euroatlantski tjednik broj 81

8/9/2019 Euroatlantski tjednik broj 81

http://slidepdf.com/reader/full/euroatlantski-tjednik-broj-81 1/6

Č etvrtkom...

Zagrebački Autobusni kolodvor od proš-log je tjedna domaćin izložbe fotografija iknjiga "Afganistan je blizu nas!". Fotog-rafije, koje su snimili hrvatski vojnici umirovnoj misiji ISAF i novinari, postavila je Organizacija za promicanje sjever-no-atlantskih integracija (OPSA).

Na 43 fotografije i brojnim informativnim panoima možete vidjetihrvatske vojnike u kontaktu s Afganistancima, samu zemlju i njezi-no stanovništvo. Možda će vas najviše dirnuti fotografije djece kojasu sramežljivo pozirala pred objektivom. Izložba je dio istoimenog projekta "Afganistan je blizu nas!" kojom OPSA želi hrvatskim gra-đanima približiti i upoznati ih sa tom napaćenom zemljom u kojojvlada stanje kaosa. Iako je udaljenost između Zagreba i Kabula šestsati leta, u globaliziranom svijetu Afganistan je blizu nas. U NATO-voj misiji ISAF trenutno je oko 300 pripadnika Oružanih snaga RH.Zbog svog humanitarnog rada, kod lokalnog stanovništva dobivajusimpatije, a zbog profesionalnosti kod kolega mirovnjaka iz drugihzemalja poštovanje. Dođite i vi na Autobusni kolodvor i budite ba-rem na nekoliko minuta blizu Afganistana.

Ana Marija Vojković

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr ; e-pošta: [email protected] Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

26. travnja 2010.Broj 81, godina 3.

Euroatlantskit jednik Ponedjeljkom...

Do Afganistana preko autobusnog kolodvora

Pružite na Facebooku podršku pripadnicima Oružanih snaga RH u misiji ISAF

Učinite to na slijedećoj web adresi: www.causes.com/afg_hr



Hrvatski ministar vanjskih poslova i europskih integracija

Republike Hrvatske Gordan Jandroković (slika)sudjelovao je u protekli četvrtak i petak u Tallinnu, na sastanku minista-ra vanjskih poslova država članica NATO-a.

Sastankom je predsjedavao glavni tajnik NATO-a Anders

Fogh Rasmussen, a glavne teme prvog dana bile su vezanesu uz novi strateški koncept NATO-a te reforme i proširenje NATO-a s posebnim osvrtom na Akcijski plan za članstvoBiH.

Tijekom rasprave o novom strateškom konceptu NATO-a,Jandroković je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska ulaskomu članstvo NATO-a dobila prigodu sudjelovati u izradi jed-nog od temeljnih dokumenata NATO-a. Novi strateški kon-cept, prvi nakon 1999. godine i primitka devet novih državau članstvo, treba potvrditi tradicionalnu ulogu NATO-a kao političko-vojnog saveza, ali i utvrditi smjernice za uspješnosuprotstavljanje svim izazovima i ugrozama s kojima sesuočava suvremeno međunarodno društvo, poručio je Jan-droković.

U raspravi o reformama i proširenju NATO-a, Jandroković je ponovio hrvatsku podršku članstvu BiH u Akcijskom pla-nu za članstvo NATO-a, čime se, kako je rekao šalje pozitiv-na poruka ne samo BiH i onim političkim snagama koje se

zalažu zač

lanstvo u euroatlantskim integracijama, već

i os-talim političkim snagama s istim ciljevima u regiji jugoistoč-ne Europe, kazao je Jandroković. Ministri su na kraju doni- jeli odluku o pozivanju BiH u Akcijski plan za članstvo, čiji prvi ciklus bi trebao započeti kad se ispuni uvjet rješavanjavlasničkog pitanja nekretnina koje se koriste za potrebe ob-rane.

Prvog dana sastanka, šef hrvatske diplomacije nazočio je i na radnoj večeri na kojoj se razgovaralo o nuklearnom naoružanjui proturaketnoj obrani.

Drugi dan sastanka razgovaralo se o odnosima s Rusijom i o misiji ISAF u Afganistanu. Ministar Jandroković istaknuo je da partnerstvo i politički dijalog NATO-a i Rusije igraju važnu ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi, nastavlja se u priopće-

nju. Založio se za jačanje suradnje NATO-a i Rusije na pitanjima od zajedničkog interesa, poput Afganistana.

Tijekom rasprave o misiji ISAF, Jandroković je istaknuo kako je izgradnja sigurnosnog okvira najvažnija zadaća savezničkihsnaga u Afganistanu. Upoznao je pritom nazočne ministre s aktivnostima i doprinosom Hrvatske u misiji ISAF. Podsjetio jekako pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske sudjeluju u tri Operativno-mentorska tima za vezu, a do kraja ljeta plani-rano je da s radom započnu i dva policijska mentorska tima. Hrvatska je također ponudila dodatnu vojnu mentorsku pomoć,te je spremna uputiti svoje instruktore i u Logističku školu u Kabulu.

Jandroković je napomenuo kako je na temelju političkog dogovora pokrenuta parlamentarna procedura za povećanje hrvats-kog kontigenta u Afganistanu, a koji bi nakon odobrenja Hrvatskog sabora mogao doseći brojku od 320 pripadnika. Pritom bigotovo polovica kontingenta bila zadužena za obuku afganistanskih snaga sigurnosti. Šef hrvatske diplomacije također jenapomenuo kako podrška hrvatske javnosti sudjelovanju u misiji ISAF ostaje najvažnijim i prioritetnim strateškim elemen-

tom.ET/OPSA

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected] 2

Broj 81, godina 3. Et

Jandroković sudjelovao na sastanku NATO-a



Ministri obrane Hrvatske i Bosne i Hercegovine Branko Vu-

kelić i Selmo Cikotić (na slici) najavili su u protekli petak uSarajevu daljnje jačanje suradnje dviju država na obrambenom planu, uključujući i moguće zajedničko sudjelovanje u među-narodnim mirovnim operacijama, poput one u Afganistanu.

Nakon razgovora izaslanstava ministarstava obrane dviju drža-va, ministri su novinarima izjavili kako je ocijenjeno da jedaljnje približavanje euroatlantskim integracijama u zajednič-kom interesu dviju država te u interesu stabilnosti cijele regije.

Ministar Vukelić rekao je kako je i za Hrvatsku i za regijudobra vijest da su ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-saveza na sastanku u Tallinu dali suglasnost da se BiHodobri Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP).

"To je dobra vijest za BiH, ali i za Hrvatsku, koja je BiH davala punu potporu pri odobravanju MAP-a", rekao je Vukelić.

Podsjetio je kako je Hrvatska u statusu MAP-a provela punih sedam godina prije nego što je postala punopravna članica NA-TO-saveza jer je morala provesti mnoge reforme koje su često bile teške i bolne, no, dodao je, korist je na kraju bila višestru-ka.

"U konačnici je cijena uvijek daleko manja nego da smo izvan NATO-a", rekao je hrvatski ministar.

Izrazio je spremnost Hrvatske da BiH pomogne svojim iskustvom jer je "put BiH k NATO-u ujedno put k daljoj stabilnostiregije".

Također je rekao kao je Hrvatska spremna školovati veći broj dočasnika i časnika oružanih snaga BiH.

Ministar obrane BiH Selmo Cikotić objasnio je da je primanje BiH u NATO zasad uvjetovano rješavanjem statusa i vlasniš-tva nad nepokretnom vojnom imovinom, no, dodao je, vjeruje da će se i to uskoro riješiti.

"Politička volja za to postoji i vjerujem da će se u narednim mjesecima naći rješenje za status tih 69 lokacija", rekao je Ciko-tić.

Objekti koji trebaju biti prepušteni Ministarstvu obrane BiH čekaju cjelovit politički dogovor unutar BiH o statusu cjelokupneimovine uknjižene kao vlasništvo bivše SR BiH.

Vlasti Republike Srpske ustrajavaju na tome da se što više te imovine preknjiži na entitete.

Prije sjednice šefova diplomacija NATO-a u Tallinu vlasti BiH odobrile su slanje dodatnih vojnih snaga u Afganistan, što je bitno pridonijelo odobravanju MAP-a.

Cikotić je u petak izjavio da će se BiH koristiti svim iskustvima Hrvatske tijekom sudjelovanja u misiji ISAF-a te da će se posebice razmotriti mogućnost zajedničke obuke vojnika iz Hrvatske i BiH koji trebaju otići u Afganistan.

"Otvorena je i mogućnost zajedničkog sudjelovanja u mirovnim misijama", rekao je Cikotić.

Ministar Vukelić najavio je pak moguću uspostavu zajedničkih instruktorskih timova koji bi uvježbavali afganistansku voj-sku.

ET/OPSA




Put BiH k NATO-u put je daljnje stabilnosti regije



Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) pokrenula je program StratOPSA - strateške anali-

ze, opis prednosti, prijetnji te predviđanje razvoja političkog stanja u strateški važnim zemljama kao i u zemljama koje preds-tavljaju sigurnosne izazove za međunarodnu zajednicu. U biltenu Euroatlantski tjednik u prošlom broju objavili smo skra-ćene analize Alžira, Kuvajta i Irana, dok u ovom broju donosimo analizu Bosne i Hercegovine. Dulje analize dostavljamo uznarudžbu i dogovor s OPSA-om.

Bosna i Hercegovina (BiH) država je tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji su istim redoslijedom religijski podijeljeni na muslimane, rimokatolike i pravoslavce. Na Bosnu i Hercegovinu snažno utječe turbulentna povijest, a posebno periodi pod Otomanskim carstvom te period aneksije (protektorata) od strane Austro-ugarske monarhije. Političko uređenjekojim se ističe etnička i religijska podijeljenost Bosne i Hercegovine svoje neuspješne početke dobilo je u vremenu Austro-ugarskog protektorata.Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te distrikta Br čko koji jeoformljen kao posebna upravna jedinica. Uz demokratski izabrane političke predstavnike svojevrsnu kontrolu (protektorat)nad političkim djelovanjem provodi Ured visokog predstavnika BiH. Komplicirano političko uređenje zemlje rezultat je tako-

zvanog Daytonskog ustava, odnosno Daytonskog sporazuma, potpisanog 1995. u istoimenom gradu u SAD-u, kojim su zavr-šeni ratni sukobi u BiH.Referendumom o samoopredjeljenju 1. ožujka 1992. građani Bosne i Hercegovine izglasali su nezavisnost i izlazak iz Socija-lističke Federativne Republike Jugoslavije, slijedeći time Sloveniju i Hrvatsku. Međutim, referendum je bojkotirao dio Srba,da bi potom politički vrh BiH Srba (Srpska demokratska stranka predvođena haaškim optuženikom Radovanom Karadži-ćem) uz potporu "krnjeg" ostatka SFRJ (Srbije) i Jugoslavenske narodne armije (JNA) pokrenuo militarističke akcije kojima je cilj bio zauzimanje što većeg dijela Bosne i Hercegovine. Isprva sukob između srpskih militarističkih formacija (uz potpo-ru JNA) sa tadašnjom milicijom (policijske snage) i tek formiranom i slabo organiziranom Armijom BiH (ABiH) i bolje orga-niziranim Hrvatskim oslobodilač kim snagama (HOS), pretvara se u najkrvaviji rat nakon Drugog svjetskog rata u Europi.1993. započeo je i sukob ABiH i HOS -a, odnosno bošnjačko-hrvatski sukob u BiH, koji je trajao do 1994. Ratni sukobi u pot- punosti su završeni 1995. potpisivanjem Daytonskog sporazuma, iniciranog od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a BillaClintona, nakon čega je garanciju mira u BiH preuzeo NATO putem misije SFOR, najuspješnije NATO vođene misije.Međ unarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije ustvrdio je da je u Srebrenici počinjen

genocid (ubijeno preko 8.000 ljudi), no za genocid kao niti za rat u BiH nije donesena presuda protiv Srbije. Međ unarodnikazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podnio je veliki broj optužnica za ratne zloč ine poč injene u Bosni i Hercegovini,brojč ano najveći broj optužnica i donesenih presuda obuhvaća pripadnike vojnih formacija Republike Srpske. Zapovjednik

vojnih snaga Republike Srpske, Ratko Mladi ć , optuženik ICTY-a nije priveden sudu te je u bijegu, pretpostavlja se u Srbiji.Dva entiteta u Bosni i Hercegovini funkcioniraju kao "države u državi". Jedina institucija koja kvalitetno funkcionira na razi-ni Bosne i Hercegovine je vojska. Problemi u funkcioniranju prisutni su i izraženi u Federaciji Bosne i Hercegovine, entitetukoji dijele Bošnjaci i Hrvati, posebno radi iznimno velike birokratizacije te velikog broja lokalnih izvršnih tijela (kantoni,županije).Industrija u Bosni i Hercegovini je najvećim dijelom uništena u ratu. Procjenjuje se da je oko 40 posto građana nezaposleno.Veliki problem su i prognanici i izbjeglice. BiH je jedna od najsiromašnijih država u Europi.BiH obiluje rudama, najviše ugljenom, željezom, boksitom, manganom, kvalitetnim šumama i pitkom vodom. U zadnje vrije-me dubinska istraživanja pokazuju i prisutnost nafte, no na velikim dubinama koje za sada nisu komercijalno isplative.BiH se nalazi pred velikim izazovima, potrebno je kvalitetnije političko uređenje, pri čemu premijer entiteta Republike Srp-

ske Milorad Dodik prijeti organiziranjem referenduma o nezavisnosti.Srbija održava izuzetno jake političko-gospodarske veze s entitetom Republikom Srpskom. Primjerice, vlasnik mobilne mre-že u tom entitetu (m:tel) je mobilna mreža iz Srbije (mt:s) koja je pozive izmeđ u Srbije i BiH entiteta Republike Srpske uč inilacjenovno jednakim, istovremeno skupljima izmeđ u mobilnih mreža u BiH.

Iako se BiH često spominje kao moguće izvorište islamističkog terorizma, do sada se pokazalo da takvo što nema utemelje-nje. No, jak utjecaj nekih islamskih zemalja koje ulažu znatna financijska sredstva u BiH, te ogor čenost dijela građana BiHne-funkcioniranjem institucija, velikom nezaposlenošću mogao bi dovesti do regrutacije dijela građana u terorističke grupe.Ponovno otvaranje ratnih sukoba malo je vjerojatno, a Bosna i Hercegovina je pogodna za investicije radi relativno niskihcijena kako radne snage, tako i zemljišta. Problem ostaje raširena korupcija te etnička podijeljenost zemlje. Napredak se oči-tuje u primitku BiH u NATO-ov Akcijski plan za č lanstvo (MAP).




Tekstualne priloge, pisma i stajališta za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) šaljite svaki tjedan

do četvrtka za objavu u slijedećem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: [email protected].

U biltenu će biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadržajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na više od 1000 adresa elektronske pošte...

StratOPSA, analiza: Bosna i Hercegovina






Afganistan je blizu nas!



Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemože osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisu-će onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu…

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može prona ći svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć!

Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan kojimjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!

Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači…

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-

da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)




Kako i zašto pomoći rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 81

Documents