8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 39

http://slidepdf.com/reader/full/euroatlantski-tjednik-broj-39 1/4

Č etvrtkom...

Gr čki parlament ratificirao  je Protokol o proširenjuSjevernoatlantskog savezana Republiku Hrvatsku, priopćilo je u srijedu 18.

veljače ministarstvo vanj-skih poslova i europskih

integracija RH.

MVPEI navodi da je odgr čkog parlamenta primioobavijest o ratifikaciji Pro-

tokola o proširenju NA-TO-a na Hrvatsku, te da

 pozdravlja tu odluku.

U priopćenju se navodi da  je tim činom Protokol o

  proširenju NATO-a naRepubliku Hrvatsku ratifi-ciran u parlamentima svih26 zemalja članica Sjever-

noatlantskog saveza.

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija očekuje da će u najskorije vrijeme i u Republici Sloveniji završiti parla-

mentarna rasprava o već ratificiranom Protokolu o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku", ističe se u pri-

općenju.

Do sada je 12 zemalja članica NATO saveza završilo proces deponiranja nacionalnih instrumenata ratifikacije kod depozitaraSjevernoatlantskog ugovora, odnosno u američkom State Departmentu. Polaganjem ratifikacijskog instrumenta u State Depar-tmentu smatra se da je ratifikacija Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog saveza na Republiku Hrvatsku u potpunosti dovrše-

na. Kada svih 26 zemalja članica završi proces deponiranja nacionalnih instrumenata ratifikacije, glavni tajnik NATO-a će uputi-

ti poziv Republici Hrvatskoj da pristupi Sjevernoatlantskom savezu.

 Nakon toga Hrvatski sabor treba ratificirati Sjevernoatlantski ugovor i deponirati ga u State Department. Činom deponiranjaRepublika Hrvatska i formalno postaje punopravna članica NATO saveza.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) ovim putem pozdravlja završetak procesa ratifikaci-  je Protokola o proširenju NATO-a na Republiku Hrvatsku u parlamentima zemalja članica. Nadamo se kako će i već ratificirani protokol u slovenskom parlamentu uskoro biti deponiran u američkom State Departmentu, te da će Hrvatskaslijedeći NATO summit i proslavu 60. godina postojanja NATO-a dočekati kao punopravna članica Saveza demokratskihi naprednih zemalja svijeta.

ET/OPSAEuroatlantski tjednik Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Kontakt: opsa@opsa.hr  

Posjeti

http://www.opsa.hr

Grčki parlament ratificirao Protokol o pristupu RH NATO-u

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

19. veljače 2009.Broj 39., godina 2.

Euroatlantskitjednik Č etvrtkom...

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 39

http://slidepdf.com/reader/full/euroatlantski-tjednik-broj-39 2/4

Sanader: Za nas je ratifikacija gotova

EUROATLANTSKI TJEDNIK 

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr 2

Broj 39., godina 2.

Za nas je proces ratifikacije gotov, na-kon što je i Gr čka u utorak navečer rati-

ficirala protokol o hrvatskom pristupu NATO-u, rekao je u srijedu 18. veljače uAnkari hrvatski premijer  Ivo Sanadernakon susreta s turskim domaćinom Re-cepom Tayypom Erdoganom.

Sanader je kazao da NATO ne možečekati hoće li tko u Sloveniji tražiti refe-rendum te da očekuje da će slovenski  predsjednik potpisati dokument o ratifi-

kaciji.

"Zahvalan sam Turskoj na snažnoj pot-  pori što je dala Hrvatskoj za ulazak u  NATO. Mi surađujemo i s Turskom uobrambenom sektoru a nastavit ćemo to i

dalje", rekao je Sanader.

Govoreći o završetku pregovora Hrvats-ke i Europske unije, hrvatski premijer ocijenio je da je 2009. godina realna i

ostvariva.

"I dalje držim da je realno i ostvarivo da 2009. završimo pregovore. S punim jedrima činimo sve da i u ovo vrijeme ispunimo

mjerila i učinimo sve što je u našoj moći", kazao je Sanader.

Premijeri Sanader i Erdogan suglasili su se da je strateški cilj i Hrvatske i Turske ulazak u Europsku uniju, a zauzeli su se i za

 blisku suradnju svih zemalja na područ ju jugoistoka Europe.

 Nakon razgovora premijera Sanadera i Erdogana u Ankari je potpisan niz dokumenata i sporazuma o suradnji dviju vlada. Međuostalim, potpisan je Sporazum o gospodarskoj suradnji, o uzajamnom poticanju investicija, te memorandum o energetskoj surad-

nji.

Premijer Erdogan je kazao da je za vrijeme Sanaderova boravka razgovarao i s albanskim premijerom Salijem Berishom i da jezajednička želja da se realizira transjadranski plinovod, koji bi vodio iz kaspijske regije preko Crne Gore, Bosne i Hercegovinesve do Hrvatske. "Radit ćemo na tome i suradnja zemalja jugoistočne Europe pridonijet će napretku na polju energetike", rekao

 je premijer Erdogan.

Dvojica premijera suglasila su se da gospodarska suradnja ne prati dobre političke odnose i da je robna razmjena od 500 milijunadolara premala. Sanader je kazao da postoji niz područ ja za daljnji razvoj gospodarskih odnosa, a o tome će razgovarati i poslov-

ni ljudi u četvrtak u Istambulu.

S hrvatske strane na poslovnom forumu bit će potpredsjednik vlade Damir Polančec.

"Naša je želja da dođe i do veće razmjene turista, ali zainteresirani smo i da hrvatske luke pružaju usluge turskim partnerima",

kazao je hrvatski premijer.

Sanader će tijekom boravka u Turskoj razgovarati i s turskim predsjednikom Abdullahom Guelom i bivšim predsjednikom Su-lejmanom Demirelom. Nakon Ankare premijer putuje u radni posjet Francuskoj.

ET/OPSA

Predsjednik Vlade Ivo Sanader tijekom posjete Republici Turskoj; slika: Vlada

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 39

http://slidepdf.com/reader/full/euroatlantski-tjednik-broj-39 3/4

Afganistan i SAD otvorilisu novu stranicu u odnosi-

ma pošto su predsjedniciBarack Obama i HamidKarzai u utorak 17. velja-

če prvi put razgovaralinakon Obamine inaugura-cije, isti dan kad je američ-ki predsjednik odobrio povećanje broja američkihvojnika u Afganistanu za

17 tisuća, objavile su usrijedu brojne novinske

agencije.

"Otvorili smo novu strani-cu", rekao je Karzaijevglasnogovornik  HumajunHamidzada.

"Predsjednici Obama iKarzai razgovarali su oraznim pitanjima, uključi-vo mjere za jačanje sigur-

nosti u regiji, opremu i obuku afganistanske vojske i jačanje bilateralnih odnosa, a razgovarali su i o pojačanju vojnih snaga",

rekao je Hamidzada.

Obama je u utorak, u prvoj važnoj odluci u svojstvu vrhovnog američkog zapovjednika, rekao kako je povećanje broja vojnika"nužno za stabilizaciju stanja u Afganistanu koje se pogoršava", ali i upozorio kako se problem neće moći riješiti samo vojnim

sredstvima.

Odnosi Kabula i Washingtona bili su napeti nakon Obamine inauguracije, jer je nova američka vlada dvojila da je Karzai sposo-

 ban učinkovito upravljati zemljom, a Karzai je uzvraćao optužbama zbog civilnih žrtava u akcijama stranih snaga.

Afganistanski je predsjednik prošli tjedan priznao da uopće nije razgovarao s novim američkim predsjednikom. Budući da je prije redovito razgovarao s Georgeom Bushom, pojavila su se nagađanja kako Obama tako izražava stajalište da je njegovo

mišljenje o Karzaiju mnogo lošije nego njegova preteče.

 No iz nekih diplomatskih američkih krugova upozoravalo se kako je riječ o tome da Obaminoj administraciji treba vremena da

dubinski razmotri svoju politiku prema Afganistanu prije nego počne dijalog s Karzaijem.

"Mnogima se činilo kako se Bush prečesto angažirao i tako onemogućio sadržajniju raspravu o politici. Odgađanje poziva novog predsjednika može biti samo njegova razborita odluka da pričeka dok ne bude siguran što doista želi reći o ključnim pitanjima",

rekao je bivši američki veleposlanik u Afganistanu Ronald Neumann.

Broj američkih vojnika će se nakon novog povećanja popeti na oko 55 tisuća, uz još 30 tisuća vojnika iz drugih 40 zemalja, veći-

nom članica NATO-a, koji su već raspoređeni u Afganistanu.

SAD će na ovotjednom sastanku ministara obrane NATO-a u Krakovu, Poljska (19.-20. veljače) od saveznika tražiti da također  povećaju broj svojih vojnika u Afganistanu, ali brojne europske zemlje nisu tome sklone zbog snažna protivljenja doma će jav-nosti sudjelovanju svojih vojnika u borbenim aktivnostima.

ET/OPSA

EUROATLANTSKI TJEDNIK 

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr 3

Broj 39., godina 2.

Afganistan otvara "novu stranicu" u odnosima s Washingtonom

Susret Baracka Obame i Hamida Karzaia za vrijeme Obamine predizborne kampanje 2008.

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 39

http://slidepdf.com/reader/full/euroatlantski-tjednik-broj-39 4/4

U  Jutarnjem listu od 8. veljač e objavljen je zanimljiv razgovor s bojnikom Ivanom Galovi ć em , č asnikom Hrvatske vojske koji ćeod ožujka u Afganistanu zapovijedati hrvatsko-američ kim operativno-mentorskim timom za vezu (OMLT-om). Razgovor objav-

ljujemo u skraćenom obliku.Cijeli razgovor možete proč itati na slijedećoj Internet adresi: http://jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2009,2,8,,151298.jl  

Za naš tim ne postoje teritorijalna ograničenja. Gdje idu pripadnici ANA-e,idemo i mi i dajemo im borbenu potporu. Ako dobiju zadaću na afganistan-sko-pakistanskoj granici, mi idemo s njima - bez ustezanja govori Galović.

Uz mentoriranje, hrvatsko-američki tim će davati potporu afganistanskojvojsci u izvlačenju ozlijeđenih i ranjenih. No, mandat im je i dalje ograni-

čen. Nema sudjelovanja u borbenim operacijama i u borbi s krijumčarimadroge.

- U mom timu su najbolji ljudi koje Hrvatska vojska u ovom trenutku može

dati iz područ ja topništva, izvidništva i inženjerije. Uvjeren sam da je i ame-rička strana dala najbolje ljude koje Nacionalna garda Minnesote ima.

 Na opasku da to onda znači da tim ima i najboljeg zapovjednika kojeg su za ovu zadaću Oružane snage mogle dati škrto se

osmjehnuo. Ne želi odgovoriti je li imao konkurenciju za poziciju zapovjednika, već tvrdi da je ispunjavao osnovne kriterije pot-rebne za mjesto zapovjednika - ima iskustvo u misijama i borbenom radu, govori engleski jezik i po činu je bojnik.

Ipak, teško je vjerovati da je samo zadovoljenje pukih administrativnih uvjeta bilo dovoljno da bude imenovan zapovjednikom

 prvog američkog tima u Afganistanu. Zasigurno je bitnu ulogu u izboru imao i zapovjednik kopnene vojske general MladenKruljac koji mu je na početku rata u 3. gardijskoj brigadi bio prvi, a danas mu je glavni zapovjednik. Svoj blagoslov su dali iAmerikanci koji su do u detalje provjerili stranog časnika kojemu u ruke daju 12 svojih vojnika.

Slušaju ga bez pogovora 

 Nekoliko sati provedenih s bojnikom Galovićem dovoljno vam je da shvatite da je vojnik od glave do pete kojeg bez pogovoraslušaju i hrvatski i američki vojnici. Sa žarom i entuzijazmom priča o sva svoja 23 vojnika koji kao da odlaze na običnu vježbu,a ne u pogibeljnu šestomjesečnu misiju. Već danas je uvjeren da nema šanse da misija ne uspije. Sudjelovanje u misijama nadragovoljnoj je osnovi. Na pitanje o motivima zašto je pristao daje neobičan odgovor:Kako sam išao prvi u Obalu Bjelokosti, tako idem prvi u ovom timu. Zanima me samo gdje ću biti prvi. Zanima me izazov, ne- poznate stvari, prava avantura.

Zvuči pomalo neozbiljno i avanturistički. Možda neprikladno za profesionalnog vojnika. Ali tu je riječ o dječačkom žaru čovjekakoji želi pokazati da želi biti najbolji. No, neće srljati glavom kroz zid, nego će poštujući sva pravila vojničkih procedura za svo- je vojnike učiniti najbolje. U službenom razgovoru pomalo krut i vojnički dosadan u odgovorima, ipak priznaje da je ponosan nasebe što je postavljen na mjesto zapovjednika jednog ovakvog tima i naglašava kako je to izazov za njega, postrojbu i svakako zanjegovu obitelj.

Prva ratna iskustva stekao je još u JNA u ratu u Sloveniji. Brzo je shvatio da to nije njegov rat. Pobjegao je i krenuo u obranusvoje zemlje. U JNA je naučio upravljati minobacačima.

To znanje je bilo presudno da na početku Domovinskog rata kao klinac bude postavljen za zapovjednika satnije u 3. gardijskoj brigadi. Potom je zapovijedao 1. bitnicom višecijevnog bacača raketa, a potom i samohodnim VBR-om. Tijekom operacije Blje-sak upravo je raketama iz VBR-a uništio veliko srpsko skladište streljiva. Za to je odlikovan medaljom za iznimni pothvat. I da-

nas priznaje da mu je upravo VBR prva vojnička ljubav. Nakon rata krenulo je na školovanje na zapovjedno-stožernoj školi, pa uOklahomi u SAD-u, pa tečajevi širom Europe. Tvrdi kako mu je najdraži bio onaj u Nizozemskoj. Uza sve vojne obveze uspio sei oženiti, a u braku mu se rodilo i dvoje djece. Danas jedno dijete ide u prvi, a drugo u treći razred osnovne škole.

- Supruga je vjerojatno ljubomorna na vojsku u kojoj sam više nego kod kuće, ali ima razumijevanja. No najviše pate djeca.Ipak, uvelike pomažu ženini roditelji koji uvijek uskaču kada je potrebno.

Krešimir Žabec, Jutarnji list; slika: Jutarnji list 

EUROATLANTSKI TJEDNIK 

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr 4

Broj 39., godina 2.

Zapovijedat ću Amerikancima u Afganistanu