euroatlantski tjednik broj 70

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 70

1/6

etvrtkom...

Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiujedno vrhovni zapovjed-nik Oruanih snaga RH (OSRH) priredio je u etvrtak 11. veljae oprotaj-ni prijam za izaslanstva Ministarstva obrane i Glavnog stoera OSRH nakojem je ocijenio da je, unato mnogim nagaanjima koja su se pojavila u

javnosti, stanje u Oruanim snagama zadovoljavajue te da su u deset godi-na njegova mandata u njima provedene teke i bolne reforme. Nakon sastanka s ministrom obrane Brankom Vukeliem i naelnikom

Glavnog stoera generalom Josipom Luciem predsjednik Mesi rekao jeizaslanstvu ministarstva i Oruanih snaga kako je predloio da takav sasta-nak odre i s novim predsjednikom kako bi dobio sve informacije. Ocijenioje kako je iza njega, kao vrhovnog zapovjednika, razdoblje transformacijeiz masovne vojske stvorene u Domovinskom ratu prema manjoj i profesio-naliziranoj vojnoj organizaciji s kojom je Hrvatska ula u NATO, a bit e sposobna ukljuiti se u provedbu obrambene politi-

ke Europske unije.

"U poetku mandata, moram priznati, nije bilo lako", rekao je, dodajui kako danas priznaje da se previe vremena potroilona utvrivanje ustavnih i zakonskih ovlasti Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika.

"S jedne strane, bili smo optereeni negativnim iskustvom proteklog vremena, a s druge strane neiskustvom prelaska iz polu-

predsjednikog u parlamentarni sustav", ocijenio je.

"U navedenom razdoblju mogu rei bez lane skromnosti da su postignuti znaajni rezultati u transformaciji Oruanih snaga",rekao je predsjednik Mesi, posebice istiui smanjenje broja pripadnika naslijeenog iz doba Domovinskog rata i neposred-nog poraa, njihovo zbrinjavanje koje nije izazvalo socijalne nemire, restukturiranje vojne strukture, ukljuenje u mirovnemisije NATO-saveza i UN-a te ulazak u NATO u travnju prole godine. Predsjednik je podsjetio da "bez depolitizacije vojske

ne bi bilo mogue provesti reforme koje su na kraju dovele do transformacije obrambenog sustava". Dodao je da njegovaodluka o prestanku djelatne vojne slube za generale koji su se poeli baviti politikom na poetku mandata nije bila laka, alije bila nuna. "Bio je to korak koji sam morao poduzeti kako bih stabilizirao sustav", naglasio je. Takoer je rekao kako nesmijemo zaboraviti da e se proces razvoja Oruanih snaga "odvijati u uvjetima posljedica ekonomske krize i naraslih obave-za koje predstavlja lanstvo u NATO-savezu, a te e obaveze dodatno narasti naim ulaskom u Europsku uniju".

S obzirom na to da e se programi tehnoloke modernizacije u sadanjim okolnostima neizbjeno usporiti, kao kljuni cilj uiduih nekoliko godina treba postaviti ubrzavanje procesa pune profesionalizacije, jasno definiranje strategije, doktrine i za-

daa Oruanih snaga, razvoj sustava kolovanja i upravljanje osobljem te osiguravanje radnoga i ivotnog standarda profesio-nalnog sastava Oruanih snaga, rekao je predsjednik Mesi.

ET/OPSA

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected]

Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

15. veljae 2010.Broj 70, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Oprotajni susret vrhovnog zapovjednika OSRH

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f


2/6

Najambicioznija dosad po-duzeta ofenziva NATO-a protiv afganistanskih taliba-na ula je ovu nedjelju udrugi dan, a njezini su za-

povjednici izrazili zadovolj-stvo njezinim dosadanjimtijekom. Oko 12,5 tisuasaveznikih vojnika, predvo-

enih amerikim marincima,i 2,5 tisue afganistanskihsnaga krenulo je u noi na

subotu u ofenzivu na gradMardu, talibansko uporiteu zloglasnoj pokrajini Hel-mandu, na jugu Afganistana.

Dosad je akciji ubijeno 27

talibanskih boraca i dvojicastranih vojnika, ameriki ibritanski. Otpor saveznikimsnagama zasad je minima-lan. Zapovjednici NATO-a"jako su zadovoljni" odvijanjem operacije nazvane Mutarak (zajedno), izjavio je u Londonu general Gordon Messenger,

glasnogovornik britanske vojske, koji je dodao da je to i stajalite amerikih visokih dunosnika. Meunarodne snage ule suu Mardu, osigurale strateke objekte i za sada su naile samo na minimalan otpor, zakljuio je general Messenger.

Glasnogovornik amerikih marinaca Josh Diddams rekao je da se u Mardi pretrauje kua po kua, a talibani sporadinopruaju otpor iz "depova" u gradu. Afganistanski ministar obrane Rahim Vardakizjavio je da je u podruju ostalo nekolikostotina talibanskih boraca, a ostali su pobjegli prije poetka operacije, najavljene tjednima unaprijed.

Rije je o najopsenijoj akciji ovoga tipa otkad je ameriki predsjednikBarack Obama u prosincu prole godine najavioslanje oko 30.000 dodatnih amerikih vojnika u Afganistan tijekom 2010. godine. Svrha takvoga poteza bila je preokret rat-nih zbivanja u Afganistanu u trenutku kada su se talibanski napadi intenzivirali. Mutarak je prva faza operacije irokih ra-zmjera iji je krajnji cilj dovoenje na vlast legitimnih afganistanskih vlasti u pokrajinu Helmand, glavno uporite ekstremistai podruje, u svijetu poznato kao "glavno uzgajalite" opijuma, od ije prodaje veliku korist imaju upravo talibani. U operaciji

sudjeluju ameriki, britanski, kanadski, danski, estonski i afganistanski vojnici.

Naalost, dvanaest civila ubijeno je u raketnim napadima NATO-ovih i afganistanskih vojnih snaga, u sklopu velike ofenzive

na jugu Afganistana, gdje se nalazi talibansko uporite, izvijestili su u nedjelju iz NATO-a. "Dvije su rakete,iji je cilj bilotalibansko uporite u Mardi, eksplodirale na oko 300 metara od eljenog cilja, pri emu je u regiji Nad Ali smrtno stradalo

12 civila", izvijestio je NATO.

"Vojni zapovjednik ISAF-a, ameriki general Stanley McChrystal javno se ispriao afganistanskom predsjedniku Hamidu

Karzaiju za sluajno izazvanu nesreu", stoji u priopenju. "Duboko alimo to su, u sklopu naih zajednikih vojnih napora,izgubljeni neduni ivoti. Uinit emo sve to moemo da bismo u budunost izbjegli sline incidente", stoji uMcChrystalovu priopenju.

I predsjednik Karzai izrazio je duboko aljenje zbog incidenta te pozvao NATO da ubudue bude oprezniji tijekom ofenzivekako bi se potedjeli ivoti civila kao kolateralnih rtava. Doznavi informaciju o pogibiji 12 civila, predsjednik je naredio dase provede istraga.

ET/OPSA

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 70, godina 3. EtNATO zadovoljan razvojem ofenzive "Mutarak"


3/6

Sabor je protekli petak raspravljao o izvjeu o sud-jelovanju pripadnika Oruanih snaga RH u mirovnojoperaciji u Afganistanu (ISAF) od 1. travnja do 30.rujna 2009. Vlada istie da je rije o razdoblju koje je obiljeilo ope poveanje razine nesigurnosti i

nestabilnosti u cijelom Afganistanu.

Ukupan broj hrvatskih pripadnika u toj mirovnojoperaciji poveao se na 295 pripadnika, a hrvatskikontingenti su djelovali u podru ju tri regionalnazapovjednitva - Kabul, Sjever i Zapad. Od srpnja2009. ugaena je komponenta medicinskog tima drava Ameriko-jadranske povelje, jer je otvorena nova francuska vojna

bolnica u Kabulu, navodi se u izvjeu.

Vlada istie i da su Nacionalnom timu za logistiku potporu (NSE) potrebna nova vozila s balistikom zatitom, budui da sepostojea brzo troe, uslijed velikih temperaturnih oscilacija.

Zastupnici su u raspravi izrazili zadovoljstvo injenicom da u sedam godina u Afganistanu nije poginuo ni tee ranjen ni je-

dan hrvatski vojnik, to Kreimir osi (HDZ) tumai kao dokaz besprijekornog sustava obuke i kvalitetne personalne se-lekcije. "Nakon sedam godina u Afganistanu, trebamo biti ponosni na sve to su nai vojnici uinili za meunarodni mir u tojzahtjevnoj operaciji", rekao je osi.

Ante Kotromanovi (SDP) upozorio je, meutim, da bi obuka mogla doi u pitanje zbog nedostatnih financija. Podsjetio jeda je dobar dio pripadnika kopnene vojske zbog ne-

dostatka novca poslan na zimski godinji odmor.Ocijenio je da bi Saboru izvijee o stanju Oruanihsnaga, osim ministra obrane, trebao podnositi i na-

elnik glavnog stoera, kako bi se dobio bolji uvid usituaciju. Kotromanovi smatra i da bi Hrvatska, pouzoru na druge lanice NATO-a, morala dijeliti odli-

ja vojnicima koji su se istaknuli u mirovnim misija-ma.

I Damir Kajin (IDS) sretan je to u Afganistanu nijepoginuo ni jedan hrvatski vojnik, no upozorio je dasu se krizna arita pojavila i na relativno mirnom

sjeveru, gdje su smjeteni i hrvatski vojnici."Sumnjam da e vojna misija u Afganistanu uspjeti iini mi se da e NATO tamo proi kao Rusija. Da

mene netko pita, odmah bih povukao trupe iz Afga-nistana", rekao je Kajin, navodei i da Hrvatska zasudjelovanje u misiji ISAF godinje izdvoji 300 mi-

lijuna kuna.

Trokovi mirovnih misija zabrinjavaju i Miljenka Doria (HNS), koji je izraunao da e ove godine Hrvatska za sudjelova-nje u mirovnim misijama izdvojiti ukupno 400 milijuna kuna, milijun po vojniku. "Hrvatska je 14. po doprinosu u Afganista-nu, ali nije na 14. mjestu i po gospodarskoj snazi. Dajemo znatno vei doprinos, nego to bi trebali dati kad uzmemo u obzirrealne gospodarske mogunosti", upozorio je Dori.

Saborska rasprava protekla je u tonu pohvala pripadnicima Oruanih snaga RH od strane gotovo svih zastupnika koji su sejavljali za rije. Doprinos Hrvatske miru u Afganistanu vie puta je istaknut, kao i da je Hrvatska donedavno bila primateljica,a danas zemlja koja prua pomo onima kojima je ona potrebna!

ET/OPSA



Broj 70, godina 3. EtSabor raspravljao o izvjeu OSRH u ISAF-u


4/6

Srbijanski predsjednikBoris Tadi (slika desno gore)u protekli etvrtak je ocijenio da je takozvani plan zaintegraciju sjevernog Kosova prijetnja stabilnosti ucijeloj regiji te da je neophodno da KFOR nastavi tititikosovske Srbe i srpske vjerske objekte na Kosovu. U

priopenju iz Tadieva ureda nakon sastanka sa zapov- jednikom NATO snaga za Europu, admiralom Jame-

som Stavridisom (slika desno dole), navodi se kakoTadi smatra da su Srbi na Kosovu i dalje"najugroeniji narod na tlu Europe" te da je zato neop-hodno da KFOR nastavi tititi i kosovske Srbe i srpskemanastire i crkve, bez obzira na odluku o smanjenju

broja vojnika na Kosovu.

Tadi je, kako se navodi, s admiralom Stavridisom raz-govarao o aktivnostima Srbije u programu Partnerstvoza mir i suradnji s KFOR-om u ouvanju mira i sigur-nosti na Kosovu. Snage KFOR-a na Kosovu smanjene

su od 1. veljae s 14.000 na 10.000 vojnika, pri emu nee biti ugroena stabilnost, stoji u priopenju KFOR-a koje su preni-jeli beogradski mediji.

Srbijanski mediji ovih dana izvjeuju o nacrtu plana Meunarodnog civil-nog ureda u Pritini i kosovske vlade kojim bi se sjever Kosova, preteitonastanjen Srbima, integrirao u kosovski politiki sustav, a koji su, istie se,

srbijanski dunosnici odbacili ocijenivi ga opasnim po regionalnu stabil-nost. Plan se, kako se tumai, odnosi na etiri glavna podruja: jaanje vla-davine zakona na cijelom teritoriju Kosova, decentralizaciju i formiranjenove opine Sjeverna Mitrovica, pitanje opinske vlasti u tri sjeverne opi-ne (Leposavi, Zveane i Zubin Potok) te poboljanje socio-ekonomskesituacije na tom dijelu Kosova. Dodaje se da je postojanje plana potvrdio i

ef Meunarodnog civilnog ureda na Kosovu Pieter Faith, te da strategijapredvia izravno vezivanje europske perspektive Srbije za smanjenje pot- pore "paralelnim strukturama" na sjeveru Kosova. To, kako precizirajumediji, treba uiniti "uz rjeenje po kojem e Beograd sauvati obraz, ali ismanjiti i konano obustaviti svoju potporu paralelnim strukturama, uzistodobno pribliavanje Srbije EU". Nacrt plana, kako je navedeno, zami-

ljen je kao dio procesa decentralizacije na Kosovu, s ciljem preuzimanjakontrole nad sjevernim djelom Kosovske Mitrovice, veinski nastanjeneSrbima.

Meunarodna upravljaka skupina za Kosovo 8. veljae na sastanku u Be-

u poduprla je plan za integraciju sjevernog Kosova u pritinske institucije,

koji je iznio Meunarodni civilni ured, te pozvala sve strane, ukljuujui iSrbiju, da imaju "konstruktivnu ulogu u tom znaajnom procesu kako bi seosigurali bolji ivotni uvjeti na sjevernom Kosovu". Kako su prenijeli beogradski mediji, po ocjeni tog meunarodnog tijela,sainjenog od drava koje su priznale Kosovo, integracija svih zajednica u kosovsko drutvo, "pogotovo cjelokupne zajednicekosovskih Srba, bit e kljuni izazov kako bi se osigurala odriva budunost i ojaala demokracija Kosova".

ET/OPSA



Broj 70, godina 3. Et

Tekstualne priloge, pisma, stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: mailto:[email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

Tadi: KFOR mora tititi Srbe


5/6

Glavni tajnik NATO-a AndersFogh Rasmussen estitao je uprotekli petak proruskom politia-ru Viktoru Janukoviu (slika)pobjedu na predsjednikim izbori-

ma u Ukrajini i poruio da savezeli produbiti partnerstvo s Kije-

vom.

"U ime NATO-a srdano estitamViktoru Janukoviu izbor za pred-

sjednika Ukrajine", napisao jeRasmussen i dodao da su "Izbori

bili slobodni, pravedni i demok-ratski te uzor za regiju". "NATOje odluio produbiti strateko par-tnerstvo pomaui, ako je mogu-

e, u reformi Ukrajine, a osobnose radujem to u suraivati s

predsjednikom Viktorom Januko-viem", napisao je Rasmussen.

Ukrajinci openito ele ulazak svoje zemlje u Europsku uniju, no lanstvu u NATO protivi se vie od polovice biraa te bivesovjetske republike, uglavnom iz pokrajina s veinskim rusofonim i rusofilnim stanovnitvom. Upravo su ti birai podrali

Janukovia koji je pobijedio premijerku Juliju Timoenko, a ona jo nije priznala poraz.

Ukrajina obnavlja odnose s Rusijom

Ukrajinci bi Rusima mogli omoguiti koritenje luke Sevastopolj u kojoj je stacionirana Crnomorska flota i nakon dogovorao njezinu povlaenju odande tijekom 2017., kazao je u nedjelju za rusku televiziju novoizabrani predsjednik Janukovi.

Takoer je izjavio kako tijekom svog predstojeeg mandata namjerava poboljati odnose s Rusijom kada je rije o transportu

plina te da se namjerava angairati na oivljavanju ideje o plinskom konzorciju, koji bi Moskvi omogu io zajedniko uprav-ljanje ukrajinskim plinom.

"Moramo obnoviti prijateljsku strategiju odnosa s Rusijom i raditi na dobrobit obiju zemalja", rekao je Janukovi , dodavikako nije iskljuio da e Crnomorskoj floti biti omogueno koritenje luke Sevastopolj i nakon 2017.

Ukrajina u potpunosti ovisi o ruskoj energiji, a sve dok Moskva dri svoju flotu u Sevastopolju, to je jedna od njezinih zad-njih baza u inozemstvu Ukrajina moe pregovarati o jeftinijem plinu, s druge strane Rusija vjeruje kako je to svojevrsno jam-stvo da se Kijev nee pridruiti NATO-u, ega se posebno pribojavalo susofiono i rusofilno stanovnitvo dok je predsjednikdrave bio prozapadnjaki orijentiran predsjednik Viktor Juenko.

ET/OPSA



Broj 70, godina 3.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtRasmussen estitao Janukoviu na pobjedi;Janukovi okree lea NATO-u?


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne

moe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatra

donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-

da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj

kalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 70, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 70

Documents