euroatlantski tjednik broj 76

8/9/2019 Euroatlantski tjednik broj 76

http://slidepdf.com/reader/full/euroatlantski-tjednik-broj-76 1/6

Č etvrtkom...

Glavni tajnik NATO-a Anders

Fogh Rasmussen sudjelovao je na

Briselskom forumu koji tradicional-no u glavnom gradu Europe organi-zira German Marshall Fund of theUnited States. Usredotočio se naraketnu obranu i iznio govor o NA-TO-ovim i ruskim odnosima u tom pogledu. Zbog iznimne značajnostiove teme, OPSA donosi cijeli prije-vod govora glavnog tajnika.

Dame i gospodo,

Drago mi je da sam danas na Brisel-

skom forumu. Briselski forum je brzo postao jedan od istinskih doga-đaja koji se ne mogu preskočiti utransatlantskoj agendi. Zahvalansam German Marshall Fundu zanjihovu predanost još većem pribli-žavanju Europe i Sjeverne Amerike.

U dugim brakovima, partneri katkad počinju shvaćati jedan drugog kao zdravo za gotovo. Nikad ne smijemo dopustiti da seto dogodi transatlantskoj vezi. Europa i Sjeverna Amerika imaju dugotrajni i snažan temelj zajedničkih vrijednosti, zajednič-ku predanost demokraciji i volju za zajedništvom čak i u teškim vremenima. Ukratko, u temelju imamo vrlo malo što nasrazdvaja i mnogo u čemu surađujemo.Kroz više od 60 godina, gradili smo jaku euroatlantsku sigurnosnu strukturu na tim temeljima. I kada pogledam Europi, vi-

dim stvarnu priču o uspjehu. Nakon dva svjetska rata i jednog Hladnog rata, Europa je izrasla u kontinent suradnje i integraci- je, na skali koja ju stvara jedinstvenom u svijetu.Danas ću naglasiti kako se ova priča o uspjehu može širiti dalje. Skicirat ću kako dalje razvijati inkluzivnu euroatlantsku si-gurnosnu strukturu. I pokazati kako će to više doprinijeti jedinstvenosti i sigurnosti Europe.

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr ; e-pošta: [email protected] Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

29. ožujka 2010.Broj 76, godina 3.

Euroatlantskit jednik Ponedjeljkom...

Rasmussen poručio Rusiji: Proturaketna obrana jemogućnost, a ne prijetnja

Pružite na Facebooku podršku pripadnicima Oružanih snaga RH u misiji ISAF

Učinite to na slijedećoj web adresi: www.causes.com/afg_hr



Dame i gospodo,

Europski uspjeh bio bi nepojmljiv bez NATO-a. Atlantski Savez nije samo brinuo da Hladni rat ne postane vruć. Također je pružao sigurnosni kišobran koji je omogućio bivšim neprijateljima da postanu prijatelji. Time je popločao put za sve bliskijueuropsku integraciju.Štićeni od NATO-a, Europljani su započeli ambiciozan integracijski projekt koji je na kraju izrastao u Europsku uniju. I na-kon što je završio Hladni rat, NATO, zajedno s EU-om, je bio instrumentalan u konsolidiranju Europe kao nepodijeljenog,demokratskog i sigurnog područ ja.Obje institucije su otvorile svoja vrata novim članicama i učinile odlučne pokušaje da se dosegne do Rusije. Naravno, ova post-hladnoratovska konsolidacija Europe nije prošla bez trzavica. Bilo je krvoprolića, naročito na Balkanu. I NATO je napravio iznimne napore da se ta regija vrati u europski "mainstream". No, ranije u Europskoj povijesti, promjenemoći magnitude kakve smo vidjeli 1990. bile su mnogo nasilnije. Nema sumnje da je naš Atlantski Savez igrao ključnu ulogu

u prilično mekom sletanju Europe iz Hladnog rata.

Slijedili smo tri temeljna načela na kojima mora biti građena mirna Europa: prvo, načelo da je sigurnost svih zemalja u euroa-tlantskoj zajednici nedjeljiva – pri čemu mislim da je sigurnost svake zemlje jednako važna, međusobno povezana i međuovi-sna; drugo, načelo da svaka država ima pravo izabrati sigurnosne saveze; i treće, načelo da niti jedna država, kao ni grupedržava, ne može smatrati bilo koji dio euroatlantske regije svojom sferom utjecaja. Ta tri načela stvaraju solidan okvir za na-šu zajedničku sigurnosnu arhitekturu. Ukratko, Europa je sada slobodna i mirna. I to trebamo slaviti.

Ipak, ne smijemo se zadovoljiti lovorikama. Naprotiv, nakon što smo se oslobodili unutarnjih borbi, Europa bi se sada trebalas odgovornošću odnositi prema vanjskim izazovima. Nakon kraja Hladnog rata, novo međunarodno sigurnosno okruženje jenastalo. Sigurnosni izazovi koji pozivaju na aktivno europsko učešće uz naše sjevernoameričke saveznike postali su jasninakon 9. rujna.Teroristički napadi na New York i Washington nisu samo usmjereni prema SAD-u. To su napadi na transatlantsku zajednicu

u cjelini. Jednako kao i napadi koji su slijedili u Londonu, Madridu, Istambulu i drugdje. Oni su pokazali da se velike prijet-nje našoj sigurnosti više ne očekuju iz Europe, nego izvan nje.Savez se već prilagodio toj novoj realnosti. NATO se pozvao na Članak 5 prvi puta u povijesti i preuzeo vodstvo u međuna-rodnoj misiji u Afganistanu. Ove akcije jasno pokazuju da NATO nije eurocentrična institucija. Moramo biti spremni odupri- jeti se sigurnosnim prijetnjama izvan Europe ukoliko želimo da teritorijalna obrana naših država članica i naših stanovništava bude učinkovita i uvjerljiva.

No, terorizam nije jedini oblik našeg novog sigurnosnog okruženja. Postoje i druge prijetnje protiv kojih se moramo boriti.Jedna od njih je i proliferacija oružja za masovno uništenje i njihovi načini dostave.Dosad je ta prijetnja bila prilično apstraktna. No, pogled na nove trendove pokazuju da je prijetnja proliferacije narasla – višeod 30 zemalja imaju ili razvijaju balističke sposobnosti, sa sve većim dosezima. U mnogim slučajevima, te rakete bi moglezaprijetiti i našim stanovništvima i teritorijima.

Iran je jedna od tih zemalja. Potpisao je ugovor o nuklearnoj ne-proliferaciji kao zemlja bez nuklearnog oružja, a sada razvijasvoj nuklearni program za koji tvrdi da služi samo civilnim potrebama. Ipak, Iran je otišao daleko od potreba čistog civilnog programa. Sakrio je nekoliko nuklearnih postrojenja od Međunarodne agencije za atomsku energiju. Igrao se skrivača s me-đunarodnom zajednicom i odbio sve ponude suradnje sa SAD-om, EU-om i ostalih. Najnovije, Iran je objavio da će obogatitiuran do razine koja se smatra nekompatibilnom za civilnu upotrebu, suprotno nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.Iran također ima ekstenzivan program za razvoj balističkih projektila. Izjave iranskih dužnosnika govore da je doseg modifi-ciranih Šahab 3 projektila dvije tisuće kilometara. To znači da su države članice Saveza Turska, Gr čka, Rumunjska i Bugar-ska unutar tog dosega. Proliferatori moraju znati da smo nepokolebljivi u namjeri kolektivne obrane. To uključuje nuklearnoodvraćanje. No, suočeni sa širenjem balističke tehnologije i nepredvidivim režimima i vođama, dužni smo našoj populaciji povećanjenaših sposobnosti odvraćanja sa sposobnostima učinkovite proturaketne obrane. Ne počinjemo od nule. NATO Saveznici surazmatrali mnoge različite proturaketne opcije. NATO sam razvija zaštitu trupa na terenu. No, s novim američkim pristupom proturaketnoj obrani nastale su mnogo bolje mogućnosti za učinkoviti NATO sustav koji će pridodati teritorijalnoj obrani

naših stanovništava i nacija.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected] 2

Broj 76, godina 3. Et




Istinski zajednički euroatlantski proturaketni štiti pokazati će našu kolektivnu volju, ne samo da se branimo od novih prijetnji današnjice i sutrašnji-ce, nego i da zajedno primamo odgovornost. To bi poslalo snažnu poruku proliferatorima kakoneće ništa postići proliferacijom projektila. ZaEuropu je to prilika da se ponovno pokaže SAD-ukako su Saveznici spremni i žele ulagati u sposobnosti potrebne za našu zaštitu. No, vjerujem da postoji još jedan razlog za razvoj proturaketneobrane, a to je stvaranje nove dinamične europskei euroatlantske sigurnosti.

Puno se govori ovih dana o euroatlantskoj sigur-nosnoj arhitekturi. Naročito se Rusija usredotočilana ugovore, konferencije i političke aranžmane.Jasno je da je sve to korisno i važno. Moramorazgovarati. Moramo tražiti zajedničke političke pristupe, od kojih su mnogi već dogovoreni. No, prema mom mišljenju, arhi-tektura nije samo nacrt. Mora se izgraditi. A proturaketni štit je upravo konkretan način. U tom smislu jučerašnja dobrodošlavijest iz Washingtona i Moskve o nastavku START-a je vrlo dobra. Ne samo da će samo po sebi doprinijeti sigurnijem svije-tu, već će dati poticaj suradnji s Rusijom i na drugim poljima, uključujući odnose Rusije i NATO-a.Otkada sam preuzeo ovu poziciju prošlog ljeta, uložio sam značajno vrijeme i snage revitalizaciji NATO-ruskih odnosa. Za-dovoljan sam što sam napravio napredak u mnogim područ jima, uključujući naš zajednički pogled na zajedničke prijetnje iizazove.

Sada je vrijeme za idući korak. Moramo gledati na proturaketnu obranu kao još jednu priliku za približavanje. Trebamo ob-

rambeni sustav koji ne uključuje samo sve zemlje NATO-a, već i Rusiju. Jedan sigurnosni krov, koji gradimo, podupiremo ivodimo zajedno. Jedan sigurnosni krov da nas sve štiti.Što se više ta proturaketna obrana smatra krovom koji svi moramo dijeliti, to će se više ljudi od Vancouvera do Vladivostokaosjećati dijelom jedne zajednice. Jedna zajednica koja dijeli stvarnu sigurnost, protiv stvarne prijetnje, koristeći stvarne teh-nologije. Jedan sigurnosni krov bi bio vrlo snažan politički simbol da je Rusija u potpunosti dio euroatlantske obitelji, da dije-li koristi i troškove, ali ne izvana, već iznutra. To bi bila stvarna, nova euroatlantska sigurnosna arhitektura.

Naravno, postoje mnogi praktični izazovi. Morat ćemo povezati naše sustave i dijeliti obavještajne podatke, povezati osjetlji-ve tehnologije. No, upravo je to cilj. Ukoliko odlučimo da ovo ima smisla, onda ćemo povezati naše sustave; dijelili bi tehno-logiju i dijelili bi obavještajne podatke. To je konkretan način izgradnje povjerenja. Zbog svih ovih razloga, smatram da jedošlo vrijeme da krenemo dalje s proturaketnom obranom. Potrebna nam je odluka NATO-ovg summita idu ćeg studenog da je proturaketna obrana za naša stanovništva i teritorije misija Saveza. I da ćemo istražiti sve mogućnosti suradnje s Rusijom. No, potrebna nam je odluka i iz Rusije, odluka da se proturaketna obrana vidi kao mogućnost, a ne prijetnja. A kad su ti kora-

ci učinjeni, tada možemo krenuti dalje prema stvaranju proturaketne obrane koja neće štiti samo euroatlantsku zajednicu, ne-go koja će ju zbližavati.

Dame i gospodo,

kraj Hladnog rata dao nam je ogromnu priliku; da ostvarimo svoje ciljeve cijele, slobodne i mirne Europe. Nismo još posvetamo, ali smo vrlo blizu. Naša transatlantska zajednica se već promijenila na bolje. Sada trebamo završiti europski projekt.Dvije stvari će nam u tome pomoći. Moramo jasno reći da dajemo dobrodošlicu Rusiji u to područ je i da zajedno moramo pronalaziti načine zaštite našeg kontinenta od izazova globalnog okruženja, posebno kad je u pitanju proliferacija oružja zamasovno uništenje. Savjetujem ništa manje od radikalne promjene u načinu razmišljanja europske sigurnosti, o proturaketnojobrani i Rusiji. I stoga tražim puno. No, rezultati će biti vrijedni napora.

Hvala.

ET/OPSA







Američko Ministarstvo obrane obavijestilo je Kongres da će u ovoj fiskalnoj godini posebnu pomoć u novcu dobiti osamdržava. Hrvatska, Gruzija, Estonija, Litva, Mađarska i Latvija primit će novčanu pomoć za obuku njihovih postrojbi koje uAfganistanu djeluju u sastavu koalicijskih snaga u okviru misije NATO saveza. Jemen i Filipini primit će novčanu pomoć Pentagona kako bi se ojačale njihove oružane snage za djelovanje unutar tih država.

Ova pomoć – definirana američkim vojnim proračunom iz 2006. kao "Section 1206 funding" – namijenjena je razvoju protu-terorističkih sposobnosti ili pak boljem sudjelovanju u projektima stabilizacije, poput onih u Afganistanu. Ovi se novci tako-đer mogu potrošiti na uvježbavanje efikasnije suradnje s američkim snagama – navodi se u priopćenju Ministarstva obrane.

U ovoj fiskalnoj godini, u ovu je svrhu, za pomoć navednim zemljama, osigurano 350 milijuna dolara.

Sredstva namijenjena Hrvatskoj, kao i ostalih pet tranzicijskih država, potrošit će se na obuku kako bi njihove postrojbe uAfganistanu mogle surađivati s američkim snagama. Novac namijenjen Jemenu i Filipinima potrošit će se na obuku za borbu protiv terorističkih grupa u tim zemljama.

Vijesti Glasa Amerikewww.voanews.com




Tekstualne priloge, pisma i stajališta za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) šaljite svaki tjedan

do četvrtka za objavu u slijedećem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: [email protected].

U biltenu će biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadržajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na više od 1000 adresa elektronske pošte...

Hrvatska vojska dobit će novac iz posebnog fondaPentagona za misiju u Afganistanu



Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemože osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena), tisu-će onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu…

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može prona ći svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć!

Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan kojimjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može po-magati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!

Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači…

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-

da ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini. Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)




Kako i zašto pomoći rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 76

Documents