abiotički ekološki Čimbenici jadranskog mora

Author: daria-forlic

Post on 20-Feb-2018

250 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    1/36

    SVEUILITE U SPLITU

    POMORSKI FAKULTET

    DARIA BOENA FORLI

    ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICIJADRANSKOG MORA

    ZAVRNI RAD

    SPLIT, 2014

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    2/36

    SVEUILITE U SPLITU

    POMORSKI FAKULTET

    STUDIJ! POMORSKI MENADMENT

    ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICIJADRANSKOG MORA

    ZAVRNI RAD

    MENTOR! STUDENT!

    I"# $%&' (% )* M+%*- S./ D-%- B&+3- F&%. 01512620768

    SPLIT, 2014

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    3/36

    SAETAK

    U ovom radu opisati e se abiotiki ekoloki imbenici karakteristini za more kao

    ivotnu okolinu. Objasnit e se fizikalna svojstva mora kao to su temperatura, gustoa, tlak,

    svjetlost i gibanje mora te kemijska svojstva kao salinitet, hranjive soli te plinovi u moru.

    izikalna i kemijska svojstva !adranskog mora razlikuju se od ostatka "redozemlja zbog

    njegovog specifinog poloaja stoga e se detaljno opisati gibanja mora, valovi, morske struje

    i morske mijene te vrijednosti temperatura i saliniteta koje vladaju na podruju !adrana.

    #ontinentalnost !adranskog mora ini ga ekstremnim u odnosu na ostatak "redozemlja zato je

    prvo potrebno pojasniti njegov poloaj, a zatim kolebanja u temperaturi, salinitetu i gustoi.

    $rikazati e se me%uovisnost tempeature, gustoe i saliniteta, tako%er i kisika, ugljikovog

    dioksida i hranjivih tvari. izikalna i kemijska svojstva utjeu na iva bia pozitivno ilinegativno pa e se u ovom radu iznijeti vrste organizama na koje djeluju razliiti abiotiki

    imbenici i nain na koji je to djelovalo na njihovu sposobnost prilagodbe.

    ABSTRACT

    &n this paper are described abiotic ecological factors 'hich are t(pical for sea as

    biological environment. $h(sical properties such as temperature, abundance, compresion,

    light and motion of sea and chemical properties like salinit(, nutrient salts and gases in sea

    'ill bi e)plained. $h(sical and chemical properties of *driatic sea are diferent from

    +editerranean sea because of its specific emplacement, therefore there 'ill be e)plained

    motions of sea, 'aves, sea currents and tides, also temperature and salinit( that can be found

    in *driatic sea, in detail. $osition of *driatic sea is continental and it makes it e)treme

    compared to +editerranean sea, becacause of that first its position 'ill be e)planed,

    after'ards oscillation in temperature, salinit( and abundance. &nderdependence of

    temperature, abundance and salinit( and also interdependance of o)(gen, carbon dio)ide and

    nutrient salts 'ill be represented. $s(sical and chemical properties affect living beings

    positive or negative, therefore in this paper there 'ill be indicated t(pes of species 'hich are

    affected b( diferent abiotic factors and the 'a( it influences on their abilit( to adapt.

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    4/36

    SADRAJ

    1 UVOD1

    2 EKOLOKI IMBENICI2

    9 ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICI6

    91 FIZIKALNA SVOJSTVA MORA:

    911 T&$.3- ;+

    914 S#?+;.&);>

    916 [email protected]?+

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    5/36

    1 UVOD

    $rirodni svijet je dinamian, ali je tako%er stabilan i samoobnovljiv, organiziran kroz

    fizikalne i bioloke procese. "vako ivo bie ivi u sloenim uvjetima okolia koji odre%ujunjegov tijek voda, kopno, zrak. -oda kao specifina okolina sadri imbenike koji uvjetuju

    odre%ene prilagodbe organizama. Od svih prirodnih resursa voda je najzastupljenija. Od

    ukupnog volumena vode / do 0/1 nalazi se u morima. +ore ima nenadomjestivo i

    neprocjenjivo ekoloko znaenje i zadau. 2azvoj ovjeanstva od samih poetaka povezan je

    s morem i njegovim istraivanjem. "pecifinosti odre%enih podruja oceana ponukala su

    znanstvenike da podrobnije istrae more kao ivotnu okolinu. Upravo je !adransko more zbog

    svojih geomofrolokih obiljeja i poloaja est predmet prouavanja. #arakteristike

    !adranskog mora zaslune su za raznolikost i bogatstvo vrsta flore i faune.

    Uvjeti okolia su promjenjivi, a ovise o prostoru i vremenu. $ojedini organizmi

    specifino reagiraju na podraaje vanjske sredine. "vaki organizam moe se promatrati kao

    otvoreni sustav, koji je u stalnom procesu izmjene tvari i energije s okoliem koji ga okruuje.

    2azmnoavanje, razvoj i rast organizma u ovisnosti je s uvjetima okolia.3456

    Ekologija je bioloka disciplina koja izuava uzajamne odnose izmeu organizama i

    njihovog okolia, a o tim odnosima ovisi odravanje jedinki i populacija vrsta, kao i njihovih

    zajednica u prirodi, njihova raspodjela i gustoa na pojedinim djelovima stanita, te nain

    ivota pod danim uvjetima u okoliu.3476 "vaka vrsta tei ivotnoj sredini koja je optimalna

    za nju, no esto se organizmi moraju prilagoditi uvjetima bitno drugaijim od optimalnih. "vi

    organizmi ive u relativno uskom povrinskom sloju 8emljine kugle u tzv. ovojnici koja se

    sastoji od tri sastavnice9 8emljine kore litosfere, vodenog dijela hidrosfere i nieg sloja

    atmosfere troposfere. :a bi organizmi mogli ivjeti potrebno je sudjelovanje svake od tri

    sfere.3456 U hidrosferi ivot je mogu u raznolikim oblicima. $osebno je bogat do one dubine

    do koje prodire "uneva svjetlost. Osim svjetlosti, za organizme je bitna i temperatura mora,

    tlak, gibanje mora, salinitet, hranjive tvari, koliina kisika i ugljikovog dioksida i ostali

    fizikalni i kemijski imbenici koji su dio neive prirode, a izravno utjeu na ivot organizama.

    4

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    6/36

    2 EKOLOKI IMBENICI

    Ekoloki imbenici su utjecajne i promjenjive fizikalne, kemijske ili bioloke veliine

    (varijable iz okolia koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na ivotne funkcije, rast,

    razmnoavanje i gustou populacije!306;o su uvjeti okolia kojima se organizam prilago%ava

    da bi preivio.

    :ijele se na9

    abiotike ili neive faktore

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    7/36

    S.- 1 I3;+3";+; (?+.-3?- +&.&/& kojemu opstanak ivih bia na nekome podruju nije odre%en ukupnom koliinom svih za to

    potrebnih imbenika nego samo najmanje raspoloivoga tj. mogunost opstanka i prosperiteta

    jedne vrste odre%eno je tvari koja se nalazi najblie minimumu iako se sve druge tvari mogu

    nalaziti u optimumu ili biti blizu njega.3B6

    5

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    8/36

    #pe pravilo djelovanja ekolokih faktorakoloki imbenici imaju razliito djelovanje na ive organizme9

    razdraujue uzrokuje kod organizama promjene fiziolokih i biokemijskih

    funkcija,

    ograniavajue onemoguuje postojanje organizama u odre%enom okoliu,

    modificirajue uzrokuje anatomske i morfoloke promjene organizama u

    odre%enom okoliu, te

    signalno upozorava organizme o izmjenama nekih imbenika okolia3C6

    B

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    9/36

    9 ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICI

    *biotiki imbenici

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    10/36

    91 FIZIKALNA SVOJSTVA MORA

    911 T&$.3- ;+

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    11/36

    Lirenje topline u moru odvija se putem kondukcije

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    12/36

    najjae zagrijava povrinski sloj mora koji zbog najvie temperature ima najmanju gustou. "

    poveanjem dubine morska je voda sve hladnija i sve gua.376

    8bog utjecaja temperature na gustou, tijekom ljeta je vodeni stupac izuzetno stabilan

    jer voda manje gustoe pluta iznad vode velike gustoe. U jesen se stratifikacija slojeva

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    13/36

    @a dubini od 7/ m do ?/ m dolazi do naglog skoka gustoe, tzv. piknokline.3?6 #ada

    neki organizam ili predmet tone prema dnu u podruju pikokline propadanje se uspori ili

    prestane to je vrlo vano za ishranu morskih organizama koje tu ive.3?6 $iknoklina je kao i

    termoklina najslabije izraena na visokim geografskim irinama. "a slojem termokline i

    piknokline esto se poklapa i sloj naglog porasta saliniteta koji se naziva haloklina.

    ;ermoklina, a time i piknoklina su najizraenije na ekvatoru gdje je zagrijavanje povrinskog

    sloja mora najvee.3476 $rema viim geografskim irinama termoklina je sve slabije izraena

    dok se ublizini polova potpuno gubi. Osim temperature, na ekvatoru velika koliina oborina

    dodatno reducira gustou povrinske vode i pridonosi stabilnosti vodenog stupca.

    919 T.-

    #ada se govori o tlaku u moru obino se misli na ukupan hidrostatski tlak na nekoj

    dubini, ukljuujui i atmosferski tlak. $oveani hidrostatski tlak uvjetuje promjene raznih

    fizikalnih i kemijskih parametara morske vode.356 U moru se tlak poveava s dubinom i to po

    stopi od jedne atmosfere svakih deset metara dubine. U najveim dubinama tlak iznosi preko

    tisuu atmosfera. Od / do 4/ metara dubine tlak se udvostruuje isto kao to se to doga%a kod

    promjene dubine od 4/// do 7/// metara.

    "va oceanska dna do najveih dubina su naseljena uribati su organizmi koji podnose velike promjene tlaka, a stenobati, kojih je mnogo vei

    broj, ne podnose znaajnu promjenu tlaka.3456 Organizmi pliih povrinskih slojeva u pravilu

    su ue ogranieni na odre%ena podruja dubine. @eke vrste koje vre znaajne migracije u

    pelagijalu podnose promjene tlaka od 5/ do B/ atmosfera. "pecifinu prilagodbu imaju i

    morski sisavci koji diu atmosferski zrak, a uranjaju do veih dubina gotovo praznih plua

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    14/36

    u vodu i djelomice se odbija od vodenih estica i estica u suspenziji, a vei dio se apsorbira.

    "amo apsorbirani dio utjee na osvjetljenje mora u obalnim vodama.3476 #oeficijent

    apsorpcije je konstantan za sve dubine, ali razliit za zrake razliitih valnih duljina

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    15/36

    S.- 4 Z&3+ $%&(%-3?- )#?+;.&); 5

    "vjetlost indirektno utjee i na rasprostranjene ivotinja. &straivanja su pokazala da u

    plitkom podruju usprkos intenzivnog osvjetljenja vrlo esto izostaju alge zbog prejakog

    zagrijavanja morske vode. U organizama povrinskih slojeva razvijeni su zatitni mehanizmi

    koji sprijeavaju preveliku apsorpciju svjetlosti. Obojenje je morskih organizama tako%erovisno o koliini svjetlosti i mijenja se u ovisnosti o dubini, a vrlo esto ima i zatitnu ulogu.

    $rozirna tijela planktonskih organizama proputaju svjetlost, a ne apsorbiraju je

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    16/36

    916 [email protected]?+

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    17/36

    oteano je prihvaanje spora i liinki stoga je kolonizacija mogua samo u udubinama ili na

    drugaije zatienim mjestima. @a pjeanim, izloenim obalama, zbog velike koliine estica

    pijeska ivi mnogo manji broj vrsta nego na stjenovitom dnu, a za vrijeme uzburkanog mora

    ove se ivotinje zatiuju ukopavanjem u podlogu.

    +orska doba

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    18/36

    tog sloja i formiranje pridnenih struja. 8bog uvjeta kontinuiteta nastaju kompenzacijske

    struje, jer se odnesene vode neprestano nadomjetaju novim koliinama vode. ;akva strujanja

    uzrokuju i vjetrovi.

    Globalno gibanje zranih masa korigirano Ioriolisovom silom stvara dva velika

    vrtloga

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    19/36

    gustoama. Uzdune struje su odgovorne za eroziju obale te za premjetanje i odnoenje

    pjeskovitog supstrata.

    "truje utjeu na salinitet, temperaturu, prenoenje hranjivih tvari i kisika. Utjeu na

    geografsku distribuciju organizama koji aktivno ili pasivno slijede njihov smjer, te raznose

    planktonske oblike, jaja i liinke. -ei broj ivotinjskih vrsta ivi na junoj polutci to je

    posljedica glavnog pridnenog strujanja od sjevera prema jugu. "lobodne dubinske struje

    uvjetuju pojavu bipolarnosti to znai da odre%ene vrste moemo nai samo na sjeveru ili

    samo na jugu. $lanktonske vrste mogu biti bioloki indikatori za praenje gibanja vodene

    mase.3446

    4K

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    20/36

    92 KEMIJSKA SVOJSTVA MORA

    921 K+

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    21/36

    prostoru, tj. ovise o metabolikim aktivnostima organizama. +orska je voda radioaktivna u

    maloj mjeri

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    22/36

    S.- : V%?+(3&); )-.3;+;- &@"%&< 3- +&%-')= /%3= 12

    "lanost utjee na fizikalna svojstva morske vode, sniava temperaturu ledita, a

    povisuje temperaturu vrelita. $romjene saliniteta utjeu na osmozu, toplinski kapacitet,viskoznost, toplinsku i elektrinu provodljivost, refrakciju i povrinsku napetost morske vode.

    $oveana napetost povrine, uvjetuje sporije isparavanje morske od slatke vode.

    " obzirom na salinitet razlikujemo dva tipa morskih organizama, stenohalini i

    eurihalini. "tenohalini organizmi slabo su otporni na promjene saliniteta

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    23/36

    hranjivim solima zbog mijeanja povrinskih i dubinskih slojeva. &spod dubine od 4// do 4K/

    metara raste koliina hranjivih soli.36

    Hranjive soli su neophodne za ivot organizama9

    @ D "trukturna komponenta proteina i nukleinskih kiselina,

    $ D "trukturna komponenta nukleinskih kiselina, fosfolipida i kostiju,

    " D "trukturna komponenta mnogih proteina,

    # D Glavni sastojak otopine u ivotinjskim stanicama,

    Ia D "trukturna komponenta kostiju i materijala izme%u stanica drva kod biljakaE

    regulator stanine permeabilnosti,

    +g D "trukturna komponenta klorofilaE ukljuen u funkciju mnogih proteina,

    e D "trukturna komponenta hemoglobina i mnogih enzima, te

    @a D Glavni sastojak u otopini koja ini ekstracelularnu tekuinu kod ivotinja.3446

    @ajveu vanost imaju soli duika i fosfora koje predstavljaju ograniavajue faktore

    za primarnu proizvodnju u moru. &ma ih u malim koliinama, a vane su za izmjenu tvari u

    moru. +orski fitoplankton ih neprestano uzima, a kroz hranidbeni lanac dolazi do najviih

    morskih organizama kojima slue za izgradnju tijela. U stanicama organizama fosfati

    uestvuju u metabolizmu eera, izgradnji kostura i vanjskih zatitnih organa bogatih

    kalcijevim solima. :uikovi su spojevi nosioci vanih procesa u stanici i sudjeluju u izgradnji

    aminokiselina. Ugibanjem i truljenjem morskih organizama ponovno se osloba%aju fosfatne i

    duine soli u anorganskom obliku, koje se otapaju u morskoj vodi.36

    924 P.3 =

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    24/36

    vaan u biolokim procesima u moru. " obzirom da kisik i duik imaju razliite koeficijente

    topljivosti u moru, njihova je koliina u moru razliita od one u zraku.

    :va su glavna izvora kisika u oceanima9 difuzija iz zraka i fotosinteza. Oba su procesa

    odvijaju na povrinskim slojevima pa su oni najbogatiji kisikom. #oncentracija kisika opada s

    dubinom do sloja minimalnog kisika koji se nalazi na dubinama izme%u 5// i 4/// m.3?6 U

    toj se dubini nalazi sloj nagle promjene gustoe morske vode

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    25/36

    hladna voda

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    26/36

    ione u morskoj sredini, to morsku vodu ini otpornom na nagle promjene pH. #oncentracija

    vodikovih iona

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    27/36

    4 SPECIFINOSTI JADRANSKOG MORA S OBZIROM NA

    ABIOTIKE IMBENIKE

    !adransko more prema nastanku, ekolokim uvjetima i sastavu ivih bia pripada

    "redozemnom moru. !adran je izdueno more duboko uvueno u kopno, pa se smatra

    kontinentalnim morem. -ei dio njegove povrine nalazi se u podruju elfa. Od

    "redozemnog mora odijeljeno je Otrantskim pragom

    doseu i najdublju toku u !adranskom moru

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    28/36

    S.- 5 P%/3)+ ;+

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    29/36

    49 GIBANJE MORA

    :inamiku vode jadranskog bazena uvelike odre%uju njegove geomorfoloke

    karakteristike. 8bog uskog i duguljastog oblika, te malih dubina u svojem najveem dijelu,

    !adransko more ima vrlo izraene kontinentalne karakteristike, emu pogoduju i meteorloke

    prilike. 8imi su znaajne provale kontinentalnog zraka s burom i promjenjivo vrijeme zbog

    estih ciklona. Ajeti prevladava suho vrijeme pod utjecajem maestrala.356

    $lima i oseka imaju relativno male amplitude. U junom jadranu prosjena amplituda

    izme%u najvee plime i najmanje oseke je samo oko 4 metar, a u sjevernom !adranu malo

    iznad 4,K m. 2azlika izme%u plime i oseke moe lokalno ovisiti o zranom tlaku i vjetru.

    "jeverni vjetrovi i visok tlak sniavaju razinu mora, a juni vjetrovi i nizak zrani tlak diu.ura je vjetar koji utjee, ne samo na pokretanje vode u !adranu, ve i na njezino

    hla%enje koje je posljedica okomitog mijeanja morske vode. ura je suh i hladan vjetar koji

    zimi moe puhati orkanskom brzinom

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    30/36

    vjetrom

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    31/36

    mijeajui se te mijenjajui termohalina svojstva srednjeg i junog !adrana.34/6 !aina

    morskih strujanja je konstantna i iznosi od /,K do 4 vora. "amo u uskim prolazima izme%u

    otoka i rtova strujanja mogu dosegnuti jainu do B vora.3K6

    S.- > S+

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    32/36

    S.- 10 V%?+(3&); )-.3;+;- = J-(%-3= %&" &(/3?- (&@- 10

    46 RANJIVE SOLI

    &straivanja istone obale !adrana pokazala su da su koncentracije hranjivih soli

    umjerene ili niske, a razina otopljenog kisika je visoka pa se !adransko more moe opisati kao

    oligotrofno. #oncentracije klorofila su bile u rasponima karakteristinim za oligotrofno

    priobalno more. &zuzetak su podruja pod neposrednim utjecajem rijeka ili podzemnih voda,

    na kojima je ustanovljeno mezotrofno stanje

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    33/36

    odnosu na tipinu razinu=. ;o je osobito zraeno ljeti i u jesen, kada je mijeanje slojeva

    morske vode slabo.3456

    !adransko more u cjelini slabo je produktivno, oligotrofno more, produktivnije uz

    obalu i u podruju kanal\. @iska razina org. produkcije posljedica je male koliine hranjivih

    soli u vodi, posebno fosfora i duika. @o sjeverni se !adran, zbog razliitih specifinih

    utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih podruja u "redozemnome moru. $rema grubim

    procjenama, u !adranskome je moru do sada na%eno izme%u C/// i ?/// biljnih i ivotinjskih

    vrsta. 34B6

    4: PLINOVI U MORU

    *naliza viegodinjih podataka za postaje junog i srednjeg !adrana ukazuju na

    postojanje ciklikih promjena. +aksimumi zasienja kisikom su na svim postajama

    ustanovljeni tijekom 7///. ili 7//4., kao i smanjenje zasienja do 7//B. godine, te ponovni

    porast do sljedeeg maksimuma tijekom 7//C. godine. Ove oscilacije u periodima od K do C

    godina su posljedica pojaanog upliva morske vode iz "redozemlja u !adran tijekom

    navedenih razdoblja. !edan od glavnih obiljeja ovih maksimuma je porast produktivnosti u

    podruju junog i srednjeg !adrana. U sjevernom !adranu se tako%er mogu uoiti ciklike

    promjene, ali bitno manjeg intenziteta, prvenstveno zbog djelominog utjecaja otvorenih voda

    sjevernog !adrana. Otvorene vode sjevernog !adrana su pod utjecajem eutrofnog potencijala

    sjevernojadranskih rijeka,

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    34/36

    6 ZAKLJUAK

    U ovom radu obra%ene su karakteristike !adranskog mora u odnosu na abiotike

    ekoloke imbenike. #od fizikalnih svojstava rezulati upuuju na razlike izme%u sjevernog ijunog !adrana kod gotovo svih imbenika. 2azlog tome je pliina sjevernog dijela !adrana,

    uvuenost u kontinent, te rijeke koje dotokom slatke vode mijenjaju sastav morske vode.

    Uzevi u obzir geografska obiljeja !adrana, te koristei se rezulatatima istraivanja i

    procjenama &nstituta za oceanografiju i ribarstvo dolo se do zakljuka da je !adransko more

    toplo more koje karakteriziraju velike razlike u njegovoj povrinskoj temperaturi. Openito

    vrijednosti temperature i saliniteta znatno su promjenjivije u odnosu na "redozemlje ili

    oceane. #ako je gustoa u me%uovisnosti s temperaturom i salinitetom, promjenjiva je, te

    uzrokuje gibanje vodenih masa i termohaline kovnekcije. @a gibanje mora u !adranu utjee

    njegov izdueni oblik i kontinentalne osobine, dotok slatke vode iz sjevernojadranskih rijeka,

    a najvie iz rijeke $o uzrokujui da vodena masa koja ulazi s Otranta struji sjeverozapadno uz

    hrvatsku obalu, a izlazna struja tee uz talijansku obalu od sjeverozapada prema Otrantu. &ako

    razine plime i oseke imaju male oscilacije moe se zakljuiti da su izraenije u sjevernom

    dijelu !adrana. U kemijskim svojstvima istraivanja pokazuju da !adransko more pripada

    oligotrofnim morima dok prema sjeveru sve vie ukazuje na mezotrofno. +ezotrofne

    karakteristike javljaju se i u zaljevima

  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    35/36

    LITERATURA

    346 iani, 8.E akovi, ;.E #asum, !.9 )ermohalinska svojstva morske vode sjeverozapadnogdijela *ikog kanala,@ae more K/koloski]17/cimbenici.pdf

    36 "likovi, +.E !eli +reli, G.9Ekologija mora, http9QQ'''.pfst.hrQuploadsQB.>koloski]17/cimbenici]17/7.pdf

    306 "pringer, O. $.9Ekoloki leksikon, +inistarstvo zatite okolia i prostornog ure%enja 2H iarbat, 8agreb, 7//4. http9QQ'''.sumari.hrQbiblioQpdfQ4//50.pdf

    34/6 "truje u !adranu, http9QQskola.gfz.hrQdC].htm

    3446 Loli, +.9Ekologija mora, http9QQjadran.izor.hrQhrQnastavaQsolicQ>#OAOG&!*17/+O2*Q"#2&$;*.pdf

    3476 Loli, +.EEkologija mora,http9QQjadran.izor.hrQhrQnastavaQsolicQ>#OAOG&!*17/+O2*Q$2>:*-*@!*Q/7.17/[email protected]*I*!#>17/+O2*17/#*O17/8&-O;@OG17/O#OA&"*.pdf

    3456 ;urk, ;.9,+od povrinom &editeranaE Lkolska knjiga, 8agreb, 7/44.http9QQ'''.modrijan.siQslvQ#njizniDprogramQ#njizniDprogramQ#njigeQrastlineQ$odDgladinoD+editerana

    34B6 '''[email protected])^&:X7B?

    34K6 '''.mzoip.hrQdocQ+oreQ$ocetna]procjena]morski]okolis.pdf

    54

    http://en.wikipedia.org/wiki/Justus_von_Liebighttp://www.euromarine.hr/o_hrvatskoj.php?id=1https://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.sumari.hr/biblio/pdf/10039.pdfhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478http://www.mzoip.hr/doc/More/Pocetna_procjena_morski_okolis.pdfhttp://en.wikipedia.org/wiki/Justus_von_Liebighttp://www.euromarine.hr/o_hrvatskoj.php?id=1https://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.sumari.hr/biblio/pdf/10039.pdfhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478http://www.mzoip.hr/doc/More/Pocetna_procjena_morski_okolis.pdf
  • 7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

    36/36

    POPIS ILUSTRACIJA

    "lika 4. &ntenzitet djelovanja ekolokog imbenika 3476............................................................5

    "lika 7. $ovrinska temperatura svjetskog mora 3476.................................................................C

    "lika 5. ;ermohalino kruenje vode u svjetskim oceanima 3?6..................................................

    "lika B. 8one prodiranja svjetlosti 3?6.......................................................................................4/

    "lika K. $rikaz kretanja morskih struja u oceanima 3476..........................................................45

    "lika C. -rijednosti saliniteta obzirom na geografsku irinu 3476............................................4?

    "lika ?. $ovrinske temperature mora dobivene satelitskim mjerenjima i usrednjene za veljau