5. ekološki čimbenici

of 29/29
EKOLOŠKI ČIMBENICI Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Post on 22-Dec-2016

235 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • EKOLOKI IMBENICI

    Prof.dr.sc. Stjepan Krmar

    Odjel za biologiju

    Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

  • Ekoloki imbenici

    ekoloki imbenici su utjecajne i promjenljive fizikalne, kemijske ili bioloke veliine iz okolia (varijable), koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na ivotne funkcije, rast, razmnoavanje i gustou populacije i na koje se organizam mora prilagoditi da bi preivio

    ekoloki imbenici se dijele na: abiotike i biotike

    abiotoki imbenici predstavljaju sva svojstva i znaajke neivog okolia koji posredno ili neposredno utjeu na ive organizme

    abiotiki imbenici su: temperatura, svjetlost, vlanost, tlak zraka, slanost vode, vjetrovi, radioaktivno zraenje, reljef

  • ekoloki imbenici okolia imaju razliito djelovanje na ive

    organizme:

    razdraujue uzrokuje kod organizama promjene fiziolokih i biokemijskih funkcijaograniavajue onemoguuje postojanje organizama u datom okoliu modificirajue uzrokuje anatomske i morfoloke promjene organizama u datom okoliusignalno upozorava organizme o izmjenama nekih imbenika okolia

    zakon optimuma ukazuje na pozitivan utjecaj nekog od imbenika

    okolia na ive organizme

    ekoloki optimum predstavlja najpovoljniju vrijednost za organizam

  • ekoloki minimum predstavlja najmanji intenzitet nekog imbenika znaajnog za opstanak organizmaekoloki maksimum predstavlja najvei intenzitet koji organizam moe podnijetiekoloka valencija predstavlja razmak izmeu donje i gornje granice nekog imbenika u sklopu kojega je mogu ivot organizma, odnosno to je amplituda variranja nekog ekolokog imbenika u ijim je granicama mogu ivot nekog organizmaekoloka valencija predstavlja kontrolni imbenik okolia za dati organizam, a ujedno slui i kao regulator njegovog irenjaprema irini ekoloke valencije razlikuju se eurivalentne i stenovalentne vrste

  • Intenzitet djelovanja ekolokih imbenika

    http://www.ffst.hr/odsjeci/uciteljski/nastava/Prirodoslovlje/prirodoslovlje%202011_2012/11.%20Ekologija.pdf

    Slika 47. Ekoloka valencija

  • Razliite vrste ivotinja razlikuju se jedna od druge, kako po poloaju optimuma, tako i po ekolokoj valenciji u cijelosti

    a) polarna lisica (Alopex lagopus) moe izdrati variranje temperature zraka u rasponu oko 800 C (od +300 C do -500 C) - eurivalentna vrsta

    b) rai (Copilia miriabilis) moe podnijeti promjene temperature vode samo u rasponu od 60 C (od 230 C do 290 C) - stenovalentna vrsta

    c) dvogrba deva (Camelus bactrianus) u pustinji Gobi podnosi godinja variranja temperature od +380 C ljeti do -370 C zimi - eurivalentna vrsta

    d) virnjak (Planaria alpina) ivi u potocima, gdje podnosi variranja temperature od 50 C do 100 C - stenovalentna vrsta

  • optimum se moe nalaziti kod pojedinih vrsta blie maksimumu

    (politip), blie minimumu (oligotip) i u sredini raspona ekoloke

    valencije (mezotip)

    grki prefiksi euri (irok) i steno (uzak) veu se za pojedine

    imbenike, te razlikujemo:

    euritermne i stenotermne,

    eurihalne i stenohalne,

    eurifagne i stenofagne vrste

    euribiontne vrste prilagoene su razliitim ekolokim uvjetima, a za

    stenobiontne vrste su neophodni strogo odreeni ekoloki uvjeti

  • ABIOTIKI IMBENICI

  • svojstva svjetlosti: intenzitet svjetlosti, kvaliteta svjetlosti, trajanje

    svjetlosti,

    za zelene biljke svjetlost je osnovni uvjet za fotosintezu i prema tome je

    glavni imbenik za primarnu organsku proizvodnju u biosferi

    prema potrebama za svjetlou organizmi se svrstavaju u fotofilne i fotofobne, te eurifotne i stenofotne

    fototropizam su gibanja potaknuta jednostranom osvijetljenou koja biljku ili dio biljke dovodi u povoljniji poloaj s obzirom na iskoritavanje svjetlosti

    Slika 48. Fototropizam

  • ultraljubiasti dio spektra iznosi 1 do 5% (zrake do 400 nm)

    vidljivi dio spektra iznosi od 16 do 45% (zrake od 400 do 800 nm)

    infracrveni dio spektra iznosi 49 do 84% (zrake od 800 nm

  • Mnogi procesi biljaka i ivotinja ovise o duljini

    danje svjetlosti: jeam je biljka dugoga dana, a

    proljetnice su biljke kratkoga dana

    Veina ivotinja je aktivna danju, to su diuralne ivotinje, dok se ivotinje aktivne nou nazivaju nokturalnim

    sumrane ivotinje aktivne su u sumraku, kao leptiri sumranici

    O duljini danje svjetlosti ovisi seoba ptica, a od intenziteta svjetlosti ovisi vrijeme poetka jutarnjeg pjeva ptica pjevica

  • ivot se odvija u relativno uskom temperaturnom rasponu od 0 C do 50 C

    najvea dnevno-nona variranja temperature zabiljeena su u Sahari 37 C (od 3 C do 40 C), najvea godinja variranja temperature zraka zabiljeena su na Tibetu 77 C (od -37 C zimi do +40 C ljeti), a najmanja temperaturna variranja zabiljeena su u tropskom podruju Ekvadora od 0,5 C

    poikilotermni organizmi su organizmi kojima se temperatura tijela mijenja s temperaturom okolia (sve biljke i veina ivotinja)homeotermni organizmi su organizmi koji sami reguliraju temperaturu tijela (ptice i sisavci)hibernacija (zimski san) uzrokovana je niskim temperaturamaestivacija (mirovanje) uzrokovana je visokim temperaturama i suom

  • prema stupnju vlanosti stanita organizmi se svrstavaju u slijedee ekoloke kategorije: kserofili - (kserofilne vrste) su biljke i ivotinje koje nastanjuju pustinje, polupustinje te se odlikuju nizom prilagodbi u zatiti od suvinog gubitka vode iz tijela, takve su mnoge biljke naeg primorja (lavanda, lovor, rumarin)

    Slika 50. Kserofiti i kserofilne vrste ivotinja

  • Higrofili - (higrofilne vrste) su biljke i ivotinje koje nastanjuju stanita poveane vlanosti (abnjaci, neki aevi)

    mezofili (mezofilne vrste) predstavljaju prijelaznu ekoloku kategoriju izmeu kserofila i higrofila (bukva, hrast lunjak, grab i veina kopnenih ivotinja)

    hidrofili organizmi koje ive u vodenim ekolokim sustavima

    Slika 51. Higrofili

  • intraspecijski (homotipski) su odnosi izmeu jedinki iste vrste interspecijski (heterotipski) +, -, 0 su odnosi izmeu jedinki razliitih vrsta

    BIOTIKI IMBENICI

    biotike imbenike predstavljaju svi oblici djelovanja ivih organizama na odreeni organizam

    Tablica 1. Interspecijski odnosi

  • a) neutralizam 0, 0

    b) predatorstvo +, -, odnos grabljivice i plijena

    Slika 52. Predatorstvo

  • ovaj odnos ini neraskidivu vezu, koja se odlikuje u procesu ishrane,

    u kojem za jednu vrstu ima pozitivan, a za drugu negativan uinak

    primjeri: sova mi, vuk ovca, lav- zebra, zlatna ovica - biljna u

    raznovrsna su sredstva napada predatora: oko usnog otvora, repa,

    miina muskulatura, otrovne lijezde, elektrini organi

    raznovrsna su sredstva obrane od predatora: mehanika (vrst

    vanjski pokrov na tijelu), kemijska (arne stanice), prilagodba

    oblikom i bojom tijela okoliu, sposobnost bijega

    grabljivice odlikuje velika raznolikost u ishrani, to predstavlja

    veliku ekoloku prilagodbu u njihovom ivotu

  • parazitizam je jednostrani odnos, pozitivan za jedan, a negativan za drugi organizam

    paraziti ne usmruju odmah svoga domadara

    paraziti se odlikuju izraenom monofagnou

    po veliini uvijek su manji od svojih domadara

    domadar uvijek osigurava parazitu: hranu, zatitu, mikroklimu

    parazitoidi su kukci koji polau jaja na jaja ili liinke drugih vrsta kukaca

    c) parazitizam +, -

  • fakultativni ili uvjetni parazitizam ine pojedine vrste, koje u prirodi

    ive na organskoj tvari u raspadanju te mogu nai povoljne uvjete

    za ivot u nekoj zaputenoj rani neke druge vrste organizma

    liinke, vrste muha zlatara (Phaenicia sericata)

    obvezatni ili obligatni parazitizam ine pojedine vrste koje trajno

    ive u svim razvojnim stadijima u domadaru te se nazivaju trajnim ili

    permanentnim parazitima, zavojita trihina (Trichinella spiralis)

    periodini paraziti su one vrste koje parazitiraju samo u jednoj

    fazi svoga ivotnog ciklusa, rudarska glista (Ancylostoma duodenale)

  • Slika 53. Ektoparazit, buha

    Pulex iritans

    Slika 54. Endoparazit, djeja glista

    Ascaris lumbricoides

    temporarni ili povremeni paraziti su vrste koje uzimaju hranu s drugih

    organizama povremeno (komarci Culicidae, obadi Tabanidae, pijavice

    Hirudinea)

    vrste koje parazitiraju na tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju

    ektoparazita (hematofagni lankonoci)

    vrste koje parazitiraju u tijelu organizama svrstavaju se u kategoriju

    endoparazita (trakavice, metilji, djeja glista, zavojita trihina)

  • d) komensalizam +, 0

    predstavlja oblik uzajamnih odnosa izmeu dvije vrste, gdje se

    aktivnou jedne vrste osigurava hrana ili sklonite drugoj vrsti

    lav hijena; gnijezda ptica, jazbine sitnih sisavaca koje nastanjuju

    razliite skupine lankonoaca

    liinke kornjaa roda (Atemeles i Lomechusa) u suivotu s mravima

    Slika 55. Lav - Panthera leo

    Slika 56. Pjegava hijena - Crocuta crocuta

  • predstavlja odnos gdje metaboliti jedne vrste koji se izluuju u okoli negativno djeluju na drugu vrstu organizama uzrokujui: inhibiciju rasta, razmnoavanja, razvoja kao i letalno djelovanje

    pojedini mikroorganizmi izluuju metabolite (antibiotici) koji imaju negativan uinak na druge skupine mikroorganizama (antibioza)

    alga (Gymnodinium brevis) izluuje metabolite koji uzrokuju pomor riba

    e) amensalizam 0, -

    Slika 57. Antibioza

  • predstavlja odnos izmeu dvije vrste ije je djelovanje pozitivno za obje vrste

    rak pustinjak (Eupagurus prideauxi) koji ivi u naputenoj kuici pua i arnjak (Adamsia palliata)

    termiti i biai iz reda Hypermastigina izluuju beta glukozidazu koja pretvara celulozu u ugljikohidrate

    biljke i mikorizne gljive

    lepirnjae i bakterije roda Rhizobium veu duik iz zraka

    ptica pastirica (Motacilla flava) i ovce, goveda

    mravi i biljne ui

    ivotinje (kukci, sisavci) i biljke (opraivanje)

    f) mutualizam +,+

    Slika 58. Mutualizam

  • predstavlja konkurentni uzajamni odnos meu vrstama koje se odlikuju slinim ili istim ekolokim potrebama

    Paramecium aurelia i Paramecium caudatum rezultira iskljuenjem jednog od kompetitora u zajednikoj kulturi

    kukci branari Tribolium confusum i Tribolium castaneum

    visoka temperatura i visoka vlanost brana, opstaje vrsta T.castaneum

    visoka temperatura i niska vlanost brana, opstaje vrsta T. confusum

    sokolovi, vjetrue (Falco subbuteo, F. tinnunculus i F. naumanni),

    razlika u ishrani i mjestu gnijeenja omoguuje suivot na istom stanitu

    djelovanje kompeticije uvijek je, vie ili manje, nepovoljno za obje vrste

    g) kompeticija -, -,

  • Slika 59. Vjetrue

  • Literatura:

    Papovi R. & apkarev J. 1985. Animalna ekologija. Nauna knjiga,

    Beograd. 282pp.

    Ricklefs R.E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W.H. Freeman and Company, New York, 822pp.

    Glava V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske ume. Zagreb, 211 pp.

    Krohne D.T. 2000. General ecology. Second Edition. Brooks/Cole, 512pp.

    Springer O.P. & Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica. Knjiga 31, 293pp.

    http://www.ffst.hr/ (20.9.2012.).

    http://images.google.hr/ (20.9.2012.).