subjektivni i objektivni čimbenici vrednovanja
TRANSCRIPT
Subjektivni i objektivni čimbenici pri vrednovanju
postignuća učenika
Marina Ništ, viša savjetnica za biologijuAgencija za odgoj i obrazovanje
Podružnica Osijek
Osijek, studeni 2010.
VREDNOVANJE
PRAĆENJE
PROVJERAVANJE ILI PROCJENJIVANJE
OCJENJIVANJE
PRAĆENJEPRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
(Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.-ispr.)
Članak 2.
Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i
postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom
OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i
provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnog predmeta.
PROVJERAVANJE ILI PROCJENJIVANJE
Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnomepredmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.
Što ocjenjujemo ?
Kome je ocjenjivanje značajno?
Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa
- zahtijeva dokaze da njihova ulaganja i prosvjetna politika postižu određene rezultateRavnateljima
- žele dokaze da se u njihovim školama dobro učiRoditeljima
- žele znati da njihova djeca ostvaruju primjereni napredakNastavnicima
- žele znati kakve rezultate postižu njihovi razredi u cjelini kao i pojedini učenici, što im pomaže u prilagođavanju načina, metoda i tempa poučavanjaUčenicima
- žele dobiti informacije o uspjehu kako bi se mogli usporediti s vršnjacima i jasno, nastaviti školovanje
MEDIJI
SADRŽAJI
CILJEVI
METODESTR
ATEGIJE
EVALUACIJA
SITUACIJE
NASTAVNIKURIKULUM
Dvojbe pri ocjenjivanju:
Što ocjenjujemo?
Kojom ocjenom?
Koja su mjerila za ocjenjivanje?
Kako provesti ocjenjivanje?
Koliko često ocjenjivati?
...
Ocjenjivanje je mjerenje znanja
predmet mjerenja (znanje – u širem smislu)
instrument kojim se mjeri (učitelj/nastavnik)
tehnike mjerenja (različiti načini ispitivanja).
ZNANJE nije izravno dostupno mjerenju – posredno zaključujemo na temelju
odgovora
Sastavnice(elementi)ocjenjivanja (ŠTO?)
Mjerila (kriteriji) ocjenjivanja (KAKO?)
“Istraživanja jasno pokazuju da ocjene
koje učenici dobivaju na ispitima nisu ni objektivne, ni pouzdane ni
valjane i da je za učenika često «važnije tko ga ispituje,
nego koliko je njegovo poznavanje predmeta» “
(Bujas, 1943.)
UČITELJ/NASTAVNIK
učitelj je u ulozi i instrumenta i mjeritelja definira značenje ocjene, definira što mjeri i mjerila
brojčano ista ocjena ima različito značenje kod različitih učitelja, a i kod istog učitelja
TEHNIKE MJERENJA
Načini vrednovanja postignuća
Usmeno PisanoRazgovorNastupIzlaganjeIzvođenje praktičnoga rada uz objašnjenje...
ZOTTest znanjaEsejVišeminutni kontrolni rad...
Tehnike ispitivanja i ocjenjivanja
Učeničke osobinei snalaženje
u ispitnoj situaciji
Nastavnik kao mjerni instrument
UZROCI SLABEMETRIJSKE
VRIJEDNOSTI OCJENA
Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se odnose na
učitelja/nastavnika• Osobni stav nastavnika (umjeren,
strog, blag)• Halo-efekt• Logička pogreška• Pogreška sredine• Pogreška diferencijacije• Pogreška kontrasta• Prilagođavanje kriterija skupini
učenika• Različiti kriteriji na polugodištu i na
kraju godine
Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena
koji se odnose na tehniku ispitivanja
Prednosti i loše strane svake tehnike
Oblik pitanja Dužina trajanja ispitivanja
Dužina trajanja ispitivanja
• Prekratko ispitivanje
• premalo informacija da bi se moglo valjano i pouzdano zaključiti o kvaliteti znanja
• Predugo ispitivanje
• previše informacija sud pod većim utjecajem prvih ili češće zadnjih odgovora (bolje se pamte)
Optimalno vrijeme trajanja usmenog ispitivanja u višim
razredima iznosi 6 minuta.
Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se
odnose na učenika
1. nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora
2. učenikove verbalne mogućnosti3. mogućnost opažanja i vještog
korištenja percipiranih podataka4. emocionalna otpornost učenika
KAKO UNAPRIJEDITI OCJENJIVANJE ZNANJA U
ŠKOLI?
Suvremeni pristup vrednovanju
Ciljevi obrazovanja - Očekivana postignućaOdgovarajući sadržaj
ZadatciInstrumentarij vrednovanja
S obzirom na sadržajStrategije poučavanja
Za odgovarajući sadržaj
Zašto valja razmišljati o razinama učeničkih
postignuća?• Veza s općim ciljevima obrazovanja
i ciljevima nastavnih programa• Veza s pristupom obradi gradiva–
strategijama poučavanja• Određivanje kriterija ocjenjivanja
– Odnos razina postignuća i kriterija ocjenjivanja potrebno je pojasniti•sebi•učenicima•roditeljima
Koliki postotak znanja
zastari nakon…
Vrsta znanja
5 god 10 god
20 god
školsko 15 30 50
fakultetsko 32 50 72
stručno 50 80 92
iz tehnologije
72 95 99
informatičko
92 100 100
Metode vrednovanja
• TRADICIONALNE
– Pisani zadaci– Usmeni zadaci– Praktični zadaci– Opažanje Opažanje
tijekom nastavetijekom nastave
• ALTERNATIVNE/ KOMPLEMENTARNE
– Praćenje-promatranje
– Istraživanje (učeničko)
– Projekt (učenički)– Portfolio
(učenički)– Samoocjenjivanje
Kombiniranje tradicionalnih i
komplementarnih metoda
• Sadržaji portfolia, projekti i istraživanja mogu se vrednovati kao obrazovna postignuća – brojčano i / ili kao odgojna postignuća – opisno
• TREBA PRETHODNO DOGOVORITI !• Samoocjenjivanje znanja prema zadanim
kriterijima (i uz kontrolu nastavnika) te ocjenjivanje vlastitog napretka – direktno u obrazovna postignuća ili u nekoj kombinaciji
• Samoocjenjivanje rada u grupi ili na nastavi – psiho-motorička postignuća ili odgojna postignuća (za psiho-socijalnu i emocionalnu domenu razvoja, važno je zapažanje radi mogućih korekcija, a ne radi ocjene)
Praćenje i ocjenjivanje
Kamo sve to upisati?
S A DA PRIJEDLOG ZA RASPRAVU
Bilješke - praćenje Znanje i razumijevanje
Primjena, analiza, sinteza, vrednovanje
Praktična primjena znanja
Praćenje i ocjenjivanje
• PRAĆENJE – RUBRIKA BILJEŽAKA
• Opisno praćenje: korekcije učenja - sugestije, što ide slabije, a što bolje, na što više usmjeriti pažnju, ometajući čimbenici ..
• Obavijest za roditelja i razrednika
• Korekcije poučavanja – individualizacija
• Opisna ocjena utječe na zaključnu 10 do 20 %
BROJČANE OCJENE
• Obrazovna postignuća– Kognitivna– Psihomotorička
Vrijedno je prisjetiti se:
• vrlo je važno objektivno definirati ciljeve rada i kriterije ocjenjivanja i informirati o tome učenike (i roditelje)
• unaprijed planirati pitanja i način ispitivanja
• stvoriti opuštenu atmosferu tijekom provjere znanja
• što češće ispitivati i ocjenjivati
• što prije ispraviti kontrolne radove
• javno ocijeniti učenika i komentirati ocjenu
• podcrtati pogreške i tražiti da ih učenik samostalno ispravi
• ocijeniti i nakon što učenik samostalno ispravi greške ako je postigao definiranu razinu kvalitete
• kad god učenik nije zadovoljan ocjenom, dati mu priliku za ispravljanje
• svaku ocjenu odmah upisati u imenik
• provjeravati znanje na različite načine
• individualno informirati roditelja
• raditi u timu sa sustručnjacimaraditi u timu sa sustručnjacima
• povremno provjeravati povremno provjeravati vlastiti kriterij vlastiti kriterij ocjenjivanjaocjenjivanja
• razvijati sposobnost učenika za razvijati sposobnost učenika za samoocjenjivanje.samoocjenjivanje.
Zahtjevi o kojima treba Zahtjevi o kojima treba brinuti pri ocjenjivanjubrinuti pri ocjenjivanju
OBJEKTIVNOST
vrednovati u odnosu na jedinstvena mjerila koja se primjenjuju neovisno o osobinama učenika, okolnostima rada i osobinama učitelja moguće uspoređivanje učenika
INDIVIDUALIZACIJA
brinuti o osobinama učenika, okolnostima rada i učenikovom relativnom napretku poticaj na kvalitetniji rad i razvijanje SAMOPOŠTOVANJA
VAŽNO JE DA UČENIK DOBIJE VAŽNO JE DA UČENIK DOBIJE ZASLUŽENU OCJENUZASLUŽENU OCJENU
CILJ NIJE USPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO UČENIKUČENIK NE MOŽE I NE ZNA, VEĆ UTVRDITI ŠTO ZNA I ŠTO GA MOŽE POTAKNUTI NA
BOLJI RAD
UČITELJI / NASTAVNICI I UČENICI SU SURADNICI
Literatura:
• Vizek Vidović V.,Vlahović Štetić V., Rijavec M., Miljković D. (2003.). Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP-VERN’
• Jensen E. Super- nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb: Educa
• Kyriacou, C. (2001.). Temeljna nastavna umjeća, Zagreb: Educa
• Grgin, T. (2001) Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap, Jastrebarsko.
• Mužić, V. (1979) Metodologija pedagoških istraživanja, Svjetlost, Sarajevo
• Bognar, L., Matijević,M. (2002.). Didaktika, Zagreb: Školska knjiga
• Furlan, I. (1970) Upoznavanje ispitivanje i ocjenjivanje učenika, PKZ, Zagreb.
• PP prezentacije Đurđice Kaurloto Martinić, Luči Lončar, Diane Garašić i Elvire Nimac