vjetar i zrak kao ekološki čimbenici...indirektan utjecaj premještanje oblaka i magle promjena...

of 22 /22
Vjetar i zrak kao ekološki čimbenici Ema Kunovec-Varga Zvonimira Lemaić

Author: others

Post on 27-Feb-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Vjetar i zrak kao ekološki

    čimbenici

    Ema Kunovec-Varga

    Zvonimira Lemaić

  • ATMOSFERA

    ● Zahvaljujući Zemljinoj gravitaciji

    ● Do 3000 km u visinu

    ● Atmosfera+litosfera+hidrosfera = biosfera

  • ● Troposfera

    ○ Do 12 km

    ○ Postoji promjenjiva količina vodene pare- oblaci, padaline

    ○ Tropopauza

    ● Stratosfera

    ○ Do 50 km

    ○ Ozonosfera - visina 22-27 km apsorbiranje ultraljubičastog zračenja

    ○ Stratopauza

  • ● Mezosfera

    ○ Do 85 km

    ○ Mezopauza

    ● Termosfera

    ○ Do 500 km

    ○ Ionosfera

    ■ Elektroni i pozitivni ioni, razni električni procesi

    ■ Radiovalovi

    ○ Termopauza

    ● Egzosfera

    ○ Do 800 km

    ○ Prelazi u magnetosferu

    ○ Zrak toliko rijedak da ioni i atomi plinova lako prelaze u druge slojeve i dalje u svemir

  • ZRAK

    ● Gusta smjesa plinova

    ○ 78,08% dušik

    ○ 20,95% kisik

    ○ 0,93% argon

    ○ 0,034% ugljikov dioksid

    ● Najveća gustoća u donjem dijelu troposfere

    ● Tlak je 1013 hPa (u razini mora pri 0°C)

    ● Vlaga i temperatura se po određenim pravilima mijenjaju po vertikalnom i

    horizontalnom pravcu na Zemlji Klimatske i vegetacijske zone

  • ZRAK U ZEMLJI

    ● Razne šupljine, kanali, pećine, jame i pore ispunjene zrakom

    ● Zemlja zasićena vodom 10-30% zraka

    ● Manje kisika, više ugljikovog dioksida

    ● Močvare ○ Čak do 10% kisika i 10% ugljikovog dioksida

  • ● Povećana vlažnost tla rezultira manjkom kisika te nagomilavanjem ugljikovog

    dioksida, dušika, metana

    ● Raste količina acetaldehida, mliječne i maslačne kiseline, sulfida i toksičnih iona

    ANAEROBNI UVJETI

    ○ Na područjima izlijevanja rijeka, u močvarama, zabernim livadama oko jezera, u zoni tundre gdje se

    voda zadržava dugo poslije topljenja snijega

    ○ Biljke vrše ubrzanu glikolizu zbog nedostatka energije neophodne za održavanje staničnih funkcija

    ○ Aerenhimski parenhim i adventivno potporno ventilacijsko korijenje (pneumatofore) bolja i brža

    razmjena plinova

    ○ Močvarne biljke ili helofiti

    Junus effusus Avicennia sp.

  • AEROZAGAĐIVAČI

    ● U industrijskim i urbanim zonama promijenjen je sastav zraka više ugljikovog

    dioksida, metana, sumporovog dioksida, klor-fluor ugljikovodika...

    ● SMOG = SMOKE+FOG○ Londonski smog 1952.

  • ● UGLJIKOV DIOKSID○ Efekt staklenika- atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koji zagrijava Zemlju, a

    dio te energije reemitira u obliku dugovalnog toplinskog zračenja natrag u atmosferu

    ■ Dovodi do zagrijavanja atmosfere i klimatskih promjena

    ○ 0,029% 0,034%

    ○ Izgaranje fosilnih goriva, sječa šuma

    ○ C3 biljke efikasnije odgovaraju na povećanu konc. CO2 u odnosu na C4 biljke

    ○ Povećana fotosinteza i prinos biomase, otpornije na sušu

    ○ Stvaranje jako velikih škrobnih zrnaca, pucanje kloroplasta, ranije cvjetanje

  • SPOJEVI SA SUMPOROM (SO2)

    ● Kisele kiše- sumporov dioksid oksidira u sumporov trioksid koji sa vodom daje

    sumpornu kiselinu

    ● Oblaci sumporovih spojeva dobro apsorbiraju Sunčevo zračenje te mogu dovesti do

    smanjenja temperature zraka na Zemlji

  • ● Prodire u list kroz puči ili kutikulu

    ● Niske konc. uzrokuju smanjenje turgora u zapornicama i otvaranje puči, dok visoke

    uzrokuju zatvaranje puči i narušavanje strukture zapornica

    ● Nekroze duž ruba lista i kloroze između lisnih žila

  • DUŠIKOVI OKSIDI

    ● Produkti sagorijevanja pri visokim temperaturama, u motornim vozilima,

    elektranama, industrijskim postrojenjima, …

    ● Fotokemijski smog- pod djelovanjem UV zračenja NO2 se razlaže na NO i

    atmosferski kisik, koji reagira i tvori ozon

    ○ Ozon reagira sa organskim molekulama i tvori toksične slobodne kisikove radikale (PAN, PBN, PPN)

    ○ Los Angeles, 1945. - srebrnasto-brončane sjajne mrlje na površini lista

  • ● Dušikovi oksidi ulaze u biljku kroz puči ili kutikulu

    ● U stanici s vodom reagiraju i nastaju dušična i dušikasta kiselina

    ● Ozon kada uđe u stanicu razlaže se na kisik i toksične slobodne kisikove radikale koji

    reagiraju sa nezasićenim masnim kiselinama i SH grupom proteina

    ○ Oštećuje se plazmalema i druge biomembrane i onemogućavaju se stanični procesi, unštavanje

    enzimatske aktivnosti

    ■ Narušavanje ultrastrukture stanice i pojedinih organela, onemogućavanje fotosinteze i staničnog

    disanja

    ■ Klorotične i bjeličaste mrlje i lezije na listovima, zaostajanje u rastu, smanjenje prinosa biomase

  • Evernia prunastri Usnea florida

    Orthotrichum sp.

    Lecanora variaBryum argenteum

    Tortula muralis

  • VJETAR

    ● Horizontalna kretanja zraka

    ● Vertikalna kretanja zraka - atmosferske struje

    ● Brzina (jačina) i smjer puhanja definiraju vjetar

    ● Stalni vjetrovi ○ Pasati i antipasati

    ○ Zapadni vjetrovi

    ○ Polarni/istočni vjetrovi

    ● Periodični vjetrovi ○ Monsuni

    ● Lokalni vjetrovi○ Košava (Podunavlje)

    ○ Bura, jugo (Jadran)

    ○ Ciklonski vjetrovi (Amerika, Azija, Indija)

  • ● Direktan i indirektan utjecaj na biljke i vegetaciju

    ● Utječe na rast biljaka, razmnožavanje i rasprostranjivanje

    ● Direktan utjecaj○ Mijenja se debljina sloja zraka oko biljnih organa promjena temperature uz površinu lista

    promjena intenziteta fotosinteze i transpiracije

    ○ Oprašivanje biljaka, raznošenje sjemena i plodova

    ● Indirektan utjecaj○ Premještanje oblaka i magle promjena količine svjetlosti, temperature, vlažnosti brzina

    fizioloških procesa

    UTJECAJ VJETRA

  • ● Blagi vjetar○ izmjenjuje sloj zraka u kojem se odvijaju procesi difuzije plinova

    ○ Hladi list

    ○ Intenzivnija transpiracija i fotosinteza

    ● Jak vjetar ○ Zatvaranje puči

    ○ Polegla životna forma biljaka

    ○ Skraćeni internodiji i sitni listovi

    ○ Mlada biljka nikada ne dosegne maksimalni rast

    ● Zona borbe○ Krummholz oblik stabla

    Erinacea anthyllis

    Pinus strobus

  • ● Započet normalni rast vjetrovita područja “puzeći” oblik drveta

    ● Oblik “zastave”

    ● Trave - brzo se oporavljaju

    ● Reakcijsko drvo

    ● Vjetrolomi i vjetroizvale

  • ● Eolska erozija zemljišta○ Mehaničko odnošenje pijeska, kamenja, organskih dijelova sa površine Zemlje vjetrom

    ○ Lesne zaravni

    ○ Pustinje i pješčane dine

  • ● Anemofilija

    ● Anemohorija

    Taraxacum officinalePinus mugo

  • RAD S DJECOM

    https://waqi.info/hr/

    https://waqi.info/hr/