euroatlantski tjednik broj 64

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 64

1/6

etvrtkom...

1. Mi, ministri vanjskih poslova drava lanica Saveza, pod-sjetili smo se povijesnih dogaaja koji su se dogodili u Europi

1989. i ogromnog napretka koji je otad uinjen prema ujedinjenoj,mirnoj i slobodnoj Europi. iroka agenda Saveza doprinosi na ne-koliko znaajnih naina obrani i promicanju sigurnosti i stabilnostiu euroatlantskoj regiji i ire. Kako smo ve potvrdili nae ranijeodluke i stavove o irokom rasponu saveznikih pitanja, ovog smose puta usredotoili na Afganistan, pitanja Otvorenih vrata, NA-TO-ovih veza s Rusijom, proturaketnom obranom, i naim novimStratekim konceptom.

2. Odajemo poast profesionalizmu i odanosti mukaraca iena iz saveznikih i drugih nacija koji slue u NATO-ovim misi-jama i operacijama. Dajemo nau najdublju suut obiteljima i voljenima onih koji su pali ili su ranjeni.

3. Naa afganistanska misija (ISAF) pod mandatom UN-a, ostaje NATO-ov kljuni prioritet, i s naim ISAF-ovim par-tnerima izdali smo posebnu izjavu koja jaa nau predanost operaciji. Naa KFOR misija na Kosovu, nastala na temelju Re-zolucije Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244, stvara postepenu tranziciju temeljenu na uvjetima, a koju emo uvati podpolitikim nadgledanjem.

4. U skladu s lankom 10 Washingtonskog ugovora, NATO-ova vrata ostaju otvorena svim europskim demokracijamakoje dijele vrijednosti naeg Saveza, koji su eljni i sposobni preuzeti odgovornosti i obveze lanstva, i ije lanstvo moedoprinijeti zajednikoj sigurnosti i stabilnosti.

5. Vjerujemo da euroatlantska integracija ostaje najuinkovitiji nain da se dostigne dugotrajna stabilnost o prosperitetstrateki vanog Zapadnog Balkana.

6. Ostajemo obvezani da biva Jugoslavenska Republika Makedonija sjedne za na stol kao lan Saveza. Poziv za pris-

tupne razgovore bit e proiren im se postigne meusobno prihvatljivo rjeenje oko imena.

7. Crna Gora je napravila znaajan napredak u reformama, i nastavlja aktivno doprinositi sigurnosti u regiji. Na tomnaelu, zadovoljstvo nam je danas pozvati Crnu Goru da krene prema NATO lanstvu pristupanjem Akcijskom planu za lan-stvo (MAP). Nastavit emo, kroz MAP, podupirati crnogorske reforme.

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected]

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

10. prosinca 2009.Broj 64, godina 2.

Euroatlantskitjednik etvrtkom...SASTANAK SJEVERNOATLANTSKOG VIJEA NA RAZINIMINISTARA VANJSKIH POSLOVA ODRAN U NATO SJEDITU UBRUXELLESU - 4. PROSINCA 2009. - KONANA IZJAVA, prijevod

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAFUinite to na slijedeoj www adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f


2/6

8. Bosna i Hercegovina je napravila znaajan napredak u suradnji s NATO-om i pozdravljamo njezinu prijavu za MAPkao i iroki nacionalni konsenzus koji lei iza nje. Pourujemo politike voe Bosne i Hercegovine da nastave zajednikiraditi na razvoju nacionalne integracije i poboljati uinkovitost i samodostatnost institucija na dravnoj razini. Takoer po-urujemo Bosnu i Hercegovinu da u potpunosti iskoristi tekue operacije s NATO-om ukljuujui Intenzivni dijalog te trenu-tani krug Akcijskog plana za individualno partnerstvo (IPAP), u podru jima za politika, obrambena, sigurnosna, vojna,javna i resursna pitanja. Potvrujemo nau potporu za bosanskohercegovako sudjelovanje u MAP-u i njezine aspiracije zaNATO lanstvo. Odluili smo da e se Bosna i Hercegovina prikljuiti MAP-u kad postigne potreban napredak u svojim re-formatorskim naporima. Dajemo zadatak Vijeu u stalnom zasjedanju da aktivno prati bosanskohercegovaki napredak ureformama. Saveznici e nastaviti podupirati bosanskohercegovake reforme.

9. Pozdravljamo nedavne korake Srbije u pojaavanju suradnje sa Savezom. U skladu s naom vizijom regije, Savez e

i dalje biti otvoren najire moguem politikom dijalogu i praktinoj suradnji sa Srbijom. Priznajemo znaajan napredak usuradnji Srbije s Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY). Oekujemo od Srbije da nastavi svoje naporeu suradnji s ICTY-em kako bi postigla dodatne pozitivne rezultate, a najkritinije pitanje je hapenje odbjeglih optuenika.

10. Na njihovom Summitu u Strasbourgu i Kehlu, nai elnici drava i vlada potvrdili su svoju odluku da e Gruzija iUkrajina postati lanice NATO-a; ta obveza ostaje snana. Oni su takoer napomenuli da e, bez predrasuda prema odlukamakoje e se morati donijeti oko MAP-a, razvoj Godinjih nacionalnih programa pomoi Gruziji i Ukrajini u napredovanju nji-hovih reformi. Pohvaljujemo obje zemlje na zakljuivanju njihovih prvih Godinjih nacionalnih programa i poetku njihoveimplementacije, prepoznavanju njihovih napora u tom smislu. Maksimiziramo na savjet, pomo i potporu u njihovim refor-mama unutar okvira Komisije NATO-Ukrajina i Komisije NATO-Gruzija, koje igraju sredinju ulogu u nadgledanju procesautvrenog na Summitu u Bukuretu.

11. Potvrujemo da su NATO-ova partnerstva kljuni dio saveznikih namjena i zadataka, te da su od kljune vrijednos-

ti za jaanje nae zajednike obveze suradnike sigurnosti. U pripremi za Summit u Lisabonu, Saveznici namjeravaju, u kon-zultaciji s partnerima, raditi prema proirenju nae politike prema partnerima, ali s ouvanjem specifinosti svakog partner-stva.

12. Partnerstvo NATO-Rusija ima potencijal strateki doprinijeti sigurnosti u euroatlantskoj regiji i ire. Saveznici poz-dravljaju dananji slubeni nastavak, na ministarskoj razini, dijaloga i suradnje s Rusijom. Ostajemo vezani za napredak Vije-a NATO-Rusija kako bi bio uinkovitiji i vrjedniji instrument za politiki dijalog o svim pitanjima od zajednikog interesa ibrige, ukljuujui i one gdje se NATO i Rusija ne slau, i za naprednu praktinu suradnju. Postoje mnoga prioritetna podrujaza napredak nae praktine suradnje, ukljuujui Afganistan, borbu protiv narkotika, borbu protiv terorizma, protiv piratstva,proturaketnu obranu, te ne-proliferacijom, kontrolu naoruanja i razoruanje. Sloili smo se da s Rusijom nainimo zajedni-ki pregled NATO-ovih i ruskih zajednikih sigurnosnih izazova u 21. stoljeu. Podsjeamo se obveze NATO-a i Saveznikana Summitu u Strasbourgu i Kehlu da emo biti otvoreni za dijalog na irokom, suradnikom pristupu euroatlantskoj sigur-nosti. Pozdravljamo, u tom smislu, odluku donesenu na ministarskom sastanku OESS-a u prosincu 2009. u Ateni da se nasta-

vi rad na Krfskom procesu. Saveznici su spremni aktivno se ukljuiti u ovaj proces s OESS-om.

13. Odnosi NATO-Rusija ovise o povjerenju i ispunjavanju obveza. U doprinosu izgradnje povjerenja nastavit emotransparentnost o naim vojnim obuavanjima i vjebama te gledati da Rusija uini isto. Potvrujemo naela OESS-a na koji-ma je temeljena sigurnost u Europi i ponavljamo nau stalnu potporu za teritorijalni integritet i suverenitet Gruzije unutarnjezinih meunarodno priznatih granica. Nastavljamo pozivati Rusiju da povue svoje priznanje June Osetije i Abhazije,regije Gruzije, kao "nezavisne drave". Ohrabrujemo sve sudionike u enevskim razgovorima na konstruktivnu ulogu kao inastavak bliskog rada s OESS-om, Ujedinjenim nacijama i Europskom unijom za pronalaenje mirnog rjeenja sukoba nagruzijskom teritoriju. Pourujemo Rusiju da ispuni svoje obveze prema Gruziji, kao to je odlueno u Europskoj uniji 12.kolovoza i 8. rujna 2008. Savez e nastaviti procjenjivati napretke u odnosima s Rusijom. Potvrujemo savezniku trajnuobvezu ukljuenu u deklaraciji sa summita u Strasbourgu i Kehlu prema reimu CFE ugovora u svim njegovim elementima.Spremni smo za intenzivne napore u suradnji s Rusijom u 2010. kako bi se naao put naprijed na temelju paketa paralelnihakcija. NATO CFE partneri e nastaviti pruati godinju razmjenu obavjetajnih podataka, i pozivamo Rusiju da napravi isto.

Ipak, ako se ne iskoristi ova prilika, bit e teko za nas pruati informacije Rusiji u budunosti.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 64, godina 2. EtSASTANAK SJEVERNOATLANTSKOG VIJEA NA RAZINIMINISTARA VANJSKIH POSLOVA ODRAN U NATO SJEDITU UBRUXELLESU - 4. PROSINCA 2009. - KONANA IZJAVA, prijevod


3/6

14. Proliferacija balistikih projektila predstavlja rastuu prijetnju stanovnitvu Saveznika, njihovom teritoriju i snaga-ma. Kako je Savezu od sredinjeg znaaja kolektivna obrana, misija da se ouva sigurnost i obrana naih stanovnitava, teri-torija i snaga protiv prijetnje naoruanog napada, ukljuujui s balistikim projektilima, proturaketna obrana ima vanu uloguza Savez kao dio ireg odgovora na protubalistike raketne prijetnje. Pozdravljamo novu fazu adaptivnog pristupa SAD-aproturaketnoj obrani, koja dalje pojaava NATO-ovu sredinju ulogu u proturaketnoj obrani u Europi. Ovaj pristup bi daljeosigurao rad na europskoj proturaketnoj obrani u NATO-u, koji i dalje ima na umu naelo nedjeljivosti saveznike sigurnostikao i NATO-ove solidarnosti.

15. NATO-ov trenutani program proturaketne obrane na terenu (ALTBMD) vodit e integraciju elemenata proturaket-ne obrane od nacija kako bi zatitila rasporeene trupe. elnici drava i vlada, na njihovom posljednjem sastanku, dali suzadatak Vijeu u stalnom zasjedanju da prepozna i poduzme politike, vojni i tehniki rad vezan za moebitnu proirenu ulogu

programa proturaketne obrane na terenu i iza zatite NATO-ovih rasporeenih snaga te ukljuuje teritorijalnu proturaketnuobranu. Takva uloga bila bi klju prema pruanju teritorijalne proturaketne obrane u Europi.

16. elnici drava i vlada, na njihovom posljednjem summitu, dali su zadatak Vijeu u stalnom zasjedanju da predstavepreporuke koje ukljuuju alternative arhitekture za razmatranje na iduem summitu. Ako Savez odlui razviti NATO protura-ketnu obranu u Europi kako bi se zatitilo stanovnitvo i teritorij, SAD-ov adaptivni pristup bi pruao vrijedan nacionalnidoprinos naim sposobnostima, a samim time i sigurnosti Saveza.

17. Nastavljamo s potporom poveanoj suradnji izmeu NATO-a i Rusije oko proturaketne obrane ukljuujui maksi-malnu transparentnost i reciprone mjere izgradnje povjerenja. Potvrujemo savezniku spremnost istraivanja potencijala zapovezivanje proturaketnih sustava SAD-a, NATO-a i Rusije u prikladno vrijeme. SAD-ov novi pristup prua napredne mogu-nosti da se to uradi.

18. Primili smo na znanje izvjetaje o poveanju NATO-ovog profila u kontroli naoruanja, razoruanja i ne-proliferacije; u Akcijskom planu na prijedlozima za razvoj i implementaciju NATO-ovog doprinosa sveobuhvatnom pristupu;i o napretku postignutom u implementaciji NATO-ove uloge u energetskoj sigurnosti. Dajemo zadatak Vijeu u stalnom zas-jedanju da nastavi svoj rad na ovim vanim pitanjima.

19. Predani smo promjeni naeg Saveza za bolji odgovor na dananje prijetnje i oekivanja sutranjih rizika. Na njiho-vom summitu u Strasbourgu i Kehlu, nai elnici vlada i drava dali su zadatak Glavnom tajniku da razvije novi Stratekikoncept i preda prijedloge za njegovu implementaciju na iduem summitu, ostavljajui pritom Vijee u stalnom zasjedanjuukljueno kroz cijeli proces. Razgovarali smo o preliminarnom radu Grupe strunjaka koje pomae u postavljanju temelja zanovi Strateki koncept Saveza. Ovaj rad je dosad pokrio promjenu meunarodnog sigurnosnog okruenja; NATO-ove temelj-ne zadatke; odnose s ostalim nacijama i organizacijama; i unutarnju reformu. Zahvaljujemo Grupi za rad koji su napravili dosada, i ohrabrujemo ih na nastavak bliskih konzultacija sa svim saveznicima. Iekujemo razgovor o pronalascima Grupe na

naem neformalnom sastanku idueg travnja u Tallinnu. Ohrabrujemo sve nae partnere da nastave predstavljati nae pogledei na novi Strateki koncept tijekom svoje elaboracije. Novi Strateki koncept igrat e vanu ulogu u voenju i oblikovanjuSaveza u 21. stoljeu kako bi se suoio s postojeim i rastuim prijetnjama i izazovima, a u isto vrijeme mogao odrati jakukolektivnu obranu.

20. Novi Strateki koncept Saveza e takoer pruiti ope smjernice reforme NATO-a. Reforma je stalni proces koji zacilj ima ouvanje i poboljanje NATO-ove sposobnosti da provede cijeli niz misija. Reforma bi takoer trebala poveati dje-lovanje te optimizirati upotrebu resursa stvaranjem uinkovitije organizacije, s istovremenim potovanjem da je NATO orga-nizacija temeljena na konsenzusu. Pozdravljamo napredak koji je ve napravljen u reformi NATO sjedita na temelju odlukadonesenih na summitu u Strasbourgu i Kehlu. Vijee u stalnom zasjedanju dobilo je mandat da donese potrebne odluke oimplementaciji tih reformi to je prije mogue. Iekujemo preliminarno izvjee na naem sastanku u Tallinnu. Izvjee oimplementaciji bit e razmatrano na summitu u Lisabonu.

PR/CP (2009)190 ET/OPSA4., prosinca 2009.



Broj 64, godina 2. EtSASTANAK SJEVERNOATLANTSKOG VIJEA NA RAZINIMINISTARA VANJSKIH POSLOVA ODRAN U NATO SJEDITU UBRUXELLESU - 4. PROSINCA 2009. - KONANA IZJAVA, prijevod


4/6

1. Budunost Afganistana i stabil-nost regije su izravno povezani sa sigur-nou naih zemalja, naeg stanovnitva iire meunarodne zajednice; Afganistanne smije vie nikada biti sigurna oazaterorizma. Zbog ovog jasnog razloga, a izbog doprinosa boljoj budunosti afganis-tanskog naroda, danas mi - ministri vanj-skih poslova 43 drave sudionice, na zah-tjev afganistanske vlade, u operaciji ISAF pod UN-ovim mandatom i NATO-ovim

vodstvom potvrujemo obvezu ISAF-ovih nacija pomoi u izgradnji dugotrajnesigurnosti i stabilnosti u Afganistanu, toostaje kljuni prioritet Saveza.

2. Prepoznajemo hitnost izazova i pozdravljamo mogunost rada s novomafganistanskom vladom. Stoga emo ubr-zati nae napore u potpori afganistanskognaroda i vlade. Na je cilj pomoi Afganistancima da potpuno preuzmu odgovornost i vlasnitvo za sigurnost u svojoj vlasti-toj zemlji. Poveavanje afganistanske vodee uloge ostaje na primarni cilj.

3. Posljednji mjeseci biti su posebno izazovni. Afganistanske i ISAF-ove snage su podjednako patile zbog znaajnog

broja rtava. Afganistanski narod takoer je pretrpio velike gubitke. Odajemo poast svakoj rtvi i izraavamo nau suut.

4. Ostajemo uvjereni da je ova misija prijeko potrebna i da je naa openita strategija, dogovorena na Summitu u Buku-retu, ispravna. Kako bismo implementirali nau strategiju to uinkovitije i u svijetlu promijenjenih okolnosti na terenu, do-govorili smo promjene naeg pristupa koji se objanjava dolje. Kao dio toga, ISAF-ove operacije imat e, kao prioritet, zati-tu afganistanskog naroda, izgradnju afganistanskih sigurnosnih kapaciteta i osiguravanje upravljanja i razvoja.

5. Tranzicija afganistanskom vodstvu u pitanjima sigurnost je cilj koji dijelimo s afganistanskom vladom. Hitno emoubrzati nae napore da se opunomoi afganistanska vlast i pomoi im preuzeti daljnje sigurnosne obveze. Prijenos vodstva usigurnosnim obvezama Kabulu je prvi korak, a drugi prijenosi dogodit e se u drugim dijelovima zemlje kad to uvjeti dopus-te. Stoga ulaemo vie u obuavanje, opremanje i odravanje Afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga, kroz NATOmisije obuavanja, kako bi gradili afganistanske kapacitete. Naa misija bit e zavrena kad afganistanske snage mogu osigu-rati svoju zemlju; misija obuavanja i donacije Fondu za Afganistansku nacionalnu vojsku ubrzat e dolazak tog dana.

6. Potvrujemo povjerenje procjeni koju je napravio general McChrystal u kolovozu o tome kako najbolje provestinau strategiju u Afganistanu. Snano pozdravljamo najavu predsjednika Obame da e SAD pruiti znaajne dodatne trupe iresurse za ovaj cilj. Takoer pozdravljamo dodatne doprinose nedavno najavljene i injenicu da e mnoge ISAF nacije pove-ati svoje vojne ili civilne doprinose u Afganistanu. Sve ovo predstavlja nau odlunost i predanost pruanja resursa koji suneophodni za uspjeh ISAF misije.



Broj 64, godina 2.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtIZJAVA O AFGANISTANU MINISTARA VANJSKIH POSLOVA NACIJASUDIONICA U MEUNARODNIM SNAGAMA ZA PODRKUSIGURNOSTI (ISAF) U AFGANISTANU


5/6

7. Vojne snage same, meutim, nisu dovolj-ne za osiguravanje uspjeha. Sigurnost, upravljanje irazvoj moraju ii ruku pod ruku i zahtijevati jovee napore u ostvarivanju sveopeg pristupa podvodstvom UNAMA-e. Nastavljamo podupiratiUNAMA-u u tom smislu. Jaka akcija od Ujedinje-nih nacija, Europske unije, i mnogih drugih organi-zacija je posve kljuna za uspjene meunarodnecivilne napore. Mi, kao nacije, prepoznajemo pot-rebu pruanja dodatnih civilnih resursa i pomoirazvoju kapaciteta afganistanske vlade u upravlja-

nju na nacionalnim, provincijskim i okrunim razi-nama, pruanju temeljnih usluga i poticanju eko-nomskog razvoja. Za potporu posljednjeg, NATO iISAF trebaju maksimizirati, koliko je god to mogu-e, pozitivan ekonomski utjecaj njihovog prisustvau Afganistanu.

8. Pozdravljamo ciljeve koje je predstaviopredsjednik Karzai u svoj inauguracijskom govoru.Dijelimo njegov naglasak na poboljanju upravlja-nja, borbi protiv korupcije, reintegraciji i pomire-nju, jaanju vladavine prava, zatiti ljudskih prava,irenju regionalne suradnje, i stvaranja temelja za

afganistansko vodstvo u sigurnosnim operacijama.Slaemo se da implementacija ovih obveza e bitisredinja u stvaranju napretka. Podupiremo novuvladu u dostizanju brzih i opipljivih rezultata u tomsmislu.

9. Sloili smo se oko potpore afganistanskimvlastima oko reintegracijskih pitanja i spremni smopridonijeti procesu pomirenja. Oba procesa morajuvoditi Afganistanci.

10. Iekujemo slijed konferencija koje eokupiti afganistansku vladu i meunarodnu zajed-

nicu. Ove konferencije bi trebale pridonijeti poja-anim naporima u Afganistanu, postaviti jasne,odrive i realne pokazatelje napretka te naglasiti dugogodinju obvezu meunarodne zajednice u pomoi izgradnje sigurnostii stabilnosti u zemlji, na dobrobit svih nas.

11. Ponavljamo potrebu da svi afganistanski susjedi podupru meunarodne napore u zemlji, koji su i u njihovom sigur-nosnom interesu. Proirenje politikog dijaloga i produbljenje nae suradnje s Pakistanom, posebice, bit e prioritet. Pozdrav-ljamo postojee napore koji doprinose regionalnoj suradnji u tom smislu.

12. Mi, nacije koje sudjeluju u ISAF-u, nastavit emo blisko suraivati na svim pitanjima oko misije, njezine stalne pri-lagodbe razvijajuoj situaciji na terenu i njezinoj povezanosti sa irim meunarodnim naporima u Afganistanu.

4., prosinca 2009.

ET/OPSA



Broj 64, godina 2. EtIZJAVA O AFGANISTANU MINISTARA VANJSKIH POSLOVA NACIJASUDIONICA U MEUNARODNIM SNAGAMA ZA PODRKUSIGURNOSTI (ISAF)


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2008.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 64, godina 2. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanjesjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 64

Documents