euroatlantski tjednik broj 80

8/9/2019 Euroatlantski tjednik broj 80

1/6

etvrtkom...

Organizacija za promi-canje sjeverno-atlantskihintegracija (OPSA) pok-ree novi program Stra-tOPSA - strateke analize,opis prednosti, prijetnji tepredvianje razvoja poli-tikog stanja u stratekivanim zemljama kao i uzemljama koje predstav-ljaju sigurnosne izazoveza meunarodnu zajedni-cu.

Kratke analize s predvia-njima ukljuuju slijedeezemlje: Bosna i Hercego-vina, Crna Gora, Kosovo,Makedonija, Srbija, Ukra-jina, Bjelorusija, Moldavi-ja, Izrael, Iran, Irak, Afga-nistan, Pakistan, Tadikis-tan, Kirgistan, Libija, Siri- ja, Egipat, Saudijska Ara- bija, Ujedinjeni ArapskiEmirati, Alir, Jordan

U biltenu Euroatlantskitjednik od ovog brojapoinjemo s objavamaskraenih analiza dok ese dulje analize dostavljatiuz narudbu i dogovor sOPSA-om.

U ovom broju proitajte analize Alira, Irana i Kuvajta.

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

19. travnja 2010.Broj 80, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Novi program - StratOPSA

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAFUinite to na slijedeoj web adresi: www.causes.com/afg_hr


2/6

etiri petine ove nestabilne zemlje

na sjeveru Afrike ini pustinja Saha-ra. Veina stanovnika ivi na obali,oko gradova Algiersa i Orana. Oko30 posto stanovnitva ine Berberikoji uspijevaju odrati svoj jezik ikulturu. Od 1830. godine Alir jefrancuski departman i takvim ostajedo rata za nezavisnost 1965. I danasodrava tijesne veze s Francuskom.U 1990.-ima zemlju obiljeavajukrvavi sukobi izmeu vojske i isla-mistikih skupina u kojima pogibaoko 150 tisua ljudi. Sukobi su for-

malno prestali 1999., ali u zemljidjeluje podrunica Al-Qaide podimenom " Zemlja islamskog Magre-ba" (AQLIM). Alir je polupredsjed-nika republika. Predsjednik Abde-laziz Bouteflika na vlasti je od 1999.s potporom vojske, a izmjenom usta-va omoguen mu je doivotni man-dat.

Alir je bogat naftom i plinom. Proc- jene govore o 12 milijardi barelanaftnih rezervi (etrnaesto mjesto u

svijetu), to je privuklo mnogo stra-nih naftnih kompanija u zemlju. Al-ir takoer ima 160 bilijuna kubinihstopa prirodog plina (osmo mjesto usvijetu). Meutim, siromatvo ostaje iroko rasprostranjeno, a sve je vea nezaposlenost meu mladima. Vlada je koruptivna,javne usluge su loe kvalitete. Vlada je 2001. potpisala ugovor s Europskom unijom o moguim niim tarifama i poveanojtrgovini. Tadanji ruski predsjednikVladimir Putin je 2006. otpisao 4,74 milijardi dolara duga iz sovjetskih vremena, a Bou-teflika je pristao na kupnju 7,5 milijardi vrijednog arsenala vojnih zrakoplova, protuzrane obrane i ostalog oruja. U meuv-

remenu, ogroman dravni dug smanjen je na 5 milijardi dolara.

Alir je vodea vojna sila u Sjevernoj Africi, a oruane snage sustacionirane na granicama prema Maroku i Libiji. Najvee prijetnjeu zemlji proizlaze iz povremenih bombakih napada AQLIM-a koji

korijene ima u islamskoj miliciji u graanskom ratu. Iako je izravnapovezanost sAl-Qaidom nesigurna, teroristike metode koje uklju-uju bombae samoubojice sigurno su nadahnute Osamom bin La-denom. Mete napada su esto strani radnici i UN-ov stoer u glav-nom gradu Algiersu. Postoje naznake da se islamistike grupe uAliru, Maroku i Tunisu udruuju.

Kroz iduih pet godina malo to se moe promijeniti u Aliru. Pred-sjednik Bouteflika vrsto dri vlast u rukama i uiva potporu vojske,najvee sile u dravi. Zbog svojih rezervi, Alire i dalje prihvaatistrana ulaganja, iako bi se zemlja mogla preorijentirati i prema dru-gim investicijama, naroito u poljoprivredu, ribarstvo i turizam.Islamistike snage e pratiti svjetske trendove i biti e stalna prijet-

nja, no bez dovoljno snage da ponovi graanski rat iz devedesetihgodina dvadesetog stoljea.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 80, godina 3. EtALIR


3/6

Zemlja izuzetno duge povijesti

1979. postala je islamskom repu- blikom pod vodstvom ajatolahaHomeinija i progonstvom ahaPahlavija. Iran ima dugu tradici- ju posebnog kulturnog i nacio-nalnog identiteta unutar islam-skog svijeta, a posebnost je iinstitucionalizacija ijizma kaodravne religije. Islamska repub-lika Iran ima iznimno sloenpolitiki sustav koji se sastoji odkombinacije od naroda biranih inebiranih institucija. Na vrhu te

piramide stoji Vrhovni voa(velayat-e faqih), a danas je toajatolah Ali Hamenei. Iran je2002. prozvan jednom od drava"osovine zla", a u velikom jesporu s ostatkom svijeta zbogobogaivanja urana. Iranci govo-re da im svrha nije atomsko oru-je, ve energija, no ne doputaju nadgledanje tog postupka.Iran vodi konzervativna elita, esto optuivana za pasivnost u ekonomiji i korupciju. Reformisti su, meutim, 1997. dobilipredsjednike izbore s Mohamadom Hatamijem. Njegova potpora veih socijalnih i politikih sloboda osigurala mu je po-drku mladog stanovnitva - a polovica od 74,2 milijuna Iranaca je mlae od 25 godina. No, liberalne ideje su ga kotale

podrke konzervativne elite u vanjskopoliti-

kim potezima kao to jeDijalog meu civiliza-cijama. Na izborima 2005. pobijedio je ultra-konzervativni Mahmud Ahmadinedad kojikatkad svojim izjavama skandalizira i samekonzervativce. Zato je Hamenei skratio poten-cijale njegove moi u Iranu.

Iran ima ogromne koliine energetskih resursa.Oko devet posto svjetskih rezervi nafte nalazise u Iranu, a koliina prirodnog plina je druganajvea na svijetu. Kombinacija sredinjeg planiranja, dravnog vlasnitva nad naftom,seoske agrikulture i malih privatnih poduzetni-

ka polako ali nesigurno poboljavaju ekonom-sku infrastrukturu zemlje. No, inflacija i neza-poslenost su i dalje veliki problemi.

Kratkorona budunost Irana ovisit e i dalje okonanim odlukama nebiranog vrha drave.Unato velikim protestima i nezadovoljstvimaiz 2009., Iran nee doivjeti ruenje islamskerepublike u skorije vrijeme. Meutim, odnoskonzervativaca e se sigurno promijeniti. Uzekonomsku stabilizaciju, Hamenei e se moratiosloniti na svoj poznati pragmatizam i dopusti-ti vee slobode. Takoer, Iran e se morati

oitovati o svojim stavovima u Afganistanu, ali i pokrenuti kakav-takav dijalog sa Zapadom. Susret s amerikim pregovarai-ma u Bagdadu prije nekoliko godina znak je da je Iran spreman i na takve korake.



Broj 80, godina 3. EtIRAN


4/6

Malu, ali naftom bogatu zem-

lju u Perzijskom zaljevu obilje-ili su njezini susjedi; Saudij-ska Arabija na jugu, Irak nasjeveru i Iran na istoku. Od1930.-ih nafta dominira ekono-mijom, izvozom, ali i politi-kim razvojem Kuvajta. Nakon britanske prisutnosti, poslijeDrugog svjetskog rata jaaamerika snaga u zemlji, a1990. Irak napada Kuvajt todovodi do prvog velikog rataSAD-a protiv Iraka. U drugom

ratu, onom 2003. godine, Ku-vajt je sluio kao baza ameri-kim vojnicima za napad naIrak.

Kuvajt je prva arapska zemlja uZaljevu koja je imala izabraniparlament. enska prava glasa ikandidiranja za mjesto u parla-mentu, meutim, postignuta sutek 2005. Parlament se u pos-ljednje vrijeme esto sukoblja-va s vladajuom obitelji Sabah

na ijem je elu emir SheikhSabahal-Ahmed al-Jaber Al-Sabah. On je po prvi puta po-dijelio mjesta prijestolonasljed-nika i premijera drave izmeusvog brata i neaka. U posljed-nje vrijeme Kuvajt se bori pro-tiv militantnih skupina, od ko- jih su neke povezane sAl-Qaidom. Vlasti smatraju da sunjihovi napadi upereni prijesvega na strane objekte.

Kuvajt je peta najbogatija zemlja na svijetu, s jednim od najveih stopa gospodarskog rasta u iroj regiji. ak 90 posto bogat-stva potjee od izvoza nafte, sirovine ije zalihe, prema nekim procjenama, doseu i do deset posto svih zaliha na svijetu.Globalna financijska kriza pogodila je i Kuvajt pa je dravna banka morala izdvojiti znaajna potporna sredstva za pobolja-nje ekonomije. Od ostalih gospodarskih aktivnosti izdvajaju se pedicija i desalinizacija, aNational Bank of Kuwaitjedna jeod najveih banaka na svijetu.

Od emira se i dalje oekuju prozapadni koraci, ali i velike socijalne reforme. Njegova je vlada imenovala prvu kuvajtsku mi-nistricu, a osmiljeni su i zakoni koji bi trebali omoguiti vee zanimanje stranih investitora. Pri tome e emiratski sigurnosniaparat djelovati protiv militanata, no s velikim oprezom; Kuvajt, naime, i dalje ostaje najvanija logisti ka drava za irakiizlazak u svijet.



Broj 80, godina 3. Et

Tekstualne priloge, pisma i stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: [email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

KUVAJT


5/6



Broj 80, godina 3. EtAfganistan je blizu nas!


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 80, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanjesjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 80

Documents