abiotički ekološki Čimbenici jadranskog mora
TRANSCRIPT
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
1/36
SVEUILITE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET
DARIA BOENA FORLI
ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICIJADRANSKOG MORA
ZAVRNI RAD
SPLIT, 2014
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
2/36
SVEUILITE U SPLITU
POMORSKI FAKULTET
STUDIJ! POMORSKI MENADMENT
ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICIJADRANSKOG MORA
ZAVRNI RAD
MENTOR! STUDENT!
I"# $%&' (% )* M+%*- S./ D-%- B&+3- F&%. 01512620768
SPLIT, 2014
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
3/36
SAETAK
U ovom radu opisati e se abiotiki ekoloki imbenici karakteristini za more kao
ivotnu okolinu. Objasnit e se fizikalna svojstva mora kao to su temperatura, gustoa, tlak,
svjetlost i gibanje mora te kemijska svojstva kao salinitet, hranjive soli te plinovi u moru.
izikalna i kemijska svojstva !adranskog mora razlikuju se od ostatka "redozemlja zbog
njegovog specifinog poloaja stoga e se detaljno opisati gibanja mora, valovi, morske struje
i morske mijene te vrijednosti temperatura i saliniteta koje vladaju na podruju !adrana.
#ontinentalnost !adranskog mora ini ga ekstremnim u odnosu na ostatak "redozemlja zato je
prvo potrebno pojasniti njegov poloaj, a zatim kolebanja u temperaturi, salinitetu i gustoi.
$rikazati e se me%uovisnost tempeature, gustoe i saliniteta, tako%er i kisika, ugljikovog
dioksida i hranjivih tvari. izikalna i kemijska svojstva utjeu na iva bia pozitivno ilinegativno pa e se u ovom radu iznijeti vrste organizama na koje djeluju razliiti abiotiki
imbenici i nain na koji je to djelovalo na njihovu sposobnost prilagodbe.
ABSTRACT
&n this paper are described abiotic ecological factors 'hich are t(pical for sea as
biological environment. $h(sical properties such as temperature, abundance, compresion,
light and motion of sea and chemical properties like salinit(, nutrient salts and gases in sea
'ill bi e)plained. $h(sical and chemical properties of *driatic sea are diferent from
+editerranean sea because of its specific emplacement, therefore there 'ill be e)plained
motions of sea, 'aves, sea currents and tides, also temperature and salinit( that can be found
in *driatic sea, in detail. $osition of *driatic sea is continental and it makes it e)treme
compared to +editerranean sea, becacause of that first its position 'ill be e)planed,
after'ards oscillation in temperature, salinit( and abundance. &nderdependence of
temperature, abundance and salinit( and also interdependance of o)(gen, carbon dio)ide and
nutrient salts 'ill be represented. $s(sical and chemical properties affect living beings
positive or negative, therefore in this paper there 'ill be indicated t(pes of species 'hich are
affected b( diferent abiotic factors and the 'a( it influences on their abilit( to adapt.
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
4/36
SADRAJ
1 UVOD1
2 EKOLOKI IMBENICI2
9 ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICI6
91 FIZIKALNA SVOJSTVA MORA:
911 T&$.3- ;+
914 S#?+;.&);>
916 G@-3?+
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
5/36
1 UVOD
$rirodni svijet je dinamian, ali je tako%er stabilan i samoobnovljiv, organiziran kroz
fizikalne i bioloke procese. "vako ivo bie ivi u sloenim uvjetima okolia koji odre%ujunjegov tijek voda, kopno, zrak. -oda kao specifina okolina sadri imbenike koji uvjetuju
odre%ene prilagodbe organizama. Od svih prirodnih resursa voda je najzastupljenija. Od
ukupnog volumena vode / do 0/1 nalazi se u morima. +ore ima nenadomjestivo i
neprocjenjivo ekoloko znaenje i zadau. 2azvoj ovjeanstva od samih poetaka povezan je
s morem i njegovim istraivanjem. "pecifinosti odre%enih podruja oceana ponukala su
znanstvenike da podrobnije istrae more kao ivotnu okolinu. Upravo je !adransko more zbog
svojih geomofrolokih obiljeja i poloaja est predmet prouavanja. #arakteristike
!adranskog mora zaslune su za raznolikost i bogatstvo vrsta flore i faune.
Uvjeti okolia su promjenjivi, a ovise o prostoru i vremenu. $ojedini organizmi
specifino reagiraju na podraaje vanjske sredine. "vaki organizam moe se promatrati kao
otvoreni sustav, koji je u stalnom procesu izmjene tvari i energije s okoliem koji ga okruuje.
2azmnoavanje, razvoj i rast organizma u ovisnosti je s uvjetima okolia.3456
Ekologija je bioloka disciplina koja izuava uzajamne odnose izmeu organizama i
njihovog okolia, a o tim odnosima ovisi odravanje jedinki i populacija vrsta, kao i njihovih
zajednica u prirodi, njihova raspodjela i gustoa na pojedinim djelovima stanita, te nain
ivota pod danim uvjetima u okoliu.3476 "vaka vrsta tei ivotnoj sredini koja je optimalna
za nju, no esto se organizmi moraju prilagoditi uvjetima bitno drugaijim od optimalnih. "vi
organizmi ive u relativno uskom povrinskom sloju 8emljine kugle u tzv. ovojnici koja se
sastoji od tri sastavnice9 8emljine kore litosfere, vodenog dijela hidrosfere i nieg sloja
atmosfere troposfere. :a bi organizmi mogli ivjeti potrebno je sudjelovanje svake od tri
sfere.3456 U hidrosferi ivot je mogu u raznolikim oblicima. $osebno je bogat do one dubine
do koje prodire "uneva svjetlost. Osim svjetlosti, za organizme je bitna i temperatura mora,
tlak, gibanje mora, salinitet, hranjive tvari, koliina kisika i ugljikovog dioksida i ostali
fizikalni i kemijski imbenici koji su dio neive prirode, a izravno utjeu na ivot organizama.
4
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
6/36
2 EKOLOKI IMBENICI
Ekoloki imbenici su utjecajne i promjenjive fizikalne, kemijske ili bioloke veliine
(varijable iz okolia koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na ivotne funkcije, rast,
razmnoavanje i gustou populacije!306;o su uvjeti okolia kojima se organizam prilago%ava
da bi preivio.
:ijele se na9
abiotike ili neive faktore
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
7/36
S.- 1 I3;+3";+; (?+.-3?- +&.&/& kojemu opstanak ivih bia na nekome podruju nije odre%en ukupnom koliinom svih za to
potrebnih imbenika nego samo najmanje raspoloivoga tj. mogunost opstanka i prosperiteta
jedne vrste odre%eno je tvari koja se nalazi najblie minimumu iako se sve druge tvari mogu
nalaziti u optimumu ili biti blizu njega.3B6
5
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
8/36
#pe pravilo djelovanja ekolokih faktorakoloki imbenici imaju razliito djelovanje na ive organizme9
razdraujue uzrokuje kod organizama promjene fiziolokih i biokemijskih
funkcija,
ograniavajue onemoguuje postojanje organizama u odre%enom okoliu,
modificirajue uzrokuje anatomske i morfoloke promjene organizama u
odre%enom okoliu, te
signalno upozorava organizme o izmjenama nekih imbenika okolia3C6
B
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
9/36
9 ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICI
*biotiki imbenici
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
10/36
91 FIZIKALNA SVOJSTVA MORA
911 T&$.3- ;+
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
11/36
Lirenje topline u moru odvija se putem kondukcije
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
12/36
najjae zagrijava povrinski sloj mora koji zbog najvie temperature ima najmanju gustou. "
poveanjem dubine morska je voda sve hladnija i sve gua.376
8bog utjecaja temperature na gustou, tijekom ljeta je vodeni stupac izuzetno stabilan
jer voda manje gustoe pluta iznad vode velike gustoe. U jesen se stratifikacija slojeva
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
13/36
@a dubini od 7/ m do ?/ m dolazi do naglog skoka gustoe, tzv. piknokline.3?6 #ada
neki organizam ili predmet tone prema dnu u podruju pikokline propadanje se uspori ili
prestane to je vrlo vano za ishranu morskih organizama koje tu ive.3?6 $iknoklina je kao i
termoklina najslabije izraena na visokim geografskim irinama. "a slojem termokline i
piknokline esto se poklapa i sloj naglog porasta saliniteta koji se naziva haloklina.
;ermoklina, a time i piknoklina su najizraenije na ekvatoru gdje je zagrijavanje povrinskog
sloja mora najvee.3476 $rema viim geografskim irinama termoklina je sve slabije izraena
dok se ublizini polova potpuno gubi. Osim temperature, na ekvatoru velika koliina oborina
dodatno reducira gustou povrinske vode i pridonosi stabilnosti vodenog stupca.
919 T.-
#ada se govori o tlaku u moru obino se misli na ukupan hidrostatski tlak na nekoj
dubini, ukljuujui i atmosferski tlak. $oveani hidrostatski tlak uvjetuje promjene raznih
fizikalnih i kemijskih parametara morske vode.356 U moru se tlak poveava s dubinom i to po
stopi od jedne atmosfere svakih deset metara dubine. U najveim dubinama tlak iznosi preko
tisuu atmosfera. Od / do 4/ metara dubine tlak se udvostruuje isto kao to se to doga%a kod
promjene dubine od 4/// do 7/// metara.
"va oceanska dna do najveih dubina su naseljena uribati su organizmi koji podnose velike promjene tlaka, a stenobati, kojih je mnogo vei
broj, ne podnose znaajnu promjenu tlaka.3456 Organizmi pliih povrinskih slojeva u pravilu
su ue ogranieni na odre%ena podruja dubine. @eke vrste koje vre znaajne migracije u
pelagijalu podnose promjene tlaka od 5/ do B/ atmosfera. "pecifinu prilagodbu imaju i
morski sisavci koji diu atmosferski zrak, a uranjaju do veih dubina gotovo praznih plua
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
14/36
u vodu i djelomice se odbija od vodenih estica i estica u suspenziji, a vei dio se apsorbira.
"amo apsorbirani dio utjee na osvjetljenje mora u obalnim vodama.3476 #oeficijent
apsorpcije je konstantan za sve dubine, ali razliit za zrake razliitih valnih duljina
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
15/36
S.- 4 Z&3+ $%&(%-3?- )#?+;.&); 5
"vjetlost indirektno utjee i na rasprostranjene ivotinja. &straivanja su pokazala da u
plitkom podruju usprkos intenzivnog osvjetljenja vrlo esto izostaju alge zbog prejakog
zagrijavanja morske vode. U organizama povrinskih slojeva razvijeni su zatitni mehanizmi
koji sprijeavaju preveliku apsorpciju svjetlosti. Obojenje je morskih organizama tako%erovisno o koliini svjetlosti i mijenja se u ovisnosti o dubini, a vrlo esto ima i zatitnu ulogu.
$rozirna tijela planktonskih organizama proputaju svjetlost, a ne apsorbiraju je
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
16/36
916 G@-3?+
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
17/36
oteano je prihvaanje spora i liinki stoga je kolonizacija mogua samo u udubinama ili na
drugaije zatienim mjestima. @a pjeanim, izloenim obalama, zbog velike koliine estica
pijeska ivi mnogo manji broj vrsta nego na stjenovitom dnu, a za vrijeme uzburkanog mora
ove se ivotinje zatiuju ukopavanjem u podlogu.
+orska doba
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
18/36
tog sloja i formiranje pridnenih struja. 8bog uvjeta kontinuiteta nastaju kompenzacijske
struje, jer se odnesene vode neprestano nadomjetaju novim koliinama vode. ;akva strujanja
uzrokuju i vjetrovi.
Globalno gibanje zranih masa korigirano Ioriolisovom silom stvara dva velika
vrtloga
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
19/36
gustoama. Uzdune struje su odgovorne za eroziju obale te za premjetanje i odnoenje
pjeskovitog supstrata.
"truje utjeu na salinitet, temperaturu, prenoenje hranjivih tvari i kisika. Utjeu na
geografsku distribuciju organizama koji aktivno ili pasivno slijede njihov smjer, te raznose
planktonske oblike, jaja i liinke. -ei broj ivotinjskih vrsta ivi na junoj polutci to je
posljedica glavnog pridnenog strujanja od sjevera prema jugu. "lobodne dubinske struje
uvjetuju pojavu bipolarnosti to znai da odre%ene vrste moemo nai samo na sjeveru ili
samo na jugu. $lanktonske vrste mogu biti bioloki indikatori za praenje gibanja vodene
mase.3446
4K
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
20/36
92 KEMIJSKA SVOJSTVA MORA
921 K+
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
21/36
prostoru, tj. ovise o metabolikim aktivnostima organizama. +orska je voda radioaktivna u
maloj mjeri
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
22/36
S.- : V%?+(3&); )-.3;+;- &@"%&< 3- +&%-')= /%3= 12
"lanost utjee na fizikalna svojstva morske vode, sniava temperaturu ledita, a
povisuje temperaturu vrelita. $romjene saliniteta utjeu na osmozu, toplinski kapacitet,viskoznost, toplinsku i elektrinu provodljivost, refrakciju i povrinsku napetost morske vode.
$oveana napetost povrine, uvjetuje sporije isparavanje morske od slatke vode.
" obzirom na salinitet razlikujemo dva tipa morskih organizama, stenohalini i
eurihalini. "tenohalini organizmi slabo su otporni na promjene saliniteta
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
23/36
hranjivim solima zbog mijeanja povrinskih i dubinskih slojeva. &spod dubine od 4// do 4K/
metara raste koliina hranjivih soli.36
Hranjive soli su neophodne za ivot organizama9
@ D "trukturna komponenta proteina i nukleinskih kiselina,
$ D "trukturna komponenta nukleinskih kiselina, fosfolipida i kostiju,
" D "trukturna komponenta mnogih proteina,
# D Glavni sastojak otopine u ivotinjskim stanicama,
Ia D "trukturna komponenta kostiju i materijala izme%u stanica drva kod biljakaE
regulator stanine permeabilnosti,
+g D "trukturna komponenta klorofilaE ukljuen u funkciju mnogih proteina,
e D "trukturna komponenta hemoglobina i mnogih enzima, te
@a D Glavni sastojak u otopini koja ini ekstracelularnu tekuinu kod ivotinja.3446
@ajveu vanost imaju soli duika i fosfora koje predstavljaju ograniavajue faktore
za primarnu proizvodnju u moru. &ma ih u malim koliinama, a vane su za izmjenu tvari u
moru. +orski fitoplankton ih neprestano uzima, a kroz hranidbeni lanac dolazi do najviih
morskih organizama kojima slue za izgradnju tijela. U stanicama organizama fosfati
uestvuju u metabolizmu eera, izgradnji kostura i vanjskih zatitnih organa bogatih
kalcijevim solima. :uikovi su spojevi nosioci vanih procesa u stanici i sudjeluju u izgradnji
aminokiselina. Ugibanjem i truljenjem morskih organizama ponovno se osloba%aju fosfatne i
duine soli u anorganskom obliku, koje se otapaju u morskoj vodi.36
924 P.3 =
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
24/36
vaan u biolokim procesima u moru. " obzirom da kisik i duik imaju razliite koeficijente
topljivosti u moru, njihova je koliina u moru razliita od one u zraku.
:va su glavna izvora kisika u oceanima9 difuzija iz zraka i fotosinteza. Oba su procesa
odvijaju na povrinskim slojevima pa su oni najbogatiji kisikom. #oncentracija kisika opada s
dubinom do sloja minimalnog kisika koji se nalazi na dubinama izme%u 5// i 4/// m.3?6 U
toj se dubini nalazi sloj nagle promjene gustoe morske vode
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
25/36
hladna voda
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
26/36
ione u morskoj sredini, to morsku vodu ini otpornom na nagle promjene pH. #oncentracija
vodikovih iona
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
27/36
4 SPECIFINOSTI JADRANSKOG MORA S OBZIROM NA
ABIOTIKE IMBENIKE
!adransko more prema nastanku, ekolokim uvjetima i sastavu ivih bia pripada
"redozemnom moru. !adran je izdueno more duboko uvueno u kopno, pa se smatra
kontinentalnim morem. -ei dio njegove povrine nalazi se u podruju elfa. Od
"redozemnog mora odijeljeno je Otrantskim pragom
doseu i najdublju toku u !adranskom moru
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
28/36
S.- 5 P%/3)+ ;+
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
29/36
49 GIBANJE MORA
:inamiku vode jadranskog bazena uvelike odre%uju njegove geomorfoloke
karakteristike. 8bog uskog i duguljastog oblika, te malih dubina u svojem najveem dijelu,
!adransko more ima vrlo izraene kontinentalne karakteristike, emu pogoduju i meteorloke
prilike. 8imi su znaajne provale kontinentalnog zraka s burom i promjenjivo vrijeme zbog
estih ciklona. Ajeti prevladava suho vrijeme pod utjecajem maestrala.356
$lima i oseka imaju relativno male amplitude. U junom jadranu prosjena amplituda
izme%u najvee plime i najmanje oseke je samo oko 4 metar, a u sjevernom !adranu malo
iznad 4,K m. 2azlika izme%u plime i oseke moe lokalno ovisiti o zranom tlaku i vjetru.
"jeverni vjetrovi i visok tlak sniavaju razinu mora, a juni vjetrovi i nizak zrani tlak diu.ura je vjetar koji utjee, ne samo na pokretanje vode u !adranu, ve i na njezino
hla%enje koje je posljedica okomitog mijeanja morske vode. ura je suh i hladan vjetar koji
zimi moe puhati orkanskom brzinom
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
30/36
vjetrom
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
31/36
mijeajui se te mijenjajui termohalina svojstva srednjeg i junog !adrana.34/6 !aina
morskih strujanja je konstantna i iznosi od /,K do 4 vora. "amo u uskim prolazima izme%u
otoka i rtova strujanja mogu dosegnuti jainu do B vora.3K6
S.- > S+
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
32/36
S.- 10 V%?+(3&); )-.3;+;- = J-(%-3= %&" &(/3?- (&@- 10
46 RANJIVE SOLI
&straivanja istone obale !adrana pokazala su da su koncentracije hranjivih soli
umjerene ili niske, a razina otopljenog kisika je visoka pa se !adransko more moe opisati kao
oligotrofno. #oncentracije klorofila su bile u rasponima karakteristinim za oligotrofno
priobalno more. &zuzetak su podruja pod neposrednim utjecajem rijeka ili podzemnih voda,
na kojima je ustanovljeno mezotrofno stanje
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
33/36
odnosu na tipinu razinu=. ;o je osobito zraeno ljeti i u jesen, kada je mijeanje slojeva
morske vode slabo.3456
!adransko more u cjelini slabo je produktivno, oligotrofno more, produktivnije uz
obalu i u podruju kanal\. @iska razina org. produkcije posljedica je male koliine hranjivih
soli u vodi, posebno fosfora i duika. @o sjeverni se !adran, zbog razliitih specifinih
utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih podruja u "redozemnome moru. $rema grubim
procjenama, u !adranskome je moru do sada na%eno izme%u C/// i ?/// biljnih i ivotinjskih
vrsta. 34B6
4: PLINOVI U MORU
*naliza viegodinjih podataka za postaje junog i srednjeg !adrana ukazuju na
postojanje ciklikih promjena. +aksimumi zasienja kisikom su na svim postajama
ustanovljeni tijekom 7///. ili 7//4., kao i smanjenje zasienja do 7//B. godine, te ponovni
porast do sljedeeg maksimuma tijekom 7//C. godine. Ove oscilacije u periodima od K do C
godina su posljedica pojaanog upliva morske vode iz "redozemlja u !adran tijekom
navedenih razdoblja. !edan od glavnih obiljeja ovih maksimuma je porast produktivnosti u
podruju junog i srednjeg !adrana. U sjevernom !adranu se tako%er mogu uoiti ciklike
promjene, ali bitno manjeg intenziteta, prvenstveno zbog djelominog utjecaja otvorenih voda
sjevernog !adrana. Otvorene vode sjevernog !adrana su pod utjecajem eutrofnog potencijala
sjevernojadranskih rijeka,
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
34/36
6 ZAKLJUAK
U ovom radu obra%ene su karakteristike !adranskog mora u odnosu na abiotike
ekoloke imbenike. #od fizikalnih svojstava rezulati upuuju na razlike izme%u sjevernog ijunog !adrana kod gotovo svih imbenika. 2azlog tome je pliina sjevernog dijela !adrana,
uvuenost u kontinent, te rijeke koje dotokom slatke vode mijenjaju sastav morske vode.
Uzevi u obzir geografska obiljeja !adrana, te koristei se rezulatatima istraivanja i
procjenama &nstituta za oceanografiju i ribarstvo dolo se do zakljuka da je !adransko more
toplo more koje karakteriziraju velike razlike u njegovoj povrinskoj temperaturi. Openito
vrijednosti temperature i saliniteta znatno su promjenjivije u odnosu na "redozemlje ili
oceane. #ako je gustoa u me%uovisnosti s temperaturom i salinitetom, promjenjiva je, te
uzrokuje gibanje vodenih masa i termohaline kovnekcije. @a gibanje mora u !adranu utjee
njegov izdueni oblik i kontinentalne osobine, dotok slatke vode iz sjevernojadranskih rijeka,
a najvie iz rijeke $o uzrokujui da vodena masa koja ulazi s Otranta struji sjeverozapadno uz
hrvatsku obalu, a izlazna struja tee uz talijansku obalu od sjeverozapada prema Otrantu. &ako
razine plime i oseke imaju male oscilacije moe se zakljuiti da su izraenije u sjevernom
dijelu !adrana. U kemijskim svojstvima istraivanja pokazuju da !adransko more pripada
oligotrofnim morima dok prema sjeveru sve vie ukazuje na mezotrofno. +ezotrofne
karakteristike javljaju se i u zaljevima
-
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
35/36
LITERATURA
346 iani, 8.E akovi, ;.E #asum, !.9 )ermohalinska svojstva morske vode sjeverozapadnogdijela *ikog kanala,@ae more K/koloski]17/cimbenici.pdf
36 "likovi, +.E !eli +reli, G.9Ekologija mora, http9QQ'''.pfst.hrQuploadsQB.>koloski]17/cimbenici]17/7.pdf
306 "pringer, O. $.9Ekoloki leksikon, +inistarstvo zatite okolia i prostornog ure%enja 2H iarbat, 8agreb, 7//4. http9QQ'''.sumari.hrQbiblioQpdfQ4//50.pdf
34/6 "truje u !adranu, http9QQskola.gfz.hrQdC].htm
3446 Loli, +.9Ekologija mora, http9QQjadran.izor.hrQhrQnastavaQsolicQ>#OAOG&!*17/+O2*Q"#2&$;*.pdf
3476 Loli, +.EEkologija mora,http9QQjadran.izor.hrQhrQnastavaQsolicQ>#OAOG&!*17/+O2*Q$2>:*-*@!*Q/7.17/8@*I*!#>17/+O2*17/#*O17/8&-O;@OG17/O#OA&"*.pdf
3456 ;urk, ;.9,+od povrinom &editeranaE Lkolska knjiga, 8agreb, 7/44.http9QQ'''.modrijan.siQslvQ#njizniDprogramQ#njizniDprogramQ#njigeQrastlineQ$odDgladinoD+editerana
34B6 '''[email protected])^&:X7B?
34K6 '''.mzoip.hrQdocQ+oreQ$ocetna]procjena]morski]okolis.pdf
54
http://en.wikipedia.org/wiki/Justus_von_Liebighttp://www.euromarine.hr/o_hrvatskoj.php?id=1https://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.sumari.hr/biblio/pdf/10039.pdfhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478http://www.mzoip.hr/doc/More/Pocetna_procjena_morski_okolis.pdfhttp://en.wikipedia.org/wiki/Justus_von_Liebighttp://www.euromarine.hr/o_hrvatskoj.php?id=1https://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.sumari.hr/biblio/pdf/10039.pdfhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478http://www.mzoip.hr/doc/More/Pocetna_procjena_morski_okolis.pdf -
7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora
36/36
POPIS ILUSTRACIJA
"lika 4. &ntenzitet djelovanja ekolokog imbenika 3476............................................................5
"lika 7. $ovrinska temperatura svjetskog mora 3476.................................................................C
"lika 5. ;ermohalino kruenje vode u svjetskim oceanima 3?6..................................................
"lika B. 8one prodiranja svjetlosti 3?6.......................................................................................4/
"lika K. $rikaz kretanja morskih struja u oceanima 3476..........................................................45
"lika C. -rijednosti saliniteta obzirom na geografsku irinu 3476............................................4?
"lika ?. $ovrinske temperature mora dobivene satelitskim mjerenjima i usrednjene za veljau