euroatlantski tjednik broj 74

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 74

1/6

etvrtkom...

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) organizirala je,

uz pomo Hrvatskog novinarskog drutva(HND), seminar za novinare pod nazivom"Afganistan izazov za budunost". Seminar seodrao 9. oujka u Novinarskom domu u Zagre- bu, u sklopu projekta OPSA-e "Afganistan jeblizu nas". Seminar se organizirao kako bi seotvorila rasprava o izvjeivanju iz i o Afganista-nu, prikazalo stvarno stanje ali i iznijele brojneinformacije o toj zemlji te kako bi se sudionicieducirali o sigurnosno stratekim izazovima Af-ganistana kao i o NATO voenoj misiji ISAF ukojoj sudjeluje i Hrvatska s gotovo 300 pripadni-ka Oruanih snaga.

Hrvatsko sudjelovanje u operaciji ISAF proizlaziiz uvjerenja da je opasnije nedjelovanje nego dje-lovanje, rekao je dravni tajnik u Ministarstvuobrane mr. sc. Pjer imunovi. Veza je posredni-ja nego se misli, pa je imunovi podsjetio da odjedan dio opijuma i heroina koji Afganistan proiz-vede prolazi i tzv. Balkanskom rutom i kroz Hrvatsku. imunovi smatra da se u medijima ne bi smjelo govoriti o pobjedi uAfganistanu ve o rjeenju napora da se uspostavi samostalna drava odnosno da narod u potpunosti prihvati legitimnost pra-vedno izabrane vlade u Kabulu. Ipak, dravni je tajnik izrazio zabrinutost izostankom panje o konkretnijim stvarima u jav-nosti, no i propustima NATO-a u izbjegavanju civilnih rtava.

Svoje vienje Afganistana kao izazova za budunost dao je i predsjednik izaslanstva Hrvatskog Sabora u Parlamentarnoj

skuptini NATO-a prof. dr. Kreimir osi. Pritom je nekoliko puta naglasio kako 20 posto problema rjeavaju oruane sna-ge, a ostalo je na civilnim naporima koji za cilj imaju osvajanje srca i razuma afganistanskog naroda. "Iznimno je potrebnostvoriti mentalne mape lokalnog stanovnitva" poruio je osi okupljenim novinarima, a naglasio je i interesni rat. Mnogezemlje ve naveliko rade na izgradnji Afganistana, a tako pomau i vlastitim ekonomijama. osi je rekao kako je na svojimputovanjima po toj zemlji esto vidio mnoge prilike za hrvatske tvrtke.

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)www.opsa.hr

15. oujka 2010.Broj 74, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...Seminar za novinare"Afganistan izazov za budunost"

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAFUinite to na slijedeoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f

Na fotografiji: Denis Avdagi - direktor OPSA-e (stoji) otvara seminar,na lijevo za stolom: prof.dr. Kreimir osi, Marko Horvat, ZdenkoDuka - predsjednik HND-a, Pjer imunovi, Elizabeta Gojan - urednica

vanjske politike na HRT-u, pukovnik Draen Jonji...


2/6

osi se osvrnuo i na nedostatniinteres u Hrvatskoj: "Ne trebazaboraviti da je i Hrvatska treba-la vanjsku pomo. Zato je jakodobro da postoje organizacijekao to je OPSA koja iznimnomnogo radi na informiranju jav-nosti, ali i institucija. To je gole-ma uloga think tankova u novimdemokracijama."

Ekspertni voditelj OPSA-ina

projekta Robert Mikac dao jepresjek Afganistana danas, teme-ljei na svom istraivanju i isku-stvu kao zapovjednik multinaci-onalnog voda vojne policije usklopu misije ISAF u Kabulu.Afganistan je etvrta najsiroma-nija zemlja na svijetu, s ogrom-nim razlikama izmeu tankog bogatog sloja i ostatka naroda.Provincijama vladaju lordovirata, zemlja ima 10 milijuna mina, a 10 posto stanovnitva ivi od uzgoja maka, krijumarenja i izrade opijuma. Mikac vidiveliki problem u naoruavanju plemenske policije, ali i stranih privatnih kampanja koje broje vie od sto tisua vojnika. Mi-

kac podsjea i na nunost promatranja Afganistana kroz Pakistan odnosno rjeenja afganistanskog pitanja onda kada se rjeeotvoreni problemi u susjednom Pakistanu.

NovinarTihomir Ladii proveo je kao novinar amerike televizijske kue FOXmnogo vremena po Iraku i Afganistanu.Najvei problemi novinara u Afganistanu su nepovjerljive talibanske frakcije koje ubijaju novinare bez obzira na njihovuelju da uju drugu stranu rata. Odnos afganistanske vlade prema snimateljima se pogorao, a i NATO je postavio neke res-trikcije snimanja na terenu. to se Hrvata tie, Ladii smatra da je spremnost hrvatskih vojnika temeljena na vojnom iskus-tvu, a ne na opremljenosti, te se pita da li je hrvatska vlast spremna suoiti se s javnou ako doe do prve hrvatske rtve.

Jedno od najzanimljivijih predavanja svakako je odrala Ivana Stipi Lah koja je s muem provela dvije godine u Kabulu,ivei u afganistanskoj kui i okruena samo Afganistancima. Novinari su izuzetno dobro prihvatili njezine anedoktalne priekoje se mogu itati i na njezinom blogu http://kabulskeprice.blog.hr/.

Opunomoeni ministar Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija mr.sc. Ivan Velimir Starevi, ujedno i savjet-nik OPSA-ine kampanje, govorio je o suvremenim mirovnim misijama i dao potreban input razumijevanja opsega, na inadjelovanja i budunosti prirode mirovnih misija u svijetu, meu kojima su najbrojnije misije UN-a. Starevi se dijelom dota-kao i ISAF-ove misije u Afganistanu gdje je dvije godine proveo kao hrvatski diplomatski predstavnik.

Naelnik Odjela za NATO Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH Marko Horvat svojim je izlaganjemzatvorio seminar govorei o potrebi izgradnje potpore hrvatskoj politici kroz NATO.Horvat je zavrnim izlaganjem prikazao djelovanje hrvatske u NATO-u posebno kroz prizmu vane misije ISAF.

Seminaru su prisustvovali novinari iz brojnih redakcija, kao i predstavnici Odjela za odnose s javnou Ministarstva vanjskihposlova i europskih integracija te Slube za odnose s javnou Ministarstva obrane.

Vedran Obuina

Slike: Tomislav Brandt

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 74, godina 3. EtSeminar za novinare"Afganistan izazov za budunost"

Robert Mikac na elu stola daje uvodno izlaganje na seminaru


3/6

Budunost Bosne i Hercegovine, njeno politiko, odnosno ustav-no ureenje nikako da sie sa "svjetla pozornice" politikih rasprava. Kao takva ona je nepresuni izvor medijskih komentara,analiza, reportaa, i to na nain da nam se esto moe uiniti kaoda e tamo svakog trenutka ponovno buknuti rat! No je li ba ta-ko? S jedne strane injenica je da politiki elnici nacionalnihstranaka konstantno izraavaju nezadovoljstvo stanjem u BiH, kaoi da ne uspijevaju postii dogovore kojim bi se "uzavrela" situaci-ja smirila.S druge strane, rasprave potaknute od strane politikih elnikaodavno izgledaju kao "dobro nauene uloge osrednjih glumaca"koji su navikli na pozornost, a poglavito onu meunarodnu.

"Daytonska BiH" jedan je od najuspjenijih razrjeenja ratnihkriza od strane meunarodne zajednice, odnosno Zapada i NATO-a. Ratna krvoprolia su ekspresno zaustavljena, a sukobi se nisuobnovili! Meutim, nitko osim graana BiH ne moe birati elni-ke, iako se i tu pokazalo da meunarodna zajednica zna kontroli-rati loe voenu politiku, putem Visokog predstavnika.

Nakon tekog i prilino dugog rata u susjednoj dravi bilo je nere-alno za oekivati da e se sve vratiti na prijeratno stanje. Veliki broj prognanih i izbjeglica, obitelji sa izgubljenim lanovimasvojevrsna su garancija trajnih napetosti u "srcolikoj" zemlji u srcu Europe. No, treba rei kako su napetosti pa i one meuna-cionalne neto to i nije toliko neuobiajeno za stari kontinent.

Pojedinani sluajevi regrutacije BiH dravljana meu teroriste takoer nijeneto to bi trebalo posebno zabrinuti sigurnosne eksperte, iako je u tomkontekstu upravo BiH esto i nerazmjerno isticana. Naime, uzevi u obziriznimno krvav rat, raseljavanje stanovnitva i zbjeg izmeu ostalog i u nekeod bliskoistonih zemalja, nekoliko sluajeva sudjelovanja BiH graana uterorizmu nije neto ega se treba posebno pribojavati. Isto tako, sama inje-nica da su ekscesi unutar BiH bili jo rjei, navodi nas na zakljuak da BiHnije u tom pogledu prijetnja! Naalost, to nikako nije neto to moe ostatitrajni zakljuak. Jednako kao to se radikalna desnica podie-doivljava rastpolitikog rejtinga u zemljama koje i nisu osjetile u zadnjim desetljeimaratna stradanja, takva situacija je realna i u Bosni i Hercegovini, posebno usvjetlu ekonomske situacije, najtee u cijeloj Europi.

Politiki gledano, sve to se moglo napraviti u Bosni i Hercegovini od strane

meunarodne zajednice je napravljeno. Investirana su i velika financijskasredstva, kontrolirala se situacija, asistiralo se u obnovi infrastrukture.

Jedino to "insajderi" ocjenjuju kao loe jeste financijsko investiranje u poli-tike elite, umjesto u lokalnu ekonomiju. Previe se oekivalo od politikih

stranaka, dok su najbolji mirotvorci bili kupci tvrtki, meuentitetska ulaganja, strane investicije

Veina graana BiH nezadovoljna je politikim ustrojstvom, ustavnom podjelom zemlje, ali i korupcijom te izrazito loomekonomskom situacijom. Usprkos tomu, asistiranje Zapada u sreivanje zemlje ne treba olako oekivati. Bosanski problemjeste i ostat e ponajprije problem graana te zemlje i sve dok unutarpolitika previranja ne dolaze do zazivanja na podjeluzemlje ili neto gore, pozornost svjetskih lidera nee biti upuena prema "srcu" Europe. Graanima BiH ne preostaje nitadrugo nego da svoju budunost trae na izborima, a da pri izboru, pokuaju odabrati neku novu "predstavu", ako nita drugo,onda onu s boljim "glumcima".

Denis Avdagi



Broj 74, godina 3. Etto sa Bosnom i Hercegovinom?


4/6

Civilne aktivnosti

Euro-atlantsko partnersko vijee trenutno provodi procjenu internih sposobnosti usmjeravanja na prijetnju proliferacijeWMD-a. U akcijskom planu EAPC-a, zemlje Partneri su ocrtali ciljeve poput podrke suradnji u obrani od terorizma, unapr-jeenja granine sigurnosti, te rada sa NATO-om na pitanjima u vezi WMD-a.NATO takoer odrava radionice i seminare o temama proliferacije, koje ukljuuju takoer zemlje-nelanice. Najvei takavdogaaj zbio se u Vilniusu, Litvi, u travnju 2007. godine, privukavi vie od 120 visokih dunosnika, predstavnika 43 zemljesa pet kontinenata, kao i niz meunarodnih organizacija i akademskih institucija. Posebnost meu aktivnostima na polju ne-proliferacije, organiziranima od strane meunarodnih organizacija, bila je u tome to su pokrivene sve vrste WMD prijetnji,kao i politiki i diplomatski odgovori na njih.Drugi takav seminar je planiran za studeni 2008. godine, u Berlinu, Njemakoj.Savez takoer participira u relevantnim konferencijama organiziranima od strane drugih meunarodnih organizacija, ukljuu-jui Organizaciju za zabranu kemijskog oruja (OPCW, Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons), Organizaci-

ju za europsku sigurnost i suradnju (OSCE, Organization for Security and Co-operation in Europe), Interpol i druge.Mnogi od NATO-vih znanstvenih programa fokusiraju se na civilnu stranu nuklearnih, kemijskih i biolokih tehnologija.Znanstvenici iz NATO-a i zemalja-Partnera razvijaju podruja istraivanja koja utjeu na ova podruja. Ona ukljuuju deko-misioniranje i odlaganje WMD-a, kao i njihovih komponenti, sigurno baratanje sa materijalima, metode primjene kontroleoruja, te detekciju CBRN agensa.

Kako je evoluiralo?

Upotreba ili prijetnja upotrebom oruja za masovno unitenje znatno su utjecali na sigurnosno okruenje 20. stoljea, te etakoer utjecati na meunarodnu sigurnost u predvidljivoj budunosti. Veliki koraci naprijed u modernoj tehnologiji i znan-stvena otkria otvorili su vrata jo destruktivnijim orujima.Tokom Hladnog rata, upotreba nuklearnog oruja sprijeena je izgledima za masovnu odmazdu. Utrka u nuklearnom naoru-anju usporila se u ranim 1970-tima, nakon pregovora o prvim sporazumima za kontrolu oruja.

Poboljano sigurnosno okruenje 1990-tih omoguilo je zemljama sa nuklearnim naoruanjem da dramatino smanje svojenuklearne zalihe. Meutim, proliferacija znanja i tehnologija omoguila je drugim nacijama da izgrade svoja vlastita nuklear-na oruja, irei ukupni rizik na nove dijelove svijeta.Na summitu u Washingtonu 1999. godine, savezniki voe su pokrenuli Inicijativu za oruje za masovno unitenje, kako bioslovili rizike koje predstavljaju oruja za masovno unitenje i sredstva njihove isporuke. Inicijativa je osmiljena da promo-vira razumijevanje WMD pitanja, razvija naine odgovora na njih, unaprijedi dijeljenje obavijesti i informacija, pobolja pos-tojeu savezniku vojnu spremnost za operiranje u WMD okruenjima i suprotstavi se prijetnjama koje ova oruja predstav-ljaju. Na summitu u Pragu 2002. godine, Saveznici su pokrenuli proces modernizacije, osmiljen da osigura sposobnost Save-za za efektivno susretanje sa novim izazovima 21. stoljea. To je ukljuilo stvaranje NATO snaga za odgovor, efikasno orga-niziranje saveznike zapovjednike strukture, te seriju mjera za zatitu NATO snaga, stanovnitva i teritorija od kemijskih,biolokih, radiolokih i nuklearnih incidenata.Na summitu u Rigi 2006. godine, Saveznici su donijeli Ope politike upute (CPG). CPG omoguava analize buduih sigur-nosnih situacija i fundamentalnu viziju NATO-ve tekue transformacije. On eksplicitno navodi oruja za masovno unitenje i

sredstva njihove isporuke kao glavne prijetnje sigurnosti, koje su posebno opasne u kombinaciji sa prijetnjama terorizma ilipropalih drava. NATO je aktivirao Zdrueni centar izvrsnosti KBRN obrane u Vyskovu, eka Republika, i rad na ovimpodrujima se nastavlja.

Koja tijela NATO-a imaju glavnu ulogu?

Sjevernoatlantsko vijee, NATO-ovo je glavno tijelo za donoenje odluka, ima sveukupan autoritet nad politikom Saveza iaktivnostima u susretanju proliferacija WMD-a. Vijee podrava niz NATO-vih odbora i grupa, koje pruaju strateke proc-jene, politike savjete i preporuke.



Broj 74, godina 3. Et

Tekstualne priloge, pisma i stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: mailto:[email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

NATO pojmovi (5): Oruja za masovno unitenje,nastavak iz prolog broja


5/6

Tri via savjetodavna tijela se bave politikim i obrambenim na-porima Saveza protiv proliferacije WMD-a:

Zdrueni odbor za pitanja proliferacije (JCP, The JointCommittee on Proliferation) jevie savjetodavno tije-lo, koje Sjevernoatlantskom vijeu osigurava koordinira-na izvjea o politiko-vojnim i obrambenim aspektima proliferacija oruja za masovno unitenje. Na elu sazamjenikom Glavnog tajnika (Deputy Secretary General)NATO-a, okuplja lanove Vie politiko-vojne skupineza pitanja proliferacije (SGP, Senior Political-MilitaryGroup on Proliferation) i Vie obrambene skupine za

pitanja proliferacije (DGP, Senior Defence Group onProliferation) na zajednike sjednice kako bi koordiniralipolitike i obrambene dimenzije NATO-vog odgovora naWMD prijetnje.

Via politiko-vojna skupina za pitanja proliferacije(SGP, The Senior Political-Military Group on Prolife-ration) se sastoji od viih nacionalnih dunosnika, odgovornih za politika i sigurnosna pitanja vezanih za neprolife-raciju, na elu sa pomonikom Glavnog tajnika za politika pitanja i sigurnosnu politiku (Assistant Secretary Gene-ral for Political Affairs and Security Policy). SPG razmatra raspon faktora na podruju politike, sigurnosti i ekono-mije koji mogu stvoriti ili utjecati na proliferaciju, te razmatra politika i ekonomska sredstva sprijeavanja ili odgo-vora na proliferaciju.

Via obrambena skupina za pitanja proliferacije (DGP, The Senior Defence Group on Proliferation) je vie savje-todano tijelo pri Sjevernoatlantskom vijeu za pitanja proliferacije WMD-a i njihovih sistema isporuke. Okupljastrunjake i dunosnike sa odgovornostima na ovom podru ju, pod zajednikim sjeverno-amerikim i europskimpredsjedavanjem. DGP oslovljava vojne sposobnosti potrebne za obeshrabrivanje proliferacije WMD-a, odvraanjeprijetnji i upotrebe takvih oruja, te zatitu NATO-vih stanovnitava, teritorije i snaga.

Dodatno, niz drugih NATO-vih tijela pomae Savezu u ostvarivanju njegovih ciljeva neproliferacije:

Izvrna (pojaana) radna skupina (EWG(R), The Executive Working Group (Reinforced)) se sastoji od predstavni-ka iz saveznikih glavnih gradova (veinom iz ministarstava vanjskih poslova i obrane). Predsjedava joj pomonikGlavnog tajnika za obrambenu politiku i planiranje (Assistant Secretary General for Defence Policy and Planning),sa podrkom WMD Centra. EWG(R) je glavni fokus za obrambene i politike konzultacije o proturaketnoj obraniunutar Saveza.

NATO-rusko vijeeje forum za izgradnju konzultacija, suradnje i konsenzusa izmeu NATO-a i Rusije. Rad na odree-nim podrujima je razvijen unutar okvira ad hoc radnih skupina, kao to je NRC ad hoc radna skupina za pitanjaproliferacije, gdje je zajedniki rad unaprijeen na konzultacijama i suradnji protiv proliferacije oruja za masovnounitenje.

Pripremio: Tihomir Cundi



Broj 74, godina 3.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtNATO pojmovi (5): Oruja za masovno unitenje,nastavak iz prolog broja


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 74, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanjesjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 74

Documents