ekoloŠki Čimbenici

of 29/29
EKOLOŠKI ČIMBENICI Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Post on 14-Jan-2016

203 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

EKOLOŠKI ČIMBENICI. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Ekološki čimbenici - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

  • EKOLOKI IMBENICIProf.dr.sc. Stjepan KrmarOdjel za biologijuSveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

  • Ekoloki imbenici

    ekoloki imbenici su utjecajne i promjenljive fizikalne, kemijske ili bioloke veliine iz okolia (varijable), koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na ivotne funkcije, rast, razmnoavanje i gustou populacije i na koje se organizam mora prilagoditi da bi preivio ekoloki imbenici se dijele na: abiotike i biotikeabiotoki imbenici predstavljaju sva svojstva i znaajke neivog okolia koji posredno ili neposredno utjeu na ive organizmeabiotiki imbenici su: temperatura, svjetlost, vlanost, tlak zraka, slanost vode, vjetrovi, radioaktivno zraenje, reljef

  • ekoloki imbenici okolia imaju razliito djelovanje na ive organizme:razdraujue uzrokuje kod organizama promjene fiziolokih i biokemijskih funkcijaograniavajue onemoguuje postojanje organizama u datom okoliu modificirajue uzrokuje anatomske i morfoloke promjene organizama u datom okoliusignalno upozorava organizme o izmjenama nekih imbenika okolia zakon optimuma ukazuje na pozitivan utjecaj nekog od imbenika okolia na ive organizme ekoloki optimum predstavlja najpovoljniju vrijednost za organizam

  • ekoloki minimum predstavlja najmanji intenzitet nekog imbenika znaajnog za opstanak organizmaekoloki maksimum predstavlja najvei intenzitet koji organizam moe podnijetiekoloka valencija predstavlja razmak izmeu donje i gornje granice nekog imbenika u sklopu kojega je mogu ivot organizma, odnosno to je amplituda variranja nekog ekolokog imbenika u ijim je granicama mogu ivot nekog organizmaekoloka valencija predstavlja kontrolni imbenik okolia za dati organizam, a ujedno slui i kao regulator njegovog irenjaprema irini ekoloke valencije razlikuju se eurivalentne i stenovalentne vrste

  • Intenzitet djelovanja ekolokih imbenikahttp://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/nastava/Prirodoslovlje/prirodoslovlje%202011_2012/11.%20Ekologija.pdfSlika 47. Ekoloka valencija

  • Razliite vrste ivotinja razlikuju se jedna od druge, kako po poloaju optimuma, tako i po ekolokoj valenciji u cijelosti

    a) polarna lisica (Alopex lagopus) moe izdrati variranje temperature zraka u rasponu oko 800 C (od +300 C do -500 C) - eurivalentna vrsta b) rai (Copilia miriabilis) moe podnijeti promjene temperature vode samo u rasponu od 60 C (od 230 C do 290 C) - stenovalentna vrsta c) dvogrba deva (Camelus bactrianus) u pustinji Gobi podnosi godinja variranja temperature od +380 C ljeti do -370 C zimi - eurivalentna vrsta d) virnjak (Planaria alpina) ivi u potocima, gdje podnosi variranja temperature od 50 C do 100 C - stenovalentna vrsta

  • optimum se moe nalaziti kod pojedinih vrsta blie maksimumu (politip), blie minimumu (oligotip) i u sredini raspona ekoloke valencije (mezotip)

    grki prefiksi euri (irok) i steno (uzak) veu se za pojedine imbenike, te razlikujemo: euritermne i stenotermne, eurihalne i stenohalne, eurifagne i stenofagne vrste

    euribiontne vrste prilagoene su razliitim ekolokim uvjetima, a za stenobiontne vrste su neophodni strogo odreeni ekoloki uvjeti

  • ABIOTIKI IMBENICI

  • svojstva svjetlosti: intenzitet svjetlosti, kvaliteta svjetlosti, trajanje svjetlosti, za zelene biljke svjetlost je osnovni uvjet za fotosintezu i prema tome je glavni imbenik za primarnu organsku proizvodnju u biosferi prema potrebama za svjetlou organizmi se svrstavaju u fotofilne i fotofobne, te eurifotne i stenofotnefototropizam su gibanja potaknuta jednostranom osvijetljenou koja biljku ili dio biljke dovodi u povoljniji poloaj s obzirom na iskoritavanje svjetlostiSlika 48. Fototropizam

  • ultraljubiasti dio spektra iznosi 1 do 5% (zrake do 400 nm) vidljivi dio spektra iznosi od 16 do 45% (zrake od 400 do 800 nm) infracrveni dio spektra iznosi 49 do 84% (zrake od 800 nm

  • Mnogi procesi biljaka i ivotinja ovise o duljini danje svjetlosti: jeam je biljka dugoga dana, a proljetnice su biljke kratkoga dana Veina ivotinja je aktivna danju, to su diuralne ivotinje, dok se ivotinje aktivne nou nazivaju nokturalnim sumrane ivotinje aktivne su u sumraku, kao leptiri sumranici O duljini danje svjetlosti ovisi seoba ptica, a od intenziteta svjetlosti ovisi vrijeme poetka jutarnjeg pjeva ptica pjevica

  • ivot se odvija u relativno uskom temperaturnom rasponu od 0 C do 50 C najvea dnevno-nona variranja temperature zabiljeena su u Sahari 37 C (od 3 C do 40 C), najvea godinja variranja temperature zraka zabiljeena su na Tibetu 77 C (od -37 C zimi do +40 C ljeti), a najmanja temperaturna variranja zabiljeena su u tropskom podruju Ekvadora od 0,5 Cpoikilotermni organizmi su organizmi kojima se temperatura tijela mijenja s temperaturom okolia (sve biljke i veina ivotinja)homeotermni organizmi su organizmi koji sami reguliraju temperaturu tijela (ptice i sisavci)hibernacija (zimski san) uzrokovana je niskim temperaturamaestivacija (mirovanje) uzrokovana je visokim temperaturama i suom

  • prema stupnju vlanosti stanita organizmi se svrstavaju u slijedee ekoloke kategorije: kserofili - (kserofilne vrste) su biljke i ivotinje koje nastanjuju pustinje, polupustinje te se odlikuju nizom prilagodbi u zatiti od suvinog gubitka vode iz tijela, takve su mnoge biljke naeg primorja (lavanda, lovor, rumarin)

    Slika 50. Kserofiti i kserofilne vrste ivotinja

  • Higrofili - (higrofilne vrste) su biljke i ivotinje koje nastanjuju stanita poveane vlanosti (abnjaci, neki aevi)

    mezofili (mezofilne vrste) predstavljaju prijelaznu ekoloku kategoriju izmeu kserofila i higrofila (bukva, hrast lunjak, grab i veina kopnenih ivotinja)

    hidrofili organizmi koje ive u vodenim ekolokim sustavima

    Slika 51. Higrofili

  • intraspecijski (homotipski) su odnosi izmeu jedinki iste vrste interspecijski (heterotipski) +, -, 0 su odnosi izmeu jedinki razliitih vrsta

    BIOTIKI IMBENICIbiotike imbenike predstavljaju svi oblici djelovanja ivih organizama na odreeni organizam Tablica 1. Interspecijski odnosi

  • a) neutralizam 0, 0b) predatorstvo +, -, odnos grabljivice i plijena Slika 52. Predatorstvo

  • ovaj odnos ini neraskidivu vezu, koja se odlikuje u procesu ishrane, u kojem za jednu vrstu ima pozitivan, a za drugu negativan uinak primjeri: sova mi, vuk ovca, lav- zebra, zlatna ovica - biljna u

    raznovrsna su sredstva napada predatora: oko usnog otvora, repa, miina muskulatura, otrovne lijezde, elektrini organi

    raznovrsna su sredstva obrane od predatora: mehanika (vrst vanjski pokrov na tijelu), kemijska (arne stanice), prilagodba oblikom i bojom tijela okoliu, sposobnost bijega grabljivice odlikuje velika raznolikost u ishrani, to predstavlja veliku ekoloku prilagodbu u njihovom ivotu

  • parazitizam je jednostrani odnos, pozitivan za jedan, a negativan za drugi organizamparaziti ne usmruju odmah svoga domadaraparaziti se odlikuju izraenom monofagnoupo veliini uvijek su manji od svojih domadaradomadar uvijek osigurava parazitu: hranu, zatitu, mikroklimuparazitoidi su kukci koji polau jaja na jaja ili liinke drugih vrsta kukaca

    c) parazitizam +, -

  • fakultativni ili uvjetni parazitizam ine pojedine vrste, koje u prirodi ive na organskoj tvari u raspadanju te mogu nai povoljne uvjete za ivot u nekoj zaputenoj rani neke druge vrste organizma liinke, vrste muha zlatara (Phaenicia sericata)

    obvezatni ili obligatni parazitizam ine pojedine vrste koje trajno ive u svim razvojnim stadijima u domadaru te se nazivaju trajnim ili permanentnim parazitima, zavojita trihina (Trichinella spiralis)

    periodini paraziti su one vrste koje parazitiraju samo u jednoj fazi svoga ivotnog ciklusa, rudarska glista (Ancylostoma duodenale)

  • Slika 53. Ektoparazit, buha Pulex iritans Slika 54. Endoparazit, djeja glista Ascaris lumbricoides temporarni ili povremeni paraziti su vrste koje uzimaju hranu s drugih organizama povremeno (komarci Culicidae, obadi Tabanidae, pijavice Hirudinea) vrste koje parazitiraju na tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju ektoparazita (hematofagni lankonoci) vrste koje parazitiraju u tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju endoparazita (trakavice, metilji, djeja glista, zavojita trihina)

  • d) komensalizam +, 0 predstavlja oblik uzajamnih odnosa izmeu dvije vrste, gdje se aktivnou jedne vrste osigurava hrana ili sklonite drugoj vrsti lav hijena; gnijezda ptica, jazbine sitnih sisavaca koje nastanjuju razliite skupine lankonoaca liinke kornjaa roda (Atemeles i Lomechusa) u suivotu s mravimaSlika 55. Lav - Panthera leo Slika 56. Pjegava hijena - Crocuta crocuta

  • predstavlja odnos gdje metaboliti jedne vrste koji se izluuju u okoli negativno djeluju na drugu vrstu organizama uzrokujui: inhibiciju rasta, razmnoavanja, razvoja kao i letalno djelovanjepojedini mikroorganizmi izluuju metabolite (antibiotici) koji imaju negativan uinak na druge skupine mikroorganizama (antibioza)alga (Gymnodinium brevis) izluuje metabolite koji uzrokuju pomor riba

    e) amensalizam 0, - Slika 57. Antibioza

  • predstavlja odnos izmeu dvije vrste ije je djelovanje pozitivno za obje vrsterak pustinjak (Eupagurus prideauxi) koji ivi u naputenoj kuici pua i arnjak (Adamsia palliata)termiti i biai iz reda Hypermastigina izluuju beta glukozidazu koja pretvara celulozu u ugljikohidrate biljke i mikorizne gljivelepirnjae i bakterije roda Rhizobium veu duik iz zrakaptica pastirica (Motacilla flava) i ovce, goveda mravi i biljne uiivotinje (kukci, sisavci) i biljke (opraivanje)

    f) mutualizam +,+ Slika 58. Mutualizam

  • predstavlja konkurentni uzajamni odnos meu vrstama koje se odlikuju slinim ili istim ekolokim potrebama Paramecium aurelia i Paramecium caudatum rezultira iskljuenjem jednog od kompetitora u zajednikoj kulturikukci branari Tribolium confusum i Tribolium castaneum visoka temperatura i visoka vlanost brana, opstaje vrsta T.castaneumvisoka temperatura i niska vlanost brana, opstaje vrsta T. confusumsokolovi, vjetrue (Falco subbuteo, F. tinnunculus i F. naumanni), razlika u ishrani i mjestu gnijeenja omoguuje suivot na istom stanitudjelovanje kompeticije uvijek je, vie ili manje, nepovoljno za obje vrsteg) kompeticija -, -,

  • Slika 59. Vjetrue

  • Literatura:

    Papovi R. & apkarev J. 1985. Animalna ekologija. Nauna knjiga, Beograd. 282pp.

    Ricklefs R.E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W.H. Freeman and Company, New York, 822pp.

    Glava V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske ume. Zagreb, 211 pp.

    Krohne D.T. 2000. General ecology. Second Edition. Brooks/Cole, 512pp.

    Springer O.P. & Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica. Knjiga 31, 293pp. http://www.ffst.hr/ (20.9.2012.). http://images.google.hr/ (20.9.2012.).