euroatlantski tjednik broj 66

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 66

1/6

etvrtkom...

Oi zainteresirane za Afganistan uprte su ovih dana prema Londonu. U prijestolniciVelike Britanije, naime, 28. sijenja poinje konferencija o Afganistanu koja e okupitipredstavnike 68 nacija i svih vanih meunarodnih organizacija. Povueni nedavnomizjavom Madeleine Albright, 20 bivih ministara vanjskih poslova zahtjeva regionalno

rjeenje afganistanskog problema. Zato e se na konferenciji posebno gledati premaizaslanicima iz Pakistana, Irana, Kine, Indije i Rusije.Moni susjedi nemonog Afganistana dosegli su razinu zajednikog nastupa i, ne bezgunanja u pozadini, poduprli stabilan, nezavisna i ekonomski ivotvoran Afganistannasuprot tzv. dravi u kojoj je tri desetljea vladao kaos, ekstremizam i terorizam. Veli-ka igra, koja se sa zveckanjem oruja nastavila u Afganistanu i nakon to je formalnozavrila, mora doi do svog kraja, a igrai prihvatiti dravu ija bi se vanjska politika,smatraju mnogi, mogla ocrtavati u rijeima kralja Nadira aha iz 1931.: "Najbolja inajplodonosnija politika za Afganistan je politika neutralnosti. Afganistan mora svojimsusjedima jamiti svoje prijateljske odnose i ouvati pravo reciprociteta".

Neutralnost je u dananjem globaliziranom svijetu neto poput klieja koji se ponavlja vie kao turistika atrakcija nego kaostvarnost. I dok vicarci i veani moda i mogu raunati na svoj turistiki imid, afganistanske atrakcije preblizu su taliban-

skih pobunjenika. S druge strane, neutralnost na osnovi reciprociteta jedini je zamisliv nain UN-ovog rjeavanja pitanja ula-enja susjeda u afganistansku unutarnju politiku. Kao osnova takve institucionalizacije afganistanske drave smatra se Dogo-vor iz Bonna, potpisan 2001. godine koji iz osnovanih sumnji jami Afganistanu nacionalnu suverenost, teritorijalni integriteti jedinstvo, kao i nemjeanje drugih drava u unutarnje stvari.

Ameriki diplomat i politolog prof. Karl Inderfurth smatra da bi jedan od najboljih rjeenja bilo ono koje je prihvaeno zaLaos. Godine 1962. pet lanica Vijea sigurnosti UN-a, regionalni susjedi, Indija i Kanada potpisali su Dogovor o neutralnos-ti Laosa kojim se jami reciprono potovanje neutralnosti Laosa, zabrana vojnih saveza sa zemljom, postavljanja vojnih bazana teritoriju Laosa te mijeanje u unutarnje poslove Laosa. S nekim potrebnim modifikacijama, posebno s obzirom na odnosei potrebu prihvaanja sa strane Pakistana, takav bi se presedan mogao uzeti u obzir za afganistansko proglaenje neutralnostiu UN-u, smatra Inderfruth.ak i ako e se krenuti putem neutralnosti, u uima odzvanja poruka iz Atlantskog vijea SAD-a odaslana jo prije dvije go-dine kako se Afganistan ne moe spasiti bez regionalnog pristupa. Zato su sva osjetila diplomata usmjerena prema Londonu.

Kako sluajnosti u politici nailaze iznimno rijetko, ako ikad, upravo bi Velika Britanija mogla imati veliku ulogu u orkestrira-nju meunarodnih napora. Jo nije slubeno potvreno, ali se neslubeno daju informacije da bi britanski veleposlanik u Ka-bulu Mark Sedwill trebao preuzeti poziciju NATO-ovom posebnog civilnog predstavnika, potencijalno jedno od najmonijihpozicija u Afganistanu, s kojega bi mogao nadgledati rad provincijskih timova za obnovu (PRT) odnosno izgradnju cesta,konstrukciju i razvoj cijelog Afganistana.

Vedran Obuina

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected]

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

25. sijenja 2010.Broj 66, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Afganistan nova neutralna drava?

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f


2/6

ivot u dananjem drutvu prua jedinstvenu priliku brzog dolaska doinformacija, kao i nikad lakeg naina izraavanja, slobode iskazivanjaproblema. To moemo zahvaliti Internetu, a posebno socijalnim mediji-ma poput Facebooka i Twittera koji su prouzroili revoluciju u izraa-vanju. Naravno, iznimno visoka razina slobode prouzrokuje i brojnenedoumice i probleme, bilo da se radi o istovremenom ugroavanjutuih prava, sloboda, naruavanju tue intime, i tako dalje "Takviproblemi" dolaze i do krajnjih razina gdje drava pokuava ograniitislobodu, pa se primjerice u Italiji razmilja o ograniavanju nekih soci-jalnih medija zbog povreda autorskih prava, dok se u Sloveniji planiracenzura stranica koje pruaju klaenje. Pozivi za ograniavanjem kori-tenja Interneta pojavili su se i u Australiji, ali i brojnim drugim zemlja-ma, a takav razvoj situacije mora nas u najmanju ruku zabrinuti. Nijeproblem u tienju tuih prava, nego u ogranienju prava izraavanja.Nekako se ini da nas Internet i mogunosti koje nudi i dalje iznenaujute da smo jo uvijek nespremni na dobre i loe strane Interneta. Ipak,postoji osnovna razlika izmeu problema koji "mue" stanovnike Slo-venije, Italije, Australije pa i Hrvatske, od onih koji pogaaju Kinu,Iran, Egipat, a da uope ne spominjemo Sjevernu Koreju, Kubu i drugezemlje gdje je sloboda u potpunosti ugroena.

Otpor Iranaca aktualnom predsjedniku Irana, koji je zapoeo u vrijemepredsjednikih izbora uguen je krvavo. Iranska vlast je cenzurirala iintencionalno krivo interpretirala prosvjede Iranaca pa je jedini nain koji je prosvjednicima preostao u informiranju svijeta isvojih sugraana bio putem socijalnih medija. Da nije njih, sigurno ne bi smo nikada saznali za ubojstvo Nede Aghe-Soltan,djevojke koja je postala svojevrsni simbol borbe protiv sustava u Iranu Kako ne bi smo doznali za nove Nede, Iran pokua-

va ograniiti uporabu Interneta i sprijeiti Irance da slo-bodno komuniciraju, a svijet da dozna istinu!

Situacija u Kini je najblae reeno grozna,Human RightsWatch izvjetaj za proteklu 2009. godinu u poglavlju kojeobrauje Kinu zapoinje upravo s Internetom, i ogrania-vanjem slobode izraavanja od strane kineskih vlasti.Slobodno koritenje Interneta je zadnja razina obraneslobode izraavanja u Kini, gdje se u ovome trenutku 28novinara nalazi u zatvorima, to ukazuje kako se kvalitet-no izvjeivanje od strane medija ne moe oekivati.

Dok Iranski predsjednik dri lekcije o demokraciji nekim

Zapadnim zemljama, zdrueno s nekoliko drugih liderazemalja "upitnih" sloboda, istovremeno se svaki otpor"demokratski izabranom predsjedniku" krvavo gui, aIran u javnoj prezentaciji sve svodi na pravo razvijanjanuklearne tehnologije! Moda je u dananjem svijetubespredmetno ograniavati prava slobodnih zemalja, aliprije toga svakako treba dobro promisliti to to odreujeslobodnu zemlju.

Kina ponosno istie svoju novo-osvojenu poziciju globalnog proizvoaa gotovo svega, najveeg izvoznika svih moguihproizvoda, no istovremeno gui slobode svojih graana. Ne ulaziti u unutranja pitanja te zemlje-diva i konzumirati njihoveproizvode bez moralnih dvojbi ili ustati i prigovoriti, pitanje je koje si moramo postaviti!? Kina s pozicijom koju je stekla,ima obvezu i prema svojim, ali i graanima svijeta koji imaju pravo znati to se tamo dogaa.

Denis Avdagi

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 66, godina 3. EtLjudska prava, Internet i drave

Neda Agha-Soltan, tragina rtva represivnog reima u Iranu


3/6

Odnosi Hrvatske i Srbije pali su na niu granu nakon nedavne izjave Predsjednika Hrvatske Stjepana Mesia kako bi"poslao vojsku na koridor" u sluaju referenduma o nezavisnosti bosanskohercegovakog entiteta Republike Srpske. Mesie-va je izjava bila ne-slubena i doista kondicionalna kako je to uostalom pojanjeno iz samog Ureda Predsjednika, no posveoekivano ona je izazvala "buru" izjava politiara iz regije, a posebno Srbije. Meutim, trenutano pogoranje situacije i od-nosa izmeu Srbije i Hrvatske treba ipak traiti drugdje, a ne u izjavi odlazeeg predsjednika. Ponajprije srbijanski dunosni-ci "love" to bolju pregovaraku poziciju s novo-izabranim Ivom Josipoviem, a tu je i "meunarodni polet" Srbije, ijim sugraanima odnedavno ukinute vize za put u zemljeschengena. Uz to, Srbija je nedavno podigla i tubu protiv Hrvatske, rea-girajui na taj nain na davno podignutu tubu Hrvatske protiv Srbije za ratna stradanja. Ne zaboravimo na kraju ni to da jeHrvatska priznala Kosovo, te da je Mesi na pravoslavni Uskrs posjetio Kosovo, u sklopu pozdravnog putovanja.Ipak, zahtijevanje Srbije da se otkae poziv kosovskom predsjedniku za dolazak na inauguraciju Ive Josipovi a simbolikiukazuje na problematian vanjskopolitiki odnos Srbije prema Hrvatskoj. Bilo da se radi o osnaivanju unutarnje politikekonstantnim "spominjanjem" Hrvatske u slubenom Beogradu, ili neem drugom, sigurno je da se takva praksa nee moidugo nastaviti a da Hrvatska sve to suzdrano komentira. Koliko god svjee rane Beograda kada je u pitanju Kosovo bole, netreba zaboraviti da niti one u Hrvatskoj nisu zacijelile te da je suradnja sa Srbijom i dalje svojevrsna "tabu" tema.Nekoliko manjih problema izmeu Slovenije i Hrvatske, kako se to inilo ranih devedesetih, uspjelo je desetak godina kasnijeupropastiti skladne meugranine odnose Ljubljane i Zagreba. Vodei se time, to se tek moe dogoditi u odnosu slubenogZagreba i Beograda ukoliko se aktualna loa komunikacija nastavi? Jedno je sigurno, umirujue poruke novoizabranog pred-sjednika Josipovia kao i premijerke Jadranke Kosor s hrvatske strane dale su povoda srbijanskom vodstvu da redigira tre-nutana stajalita dok odnosi ne potonu u krizu.

One koji prate euroatlantski put regije, ovih dana ne-malo je iznenadila kolumna Miroslava Lazanskog u beogradskojPoliti-ci. Naime, Lazanski pie kako mu je Savo Kentera, predsjednik Euro-Atlantskog kluba Crne Gore te jedan od potpredsjedni-ka Atlantskog vijea (ATA) sa sjeditem u Brusselsu, rekao kako i nije za brzi i jednostavniji ulazak Crne Gore u NATO,nego upravo suprotno s obzirom da im u tom sluaju "na Zapadu cena raste".I ova izjava je izreena ne-slubeno, to se iz kolumne Miroslava Lazanskog moe vidjeti. Ostaje vrijeme da vidimo kako espomenuti Savo Kentera reagirati na kolumnu! No, gorak okus e ostati, pogotovo ukoliko se pokae da je izjava tona. Nai-me, u regiji gdje je NATO pod upitnikom, i gdje se mnoge nevladine organizacije trude da pomognu graanima u upoznava-nju s pravima i obvezama te prednostima koje donosi lanstvo u NATO-u, jako je teko raditi kvalitetno i odravati kredibili-tet uz ovakve lanke.

Denis Avdagi



Broj 66, godina 3. EtNeslubene izjave i posljedice

NATO Pojmovi (2) - NATO Response ForceNATO snage za odgovor (NRF) je visoko-spremna i tehnoloki napredna snaga koja se sastoji od kopnenih, pomorskih, zra-nih te specijalnih komponenti i koje su na usluzi Savezu za brzo razmjetanje gdje god su potrebni. NRF su sposobne izvritimisije diljem svijeta u svim spektrima operacija, poput evakuacija, upravljanja krizama, protuteroristikih djelovanja i ulogesnaga koje prve ulaze u veim operacijama. Brojnost im raste do 25 tisua ljudi i mogu se razmjestiti za pet dana. Samodo-statni su na terenu kroz 30 dana, a ukoliko ih se opskrbi, i dulje.Sustav NRF-a se temelji na rotacijama. NATO lanice daju svoje ljudstvo NRF-u na est mjeseci. Standardi na koje morajuodgovoriti su vrlo visoki i svaka rotacija prolazi estomjeseni trening koji ukljuuje testiranje jedinica u kompleksnim vje-bama. Ukoliko pokau na vjebama da odgovaraju standardima, jedinice se uvrtavaju u NRF.Operacijska zapovjednitva NRF-a su u Zdruenom zapovjednitvu Brunssum (Nizozemska), u Napulju (Italija) te u Zdrue-nom stoeru u Lisabonu (Portugal). Trenutano je na snazi sedma rotacija i sjedite joj je u Brunssumu.Najsnanija osobina NRF-a je kombinacija zranih, kopnenih i pomorskih snaga sa specijalnim snagama. NRF ukljuuje kop-nene snage veliine brigade sposobne za nasilne upade; pomorske snage koje ukljuuju topovnjae i podmornice; zrane sna-ge koje mogu obaviti 200 napada na dan; i specijalne snage koje ine dodatne komponente koje se mogu upotrijebiti kad godje potrebno. NRF je upotrebljen prilikom osiguravanja Olimpijskih igara u Ateni 2004.; prilikom afganistanskih predsjedni -kih izbora 2004.; za pomo nakon razornog potresa u Pakistanu 2005. i 2006.NRF je predloio ameriki ministar obrane Donald Rumsfeld 2002., a o snagam se raspravljalo na NATO Summitu u Pragute godine. Zamisao o NATO-u koji nee vie imati velike, masivne jedinice koje su se koristile u Hladnom radu, nego agilne i

sposobne snage koje e biti bolje pripremljene za sigurnosne izazove 21. stoljea prihvaene su kao koncept na sastanku mi-nistara obrane 2003. u Bruxellesu, da bi se na Summitu u Rigi 2006. broj njihovih snaga poveao na 25 tisua. ET/OPSA


4/6

Barack Obama uao je prije godina dana u Bijelu kuu praen ogromnim oekivanjima uzemlji i inozemstvu, te uvjerenjem da e preobraziti ameriku unutarnju i vanjsku politiku, aankete su pokazivale da ga podrava izmeu 65 i 70 posto Amerikanaca. Prvi predsjednik SAD-a afroamerikog podrijetla najavio je ambiciozan program - otvaranje radnih mjesta, reformunacionalnog zdravstvenog sustava, ublaavanje nuklearne prijetnje u svijetu i popravljanje naru-enog meunarodnog ugleda Amerike, te smanjivanje stranakih podjela kod kue. "Izabralismo nadu umjesto straha, jedinstvo umjesto sukoba i nesuglasja. Na dananji dan doli smoproglasiti kraj sitniavih pritubi i lanih obeanja, uzajamnog optuivanja i istroenih dogmi,koje su predugo guile nau politiku", rekao je Obama u inauguracijskom govoru 20. sijenja2009. No godinu dana kasnije, velika oekivanja su se uglavnom rasplinula, a Amerika je podi- jeljena oko novoga predsjednika. Prema ispitivanju Gallupova instituta potpora Obami se uposljednjem tromjese ju 2009. kretala oko 50 posto, a prosjek za cijelu godinu je iznosio 57 posto, to je meu najniim stopama potpore amerikim predsjednicima nakon II. svjetskog

rata. U prvoj godini mandata, 57 posto potpore imao je jo Ronald Reagan, a manju potporu od Obame samo Bill Clinton -49 posto. Amerika javnost sve je skeptinija prema Obaminim obeanjima da e promijeniti Washington i prema njegovuambicioznom programu, pokazalo je ispitivanje NBC Newsa i Wall Street Journala. ak 46 posto Amerikanaca dri da jereforma zdravstvenog sustava loa ideja, a 33 posto da je dobra, 16 posto Amerikanaca je zadovoljno stanjem gospodarstva, a83 posto nezadovoljno, samo 30 posto mu daje pozitivne ocjene za promjenu ustaljene politike u Washingtonu. Poruka nadekoja je bila sredinja u Obaminoj kampanji jo nije potpuno izblijedjela, pa tako 40 posto ispitanih vjeruje da e on biti uspje-an predsjednik, a priblino isti broj dri kako je prerano za ocjenjivanje njegova mandata. Ispitivanje je takoer pokazalo dase Amerikancima Obama vie svia kao osoba, nego politika koju vodi. Tako je tri etvrtine ispitanih reklo da im se Obamaosobno svia, 52 posto da imaju pozitivno miljenje o njemu, a 35 posto negativno. ak 72 posto smatra da je leeran i sim-patian, 59 posto da je inspirativan i poticajan, 57 posto da ima jake kvalitete voe, a 51 posto da je poten i iskren te dapredstavlja tradicionalne amerike vrijednosti. Kada je rije o profesionalnim aspektima obnaanja dunosti, 49 posto smatrada je vrst i odluan te dobar vrhovni zapovjednik, 47 posto da je upuen i iskusan, 40 posto da ujedinjuje zemlju i ostvarujesvoje ciljeve, a 38 posto da dijeli stajalita Amerikanaca. Ukupna potpora za Obamu u anketi NBC/WSJ iznosi 48 posto.

Obamina sudbina uvelike ovisi o stanju gospodarstva, a osim znaajnog oporavka na Wall Streetu, gospodarstvo nije u punoboljem stanju nego to je bilo prije godinu dana, nezaposlenost je poveana i zadrava se na 10 posto. Veliki problem je i toto sve vie ljudi radi posao za koji je potrebna nia kvalifikacija od njihove. S programom sanacije banaka TARP, paketomgospodarskih poticaja i drugim mjerama uspio je sprijeiti financijski kolaps, no u paketu je vie potroeno na zadovoljavanjepolitikih programa nego na otvaranje radnih mjesta. Pored toga, malo je uinio na uravnoteenju ogromnog proraunskogmanjka, ocjenjuju politiki analitiari. Drugo pitanje koje optereuje administraciju je sve nepopularniji rat u Afganistanu iObamina odluka da povea broj amerikih snaga u toj zemlji, loe primljena na liberalnom krilu Demokratske stranke.

Njegov glavni unutarnjopolitiki prioritet, uz koji se vee i ukupni uspjeh administracije, proirenje zdravstvenog osiguranjana dodatnih 30 milijuna Amerikanaca, jo je uvijek pod znakom pitanja, a glavni elementi reforme bitno su reducirani kom-promisima u Kongresu. Obama je postavio visoke ciljeve svome mandatu, obeavao je "promijeniti Ameriku i promijenitisvijet", no stvarnost je pokazala da je to preteko ak i za predsjednika SAD-a. "Jasno se pokazalo da nije udotvorac", ko-

mentira San Francisco Chronicle. Internetska stranica PolitFact.com, koja kontinurano prati Obamino ispunjavanje prediz-bornih obeanja, pokazuje da je od 500 obeanja do sada ispunio 124. Meutim, veina analitiara priznaje da je Obama stvo-rio drugaiju klimu u Washingtonu, temeljenu na promiljenoj raspravi, da je zacrtao novi multilateralni pristup u vanjskojpolitici i pokazao elju za suradnjom s meunarodnom zajednicom, to je jasno izrazio u svojim govorima u inozemstvu.Istie se da je odrao zemlju sigurnom, istodobno obnovivi ravnoteu izmeu sigurnosti i slobode u odnosu prema osumnji-enim teroristima, sa zabranom muenja i odlukom o zatvaranju zatoenikog centra Guantanama na Kubi. U okvirima prora-unskih ogranienja uinio je pomake na planu pristupanijeg studiranja i kolovanja siromane djece, imenovao je prvogsuca hispanoamerikog podrijetla u Vrhovni sud te vratio klimatske promjene u sredite nacionalne rasprave. "Obama je ob-novio ameriki presti u inozemstvu, vratio je povjerenje u financijski sustav i poeo izvlaiti vojsku iz kaljue Iraka, te po-duzeo znaajne regulativne mjere na zatiti okolia. Predsjednik jo ima mnogo toga za uiniti, no sve u svemu to nije lostart", ocjenjuje u komentaruLos Angeles Times. Konzervativni The Wall Street Journalistie da Barack Obama ulazi u dru-gu godinu mandata usred dugotrajne gospodarske krize, s biraima koji manje vjeruju u njegovu uspjenost i vie nisu za toda demokrati zadre kontrolu u Kongresu.

ET/OPSA



Broj 66, godina 3. EtObamina prva godina u Bijeloj kui


5/6

Hrvatski Crveni kri, priopio je da je odgraana i tvrtki ukupno prikupio 1.443.553kuna za pomo unesreenima na Haitiju.

"Graani nas i dalje zovu i raspituju se zamogunosti donacija", navodi u priopenjuHrvatski Crveni Krii dodaje kako akcija prikupljanja sredstava i dalje traje te senovana pomo za unesreene na Haitijumoe uputiti: uplatom na iro raun Hr-vatskog Crvenog kria broj 2340009-1511555516 poziv na broj odobrenja 01, pozivom na donatorski telefon: broj 06090 11 (6,15 kn, PDV ukljuen) te on-linedonacijom na www.hck.hr.

Hrvatski Crveni krimoli da se prilikomuplata putem internet bankarstva poziv nabroj odobrenja 01, upie u predvienu rub-riku (Poziv na broj odobrenja), a ukoliko,iz bilo kojeg razloga, to ne uspijeva, do-voljno je naznaiti svrhu uplate (Pomo za Haiti) bez poziva na odobrenje. Sve uplate u poslovnicama Privredne banke Zag-reb osloboene su bankovnih naknada.

Hrvatski Crveni krizahvaljuje na svim donacijama i istie da e prikupljena novana sredstva biti proslijeena Meunarod-noj federaciji drutavaCrvenogkria i Crvenog polumjeseca.

Takoer najavljuje da na Haiti stigao, s jedinicom za urno djelovanje Austrijskog Crvenog kria i volonter Hrvatskog Crve-nog kria 46-godinji Tihomir trekelj iz Osijeka. Istiu da je trekelj obuen za rad u izvanrednim situacijama, za rad sproiivaem vode i zajedno s jo petoricom kolega iz austrijskog Crvenog kria raditi e na proiivanju vode i uspostav-ljanju osnovnih higijenskih mjera ugroenom stanovnitvu Haitija.

Na Haitiju se nalaze i dva policijska slubenika Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Hrvatske, Tihomir Svato i IgorKruljac, koji sudjeluju u mirovnoj misiji UN-a MINUSTAH.

Kruljac i Svato obratili su se medijima i javnostima tijekom nedavne tiskovne konferencije odgovarajui na pitanja o ivot-

nim prilikama u potresom razorenom Haitiju, rekli su kako su one vrlo oteane. Po njihovim rijeima stanovnitvu najvienedostaju hrana, voda i lijekovi. Tijekom radnog dana Kruljac i Svato u sastavu snaga UN-a pomau tamonjim policijskimsnagama uspostavljanju reda i mira, to bolje sigurnosti graana te osiguravaju konvoje hrane, vode i lijekova koji se dovozeiz smjera Dominikanske Republike. Kruljac je kazao kako im nita tamo nije teko jer su profesionalci u svome poslu i nevraaju se u domovinu prije zavretka mandata.

ET/OPSA



Broj 66, godina 3.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtHrvatski Crveni kri prikupio 1.443.553 kuna zapomo unesreenima na Haitiju


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 66, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 66

Documents