utjecajni čimbenici organizacije sustava održavanja

of 51 /51
Utjecajni čimbenici organizacije sustava održavanja Jelić, Dino Undergraduate thesis / Završni rad 2017 Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:349910 Rights / Prava: In copyright Download date / Datum preuzimanja: 2021-10-12 Repository / Repozitorij: Faculty of Transport and Traffic Sciences - Institutional Repository

Author: others

Post on 16-Oct-2021

1 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Jeli, Dino
2017
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences / Sveuilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:119:349910
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
JMBAG:0135215033
SAETAK
Sustav odravanja tehnikih sredstava u današnje doba ima veliku vanost kod svake
proizvodnje, svakog transporta robe i svih logistikih procesa, kako bi se mogli obavljati što
efikasnije te uz što manje troškove. Poznato je da se gubitak funkcionalnosti tehnikih sustava
ne moe izbjei, ali se moe utjecati na smanjenje troškova koji nastaju tijekom njihove
eksploatacije. Upravo zato je vana organizacija sustava odravanja. Na odravanje utjeu
razni imbenici, neki od njih prikazani su i objašnjeni u ovome radu. Posebice je istaknuta
velika ulogu u sustavu odravanja koju ima ljudski imbenik. Osoblje mora biti struno i
sposobno za svoje podruje rada, kako bi odravanje bilo uinkovito.
Naješe vrste i ciljevi odravanja s primjerima objašnjeni su u ovome radu na osnovu
svojih prednosti i nedostataka. Iz navedenih razloga, predloen je sustav odravanja prema
stanju s kontrolom razine pouzdanosti kao dobro rješenje za primjenu u sustavima sa
sloenim procesima, a kojim e se osigurati eljeno ponašanje procesa.
KLJUNE RIJEI: odravanje tehnikih sustava; logistii procesi; imbenici odravanja
SUMMARY
System maintenance of tehnical means in these days has a big importance in every
production, every transport of goods and all logistics processes, so that they could perform
more efficiently and with less cost. It is known that the loss of funcionality of tehnical
systems can not be avoided, but can be influenced to reduce costs that occur during their
exploitation.That is why organization of system maintenance is important.Various factors are
influencing maintenance, some of them are shown and explained in this work. Particularly
highlighted is big role in system maintenance that has a human factor.
The most common types and aims of maintenance with their examples are explained in this
work based on their advantages and disadvantages. From these reasons it has been proposed
system of maintenance based on conditions with controlled levels of reliability as a good solution for
use in systems with complex processes, and which will ensure the desired behavior of the process.
KEY WORDS: maintenance of tehnical systems; logistic processes; maintenance factors
SADRAJ
2.2 Školovanje i uhodavanje osoblja ................................................................................................. 11
3. imbenici odravanja ........................................................................................................... 13
3.1.1 Uestalost otkaza i srednje vrijeme izmeu otkaza (MTBF)................................................ 17
3.1.2 Srednje vrijeme do otkaza (MTTF) i srednje vrijeme do prvog otkaza .............................. 20
3.1.3 Rast krivulje pouzdanosti ..................................................................................................... 20
3.1.4 Pouzdanost softvera .............................................................................................................. 22
6. Zakljuak ........................................................................................................................... 41
odravanje te vrste zadatka odravanja. Organizacija sustava odravanja neposredno utjee i
na sustav opskrbe rezervnim dijelovima i drugim materijalima.
Osnovni zahtjevi koji se postavljaju u radu svakog tehnikog sredstva, su maksimalni radni
uinci s minimalnom potrošnjom, velikom pouzdanošu i minimalnim troškovima odravanja
uz poštivanje zahtjeva ekologije. Danas se ovim zahtjevima moe udovoljiti uvoenjem
novog tehnološkog pristupa u praenju i mjerenju radnih karakteristika stroja, kao i
korištenjem raunalske tehnike i znanosti u dijagnosticiranju, otklanjanju kvarova i
odravanju.
Odravanje je samo jedna od konstrukcija sustava, meutim, uspješna provedba programa
odravanja zahtijeva temeljito razumijevanje ne samo na razini zahtjeva sustava, ve i
razumijevanje mnogih organizacijskih suelja koja postoje. Ovaj rad se bavi organizacijom
odravanja, funkcijama odravanja, organizacijskim sueljima, imbenicima koji utjeu na
odravanje te vještinama osoblja potrebnim za ispunjavanje ciljeva. Rad je podijeljen u šest
cjelina:
6. Zakljuak
Nakon uvoda u drugom poglavlju su pojašnjene uloge i aktivnosti dobavljaa, proizvoaa
i potrošaa te njihove odgovornosti.
Tree poglavlje obuhvaa imbenike koji utjeu na sustav odravanja.
U etvrtom poglavlju opisane su vrste odravanja.
U petom poglavlju dat je prijedlog za poboljšanje organizacije sustava odravanja. Na
kraju je dan zakljuak cjelokupnog rada.
2
Kako bi se pravilno bavili temom organizacije odravanja, treba razumjeti okruenje u
kojem se funkcije odravanja izvode.
Zahtjevi programa odravanja mogu se pojaviti na više organizacijskih razina. Potroša
(ili kupac) moe formirati organizaciju odravanja za ostvarenje mnogih zadataka ili se ti
zadaci mogu prenijeti na glavnog proizvoaa kroz ugovor. Pitanje je tko je odgovoran i tko
ima ovlaštenje za obavljanje glavnih funkcija.
U nekim sluajevima, potroša moe preuzeti punu odgovornost. Konstrukciju razvojnih
operativnih zahtjeva i koncept odravanja, pripremu SEMP-a (System Engineering
Management Plan - plan upravljanja sustavom), pripremu ILSP-a (Integrated Logistic Support
Plan – plan integrirane logistike potpore), a završetak zahtjevnih zadaa se ostvaruje od
strane potrošaa.
U drugim sluajevima, dok potroša daje ukupne smjernice u smislu pokretanja procesa
nabave i sakupljanja (tj, izdavanje opeg izvještaja o poslu ili ugovornog dokumenta),
proizvoa (ili glavni izvoa) je odgovoran za osmišljavanje provedbe procesa. U takvoj
situaciji, izvršenje zahtjeva odravanja je zadaa proizvoaa, te ako je potrebno dodatne
zadatke obavljaju pojedinani dobavljai.
Uloge i aktivnosti potrošaa/kupca
Potroša moe biti krajnji korisnik sustava, ali u svakom sluaju postoje razliiti pristupi i
odnosi u organizaciji i razvoju novih sustava.
Cilj je odrediti krajnjeg voditelja projekta , te odrediti odgovornosti i ovlasti za projekt
odravanja . U prošlosti je bilo mnogo sluajeva gdje su pojedini nabavljai potaknuli ugovor
s industrijskim tvrtkama (npr. proizvoa) za pokretanje procesa odravanja, ali nije bila
odreena odgovornost za nie razine sustava. Ta tvrtka je bila odgovorna za konstrukciju,
razvoj i isporuku po odreenim zahtjevima, meutim potroša nije uvijek pruio proizvoau
potrebne podatke za razvoj sustava. Istovremeno, potroša nije ostvario odreene funkcije kod
upravljanja sustavom, ukljuujui pravilno odravanje sustava. Rezultat je razvoj sustava bez
ukljuivanja eljenih karakteristika odravanja koji nije jeftin, a ne odgovara na potrebe kupca
tj. krajnjeg korisnika.
Ispunjenje ciljeva odravanja ovisi o predanosti od vrha prema dolje. Ovi ciljevi se moraju
prepoznati na poetku od strane kupca i treba uspostaviti smisao organizacije kako bi se
osiguralo da se ovi ciljevi ostvaruju. Kupac mora stvoriti odgovarajuu okolinu, a za to je
potrebno:
uspostaviti uvijete i kriterije odravanja u skladu s propisima
izraditi sami plan odravanja.
Tada je posao konstrukcije i uklapanja sustava ostvaren od strane kupca.
Vano je da odgovornost za odravanje bude uspostavljena na samom poetku. Kupac
mora pojasniti programe i same ciljeve sustava, a zahtjevi i odgovornosti odravanja moraju
biti jasno odreeni.
4
Ako je na proizvoau odgovornost odravanja, potroša mora podrati tu odluku
pruajui potrebno voenje i upraviteljsku potporu. Zadatak za potrošaa je pripremiti
sveobuhvatan, dobro napisan i jasan iskaz o radu koji e biti proveden od strane proizvoaa.
Uspješna provedba svih zadataka za razvoj odravanja vrlo je ovisna o temeljnom voenju od
samog poetka.
Uloge i aktivnosti proizvoaa
Za veinu velikih projekata, proizvoa e odraditi najvei dio posla vezan uz razvoj
novog sustava odravanja. U prijedlog proizvoaa je ukljuen i opis predloene
organizacijske strukture, organizacijska suelja, stupanj zaposlenika i odgovornosti.
Pristup prikazan na slici 1 ponekad se naziva „klasini“ ili „tradicionalni“ pristup tj.
podrazumijeva grupiranje strunjaka po odreenim disciplinama. Namjera je da se obavljaju
slini poslovi unutar jedne organizacijske komponente. Na primjer, svi poslovi u inenjerstvu
e biti odgovornost jednog rukovoditelja, svi poslovi proizvodnje e biti odgovornost drugog
rukovoditelja itd.
Izvor [1]
Slika 2 pokazuje daljnju raspodjelu inenjerskih aktivnosti gdje je organizacija
odravanja prikazana unutar osiguranja konstrukcije.
Slika 2. Podjela inenjerskih aktivnosti
Izvor [1]
7
Kao i kod bilo koje organizacijske strukture, postoje prednosti i mane. Tablica 1 identificira
neke od prednosti i nedostatkaka.
Tablica 1. Funkcionalna organizacija – prednosti i nedostaci
Izvor [1]
1. Omoguuje razvoj bolje tehnike mogunosti za organizaciju. Strunjaci se mogu
grupirati za razmjenu znanja. Iskustva iz jednog projekta moe se prenijeti na druge
projekte kroz razmjenu kadrova.
2. Organizacija bre moe odgovoriti na odreeni zahtjev putem paljivog zadatak (ili
preraspodjela) osoblja. Postoji veliki broj osoblja u organizaciji s potrebnim vještinama
u odreenom podruju. Menader ima vei stupanj fleksibilnosti u korištenju osoblja
te se moe odravati vei tehniki nadzor.
3. Proraun i kontrola troškova je lakša zbog centralizacije na podrujima strunosti.
4. Komunikacija je dobro ustrojena. Struktura izvješivanja je vertikalna i ne postoji
dvojba tko odluuje.
Nedostaci
1. Teško je zadrati identitet odreenog projekta. Niti jedan pojedinac nije odgovoran za
cijeli projekt. Teško je odrediti konkretne odgovornosti.
2. Koncepti i tehnike imaju tendenciju da budu funkcionalno usmjereni s malo obzira
spram zahtjevima projekta.
3. Postoji mala usmjerenost na kupca. Odgovor na konkretne potrebe kupaca je spor.
Odluke se donose na temelju najjaeg funkcionalno podruje djelovanja.
4. Zbog orijentacije grupe u odnosu sa specifinim podrujima strunosti, manja je
osobna elja za napredovanjem i nedostaje inovacija u vezi stvaranje novih ideja.
8
Postoje razliite kategorije dobavljaa. Od posebnog interesa su oni dobavljai koji su
ukljueni u konstrukciju i razvoj novih komponenti sustava. Osim ako je komponenta velika i
kompleksna (opravdava veliki projektni pristup), vrlo je vjerojatno da e prevladati
funkcionalni tip organizacije u ukupnoj strukturi dobavljaa.
Funkcije odravanja e, po svemu sudei, biti ograniene na jedan ili dva konstrukcijski
povezanih zadataka prilagoenih za zadovoljavanje specifine potrebe programa . Specifini
zahtjevi odravanja moraju biti ukljueni kako u tehnikoj specifikaciji , tako i u izvještaju o
razvoju od strane glavnog izvoaa za dobavljaa. Kao što je ranije navedeno, pratei zahtjevi
moraju biti od vrha prema dolje, a odgovarajua razina(e) napora mora biti potaknuta kako bi
se osiguralo ispunjenje zahtjeva.
2.1 Osoblje za odravanje
Osoblje za odravanje mora biti struno za svoja podruja za koje je namijenjeno. Nijedna
forma odravanja ne smije biti zadatak za poetnika bez nadzora, ne smije biti odraena od
poetnika bez nadzora te ne smije biti odraena od strane neiskusnog osoblja.
S obzirom na to da osoblje za organizaciju odravanja ima veliku odgovornost, prvo treba
imati dobro razumijevanje osnovnih funkcija organizacije. Poetni stupanj inenjer
odravanja treba imati:
1. Osnovno formalno obrazovanje u nekom priznatom podruju inenjerstva, koji je,
prvostupnik u inenjerstvu ili ekvivalent.
2. Razumijevanje cjelokupnog procesa konstrukcije jer se primjenjuje na sustave i
proizvode koje je razvila tvrtka. Na primjer, ako je tvrtka ukljuena u razvoj
elektrinih / elektronikih sustava, onda je poeljno da kandidat ima neko znanje, a
prije iskustvo u konstrukciji (ako je mogue), elektrinih / elektronikih sustava.
Razliite vrste iskustva e biti potrebne za zrakoplovne sustave, mehanike sustave,
civilne sustave, i tako dalje. Inenjer odravanja, kako bi bio uinkovit, mora biti u
stanju komunicirati s konstruktorom na njegovom jeziku.
9
3. Razumijevanje sustava inenjerskog procesa i metode koje mogu biti uinkovito
korištene za podizanje sustava / proizvoda. Na primjer, inenjer odravanja mora
razumjeti definiciju procesa zahtjeva, funkcionalne analize i raspodjele, sintezu i
optimizaciju konstrukcije, ispitivanje i ocjenjivanje.
4. Razumijevanje odnosa meu funkcijama, ukljuujui marketing, upravljanje
ugovorima, nabavu, sustav inenjerstva, elektrotehnika, strojarstvo, inenjerstvo
pouzdanosti, ljudski imbenici, upravljanje konfiguracijom, proizvodnja (proces
proizvodnje), kontrola kvalitete, kupci i operacije dobavljaa.
Ako pojedinac eli uspješno provoditi navedene funkcije , onda bi trebao imati neka
prethodna znanja i iskustva u tim podrujima. Osim toga, inenjer odravanja mora biti
obrazovan o metodama ( tehnikama ) koje se koriste pri završetku potrebnih zadataka
odravanja u odreenom projektu. Za velike programske organizacije, funkcije odravanja se
mogu podijeliti na sljedei nain:
1. Planiranje i aktivnost podrške koje ukljuuju poetni razvoj planova i specifikacije,
izbora zahtjeva dobavljaa, sudjelovanje u osvrtu na konstrukciju, izrada programskih
izvješa, vezu kupca i tako dalje.
2. Konstrukcijske aktivnosti koje ukljuuju svakodnevno sudjelovanje u sustavu /
proizvodu procesa konstrukcije (razvoj kriterija konstrukcije, procjenu alternativnih
konfiguracija konstrukcije, preporuke za promjenu konstrukcije, itd.).
3. Analize aktivnosti koje ukljuuju ostvarivanje razliitih trade-off 1 analiza,
predvianja, razina analize popravka, analize zadataka odravanja, analize troškova
ivotnog ciklusa, i tako dalje.
4. Ispitivanje, ocjenjivanje i aktivnosti provjere ukljuuju sudjelovanje u ispitivanju
razine sustava, demonstracije vršenja odravanja, procjena sustava / proizvoda u polje
razmatranja odravanja, i tako dalje.
1 Tehnika smanjenja jednog ili više poeljnih ishodu u zamjenu za dobivanje ili poveanje drugih poeljnih
ishoda kako bi se poveao ukupni povrat ili uinkovitosti pod danim okolnostima.
(http://www.businessdictionary.com/definition/tradeoff.html # ixzz1t94pjrao)
10
Za velike programe, gdje neki stupnjevi specijalizacije mogu biti podrani u organizaciji
odravanja, zahtjev za dodatnom ulaznom razinom vještine bi mogao biti nuan. Na primjer,
u podruju analiza odravanja, bilo bi prikladno za inenjera odravanja da posjeduje znanje
o statistikim metodama, tehnikama istraivanja odabranih operacija (npr. linearno /
dinamiko programiranje, umreavanje, teorija ekanja, teorija kontrole i optimizacija), te
postupcima obrade podataka. Za inenjera odravanja kojemu je dodijeljeno podruje
ispitivanja, ocjene i provjera, bilo bi primjereno za pojedinca da ima radno iskustvo u radu s
operacijom i podrškom hardvera i softvera.
Usporedno s manjim programima, nije mogue, ili nije ekonomski izvedivo, razviti veliku
organizaciju. U takvim sluajevima, dok još uvijek postoje zahtjevi za završnim zadacima
odravanja, moda e biti potrebno traiti odgovarajue razine strunosti iz vanjskih izvora
(npr. statistike usluge i usluge obrade podataka). Meutim, inenjer odravanja još uvijek
mora prepoznati te potrebe i imati dobro razumijevanje razliitih analitikih metoda i njihove
primjene u programskim zadacima.
U organizaciji osoblja, mogui izvori ukljuuju kvalificirano osoblje unutar tvrtke koje je
spremno za promicanje i osoblje izvana koje je dostupno preko otvorenog trišta.
Odgovornost voditelja odjela odravanja je da ima blisku suradnju s odjelom za kadrovske
poslove u utvrivanju poetnih zahtjeva za osobljem, u razvoju poloaja i reklamnom
materijalu, u odabiru potencijalnih zaposlenika i provoenju intervjua, u izboru kvalificiranih
kandidata, te u konanici prihvaanje pojedinaca za zapošljavanje unutar organizacije
odravanja.
11
2.2 Školovanje i uhodavanje osoblja
Svaki inenjer eli znati kako obavlja svoj posao i eli u njemu prilike za napredak. Da bi
se to znalo potreban je "formalni pregled sposobnosti". To je praenje i pregled njegove
sposobnosti u obavljanju posla, koje se provodi prema redovnom rasporedu (bilo
polugodišnje ili godišnje) . Takoer je jako bitna komunikacija s nadreenom osobom, a
nadreena osoba mora znati primijetiti ako zaposlenik radi dobar posao. Isto tako zaposlenik
treba znati, što je prije mogue, kada je rad nezadovoljavajui i kada je poeljno poboljšanje.
ekanje dok se provede formalni pregled performansi te zatim rei zaposleniku da ne
zadovoljava u obavljanju posla je takoer loša praksa. U organizaciji odravanja, gdje ima
mnogo suelja (unutarnji i vanjski), osobito je vano da je bliska razina komunikacije
uspostavljena od samog poetka.
U sklopu organizacije odravanja, osobni rast pojedinca je neophodan ako odjel efikasno
funkcionira, posebice jer su mnoge njegove funkcije usluno orijentirane. Voditelj odjela
odravanja treba raditi sa svakim zaposlenikom kako bi pripremio plan za razvijanje
prilagoen tome zaposleniku. Plan, prilagoen osobnim specifinim potrebama, bi trebao
omoguiti osobni razvoj inei sljedee kombinacije dostupnim:
1. Interni razvoj namijenjen upoznavanju inenjera s pravilima i postupcima koji se
primjenjuju na cjelokupnu tvrtku u cjelini, kao i detaljnim operativnim
procedurama vlastite organizacije. Ovaj tip razvoja bi trebao omoguiti pojedincu
uspješno djelovanje u okviru ukupne organizacije kroz upoznavanje s mnogim
sueljima s kojima e se susresti na radnom mjestu.
2. Osposobljavanje kroz selektivne zadatke. Iako intenzivno prebacivanje osoblja s
jednog posla na drugi moe biti štetno, ponekad je poeljno preraspodijeliti osobu
na posao u kojem e imati više motivacije. Svaki zaposlenik treba stei nove
vještine, a povremeni premještaji mogu biti od koristi, sve dok ukupna
produktivnost organizacije ne pada.
3. Slubeno tehniko obrazovanje i osposobljavanje dizajnirano za razvoj inenjera u
smislu primjene novih metoda i tehnika u vlastitoj struci. To se odnosi na potrebu
da inenjer odrava svoje znanje (i izbjegne tehniko zastarijevanje) kroz
kombinacije daljnjeg školovanja te kroz kratke teajeve, seminare, i radionice.
Postoje slubeni izvanredni inenjerski programi koji su usmjereni prema
naprednom stupnju i prema dugoronom osposobljavanju. Ukljuuju mogunosti
za istraivanja i napredno obrazovanje na nekom sveuilišnom kampusu ili
fakultetu. Trenutno, postoje mnoge mogunosti dostupne pojedincu za napredak
kroz obavljanje slubenog obrazovanja i osposobljavanja.
4. Tehnika razmjena znanja s drugima u tome polju kroz sudjelovanje u tehnikim
društvenim aktivnostima, industrijskim udruenjima, simpozijima i kongresima.
Voditelj odjela odravanja mora prepoznati potrebu za stalnim razvojem osoblja u
organizaciji i poticati svakog pojedinca da trai višu razinu izvedbe nudei ne samo izazovne
poslovne zadatke, nego prilike za rast kroz obrazovanje i obuku. Dugorona odrivost svake
organizacije ovisi o razvoju kadrova. To bi, trebalo poboljšati individualnu motivaciju i
rezultat u ispunjavanju funkcija inenjerskog odravanja u smislu visoke kvalitete.
13
3. imbenici odravanja
Odravanje je skup akcija s ciljem da se sustav zadri, ili vrati, u stanje u kojem izvršava
zadanu funkciju.
Odravanje je izvedeno na sustavu ili komponenti u sluaju otkaza, ili kao preventivna
mjera oekivanog otkaza. S druge strane, odravanje je karakteristika dizajna sustava i odnosi
se na udobnost, preciznost, pravodobnost i ekonominost postupaka odravanja. Uzeti u obzir
da je ta karakteristika višedimenzionalna te ima mnogo mjera. Odravanje se moe mjeriti u
uvjetima kombinacije proteklog vremena, radnih sati i stopa, troškova i frekvencije
odravanja i bitnih faktora logistike. Te mjere olakšavaju kvantitativnu procjenu odravanja
sustava. Cilj je utjecati na dizajn i proizvodnju sustava ili jedinice, koji su uinkovito i
efikasno prihvatljivi.
Intenzitet odravanja, korektivno odravanje i popravci radi prevencije, ovise o
pouzdanosti sustava i karakteristikama istrošenosti . Frekvencija korektivnog odravanja za
sustav je funkcija odgovarajue stope kvara i prosjenog vremena izmeu kvarova. Intenzitet
preventivnog odravanja sustava, s druge strane, ovisi o pretpostavljenim karakteristikama
istrošenosti i razvoju komponenti sustava. Dva naješe upotrebljavana faktora intenziteta
odravanja su prosjeno vrijeme izmeu odravanja ( mean time between maintenance -
MTBM) i prosjeno vrijeme izmeu zamjene komponenti (mean time between replacement -
MTBR).
Prosjeno vrijeme izmeu odravanja (Mean Time Between Maintenance - MTBM)
Princip mjerenja intenziteta odravanja je MTBM, u iju funkciju spadaju redovno i
neplanirano odravanje, je izraeno kao:
MTBM=
(1.1)
14
gdje je prosjeno vrijeme izmeu neplaniranih (ili popravnih) odravanja i
je prosjeno vrijeme izmeu redovnih (ili preventivnih) odravanja. Ovdje MTBM se smatra
pokazateljem pouzdanosti i izdrivosti. Prosjeno vrijeme izmeu neplaniranih (popravnih)
odravanja trebalo bi biti priblino isto sloenom sustavu srednje vrijeme izmeu otkaza (
Mean Time Between Failure - MTBF) koji se bazira na kvarovima sustava, sekundarnim ili
neovisnim kvarovima, kvarovima nastalima od strane operatora ili zbog greške pri odravanju
i proizvodne greške. Greške od strane operatora i greške pri odravanju moraju biti smanjene,
ako ne i potpuno uklonjene. Zbog toga, MTBM e dostii MTBF zbog odsudstva radnji
preventivnog odravanja.
Prosjeno vrijeme izmeu zamjene dijelova (Mean Time Between Replacement -
MTBR) MTBR se obino povezuje s pojmom prosjenog vremena izmeu dva zahtjeva za
odravanjem (mean time between demand - MTBD), koji je takoer jedan od faktora koji
spadaju u MTBM. Pošto sva odravanja ne proizlaze iz potrebe ili zahtjeva za promjenom
dijelova, vea je mogunost da e se koristiti MTBR faktor nego MTBM. MTBR daje
rezultatskoji su znaajan davatelj podataka za analizu rezervnih dijelova. Rezultati se mogu
primijeniti i na preventivna odravanja i na popravke, toliko dugo dok te radnje zahtjevaju
zamjenu dijelova. Takva aktivnost dalje generira potranju za rezervnim dijelovima i utjee
na sposobnost cjelokupnog sustava logistike podrške. Cilj opskrbe u dizajnu sustava je što
više poveati MTBR.
Tipini primjer povezan s popravcima je prikazan na slici 4. U ovom primjeru su uzete 200
radnji pri popravku tehnikog sredstva. Te radnje su bile poduzete radi prevencije stvarnog
kvara ili radi umišljenog kvara. Ovi rezultati se odnose na MTBM. Svaka radnja pri
odravanju, bila ona zbog stvarnog kvara ili lane uzbune rezultira potrošnjom resursa,
ukljuujui i osoblje koje vrši odravanje. Ova potrošnja radnih sati moe se izraziti u smislu
sati koji su potrošeni na odravanje po radnim satima ili MMH/OH. Na primjer, 75% svih
radnji na odravanju, ili 150, rezultiraju uklanjanjem i zamjenom da bi se sustav vratio u
zadovoljavajue stanje.
Ostalih 25% rezultira provjerom sustava bez pozitivne identifikacije kvara. Dijelovi koji su
uklonjeni iz sustava su poslani u ovlaštene servise na popravak. I opet odreen postotak, u
ovom sluaju 80% ili 120, dijelova koji su poslani u servis imaju utvren kvar. Ti dijelovi su
ili popravljeni u servisu, proglašeni nepopravljivim ili poslani dalje na popravak na viši
stupanj (tvornicu). Na ovoj ilustraciji, samo 108 od 200 ispitanih radnji na odravanju
rezultirale su potvrdom kvara dijela i naknadno popravljeni.
imbenici koji utjeu na radno vrijeme odravanja
esto je izvedivo smanjiti vrijeme odravanja poveanjem broja osoblja koje je ukljueno
u odravanje. Ovakav pristup, meutim, nije financijski isplativ, još je manje isplativ ako su
radne vještine potrebne za odravanje zahtjevne. Teško odriv sustav je rezultat razmjene
troškova izmeu proteklog vremena, radnih sati, radnih vještina, potrebne opreme i objekata.
Neke od naješih mjera odravanja povezanih s vremenom rada su:
Radni sati odravanja po radnji (Mean manhours per maintenance action - MMH/MA)
Radni sati odravanja po mjesecu (Mean manhours per month - MMH/mjesec)
16
3.1 Pouzdanost
Pouzdanost moemo definirati kao vjerojatnost da e sustav ili tehniko sredstvo obavljati
svoj zadatak na zadovoljavaju nain u odreenom vremenskom periodu i pod odreenim
uvjetima. Uestalost odravanja odreenog tehnikog sredstva uvjetovana je njegovom
pouzdanošu.
Pojmovi povezani uz pouzdanost sustava:
Vjerojatnost kvara – Uvijek postoji šansa za kvar i mogue ju je statistiki odrediti.
Izvoenje namijenjene funkcije – Sustav obavlja funkciju za koju je dizajniran. Ako
ne radi ono što se oekuje, nije pouzdan.
Vremenski period – Postoji odreena vjerojatnost da se kvar nee dogoditi prije
isteka tog vremenskog perioda, ili na drugi nain odreene koliine upotrebe sustava
(prijeeni kilometri, broj radnih sati neovisno o stvarno proteklom vremenu i sl.).
Rad u odreenim uvjetima – S obzirom na fizika svojstva pojedinih komponenti,
sustav radi u odreenim uvjetima koji e osigurati neometan rad. Zahtjevi o uvjetima
mogu se odnositi na vanjske uvjete: atmosferski uvjeti (temperatura, vlaga...),
mehaniki uvjeti (buka, vibracije...) i dr., te unutarnje uvjete: trošenje, habanje i sl.
Radni uvjeti moraju biti definirani prilikom dizajniranja sustava.
Pouzdanost se odnosi na kvalitetu ili konzistentnost sustava. Pouzdanost mora biti
ukljuena u proces dizajniranja sustava. Prilikom dizajniranja, zahtjevi pouzdanosti za cijeli
sustav preslikavaju se na podsustave odnosno podzadae dizajna,
Openito, pouzdanost sustava je obrnuto proporcionalna na uestalost radnji popravnog
odravanja.
Funkcija pouzdanosti,R(t), predstavlja stupanj rada sustava u vremenu i moe se izraziti
kao:
(1.2)
gdje je F(t) vjerojatnost da sustav nee raditi u odreenom vremenu t, a t je vremenska
varijabla.
17
Toka t [h] R(t) F(t) R(t) + F(t)
1 4000 0.37 0.63 1.00
2 8000 0.13 0.87 1.00
3 12000 0.05 0.95 1.00
4 16000 0.02 0.98 1.00
5 20000 0.01 0.99 1.00
Izvor: [3]
Tablica 2 pokazuje da ve nakon vremenskog perioda jednakom iznosu MTBF, R(t) pada na
37%, dok nakon perioda od 5 * MTBF, pouzdanost sustava je praktiki jednak nuli. Prikazan
je i izraun razdiobe kvarova za iste vremenske trenutke, i pokazano da je zbroj F(t) i R(t)
jednak 1.
Izvor: [3]
3.1.1 Uestalost otkaza i srednje vrijeme izmeu otkaza (MTBF)
Uestalost otkaza i srednje vrijeme izmeu otkaza su naješe korištene mjere
pouzdanosti. Uestalost otkaza (λ) se jednostavno odnosi na uestalost pojavljivanje kvara, ili
stopa po kojoj se pojavljuju u jedinici vremenskog intervala. To se moe definirati kao broj
kvarova na sat ili na milijun sati, ili kao postotak kvarova na 1000 sati. Uestalost otkaza je
izraena kao:
Uestalost otkaza kao mjera pouzdanosti moe biti prilagoena odreenom tehnikom
sredstvu. To se esto izraava u smislu odreenog broja ciklusa operativnog sustava ili
udaljenosti. Dok utvrivanje broja kvarova sustava obino nije problem, definiranje
vremenske varijable moe biti. Na vremensku varijablu utjee priroda eksperimentalnog
postupka, komponente obveza tijekom ciklusa. Sluaju gdje je sustav popravljen nakon što je
doivio kvara, a test se nastavlja do završetka. U tom sluaju ukupno vrijeme je umnoak
testiranog vremena i broja jedinica u tijeku ispitivanja. Sluaj kada jedinice u kvaru nisu
popravljene, a vrijeme do kvara je u svakom sluaju zabiljeeno. Tada, ukupno vrijeme je
zbroj pojedinih vremena testa jedinica s kvarom i umnoška trajanja testa te broja jedinica koje
su uspješno završile test.
Kao primjer pretpostavimo 10 jedinica koje su testirane pod zadanim uvjetima rada, gdje je
vrijeme testiranja 600 sati i pretpostavimo da jedinice s kvarom nisu popravljene. Kvarovi se
pojavljuju kako slijedi:
- jedinica 1 se pokvarila nakon 75 sati
- jedinica 2 se pokvarila nakon 125 sati
- jedinica 3 se pokvarila nakon 130 sati
- jedinica 4 se pokvarila nakon 325 sati
- jedinica 5 se pokvarila nakon 525 sati
Pet jedinica je uspješno završilo testiranje. Uestalost otkaza (λ), ako broj kvarova po satu
moe se izraziti kao:
λ =
= 0.001196
Kao sljedei primjer, razmotrimo sustav u kojem je ukupno radno vrijeme 152 sata i sustav
se kvari 6 puta u tom razdoblju. Uestalost otkaza po satu je
λ =
(MTBF) je:
Srednje vrijeme izmeu otkaza je jedan od najvanijih parametara pouzdanosti sustava.
Pokazuje koliko je prosjeno vrijeme izmeu otkaza te se njegovim poveanjem takoer
poveava pouzdanost.
Izvor [4]
Dijagram kade esto se koristi da se prikae uestalost kvarova tijekom radnog vijeka
sustava. Dijagram kade dobije se superpozicijom (zbrajanjem) triju krivulja: krivulja djejih
bolesti, krivulja normalnog rada sustava, krivulja istrošenosti sustava. Slika 5 pokazuje
kvalitativni dijagram kade. X-os predstavlja vrijeme i na slici nije prikazana (tako da vrijedi
openito), a Y-os predstavlja razdiobu kvarova. Na slici faza djejih bolesti oznaena je
oznakom (1), faza normalnog rada sustava oznaena je s (2), a faza istrošenosti oznakom (3).
Faza djejih bolesti relativno je kratak poetni period rada sustava gdje je mogua pojava
greški zbog tehnologije proizvodnje. Faza istrošenosti javlja se zbog degradacije svojstava
tranzistora, korozije materijala i sl.
Faza djejih bolesti – opadajua uestalost kvarova
Normalni rad sustava – nasumini kvarovi, konstantni
Faza istrošenosti – rastua uestalost kvarova
20
3.1.2 Srednje vrijeme do otkaza (MTTF) i srednje vrijeme do prvog otkaza
Srednje vrijeme do otkaza sustava ili komponente se esto miješa i koristi se kao sinonim s
MTBF. Iako se moe koristiti za popravljive sisteme, esto se koristi kao mjera pouzdanosti
za nepopravljive sustave i komponente poput arulja, tranzistora i otpornika. Srednje vrijeme
do otkaza je definirano kao srednje vrijeme do pada sustava mjereno od odreene referentne
toke u vremenu ili mjestu. Moe se izraziti kao:
MTTF
(1.4)
Gdje dijelovi opreme mogu biti popravljivi i nepopravljivi. Srednje vrijeme do prvog otkaza
(MTFF) je još jedna mjera pouzdanosti koja se esto koristi za sustave koji pokazuju
varirajue karakteristike stope kvara suvišnih sustava. Moe biti definirano kao srednje
vrijeme do otkaza sustava mjereno od odreene toke kada su relevantni sustavi novi i
nekorišteni.
3.1.3 Rast krivulje pouzdanosti
Novi sustavi i produkti esto prikazuju manju pouzdanost tijekom rane faze razvoja.
Pouzdanost sustava se moe poboljšati analizirajui i popravljajui doivljene otkaze. Ovaj
koncept se odnosi na rast pouzdanosti i ranije je bio analiziran sredinom 60-ih od strane James
T. Duane. Duane je izveo empirijsku vezu baziranu na MTBF poboljšanju, promatranu s
respektom u rangu avionskih komponenti. Koncept rasta pouzdanosti je veoma relevantan za
analizu sposobnosti odravanja i moe doprinijeti sveukupnoj uinkovitosti sustava
infrastrukturne podrške. Utjee na predvianja frekvencije i tipa otkaza sustava tijekom rane
faze dizajna i razvoja. Rast krivulje pouzdanosti po Duaneovom modelu moe biti izraena
kao:
(1.5)
21
MTBFc i MTBFs su kumulativno i poetno srednje vrijeme izmeu otkaza. T je ukupan
test ili radno vrijeme, i β nagib krivulje rasta, Nagib β ukazuje na efektivnost rasta programa
pouzdanosti i ima jaku povezanost s intenzitetom pokušaja. Dani rast krivulje pouzdanosti
moe se koristiti za procjenu testa i vremena potrebnog da se postigne zadana pouzdanost
sustava.
22
3.1.4 Pouzdanost softvera
Softver je postao veoma bitna stavka mnogih modernih testova i dijagnoza. Otkaz softvera
je esto definiran kao karakteristika programskog ponašanja (degradacija u vremenu izvršenja
ili nekom drugom parametru performanse), dok je greška neizostavni dio softvera
(nedeklarirana varijabla) i moe biti uzrok jednom ili više otkaza. Pojavljivanje otkaza
softvera ne ovisi samo o postojanju softverske greške, nego i o uvjetima izvršenja, na primjer,
operacijski sustav, hardverska platforma ili samo izvršenje. Nadalje, otkaz softvera je
definiran kao neprihvatljiv nedostatak programske operacije iz programskih zahtjeva.
Softverska greška je softverska mana koja uzrokuje otkaz. Mjere otkaza softvera manje ili
više odgovaraju onim korištenim u hardverskom svijetu i ukljuuje mjere poput: srednje
vrijeme izmeu otkaza, stopa otkaza, vrijeme do otkaza itd.
Analogno hardveru, postoje dvije klasifikacije vremenske varijable, kalendarsko vrijeme i
radno vrijeme softvera ili ciklus obveze. Radno vrijeme softvera ili ciklus obveze moe se
odnositi i na vrijeme izvršenja ili satno vrijeme. Mjerenja pouzdanosti softvera trebaju uzeti u
obzir vrijeme u uvjetima vremena izvršenja ili satnog vremena.
Moe se definirati da je pouzdanost softvera vjerojatnost rada bez otkaza softverske
komponente ili sustava u odreenom okruenju u odreeno vrijeme.
Primjer, pouzdanost softvera za odreeni proizvod moe biti jednaka 0.89 za 11 satni
interval, kada radi na odreenoj hardverskoj platformi ili operacijskom sustavu kojim
upravlja operator s odreenom razinom vještine.
Intenzitet otkaza softvera je još jedna mjera za pouzdanost softvera kao stopu promijene
srednje vrijednosti funkcije ili broja kvarova po jedinici vremena. Ova mjera je iskazana kao
stopa otkaza, na primjer, softverski program ima mogu intenzitet otkaza 0.01 otkaza/satu. U
dvije mjere ranije definirane, vea vjernost modeliranju rezultata ako je vremenska varijabla
iskazana kao vrijeme izvršenja, a ne kalendarsko vrijeme.
23
troškove efektivnosti sustava. Pod troškovima efektivnosti sustava podrazumijevaju se
troškovi ostvarivanja raspoloivosti i troškovi postizanja traene pouzdanosti. Razlika izmeu
ukupnih troškova efektivnosti sustava i troškova nabave sustava moe se uoiti na slici 6.
Slika 6. Troškovi ivotnog vijeka
Izvor [2]
Vidljivi dio troškova ivotnog vijeka sustava: troškovi nabave, bez obzira na to da li se
tehniki sustav kupuje ili razvija (istraivanje, projekt, ispitivanje, proizvodnja).
24
rukovanje, manipulacija), pogonski troškovi (kapaciteti, energija, oprema i dr.), troškovi
edukacije (edukacija servisera i operatera), troškovi odravanja i remonta (preventivno i
korektivno servisiranje), troškovi tehnike dokumentacije (upute, prirunici, katalozi,
prospekti i dr.), troškovi zaliha (rezervni dijelovi, potrošni i repromaterijal,ambalaa),
troškovi rashodovanja (troškovi vezani za dekomisiju i odlaganje tehnikog sustava).
Troškovi odravanja su nastali kao rezultat popravaka i preventivnog odravanja te se
temelje na potrošnji resursa koji se koriste pri obavljanju odravanja. Takvi resursi mogu
ukljuivati rezervne dijelove, troškove koji se odnose na popravak dijelova i povezani
inventar, testiranje opreme koja se koristi, osoblje, postrojenja i papire. Troškovi povezani s
uinkom i odravanjem su glavni elementi u sustavu troškova ivotnog ciklusa, te su
ukljueni u tome. Cilj odravanja u zamisli je smanjiti troškove ivotnog ciklusa sustava kroz
smanjenje troškova sustava podrške.
Ovdje prikazani indikatori su primjer faktora koji utjeu na troškove odravanja:
Trošak odravanja sustava po radnim satima ($/OH)
Trošak odravanja po popravku
Trošak odravanja po zadatku ili po dijelu zadatka
Omjer troškova odravanja prema ukupnim troškovima sustava
Troškovi vezani za išenje okoliša
25
4. Vrste odravanja
Cilj odravanja je postizanje maksimalne raspoloivosti sredstava za rad uz što nie
troškove odravanja.
3. inovacije u odravanju
5. skraivanje vremena za popravke
6. smanjenje troškova materijala, prostora, radne snage,alata i opreme, rezervnih dijelova
Sprjeavanje kvarova postie se:
b) popravkom ošteenja
Otklanjanje slabih mjesta nad sredstvima rada postie se:
a) praenjem kvarova
Produivanje radnog vijeka sredstva rada postie se:
a) tekuim odravanjem
b) planskim popravcima
Skraenje vremena za zahvate odravanja postie se:
a) odravanjem po stanju
b) adekvatnom pripremom plana
a) izradom i popravcima rezervnih dijelova
b) upravljanjem zalihama rezervnih dijelova
26
Odravanje kao karakteristika dizajna se esto mjeri u potrebnom vremenu izvršenja
uinka. Jednostavnije i bre je odravati sustav što je sustav bolji s perspektive odravanja.
Osnovni tipovi odravanja su
Korektivno odravanje opisujemo kao neplanirane akcije inicirane otkazom sustava koje
su potrebne da se sustav povrati u oekivani ili traeni nivo uinka.
Korektivni radovi slue da se njihovim izvoenjem uspostave narušene funkcije tehnikih
sredstava koja su izašla iz dozvoljenih granica radne sposobnosti (otklone neispravnosti).
Otkaz se po pravilu ve dogodio, a nakon toga nastaju sve aktivnosti na njegovom
otklanjanju.
rastavljanje, popravak, zamjenu, sastavljanje, poravnanje, prilagodbu, provjeru i druge.
Tipini ciklus korektivnog odravanja ukljuuje niz koraka:
1. Detekcija greške
2. Izolacija greške
5. Sastavljanje
Korake korektivnog odravanja je vrlo jednostavno razumjeti i primijeniti. Što se dogaa
kada u raunalu prestane raditi hladnjak procesora? Posumnja se na neispravan rad hladnjaka.
Još npr. uvidom u temperaturu hladnjaka nekim dijagnostikim alatom (softverom) primijeti
se da prelazi uobiajene vrijednosti i da je potrebno popraviti kvar. Micanjem poklopca
kuišta uvjeri se da hladnjak ne vrti, zamijeni se neispravni dio, ponovno se sve sloi i uvjeri
se da sve radi kako treba. Time je slijeen uobiajeni postupak korektivnog odravanja.
Prednosti ovakvog pristupa su najnia cijena i najvee iskorištenje resursa sustava (koriste
se resursi dok god funkcioniraju). Što se nedostataka tie, potrebno je istaknuti da je time
27
oteano planiranje, jer osim eventualno statistikih podataka, nije mogue znati kada e
pojedini dijelovi sustava odnosno sustav u cjelini prestati s radom.
Time je oteana potpora radu sustava (postoji li spremna radna snaga za izvršavanje
popravka, postoje li priuvni dijelovi i oprema za popravak...). Kod velikih sustava, pogotovo
u profesionalnoj primjeni, ne moe se dopustiti da sustav prestane funkcionirati da bi ga
ponovo osposobili ( primjer je medicinska oprema ili avioni). Dakle, sustavi na koje se
primjenjuje ovaj tip odravanja ne osigurava pouzdanost namjene.
Korektivno odravanje primjenjuje se kod elektronike opreme i ostale tehnike kod kojih se
kvarovi dogaaju pravilnim ritmom.
Izvor [4]
Izvor [1]
Korektivno odravanje je provedeno primarno zbog odaziva na prekidanje operacija
sistema ili usluga uzrokovanih neoekivanim kvarom. Kako skoro uvijek postoji potreba za
brzim popravcima u im manjem vremenu, najvei znaaj ima smanjenje vremena
korektivnog odravanja na sustavnoj razini. Malo vrijeme dijagnostike povezano s uklonjenim
i zamijenjenim konceptom odravanja moe esto rezultirati manjim vremenom stajanja na
operacijskoj razini.
Srednje vrijeme korektivnog odravanja ili srednje vrijeme do popravka (MTTR) je
sloena vrijednost koja predstavlja aritmetiku sredinu vremena individualnog ciklusa
odravanja za bilo koji broj individualnih odravanja kroz fazu iskorištenja sustava.
Srednje vrijeme korektivnog odravanja je izraeno kao:
ct =
(1.6)
Gdje je λi stopa otkaza a Mcti vrijeme korektivnog odravanja i elemenata sustava.
Napisana formula (1.6) predstavlja teinu zadataka srednjeg korektivnog odravanja za
sustav koji je dizajniran i kojem je preporuen pristup raunanju Mct. Nadalje Mct obazire se
samo na vrijeme zastoja potrošeno na izvoenje aktivnog odravanja ili na vrijeme potrošeno
na radu direktno na sustavu.
30
Vrijeme mogue distribucije korektivnog odravanja uobiajeno se dijeli u tri poznata
oblika:
obino s konceptom odravanja, uklanjanja i zamjene gdje veina individualnih popravaka
dokazuje mala odstupanja od sredine.
2. Eksponencijalna distribucija se povremeno koristi za elektroniku opremu s dobrom
sposobnošu ugradnje i konceptom odravanja breg uklanjanja i zamjene, povremeno se
koristi u svrhu modeliranja pouzdanosti. Ipak nagaanja mogu dovesti do netonih podataka,
kako veine popravaka zahtjeva malo vremena ukupnog popravka.
3. Dugaka-normalna distribucija se uglavnom primjenjuje na elektroniku opremu bez testa
mogunosti ugradnje i kao veina zadataka ima neravnomjerno vrijeme trajanja. Moe se
takoer primijeniti na elektromehanikoj opremi s puno naina raspodjele vremena
individualnog popravka.
U prošlosti, dijeljenje vremena odravanja za elektroniku opremu se esto pribliavalo
dugoj-normalnoj distribuciji. Kad je vrijeme popravaka u biti konstantno, stopa popravaka i
odreeno vrijeme odravanja moe biti prikazano kao
Pr= 1 - Pno repair= 1 - (1.7)
Gdje Pr je vjerojatnost uspješnog popravka u odreenom vremenskom intervalu, Pnorepair je
vjerojatnost ne ostvarenja popravka i τ je odreeni vremenski interval.
31
F(t)
4.2 Preventivno odravanje
Preventivno odravanje opisujemo kao planirane akcije koje su potrebne kako bi sustav
povratio odreenu razinu uinka. Akcije odravanja mogu ukljuivati periodine inspekcije,
kalibriranje, uvjetovani nadzor i zamjenu kritinih stavki u odreenim vremenskim
intervalima.
• Vremenski orijentirano – Nakon isteka odreenog vremena sustav se pregledava i
servisira. To moe biti nakon 100 sati, nakon tjedan dana, svakih 10 dana, jednom mjeseno i
slino.
• Radno orijentirano – Sustav se pregledava i servisira nakon što je radio odreen vremenski
period. Razlika u odnosu na vremenski orijentirano odravanje moe se ilustrirati na sljedei
nain:
Neka se lokomotiva odrava na temelju rada nakon 100 sati vonje. Recimo da u nekom
kontinuiranom vremenskom periodu odvozi 80 sati, i nakon dva tjedna odvozi još 20 sati.
Vremenski je prošlo više od 100 sati, ali je lokomotiva ukupno radila 100 sati i tek se tada
izvodi odravanje.
mjerenjem svojstava ili praenjem degradacije utvrdimo da bi mogli otkazati, išenje,
kontrolu ispravnosti instrumenata i sl.
Prednosti ovakvog pristupa odravanju su jednostavnije planiranje (znamo da e to biti
nakon odreenog vremenskog perioda) i što tako sustav odravamo pouzdanim i sigurnim.
Nedostatci su skuplje odravanje nego što je korektivno a ujedno je i vremenski sustav
manje raspoloiv pa je manje iskorištenje resursa sustava.
Vremenski orijentirano odravanje takoer zahtijeva velike resurse radne snage, a nije
uinkovito ako se otkaz dogodi izmeu dva pregleda.
33
Preventivno odravanje podrazumijeva aktivnosti za zadravanje sustava na odreenom
stupnju kvalitete, kao što su: pregled, podešavanje, prilagoavanje, i zamjena.
Sveobuhvatni cilj programa preventivnog odravanja je odgoditi istrošenost karakteristika
operativnog sustava. Dok paljivo prilagoen program moe utjecati na poboljšanje kvalitete
sustava i smanjenje vremena zastoja, loše projektiran program preventivnog odravanja moe
biti skup i imati negativan utjecaj na operativni sustav. Prosjeno vrijeme preventivnog
odravanja ( pt) je dano kao:
(1.8)
gdje je proteklo vrijeme i-tog zadatka preventivnog odravanja, a frekvencija i-tog
zadatka preventivnog odravanja u sustavu radnih sati. Ovdje pt ukljuuje samo zastoje za
ostvarivanje aktivnog odravanja. Vrijeme administrativnog i logistikog kašnjenja nije
ukljueno. Iako se neki zadaci preventivnog odravanja mogu izvesti dok je sustav u radu, u
veini sluajeva mora doi do zastoja sustava.
Preventivni sustav odravanja obuhvaa sljedee kategorije radova:
išenje, podmazivanje i zaštitu od korozije
preglede (revizije, inspekcije)
tehniku dijagnostiku
zamjenu dijelova
srednje popravke
generalne popravke
nepotrebnih materijala. išenje samih tehnikih sredstava obavljaju uglavnom korisnici -
rukovoditelji, dok se za istou na generalnom planu mora brinuti posebna sluba.
Podmazivanje sadri provjeru stanja, dopunjavanje utrošenih koliina i zamjenu istrošenih
ulja i maziva na predvienim mjestima, a po koliini i karakteristikama i vremenskoj
uestalosti za osiguravanje pouzdanog funkcioniranja tehnikog sredstva.
Zaštita od korozije predstavlja uklanjanje za rad tehnikog sredstva štetnih materijala i
nanošenje zaštitnih slojeva antikorozivnog materijala, njihovu kontrolu i obnavljanje u skladu
s uvjetima eksploatacije.
odreenih elemenata tehnikog sredstva, na prikladan nain metodama opservacije i mjerenja,
uz korištenje odgovarajuih sredstava - instrumenata i ureaja po utvrenom vremenskom
rasporedu.
dijelova, ili dovoenje izlaznih karakteristika dijelova u podruje dozvoljenih odstupanja.
Izvodi se po utvrenom vremenskom rasporedu. Izvode ga, u zavisnosti od obujma i
sloenosti, korisnici - radnici slube odravanja.
Badarenje je postupak koji ima za cilj odreivanje vrijednosti grešaka mjernih
instrumenata. Izvode ga specijalizirane organizacijske jedinice unutar ili izvan organizacije
odravanja, opremljene posebnom opremom, u okviru posebnih postrojenja, s posebno
obuenom radnom snagom i po posebnom planu,odnosno uestalosti.
Traenje i otklanjanje slabih mjesta zasniva se na praenju uestalosti neispravnosti,
zastoja pri otklanjanju neispravnosti i troškova vezanih s tim, za elemente tehnikog sredstva
koji su esto neispravni, na osnovu izraunavanju veliine indeksa kvara. U principu, na ovaj
nain bi trebalo pratiti sve vrste elemenata nekog tehnikog sredstva. Otklanjanje slabih
mjesta obino se vrši zamjenom elementa za koji se uoi da je esto neispravan s elementom
poboljšanih tehnikih karakteristika.
Tehnika dijagnostika podrazumijeva postupke, metode i veliine za odreivanje i
ocjenjivanje stanja tehnikih sredstava i zasniva se na prirodi nastanka velike veliine
neispravnosti. Na osnovu rezultata tehnike dijagnostike donose se odluke koje e se akcije
odravanja poduzeti.
Zamjena dijela je operacije demontae istrošenog ili, po usvojenim kriterijima, dotrajalog
dijela za zamjenu i montaa novog prema utvrenom vanjskom rasporedu. Izvode je korisnici
- radnici slube odravanja u ovisnosti od obujma i sloenosti. Dijelovi koji se zamjenjuju
obino su oni koji su najkraeg vijeka trajanja, odnosno za njihovu zamjenu potreban je
minimum tehnikog znanja.
elemenata koji imaju dui radni vijek, ispitivanjem i podešavanjem predvienih elemenata,
odnosno popravak odreenih elemenata i ponovnu montau s podešavanjem i ispitivanjem
tehnikog sredstva pod optereenjem, po un prijed satavljenom programu.
Rekonstrukcija i modifikacija podrazumijeva kombinaciju prethodnih kategorija radova uz
ugradnju novih elemenata ili dijelova tehnikih sredstava koji imaju drugaije ili poboljšane
tehnike karakteristike u odnosu na prethodne za istu funkciju koju su obavljali i primjenjuje
se kod modernizacije tehnikih sredstava. Obino su obujma i sloenosti srednjih i generalnih
popravaka s kojima se naješe kombiniraju.
36
Izvor [2]
Logistiko vrijeme kašnjenja (LDT)
LDT je vrijeme proteklo na ekanje potrebnog logistikog resursa. Taj resurs moe biti
rezervni dio, objekt ili servisi i procedure. Takoer moe ukljuivati vrijeme za obavljanje
vezanih administrativnih zadataka. LDT ne ukljuuje nijedan dio vremena aktivnog
odravanja, ali vrlo esto znaajno doprinosi ukupnom zastoju.
Administrativno vrijeme kašnjenja (ADT)
ADT su zastoji zbog nekog administrativnog prioriteta ili ogranienja, ili bilo kojeg
drugog razloga koji se ne ukljuuje u raunanje LDT-a. Primjeri su prioriteti radnih zadataka i
štrajkovi rada.
MDT predstavlja ukupno vrijeme potrebno za popravak, obnavljanje sustava do odreenog
stupanja kvalitete, te za njegovo odravanje na toj razini. To ne obuhvaa samo vrijeme
aktivnog odravanja (korektivno i preventivno) nego i administrativno i logistiko vrijeme
kašnjenja, kao što je prikazano na slici 10. MDT se obino izraava kao srednja vrijednost i
funkcija je srednjih preventivnih i korektivnih vremena odravanja, njihovih relativnih
frekvencija, te administrativnih i logistikih vremena kašnjenja. Izraava se kao
(1.9)
odravanja, vremena za obavljanje pojedinih zadataka odravanja, i odreenog vremenskog
perioda. Dakle, oekivani zastoj se moe izraunati kao
(2.0)
gdje je TD oprema zastoja, λ je stopa kvara opreme, t je odreeni vremenski period, a ct je
prosjeno vrijeme za vraanje opreme u njenu punu operativnu sposobnost (jednako je
MTTR-u).
38
Na primjer, uzmimo u obzir komunikacijski sustav s predvienom stopom kvara jednakoj
14 kvarova na tisuu sati rada i prosjenog korektivnog vremena jednakom 19 minuta.
Pretpostavljajui da radni profil obuhvaa 1200 sati, ukupni zastoj sustava je jednak
U sluaju da je vrijeme ogranieno, proširena jednadba (2.0) glasi:
(2.1)
Gdje i c predstavljaju intenzitet kvara i vrijeme popravka za svaku popravljivu ili
zamjenjivu komponentu u opremi. Uzimajui u obzir još jednom komunikacijski sustav o
kojem se ranije u tekstu govorilo. Pretpostavljajui da je ovaj sustav sastavljen od tri glavna
sklopa, od prijamnika (λ = 2 kvara/1000 radnih sati; c = 14 minuta), odašilja (λ = 6
kvarova/1000 radnih sati; c = 11 minuta), i kontrole (λ = 6 kvarova/1000 radnih sati; c
= 32 minuta). Pretpostavljajui da je radni ciklus isti od 1200 sati, Formula (2.1) moe se
izraziti ovako
Pojam procesa odravanja podrazumijeva svaku modifikaciju sustava nakon poetka
eksploatacije kako bi se sustav zadrao u ispravnom radu, unaprijedile njegove karakteristike
ili neka druga obiljeja. Primjerice, kao bi se prilagodio prema preinaenim karakteristikama
opreme. Ne manje vano za proces odravanja je i odluiti kad mijenjati sustav ili neke
njegove cjeline.
Proces odravanja mogue je prikazati kao zatvoreni ciklus koji poinje zahtjevom da se
izvede promjena (radnja, modifikacija), a završava uvoenjem u rad (eksploataciju).
Organizacijski (poslovno) orijentirani model prati aktivnosti koje treba izvršiti u okviru
procesa odravanja i tokove informacija izmeu tih aktivnosti. Upravo zato uoava se nunost
uvoenja baza podataka u sustav odravanja.
Baze podataka omoguuju inenjerima razvoj modela odravanja s ciljem procjena
nemjerljivih podataka u procesu odravanja. Primjerice dobro postavljenim informacijskim
sustavom mogao bi dati vane odgovore na pitanja vezana za odravanje sustava prema
prestanku rada. Informacijski sustav bi treba bit u mogunosti dati odgovore na pitanja koja
pomau u odluci što sa sustavom s obzirom na otkaze, a ta pitanja su naješe:
- Jesu li troškovi odravanja previsoki?
- Jeli pouzdanost sustava neprihvatljiva?
- Moe li se sustav prilagoditi daljnjim izmjenama u razumnom vremenu?
- Jesu li performanse sustava i dalje izvan propisanih ogranienja?
- Koriste li se sistemske funkcije dovoljno?
- Moe li drugi sustavi raditi isti posao bolje, bre ili jeftinije?
- Jesu li troškovi odravanja dovoljno visoki pa je njihova zamjena opravdana?
Stoga bitan imbenik u procesu odravanja je zasigurno precizno projektiran i izgraen
upravljaki informacijski sustav, temeljen na suvremenim informacijskim tehnologijama.
Informacijski sustav iskazuje se i u razviju modela odravanja prema stanju.
Odravanje prema stanju oblik je preventivnih aktivnosti jer se izvodi prije kvara. Pokree
se kao rezultat poznavanja stanja sustava ili njegovih komponenata na osnovu dobro
postavljenog informacijskog sustava. Kod odravanja prema stanju kontinuirano se prate
40
definirani parametri i intervenira se samo onda ako je odreena mjera izvan granica. U
sluajevima gdje je stopa kvara konstantna i kad se eli izvoditi preventivno odravanje,
potrebno je odabrati odravanje po stanju. Tehniki sustavi pruaju mogunost primjene
veeg broja modela odravanja prema stanju, a naješe se radi o kontroli parametara, a
mogua je kontrolirati i razinu pouzdanosti.
Upravo odravanje prema stanju s kontrolom razine pouzdanosti zahtjeva dobro razraen
informacijski sustav jer je za njega nuno prikupljanje, obrada i analiza podataka o
pouzdanosti sastavnih komponenata ili sustava. Uz injenicu da svi analizirani modeli
odravanja imaju svojih prednosti i mana, zanimao nas je izbor optimalnog modela za veinu
sloenih sustava što se nije moglo sa sigurnošu utvrditi. Prema dostupnim podacima izdvojio
se sustav odravanja prema stanju s kontrolom razine pouzdanosti u analiziranim primjenama
i iz razloga jer se dobro uklapa u aktivnost odravanja koje su potrebne zbog promjena dijela
ureaja i opreme.
Promatrajui mehanike, elektrike i raunalne sustave oko sebe, primjeujemo da oni
izvršavaju odreenu funkciju u nekom razdoblju vremena. Dobro organiziran, obuen i
struno voen sustav odravanja onemoguuje da doe do neeljenog ili neoekivanog
ispunjavanja zadanih funkcija.
Znaaj sustava odravanja danas je vidljiv u svim veim tvrtkama, a problemi koji se
javljaju naješe su vezani za:
- nedovoljne vještine ili stupanja obuenosti (drugorazredni status tima za odravanje),
- nepotpune, pogrešne informacije o efektima problema ne odravanja sustava,
- nedovoljno dobro kontroliranje sustava (potreba za kompromisom)
- brza raspoloivost sustava bez adekvatnog testiranja.
Za rješavanje problema odravanja razliitih sustava klasina je procedura koja se moe
saeti u sljedee radnje:
- izabere se modeli na temelju svih relevantnih informacija, u skladu sa strategijom
projektiraju se procesi odravanja,
- izvode se i prate svi radovi,
- na kraju analiziraju rezultati za što je nuno razvijati precizno projektiran i izgraen
upravljaki informacijski sustav.
Izvršena kvalitativna analiza pojedinih modela ne moe biti dovoljna za ocjenu izbora
optimalnog modela odravanja, jer se odnosi na izabrani skup kriterija iz djelokruga
operativnih sposobnosti. Da bi se izabrao optimalni model neophodno je da se sprovede
detaljna ekonomska i taktiko-tehnika analiza pojedinih modela odravanja.
U radu je su analizirani samo neki modeli odravanja i temeljem toga je izdvojen model
„odravanja prema stanju s kontrolom razine pouzdanosti“. Meutim, za konkretnu
organizaciju odravanja, pri izboru modela odravanja, moraju se uzeti u obzir i drugi modeli
koji nisu obuhvaeni ovim radom.
42
Literatura
[1] Blanchard, B. S.: System Engineering Management, John Wiley & Sons, N. Y. 1991).
[2] Belak, S.: Terotehnologija,Visoka škola za turistiki menadment, Šibenik 2005
[3] Kilibarda, M,: Logistiki kontroling kao podrška upravljanju kvalitetom u logistici,
Beograd 2007
zd.skole.hr/images/pages/Nastavni_materijali/Spahic/DIOU/diou-1-uvod.pdf
[5] Bazijanac, E., Boi, D., Budimir, D.: Tehnika logistika, Fakultet prometnih znanosti,
Zagreb, 2015.
43
MTBF ( M ean Time Between Failure) srednje vrijeme izmeu otkaza
MTBR (Mean Time Between Replacement ) prosjeno vrijeme izmeu zamjene
dijelova
MTBD (Mean Time Between Demand ) prosjeno vrijeme izmeu zahtjeva za
odravanjem
MMH/MA (Mean Manhours per Maintenance Action ) radni sati odravanja po radnji
MMH/month ( Mean Manhours per Month ) radni sati odravanja po mjesecu
MTTF (Mean Time Till Failure) Srednje vrijeme do otkaza
LDT (Logistic Delay Time) Logistiko vrijeme kašnjenja
ADT (Administrative Delay Time) Administrativno vrijeme kašnjenja
MDT (Mean Delay Time) srednje vrijeme zastoja odravanja
Popis slika
3. Neoekivano odravanje 15
5. Uestalost otkaza 19
7. Primjer postupka korektivnog odravanja po koracima 27
8. Veze vremena odravanja 28
9. Sustav preventivnog i/ili korektivnog odravanja 36
44
2. Izraunavanje funkcije pouzdanosti 17
Popis grafikona
2. Normalna distribucija 31
3. Eksponencijalna distribucija 31
Sveuilište u Zagrebu
Fakultet prometnih znanosti
Izjavljujem i svojim potpisom potvrujem kako je ovaj završni rad
iskljuivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraivanjima i oslanja se na
objavljenu literaturu što pokazuju korištene bilješke i bibliografija.
Izjavljujem kako nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen nain, niti je prepisan iz
necitiranog rada, te nijedan dio rada ne krši bilo ija autorska prava.
Izjavljujem takoer, kako nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj
visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi.
Svojim potpisom potvrujem i dajem suglasnost za javnu objavu završnog rada
pod naslovom "Utjecajni imbenici organizacije sustava odravanja"
na internetskim stranicama i repozitoriju Fakulteta prometnih znanosti, Digitalnom akademskom
repozitoriju (DAR) pri Nacionalnoj i sveuilišnoj knjinici u Zagrebu.
Student/ica: