oekivao. Svakako, posve je jasno da su seove dvije vrste teozofskih uenja - dogmatizamNizamije i tesavuf, u njemu sna,no sudarile, aposljedice toga vidjet _e se u budu_nosti.

    Nakon Duvejnijeve smrti, 478. godine po Hidri,dvadesetosmogodinji Gazali pribliSio se Nizamul-Mulku (veziru Melek-aha Selduka), koji bijae velikiljubitelj i mecena znanosti. Njegovi nausni skupovi,predavanja i rasprave otkrili su izvanrednost njegoveli?nosti, pa ga je 484., kada mu je bilo 34 godine,Nizamul-Mulk povjerio katedru odnosno profesorskomjesto na Nizamiji u Bagdadu.

  • Gazali se u Nizamiji suprostavla ismailitskom Al-Azharu Gazalijev uspjeh i njegov postanak sredinjom linosti

    kad je rijeo teozofskim predavanjima i raspravama, ito ba na medresi Nizamiji (koja je osnovana snamjerom uspostave dogmatskog jedinstva uislamskom svijetu i suprotstavljanja Al-Azharu u tadaismailitskom Egiptu), uinili su ga aaritskimmutekelimom prvog reda.

    %etiri godine kasnije, kada mu je bilo trideset i devetgodina, Gazali, nakon to je dosegao ovosvjetskepolo0aje i ovladao razli0itim znanostima, upada uduhovnu krizu i #itavu njegovo bi#e zahvata skepticizamprema svemu. Pojava te sumnje spada meu najvanijedijelove Gazalijevog ivota, one "najracionalnije inajfilozofskije.

  • Izgleda da se originalna Gazalijeva linost, istinski ipotpuno oblikovala upravo nakon ove skepse koja jebila rezultat metodoloki razli.itih znanosti koje jeizuavao tokom svoga obrazovanja, te je poeosumnjati u ispravnost svega onoga to je bio odlinonauio i to je vjeto predavao, jednom rijeju svihzvaninih vjerskih znanosti.

    Jedan od najvanijih razloga pojave ovog stanjasumnje jeste raznovrsnost pitanja koja je pokuavaopobiti. No, koliko god da (ovjek nastoji opovrgnutiodreeni stav, on u sebi - bez obzira na svugorljivost rasprave - stvara odreenu podsvjesnusklonost prema tim stavovima.

  • Pojava sumnje oblikuje kasnijeg Gazalija Onaj edni istine kae sam sebi: ova intenzivna bol

    trajala je nekih dva mjeseca, a dovela je dopribli8avanja sofistima. Tada se uhvatio u kotac sasamim sobom, dok, malo po malo, nije uspio - kakosam kake da s pomoki Boga Svevinjeg izbavi odove bolesti i uravnotei se, pa je u njemu zasjalosvjetlo sigurnog uvjerenja, svjetlo koje je Bogspustio u njegovo srce.

    Osnov njegovog osloba-anja od sumnje, krozanalitiko istraivanje, bili su stavovi onih koji tvrdeda su dosegnuli zbilju.

  • Gazali tragatelje za istinom dijeli u setiri razreda:1. Mutakelimi i njihova dogmatska promiljanja(kelam); on opaa da koliko god je njihov znanstvenipokret u izvjesnoj mjeri potreban i treba mu kao lijekprotiv bolesti, njihov metod je ipak polemiki i neporaka sigurno uvjerenje (yaqin), pa stoga imamanjkavu predstavu o vjeri. Istim takvim smatra i fikhbez tesavvufa.2. Batinije (iije ismailije) koji tvrde: istine su skriveneu unutarnjosti vjere i treba ih dosegnuti prekobezgrenog imama (uitelja). On nije prihvatao ni ovajput i mnogo vremena posvetio je njihovomosporavanju.

  • Naravno, i obrazovna atmosfera na Nizamiji bila jesnano suprotstavljena ovoj ideji i to se, u izvjesnojmjeri, moe smatrati i jednim od ciljeva osnivanjamedresa Nizamija, koje su se u biti postavile kaooponenti A-Azharu u fatimidskom Egiptu. Gazali jetakoVer bio na politiVkoj liniji koju su zastupalemedrese Nizamije.

    3. Filozofija, koja zagovara argumentaciju i logiku.Gazali se, metodoloki i sadrajno, suprotstaviotakvom stavu.4. Naposljetku, odbacuju(i tri pomenuta, Gazali je, zasvoje sueljavanje sa istinom i izravno iskustvo tedosezanje do sigurnosti, odabrao etvrti put odnosnotesavvuf.

  • Duhovni a ne teorijski tesavuf Nakon to je prevaziao skepsu, Gazalija je, iz dvameusobno nadopunjujua razloga, snala snanapometenost. S jedne strane, shvatio je da ispravanoblik ovog puta nije teorijski tesavvuh nego njegovapraktikna primjena, koju se ne postike ukenjem negoiskustvom i duhovnim pregnuem: Dakle, postalo mije jasno da dubina njihovog nauka nije u sluanju iupenju vepu iskustvu, duhovnim stanjima ipreobrazbi vlastitih svojstava. Sa sigurnou samznao da su sufije ljudi duhovnih stanja (ashab-iahval) a ne ljudi govora (ashab-i aqval)."

  • Gazali rastrgan izmeu Dunja-a i Ahireta S druge strane, uvidom u vlastito stanje shvatio je da jezaglavio u nesuglasju izme_u izvanjskog (zahir) iunutarnjeg (batin). Ono to je predavao bili su zvaninediscipline koje nisu spadale u pouzdane puteve koji vodedo istine, a nastaviti tako za njega je znailosuprostavljanje slije,enju puta prakti,nog tesavvufa. Ovakva dvolinost, ili, kako to sam tumai, licemjerje{nifaq) bilo je za njega nepodnoljivo:Ovo duevno stanje bilo je tako snano da ga je odjednomoborilo s nogu. Po&etkom mjeseca red&epa 488. godinepo Hidri proveo je skoro est mjeseci u ovoj rastrzanosti(izmeu privuenosti ovosvjetskim dobrima i ahiretskogpoziva) te se njegovo tjelesno stanje pogoralo. Izgubio jesnagu da dri predavanja i govore te se povukao sprofesorskog poloLaja.

  • Gazalijeva dovaOnda sam potraQio utoQite kod Boga, i On je udovoljiomojoj dovi te mi olakao odricanje od poloaja, imetka ipotomstva. Zvanino sam kazao kako odlazim nahadd, iako sam u sebi planirao otii u am, e kako mene bi odvraQali od moje namjere. Godine 488. otiao je u am te se u jednoj od munaraDamake da^mije predao povue^nosti i samoodricanju,pa je neko vrijeme proveo u itikafu unutar d=amije, aonda je na neko vrijeme otiao u Jerusalem, gdje se uKupoli na stijeni predao samopropitivanju, a nakon to jeposjetio mezar hazreti Ibrahima, a.s., zaputio se nahadzdz, posjetio Mekku [Medmu, a potom se vratio uTus, svoj zaviaj.

  • Za vrijeme te desetogodinje povuenosti napisao jesvoje najvanije djelo - lhya-i 'ulum (Obnova vjerskih

    znanosti). U pogledu motiva njegovih putovanja kazano jedosta toga, a neki su ih ak smatrali nekom vrstombijega od poluratnog stanja izmeu islama ikranstva, u emu se oekivao i njegov angaman isaradnja. Zato je optuen kako nije odgovorio na svojuobavezu povizanja u dihad protiv kriarskih agresora.Zbog tog manjka povjerenja prema njemu, popovratku u Bagdad, na insistiranje Veleda sultanaotiao je u Niabur i ondje preuzeo nastavnu katedru.No, ondje nije boravio due od dvije godine inaposljetku se vratio u Tus, u okrilje svoje porodice.

  • 2-Gazalijev poloaj i status Gazalijeva znanstvena linost znaajna je s razliitih

    aspekata. Ibn 'Asakir u knjizi Tabyin kadhib al-muftarifima nusiba ila al-imam Abi l-Hasan al-Asch'ari (Objanjenje kleveta i lai o Imamu Abul-Hasanu Aariju)

    I Suyuti u svom osvrtu istim povodom, Gazalijanazivaju nadimkom Reformator (mudeddid).Vjerovatno je i sam Gazali tako razmiljao o sebi, paje i svoju knjigu naslovio kao Obnova vjerskihznanosti".

    Neporeciva je njegova vanost u onom vemenu kadje rije o promicanju i