Download - Abiotički Ekološki Čimbenici Jadranskog Mora

7/24/2019 Abiotiki Ekoloki imbenici Jadranskog Mora

1/36

SVEUILITE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET

DARIA BOENA FORLI

ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICIJADRANSKOG MORA

ZAVRNI RAD

SPLIT, 2014


2/36

SVEUILITE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET

STUDIJ! POMORSKI MENADMENT

ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICIJADRANSKOG MORA

ZAVRNI RAD

MENTOR! STUDENT!

I"# $%&' (% )* M+%*- S./ D-%- B&+3- F&%. 01512620768

SPLIT, 2014


3/36

SAETAK

U ovom radu opisati e se abiotiki ekoloki imbenici karakteristini za more kao

ivotnu okolinu. Objasnit e se fizikalna svojstva mora kao to su temperatura, gustoa, tlak,

svjetlost i gibanje mora te kemijska svojstva kao salinitet, hranjive soli te plinovi u moru.

izikalna i kemijska svojstva !adranskog mora razlikuju se od ostatka "redozemlja zbog

njegovog specifinog poloaja stoga e se detaljno opisati gibanja mora, valovi, morske struje

i morske mijene te vrijednosti temperatura i saliniteta koje vladaju na podruju !adrana.

#ontinentalnost !adranskog mora ini ga ekstremnim u odnosu na ostatak "redozemlja zato je

prvo potrebno pojasniti njegov poloaj, a zatim kolebanja u temperaturi, salinitetu i gustoi.

$rikazati e se me%uovisnost tempeature, gustoe i saliniteta, tako%er i kisika, ugljikovog

dioksida i hranjivih tvari. izikalna i kemijska svojstva utjeu na iva bia pozitivno ilinegativno pa e se u ovom radu iznijeti vrste organizama na koje djeluju razliiti abiotiki

imbenici i nain na koji je to djelovalo na njihovu sposobnost prilagodbe.

ABSTRACT

&n this paper are described abiotic ecological factors 'hich are t(pical for sea as

biological environment. $h(sical properties such as temperature, abundance, compresion,

light and motion of sea and chemical properties like salinit(, nutrient salts and gases in sea

'ill bi e)plained. $h(sical and chemical properties of *driatic sea are diferent from

+editerranean sea because of its specific emplacement, therefore there 'ill be e)plained

motions of sea, 'aves, sea currents and tides, also temperature and salinit( that can be found

in *driatic sea, in detail. $osition of *driatic sea is continental and it makes it e)treme

compared to +editerranean sea, becacause of that first its position 'ill be e)planed,

after'ards oscillation in temperature, salinit( and abundance. &nderdependence of

temperature, abundance and salinit( and also interdependance of o)(gen, carbon dio)ide and

nutrient salts 'ill be represented. $s(sical and chemical properties affect living beings

positive or negative, therefore in this paper there 'ill be indicated t(pes of species 'hich are

affected b( diferent abiotic factors and the 'a( it influences on their abilit( to adapt.


4/36

SADRAJ

1 UVOD1

2 EKOLOKI IMBENICI2

9 ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICI6

91 FIZIKALNA SVOJSTVA MORA:

911 T&$.3- ;+

914 S#?+;.&);>

916 G@-3?+


5/36

1 UVOD

$rirodni svijet je dinamian, ali je tako%er stabilan i samoobnovljiv, organiziran kroz

fizikalne i bioloke procese. "vako ivo bie ivi u sloenim uvjetima okolia koji odre%ujunjegov tijek voda, kopno, zrak. -oda kao specifina okolina sadri imbenike koji uvjetuju

odre%ene prilagodbe organizama. Od svih prirodnih resursa voda je najzastupljenija. Od

ukupnog volumena vode / do 0/1 nalazi se u morima. +ore ima nenadomjestivo i

neprocjenjivo ekoloko znaenje i zadau. 2azvoj ovjeanstva od samih poetaka povezan je

s morem i njegovim istraivanjem. "pecifinosti odre%enih podruja oceana ponukala su

znanstvenike da podrobnije istrae more kao ivotnu okolinu. Upravo je !adransko more zbog

svojih geomofrolokih obiljeja i poloaja est predmet prouavanja. #arakteristike

!adranskog mora zaslune su za raznolikost i bogatstvo vrsta flore i faune.

Uvjeti okolia su promjenjivi, a ovise o prostoru i vremenu. $ojedini organizmi

specifino reagiraju na podraaje vanjske sredine. "vaki organizam moe se promatrati kao

otvoreni sustav, koji je u stalnom procesu izmjene tvari i energije s okoliem koji ga okruuje.

2azmnoavanje, razvoj i rast organizma u ovisnosti je s uvjetima okolia.3456

Ekologija je bioloka disciplina koja izuava uzajamne odnose izmeu organizama i

njihovog okolia, a o tim odnosima ovisi odravanje jedinki i populacija vrsta, kao i njihovih

zajednica u prirodi, njihova raspodjela i gustoa na pojedinim djelovima stanita, te nain

ivota pod danim uvjetima u okoliu.3476 "vaka vrsta tei ivotnoj sredini koja je optimalna

za nju, no esto se organizmi moraju prilagoditi uvjetima bitno drugaijim od optimalnih. "vi

organizmi ive u relativno uskom povrinskom sloju 8emljine kugle u tzv. ovojnici koja se

sastoji od tri sastavnice9 8emljine kore litosfere, vodenog dijela hidrosfere i nieg sloja

atmosfere troposfere. :a bi organizmi mogli ivjeti potrebno je sudjelovanje svake od tri

sfere.3456 U hidrosferi ivot je mogu u raznolikim oblicima. $osebno je bogat do one dubine

do koje prodire "uneva svjetlost. Osim svjetlosti, za organizme je bitna i temperatura mora,

tlak, gibanje mora, salinitet, hranjive tvari, koliina kisika i ugljikovog dioksida i ostali

fizikalni i kemijski imbenici koji su dio neive prirode, a izravno utjeu na ivot organizama.

4


6/36

2 EKOLOKI IMBENICI

Ekoloki imbenici su utjecajne i promjenjive fizikalne, kemijske ili bioloke veliine

(varijable iz okolia koje mogu pozitivno ili negativno djelovati na ivotne funkcije, rast,

razmnoavanje i gustou populacije!306;o su uvjeti okolia kojima se organizam prilago%ava

da bi preivio.

:ijele se na9

abiotike ili neive faktore


7/36

S.- 1 I3;+3";+; (?+.-3?- +&.&/& kojemu opstanak ivih bia na nekome podruju nije odre%en ukupnom koliinom svih za to

potrebnih imbenika nego samo najmanje raspoloivoga tj. mogunost opstanka i prosperiteta

jedne vrste odre%eno je tvari koja se nalazi najblie minimumu iako se sve druge tvari mogu

nalaziti u optimumu ili biti blizu njega.3B6

5


8/36

#pe pravilo djelovanja ekolokih faktorakoloki imbenici imaju razliito djelovanje na ive organizme9

razdraujue uzrokuje kod organizama promjene fiziolokih i biokemijskih

funkcija,

ograniavajue onemoguuje postojanje organizama u odre%enom okoliu,

modificirajue uzrokuje anatomske i morfoloke promjene organizama u

odre%enom okoliu, te

signalno upozorava organizme o izmjenama nekih imbenika okolia3C6

B


9/36

9 ABIOTIKI EKOLOKI IMBENICI

*biotiki imbenici


10/36

91 FIZIKALNA SVOJSTVA MORA

911 T&$.3- ;+


11/36

Lirenje topline u moru odvija se putem kondukcije


12/36

najjae zagrijava povrinski sloj mora koji zbog najvie temperature ima najmanju gustou. "

poveanjem dubine morska je voda sve hladnija i sve gua.376

8bog utjecaja temperature na gustou, tijekom ljeta je vodeni stupac izuzetno stabilan

jer voda manje gustoe pluta iznad vode velike gustoe. U jesen se stratifikacija slojeva


13/36

@a dubini od 7/ m do ?/ m dolazi do naglog skoka gustoe, tzv. piknokline.3?6 #ada

neki organizam ili predmet tone prema dnu u podruju pikokline propadanje se uspori ili

prestane to je vrlo vano za ishranu morskih organizama koje tu ive.3?6 $iknoklina je kao i

termoklina najslabije izraena na visokim geografskim irinama. "a slojem termokline i

piknokline esto se poklapa i sloj naglog porasta saliniteta koji se naziva haloklina.

;ermoklina, a time i piknoklina su najizraenije na ekvatoru gdje je zagrijavanje povrinskog

sloja mora najvee.3476 $rema viim geografskim irinama termoklina je sve slabije izraena

dok se ublizini polova potpuno gubi. Osim temperature, na ekvatoru velika koliina oborina

dodatno reducira gustou povrinske vode i pridonosi stabilnosti vodenog stupca.

919 T.-

#ada se govori o tlaku u moru obino se misli na ukupan hidrostatski tlak na nekoj

dubini, ukljuujui i atmosferski tlak. $oveani hidrostatski tlak uvjetuje promjene raznih

fizikalnih i kemijskih parametara morske vode.356 U moru se tlak poveava s dubinom i to po

stopi od jedne atmosfere svakih deset metara dubine. U najveim dubinama tlak iznosi preko

tisuu atmosfera. Od / do 4/ metara dubine tlak se udvostruuje isto kao to se to doga%a kod

promjene dubine od 4/// do 7/// metara.

"va oceanska dna do najveih dubina su naseljena uribati su organizmi koji podnose velike promjene tlaka, a stenobati, kojih je mnogo vei

broj, ne podnose znaajnu promjenu tlaka.3456 Organizmi pliih povrinskih slojeva u pravilu

su ue ogranieni na odre%ena podruja dubine. @eke vrste koje vre znaajne migracije u

pelagijalu podnose promjene tlaka od 5/ do B/ atmosfera. "pecifinu prilagodbu imaju i

morski sisavci koji diu atmosferski zrak, a uranjaju do veih dubina gotovo praznih plua


14/36

u vodu i djelomice se odbija od vodenih estica i estica u suspenziji, a vei dio se apsorbira.

"amo apsorbirani dio utjee na osvjetljenje mora u obalnim vodama.3476 #oeficijent

apsorpcije je konstantan za sve dubine, ali razliit za zrake razliitih valnih duljina


15/36

S.- 4 Z&3+ $%&(%-3?- )#?+;.&); 5

"vjetlost indirektno utjee i na rasprostranjene ivotinja. &straivanja su pokazala da u

plitkom podruju usprkos intenzivnog osvjetljenja vrlo esto izostaju alge zbog prejakog

zagrijavanja morske vode. U organizama povrinskih slojeva razvijeni su zatitni mehanizmi

koji sprijeavaju preveliku apsorpciju svjetlosti. Obojenje je morskih organizama tako%erovisno o koliini svjetlosti i mijenja se u ovisnosti o dubini, a vrlo esto ima i zatitnu ulogu.

$rozirna tijela planktonskih organizama proputaju svjetlost, a ne apsorbiraju je


16/36

916 G@-3?+


17/36

oteano je prihvaanje spora i liinki stoga je kolonizacija mogua samo u udubinama ili na

drugaije zatienim mjestima. @a pjeanim, izloenim obalama, zbog velike koliine estica

pijeska ivi mnogo manji broj vrsta nego na stjenovitom dnu, a za vrijeme uzburkanog mora

ove se ivotinje zatiuju ukopavanjem u podlogu.

+orska doba


18/36

tog sloja i formiranje pridnenih struja. 8bog uvjeta kontinuiteta nastaju kompenzacijske

struje, jer se odnesene vode neprestano nadomjetaju novim koliinama vode. ;akva strujanja

uzrokuju i vjetrovi.

Globalno gibanje zranih masa korigirano Ioriolisovom silom stvara dva velika

vrtloga


19/36

gustoama. Uzdune struje su odgovorne za eroziju obale te za premjetanje i odnoenje

pjeskovitog supstrata.

"truje utjeu na salinitet, temperaturu, prenoenje hranjivih tvari i kisika. Utjeu na

geografsku distribuciju organizama koji aktivno ili pasivno slijede njihov smjer, te raznose

planktonske oblike, jaja i liinke. -ei broj ivotinjskih vrsta ivi na junoj polutci to je

posljedica glavnog pridnenog strujanja od sjevera prema jugu. "lobodne dubinske struje

uvjetuju pojavu bipolarnosti to znai da odre%ene vrste moemo nai samo na sjeveru ili

samo na jugu. $lanktonske vrste mogu biti bioloki indikatori za praenje gibanja vodene

mase.3446

4K


20/36

92 KEMIJSKA SVOJSTVA MORA

921 K+


21/36

prostoru, tj. ovise o metabolikim aktivnostima organizama. +orska je voda radioaktivna u

maloj mjeri


22/36

S.- : V%?+(3&); )-.3;+;- &@"%&< 3- +&%-')= /%3= 12

"lanost utjee na fizikalna svojstva morske vode, sniava temperaturu ledita, a

povisuje temperaturu vrelita. $romjene saliniteta utjeu na osmozu, toplinski kapacitet,viskoznost, toplinsku i elektrinu provodljivost, refrakciju i povrinsku napetost morske vode.

$oveana napetost povrine, uvjetuje sporije isparavanje morske od slatke vode.

" obzirom na salinitet razlikujemo dva tipa morskih organizama, stenohalini i

eurihalini. "tenohalini organizmi slabo su otporni na promjene saliniteta


23/36

hranjivim solima zbog mijeanja povrinskih i dubinskih slojeva. &spod dubine od 4// do 4K/

metara raste koliina hranjivih soli.36

Hranjive soli su neophodne za ivot organizama9

@ D "trukturna komponenta proteina i nukleinskih kiselina,

$ D "trukturna komponenta nukleinskih kiselina, fosfolipida i kostiju,

" D "trukturna komponenta mnogih proteina,

# D Glavni sastojak otopine u ivotinjskim stanicama,

Ia D "trukturna komponenta kostiju i materijala izme%u stanica drva kod biljakaE

regulator stanine permeabilnosti,

+g D "trukturna komponenta klorofilaE ukljuen u funkciju mnogih proteina,

e D "trukturna komponenta hemoglobina i mnogih enzima, te

@a D Glavni sastojak u otopini koja ini ekstracelularnu tekuinu kod ivotinja.3446

@ajveu vanost imaju soli duika i fosfora koje predstavljaju ograniavajue faktore

za primarnu proizvodnju u moru. &ma ih u malim koliinama, a vane su za izmjenu tvari u

moru. +orski fitoplankton ih neprestano uzima, a kroz hranidbeni lanac dolazi do najviih

morskih organizama kojima slue za izgradnju tijela. U stanicama organizama fosfati

uestvuju u metabolizmu eera, izgradnji kostura i vanjskih zatitnih organa bogatih

kalcijevim solima. :uikovi su spojevi nosioci vanih procesa u stanici i sudjeluju u izgradnji

aminokiselina. Ugibanjem i truljenjem morskih organizama ponovno se osloba%aju fosfatne i

duine soli u anorganskom obliku, koje se otapaju u morskoj vodi.36

924 P.3 =


24/36

vaan u biolokim procesima u moru. " obzirom da kisik i duik imaju razliite koeficijente

topljivosti u moru, njihova je koliina u moru razliita od one u zraku.

:va su glavna izvora kisika u oceanima9 difuzija iz zraka i fotosinteza. Oba su procesa

odvijaju na povrinskim slojevima pa su oni najbogatiji kisikom. #oncentracija kisika opada s

dubinom do sloja minimalnog kisika koji se nalazi na dubinama izme%u 5// i 4/// m.3?6 U

toj se dubini nalazi sloj nagle promjene gustoe morske vode


25/36

hladna voda


26/36

ione u morskoj sredini, to morsku vodu ini otpornom na nagle promjene pH. #oncentracija

vodikovih iona


27/36

4 SPECIFINOSTI JADRANSKOG MORA S OBZIROM NA

ABIOTIKE IMBENIKE

!adransko more prema nastanku, ekolokim uvjetima i sastavu ivih bia pripada

"redozemnom moru. !adran je izdueno more duboko uvueno u kopno, pa se smatra

kontinentalnim morem. -ei dio njegove povrine nalazi se u podruju elfa. Od

"redozemnog mora odijeljeno je Otrantskim pragom

doseu i najdublju toku u !adranskom moru


28/36

S.- 5 P%/3)+ ;+


29/36

49 GIBANJE MORA

:inamiku vode jadranskog bazena uvelike odre%uju njegove geomorfoloke

karakteristike. 8bog uskog i duguljastog oblika, te malih dubina u svojem najveem dijelu,

!adransko more ima vrlo izraene kontinentalne karakteristike, emu pogoduju i meteorloke

prilike. 8imi su znaajne provale kontinentalnog zraka s burom i promjenjivo vrijeme zbog

estih ciklona. Ajeti prevladava suho vrijeme pod utjecajem maestrala.356

$lima i oseka imaju relativno male amplitude. U junom jadranu prosjena amplituda

izme%u najvee plime i najmanje oseke je samo oko 4 metar, a u sjevernom !adranu malo

iznad 4,K m. 2azlika izme%u plime i oseke moe lokalno ovisiti o zranom tlaku i vjetru.

"jeverni vjetrovi i visok tlak sniavaju razinu mora, a juni vjetrovi i nizak zrani tlak diu.ura je vjetar koji utjee, ne samo na pokretanje vode u !adranu, ve i na njezino

hla%enje koje je posljedica okomitog mijeanja morske vode. ura je suh i hladan vjetar koji

zimi moe puhati orkanskom brzinom


30/36

vjetrom


31/36

mijeajui se te mijenjajui termohalina svojstva srednjeg i junog !adrana.34/6 !aina

morskih strujanja je konstantna i iznosi od /,K do 4 vora. "amo u uskim prolazima izme%u

otoka i rtova strujanja mogu dosegnuti jainu do B vora.3K6

S.- > S+


32/36

S.- 10 V%?+(3&); )-.3;+;- = J-(%-3= %&" &(/3?- (&@- 10

46 RANJIVE SOLI

&straivanja istone obale !adrana pokazala su da su koncentracije hranjivih soli

umjerene ili niske, a razina otopljenog kisika je visoka pa se !adransko more moe opisati kao

oligotrofno. #oncentracije klorofila su bile u rasponima karakteristinim za oligotrofno

priobalno more. &zuzetak su podruja pod neposrednim utjecajem rijeka ili podzemnih voda,

na kojima je ustanovljeno mezotrofno stanje


33/36

odnosu na tipinu razinu=. ;o je osobito zraeno ljeti i u jesen, kada je mijeanje slojeva

morske vode slabo.3456

!adransko more u cjelini slabo je produktivno, oligotrofno more, produktivnije uz

obalu i u podruju kanal\. @iska razina org. produkcije posljedica je male koliine hranjivih

soli u vodi, posebno fosfora i duika. @o sjeverni se !adran, zbog razliitih specifinih

utjecaja, smatra jednim od najproduktivnijih podruja u "redozemnome moru. $rema grubim

procjenama, u !adranskome je moru do sada na%eno izme%u C/// i ?/// biljnih i ivotinjskih

vrsta. 34B6

4: PLINOVI U MORU

*naliza viegodinjih podataka za postaje junog i srednjeg !adrana ukazuju na

postojanje ciklikih promjena. +aksimumi zasienja kisikom su na svim postajama

ustanovljeni tijekom 7///. ili 7//4., kao i smanjenje zasienja do 7//B. godine, te ponovni

porast do sljedeeg maksimuma tijekom 7//C. godine. Ove oscilacije u periodima od K do C

godina su posljedica pojaanog upliva morske vode iz "redozemlja u !adran tijekom

navedenih razdoblja. !edan od glavnih obiljeja ovih maksimuma je porast produktivnosti u

podruju junog i srednjeg !adrana. U sjevernom !adranu se tako%er mogu uoiti ciklike

promjene, ali bitno manjeg intenziteta, prvenstveno zbog djelominog utjecaja otvorenih voda

sjevernog !adrana. Otvorene vode sjevernog !adrana su pod utjecajem eutrofnog potencijala

sjevernojadranskih rijeka,


34/36

6 ZAKLJUAK

U ovom radu obra%ene su karakteristike !adranskog mora u odnosu na abiotike

ekoloke imbenike. #od fizikalnih svojstava rezulati upuuju na razlike izme%u sjevernog ijunog !adrana kod gotovo svih imbenika. 2azlog tome je pliina sjevernog dijela !adrana,

uvuenost u kontinent, te rijeke koje dotokom slatke vode mijenjaju sastav morske vode.

Uzevi u obzir geografska obiljeja !adrana, te koristei se rezulatatima istraivanja i

procjenama &nstituta za oceanografiju i ribarstvo dolo se do zakljuka da je !adransko more

toplo more koje karakteriziraju velike razlike u njegovoj povrinskoj temperaturi. Openito

vrijednosti temperature i saliniteta znatno su promjenjivije u odnosu na "redozemlje ili

oceane. #ako je gustoa u me%uovisnosti s temperaturom i salinitetom, promjenjiva je, te

uzrokuje gibanje vodenih masa i termohaline kovnekcije. @a gibanje mora u !adranu utjee

njegov izdueni oblik i kontinentalne osobine, dotok slatke vode iz sjevernojadranskih rijeka,

a najvie iz rijeke $o uzrokujui da vodena masa koja ulazi s Otranta struji sjeverozapadno uz

hrvatsku obalu, a izlazna struja tee uz talijansku obalu od sjeverozapada prema Otrantu. &ako

razine plime i oseke imaju male oscilacije moe se zakljuiti da su izraenije u sjevernom

dijelu !adrana. U kemijskim svojstvima istraivanja pokazuju da !adransko more pripada

oligotrofnim morima dok prema sjeveru sve vie ukazuje na mezotrofno. +ezotrofne

karakteristike javljaju se i u zaljevima


35/36

LITERATURA

346 iani, 8.E akovi, ;.E #asum, !.9 )ermohalinska svojstva morske vode sjeverozapadnogdijela *ikog kanala,@ae more K/koloski]17/cimbenici.pdf

36 "likovi, +.E !eli +reli, G.9Ekologija mora, http9QQ'''.pfst.hrQuploadsQB.>koloski]17/cimbenici]17/7.pdf

306 "pringer, O. $.9Ekoloki leksikon, +inistarstvo zatite okolia i prostornog ure%enja 2H iarbat, 8agreb, 7//4. http9QQ'''.sumari.hrQbiblioQpdfQ4//50.pdf

34/6 "truje u !adranu, http9QQskola.gfz.hrQdC].htm

3446 Loli, +.9Ekologija mora, http9QQjadran.izor.hrQhrQnastavaQsolicQ>#OAOG&!*17/+O2*Q"#2&$;*.pdf

3476 Loli, +.EEkologija mora,http9QQjadran.izor.hrQhrQnastavaQsolicQ>#OAOG&!*17/+O2*Q$2>:*-*@!*Q/7.17/8@*I*!#>17/+O2*17/#*O17/8&-O;@OG17/O#OA&"*.pdf

3456 ;urk, ;.9,+od povrinom &editeranaE Lkolska knjiga, 8agreb, 7/44.http9QQ'''.modrijan.siQslvQ#njizniDprogramQ#njizniDprogramQ#njigeQrastlineQ$odDgladinoD+editerana

34B6 '''[email protected])^&:X7B?

34K6 '''.mzoip.hrQdocQ+oreQ$ocetna]procjena]morski]okolis.pdf

54
http://en.wikipedia.org/wiki/Justus_von_Liebighttp://www.euromarine.hr/o_hrvatskoj.php?id=1https://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.sumari.hr/biblio/pdf/10039.pdfhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478http://www.mzoip.hr/doc/More/Pocetna_procjena_morski_okolis.pdfhttp://en.wikipedia.org/wiki/Justus_von_Liebighttp://www.euromarine.hr/o_hrvatskoj.php?id=1https://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.google.hr/#q=ekolo%C5%A1ki+%C4%8Dimbenici+kr%C4%8Dmarhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttps://www.pfst.hr/uploads/3.Ekoloski_%20cimbenici.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.pfst.hr/uploads/4.Ekoloski_%20cimbenici_%202.pdfhttp://www.sumari.hr/biblio/pdf/10039.pdfhttp://skola.gfz.hr/d6_8.htmhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/SKRIPTA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://jadran.izor.hr/hr/nastava/solic/EKOLOGIJA%20MORA/PREDAVANJA/02.%20ZNACAJKE%20MORA%20KAO%20ZIVOTNOG%20OKOLISA.pdfhttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.modrijan.si/slv/Knjizni-program/Knjizni-program/Knjige/rastline/Pod-gladino-Mediteranahttp://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28478http://www.mzoip.hr/doc/More/Pocetna_procjena_morski_okolis.pdf


36/36

POPIS ILUSTRACIJA

"lika 4. &ntenzitet djelovanja ekolokog imbenika 3476............................................................5

"lika 7. $ovrinska temperatura svjetskog mora 3476.................................................................C

"lika 5. ;ermohalino kruenje vode u svjetskim oceanima 3?6..................................................

"lika B. 8one prodiranja svjetlosti 3?6.......................................................................................4/

"lika K. $rikaz kretanja morskih struja u oceanima 3476..........................................................45

"lika C. -rijednosti saliniteta obzirom na geografsku irinu 3476............................................4?

"lika ?. $ovrinske temperature mora dobivene satelitskim mjerenjima i usrednjene za veljau

Download - Abiotički Ekološki Čimbenici Jadranskog Mora

Top Related