euroatlantski tjednik broj 67

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 67

1/6

etvrtkom...

Oni koji prate NATO tematiku, vijesti iz Afganistana, djelovanjemisije ISAF sigurno ne trebaju pojanjenje "zato smo tamo"?Jednako tako, oni koji osjeaju solidarnost prema ljudima znajuda svi ljudi zasluuju pomo, bez obzira da li ive u Afganistanu,

Haitiju, Hrvatskoj, SAD-u. Naalost, na Afganistan se nije obra-ala posebna pozornost sve do nesmiljenog 11. rujna 2001. Afga-nistanom su vladali talibani, koji nisu koristili demokraciju kaomodel svoje vladavine nego strah! Strahovlada, teror nad ljudima

bili su svakodnevnica, i gotovo nita novo u ivotima Afganista-naca ija je zemlja desetljeima bila poprite nasilja. Danas, na-kon teke povijesti Afganistan doivljava napredak, to mi je i oso-

bno potvrdila Fatima Gailani, efica Crvenog polumjeseca uAfganistanu tijekom prolotjednog boravka u Zagrebu.

Gospoa Gailani je nekoliko puta ponovila kako se pozitivne stva-ri dogaaju u Afganistanu, no istovremeno naglasila kako takve

pozitivne promijene rijetko nalaze mjesto u medijima diljem svi-

jeta. Nasilje se neizostavno povezuje s Afganistanom, postali su istoznani, doktamonji stanovnici pokuavaju voditi normalan ivot! Gospoa Gailani te gos-podin Abaceen Nasimi boravili su u Zagrebu uz potporu naih amerikih prijate-lja koji su smatrali da je dobro pruiti priliku onima koji se bave Afganistanomda dobiju neka miljenja i stavove od Afganistanaca, iz prve ruke. Bila je toizvrsna prilika, posebno jer se radilo o dvoje domoljubnih, kulturnih, obrazova-nih ljudi koji svoju zemlju iznimno vole.

Boravak gospodina Nasimija te gospoe Gailani u Zagrebu bila je prilika da imse postavi nekoliko pitanja, a prije svega ono koje se esto pogreno navodi uEuropskim medijima. Da li Afganistanci ele meunarodne vojne snage u svojojzemlji? Odgovor je da, ali ne vjeno, jednako poput brojnih elnika drava ijesnage sudjeluju u Afganistanu, i njih dvoje eli da strane snage napuste zemlju

nakon to domae sigurnosne snage "ovrsnu" te uspiju samostalno osiguravatimir u toj tako dalekoj, a opet nama tako bliskoj zemlji. Cijeli razgovor sa ovo dvoje Afganistanaca proitajte u slijedeem

broju OPSA biltena NATO intervjui.

Denis Avdagi

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected]

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

1. veljae 2010.Broj 67, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Afganistan doivljava napredak

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f

Abaceen Nasimi

Fatima Gailani


2/6


3/6

Starozavjetni bi proroci rekli: Oi imaju, a ne vide. Ne treba biti prorok da svijet pogodivijest kako poseban predstavnik predsjednika Obame u Afganistanu i PakistanuRichard Holbrooke i general Stanley McChrystal (na slici), zapovjednik NATOsnaga u Afganistanu, savjetuju afganistansku vladu da dou u doticaj s pobunjenicimakoji nisu povezani sAl-Qaidom.

Prije svega, valja se prisjetiti stare, ali i dalje vaee teorije o ratu slavnog Clausa vonClausewitza. Rat, kae Clausewitz, je in nasilja kojim se na neprijatelj tjera da se

pokori naoj volji. Nita manje i nita vie. Cilj je razoruati neprijatelja. Izvan ovogtehnikog konteksta, stoji injenica da rat nikad nije izolirani in. On se ne pojavljuje odjednom, ne iri se niti prestaje u mo-mentu. Svaki od neprijatelja, stoga, stvara miljenje jedan o drugome u velikoj mjeri na temelju toga to oni jesu i to rade, ane na temelju onoga to bi, po nekom naelu, trebali biti.

Tako je i u Afganistanu. Potezi koji su usmjereni testiranju voljnosti talibana prema pregovorima posebno su primjetni prijelondonske konferencije o Afganistanu. Holbrooke se osvrnuo na listu terorista UN-a kazavi da puno prisutnih imena njemunita ne znai: "Neki ljudi na listi su mrtvi, neki ne bi trebali biti na listi, a neki meu njima su najopasniji ljudi na svijetu".Holbrooke poziva na pregled te liste od sluaja do sluaja.

U svom razgovoru za Financial Times, general McChrystal takoer smatra da je vrijeme ratovanja pri kraju: "Kao vojnik,moje je osobno miljenje da je bilo dosta borbe. Smatram da trebamo uobliiti stanja koja e omoguiti ljudima dostizanjedoista pravednog rjeenja o tome kako se treba upravljati u zemlji", dodavi da Afganistanci mogu imati veliku ulogu u tim

procesima ako se usredotoe na budunost, a ne na prolost.

Talibani iAl-Qaida nisu sijamski blizanci, ve dva tabora koje povezuje simbioza. Umjereni podupiratelji talibana mogu pre-kinuti tu pogubnu simbiozu ako ih se uvjeri u dobiti suradnje s vladom u Kabulu i da prekinu apsolutno sve veze sAl-Qaidomi tvrdokornim talibanskim militantima. Jedan od velikih problema je rezerviranost vlade Hamida Karzaija prema tom pote-zu, zbog ega savezniki timovi ve polako pregovaraju s lokalnim voama, nudei im razne aranmane. Kako se zajedljivosjetio jedan novinar u Europi, potekoa je lukav odgovor patunskih mudraca: "vi imate satove, a mi vrijeme".

Vedran Obuina

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 67, godina 3. EtNa redu je razgovor s umjerenim talibanima

NATO Pojmovi (3) - NATO summitiNATO summiti su periodini sastanci na kojima elnici drava i vlada lanica evaluiraju protekli rad i planiraju budueusmjerenje NATO-a. Summiti nisu redoviti sastanci koji imaju vremenski okvir, nego su pitanje trenutka i potrebe u okviru

procesa donoenja odluka u okviru NATO-a. Summiti su do sada koriteni za pozivanje novih lanica u NATO, izgradnjupartnerstva sa dravama partnerima NATO-a, pokretanje novih inicijativa i politika Saveza.Prole godine u Strasbourgu i Kehlu se odrao 23. summit po redu. Nije bilo veeg pravila u vremenskom odravanju pa su

primjerice 1989. godine, 1997. i 2002. godine odrana po dva summita, dok je od prvog summita u Parizu 1957. godine dodrugog u Brusselsu 1974. godine proteklo sedamnaest godina.

Na predzadnjem summitu koji je odran od 2. do 4. travnja 2008. u Bukuretu, Rumunjskoj, Hrvatska je zajedno sa Albani-jom dobila pozivnicu za lanstvo u NATO-u dok je kao punopravna lanica doekala NATO summit 2009. u Strasbourgu iKehlu od 3. do 4. travnja na kojem se obiljeava 60 godina od osnutka Saveza.Summiti su prigode da se Sjeverno-atlantsko vijee (NAC), odnosno tijelo Saveza koje donosi odluke, sastane na najviemnivou efova drava i vlada. Summiti se odravaju nakon odluke donesene od strane Sjeverno-atlantskog vijea na razinistalnih predstavnika (veleposlanika) ili ministara vanjskih, odnosno obrambenih poslova. Prvi sastanak efova drava i vladaodran je u Washingtonu 1949. kada je sjeverno-atlantski sporazum i potpisan, dok je naziv summit prvi put slubeno upora-

bljen 1957. u Parizu, na prvom slubenom NATO summitu.

Na stranicama NATO-a proitajte vie o zadnjem 23. NATO summitu: http://www.nato.int/docu/comm/2009/0904-summit/

ET/OPSA


4/6

efovi obrana 62zemlje sastalo se 26. i27. sijenja u NATOstoeru u Bruxellesu s

NATO-ovim vrhovimsaveznim zapovjedni-kom za operacije,vrhovnim saveznimzapovjednikom zatransformaciju te s triZapovjednitava zdru-enih snaga (Napulj,Lisabon, Brunssum).Sastancima je predsje-davao admiral Giam-paolo di Paola, elnik

NATO-ovog Vojnogodbora. Znaajnostovog sastanka, odra-nog samo dan prijekonferencije o Afga-nistanu u Londonu,

pokazalo je prisustvogenerala HakanaSyrna, elnika Vojnog odbora EU-a, generala Kayanija, pakistanskog zapovjednika oruanih snaga, te generalaMcChrystala, zapovjednika ISAF-a. U dva dana, 62 nacije razgovarali su o nainima i putevima kojima se moe kolektivnokretati, a kako bi donijeli sigurnost diljem svijeta.Admiral Di Paola otvorio je skup podsjetivi prisutne da e 2010. biti godina izazova NATO-u, ali i mogunosti za koje treba

biti spreman. Posebno je pozdravio partnere koji doprinose misijama kao i NATO lanice, ali i dijele zajednike vrijednosti iuvjerenje u potrebu kolektivnog pristupa sigurnosti, ne samo u svojim nacijama, ve i daleko od svoje zemlje.Prvi dan konferencije koncentrirao se na Kosovo i ostale operacije, a drugi je dan bio rezerviran za Afganistan i novi stratekikoncept.

KFOR-ova tranzicija prema misiji odvraanja ocjenjena je uspjenom. Vrhovni savezni zapovjednik za Europu (SACEUR)admiral Stavridis i Zapovjednik zdruenih snaga Napulj admiral Fitzgerald govorili su i o trenutnom razvoju Kosovskihsigurnosnih snaga kao i fondu za njihovo financiranje. Zakljueno je da e daljnji razvoj ovisiti o stanju na terenu, a generalSyrn naglasio je i plodonosnu suradnju izmeu NATO-a, EU-e i pojedinih zemalja na Kosovu.

Oko NATO-ove Operacije Oceanski tit, Vojni se odbor dogovorio oko nastavka podrke protupiratskih napora i fleksibilnoj

upotrebi Standardne NATO maritimne grupe kao sr operacije, koja je dio irih koordiniranih me

unarodnih napora. Kaododatna pomo prepoznati su regionalna izgradnja kapaciteta, kao i potreba dalekosenih sustava zrane kontrole.Dotaknuta je i tema NATO snaga za brzi odgovor (NRF). Kao to je potvreno na Summitu u Strasbourgu i Kehlu, NRF jenastao kako bi pruio brzo razmjetajue, povjerljive snage Saveza i koje e biti pogon transformacije i razvoja sposobnosti.

Nova struktura nastala u SACEUR-u pokazuje veu fleksibilnost i uinkovitost NRF-a. U okviru Partnerstva za mir, interesza sudjelovanjem u NRF-u pokazala je Ukrajina.

Nakon dogovora ministara vanjskih poslova u prosincu, NATO je nastavio dijalog s Rusijom i na vojnoj razini. Potpisan jesporazum o okviru NATO-ruskih vojno-vojnih suradnji. Zapoet je rad na planiranju takve suradnje, a idui sastanaka odrate se u svibnju 2010.

to se tie Afganistana, Vojni odbor je dobio izvjee generala McChrystala o implementacije strategije na snazi. Dane sukonkretne brojke kvanitativnog i kvalitativnog rasta Afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga (ANSF).

ET/OPSA



Broj 67, godina 3. EtSastanak efova obrana u Bruxellesu


5/6

Izloba fotografija"Britanske i hrvatskesaveznike snage uslubi mira" otvorena

je u organizaciji vele-poslanstva VelikeBritanije i Ministar-stva obrane RH, 25.sijenja u kinu Europau Zagrebu. Na 30 fo-tografija prikazano jesudjelovanje hrvatskihi britanskih oruanihsnaga u nekoliko me-unarodnih operacija imisija (ISAF, MI-

NURCAT u adu,TELIC u Iraku itd).

Na otvorenju okuplje-nima se obratio bri-tanski veleposlanikDavid Blunt, ministarvanjskih poslova ieuropskih integracijaRH Gordan Jandro-kovi (slika dole) tedravni tajnik uMORH-u Pjer imunovi.

Izloba je postavljena povodomodravanja meunarodne konferen-cije o Afganistanu u Londonu 28.sijenja u organizaciji britanskih iafganistanskih ministarstava vanj-skih poslova, a graani e je moi

pogledati do 3. veljae.

Na otvaranju izlobe bili su i preds-tanici OPSA-e Denis Avdagi,

Petar Juki

, Robert Mikac te Ve-dran Obuina (slika gore).

ET/OPSA



Broj 67, godina 3.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtFoto izloba saveznikih snaga


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe pronai svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 67, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 67

Documents