GOSPODARSKA VAŽNOST JADRANSKOG MORA

Martina Šobak 4.b

OPĆENITO

P – 135 195 km2 (31 067 km2 RH) dužina – 870 km širina – 216,7 km prosječna dubina – 173 m (2/3 Jadrana ne prelazi

200 m) najveća dubina – 1233 m obala – 7911 km (5835 km RH)

temperatura - ljeti – 22-25 ⁰C

- zimi – 5-15 ⁰C prozirnost – 20-33 m (56 m) salinitet – 38‰

ČIMBENICI RAZVOJA GODSPODARSTVA

duga i razvedena obala toplo more, ugodna klima bogatstvo flore i faune, prirodne ljepote povijesna i narodna baština pomorska tradicija promet energenti, rudna bogatstva

TURIZAM

• 1837. parobrodska linija Trst – Kotor (Pula, Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Split, Hvar, Korčula i Dubrovnik)

• 1844. Opatija – Higinij Scarpa sagradio Villu Angiolinu• 1884. Opatija – hotel Kvarner• obala, otoci, uvale, klima, vjetar, insolacija (Hvar 2675h i

Dubrovnik 2555h)• nautički, robinzonski, tranzitni, nudistički (primorski),

kulturni, vjerski turizam

• 90% ukupnog turizma• Istarska turistička regija – 31%

– kulturno-povijesna baština, prometni položaj, turistička tradicija

– Rovinj, Umag, Novigrad, Pula, Medulin, Rabac

• Kvarnerska turist.regija – 24%– duga tradicija– Opatija, Crikvenica, Krk, Rab, Lošinj i Cres

• Sjevernodalmatinska turist.regija – 13%– NP – Paklenica, Kornati, Krka– Zadar, Šibenik, Nin, Biograd, Vodice, Primošten, Murter

Srednjodalmatinska turist.regija – 14% Split (tranzitni), Makarska, Tučepi, Gradac, Hvar, Korčula,

Brač, Vis Južnodalmatinska turist.regija – 7%

Dubrovnik, Mljet

RIBARSTVO

• duga ribarska tradicija + more siromašno ribom > slabo razvijeno ribarstvo

• arheološki nalazi iz prapovijesti• 995. spominju se lovišta riba u Telašćici i Molašćici• Hrvati ne konzumiraju dovoljno ribe• godišnje se ulovi 34 000 tona ribe, a uzgoji 9 500

tona

• zastarjela i premala ribarska flota (najveća – Rovinj, Split i Rijeka)

• Kali na Ugljanu, Sali na Dugom Otoku, Komiža na Visu• plava riba (srdela, inčuni, skuša, papaline), bijela riba

(glavonošci, školjke, rakovi)• prerada – Rovinj, Zadar, Sali, Split , Vela Luka na Korčuli

• + oko 30 manjih tvrtki, 14 000 tona prerađevine (70% konzervirane srdele)

MARIKULTURA •oko 14 000 tona ribe godišnje (6 700 tona tune, 3 500 tona lubena, orade i dagnji te 800 000 kamenica)•proizvodnja tune (lovi se a zatim dohranjuje u kavezima)•70% na japansko tržište (2004. 37 mil. USD)•započela u zadarskom akvatoriju•školjke (dagnje, kamenice) – Limski kanal, Malostonski zaljev, Šibenski kanal

ENERGETIKA JANAF – Jadranski naftovodmeđunarodni sustav transporta nafte od Omišlja do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi (Mađarska, Slovenija, Srbija, BiH)u RH se godišnje proizvede 1,5 mil. tona nafte (od potrebnih 5 mil.)rafinerije – Rijeka i Sisaknajveća nalazišta su u unutrašnjosti Hrvatske

sastoji se od: prihvatno - otpremnog terminala Omišalj na Krku i Luke

Omišalj cjevovoda dugačkog 610 km sa dionicama:

Omišalj – Sisak Sisak – Virje – Gola Virje – Lendava Sisak – Slavonski Brod Slavonski Brod – Sotin

prihvatno - otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskom Brodu

podmorskog naftovoda Omišalj – Urinj (INA-rafinerija nafte Rijeka)

ZEMNI PLIN – u sjevernom Jadranu, iskorištava se u suradnji s Italijom (117 mil. m3)

TERMOELEKTRANE – Plomin i Plomin II u Istri, Rijeka

HE – na Cetini – HE Zakučac, Orlovac, Kraljevac, Peruča 40% električne energije hrv. hidroelektrana HE Obrovac, Vinodol, Dubrovnik, Senj, Jaruga

VE – područje Zadarske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske Pag – brdo Ravne (7 vjetroturbina, 5,95 MW) Šibenik – Trtar-Krtolin (14 turbina, 14 MW) planirane – Ponikve-Ston, Vrataruša-Senj, Ćićarija,

Prometeno brdo-Klis, Jasenice-Obrovac (250 MW)

INDUSTRIJA - BRODOGRADNJA 3 Maj – Rijeka, 1892., od 2000. – 2008. g. izgrađeno 43

broda (tankeri, brodovi za rasuti teret, ...) Uljanik – Pula, 1856., od 2000. – 2010. izgrađeno oko

50 brodova (ugl. za prijevoz automobila i kamiona) Kraljevica – Kraljevica, 1729. (Karlo VI.), od 1946. –

2008. izgrađeno 197 brodova (putnički, trajekti, ...) raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.” i „ Kralj

Dmitar Zvonimir” Brodosplit – Split, 1932., od 2000. – 2010. izgrađen 51

brod (tankeri, trajekti, putnički, ...) Brodotrogir – Trogiru, od 2000. – 2010. izgrađeno oko

20 brodova

METALNA INDUSTRIJA – željezara u Kaštel Sućurcu koksara u Bakru, tvornica ferolegura u Šibeniku proizvodnja aluminija u Šibeniku strojogradnja i proizvodnja prometnih sredstava u

Rijeci, Puli i Splitu Tekstilna ind. u Zadru, kemijska ind. u Splitu Splitska industrijska regija – Split, Zadar, Šibenik

metalna ind., brodogradnja, ind. cementa, prehrambena ind., proizvodnja građevnog kamena

Riječko-karlovačka ind. regija – petrokemija, prehrambena ind., brodogradnja

Istarska ind. regija – Pula, Rovinj, Poreč, Pazin brodogradnja, prehrambena industrija

PREHRAMBENA INDUSTRIJAprerada ribe, vinarije, tvornice za preradu maslina, voća i povrćaMASLINARSTVO – Korčula, Hvar, Ravni Kotari, IstraVINOGRADARSTVO – Istra, Zadar, Šibenik, Pelješac, Korčula, Hvar, ...OVČARSTVO – Cres, Krk, Rab, Pag, Pelješac, ...ostalo – agrumi, smokva, badem, rogač, rajčica, šipak, kivi, biljka kadulja, lavanda, ružmarin, govedarstvo, kozarstvo

RUDE

Hrvatska nije bogata rudama – rudarstvo ostvaruje tek 1% bruto domaćeg proizvoda

ležišta boksita (Obrovac, Drniš, Lika, Istra, Pag) uglavnom iskorištena

građevni kamen – Brač, Benkovac, Pazin kaolin, vatrostalna glina – Istra

SOL morska sol se izdvajala procesom isparavanja u velikim

plitkim bazenima danas se sol proizvodi zagrijavanjem vode Hrvati troše oko 100 000 tona soli godišnje (70% otpada

na sol za ceste) Hrvatske solane proizvode oko 20 000 tona soli godišnje

(15 – 16 milijuna kn se troši godišnje na uvoz soli) turistički atraktivne Pag – 70-80% ukupne proizvodnje soli Ston – najstarija u Europi (možda i u svijetu), 9

kristalizacijskih bazena, 530 tona soli Nin – oko 2500-5000 tona godišnje, sol ima veću

koncentraciju joda zbog algi

PROMET

najveće hrv. luke - Rijeka, Pula, Raša, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik

Rijeka – najvažnija, nekoliko prometnih pravaca Zagreb – Karlovac – Rijeka – Split – Dubrovnik Budimpešta – Zagreb – Rijeka – jug Jadransko-jonski pravac

poprečni pravci – istočna obala - Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik, Bar, Durres

- zapadna obala - Ravenna, Ancona, Pescara, Bari, Brindisi

LITERATURA

Internet udžbenici karta RH itd.