vjetar i zrak kao ekološki čimbenici...indirektan utjecaj premještanje oblaka i magle promjena...
TRANSCRIPT
Vjetar i zrak kao ekološki
čimbenici
Ema Kunovec-Varga
Zvonimira Lemaić
ATMOSFERA
● Zahvaljujući Zemljinoj gravitaciji
● Do 3000 km u visinu
● Atmosfera+litosfera+hidrosfera = biosfera
● Troposfera
○ Do 12 km
○ Postoji promjenjiva količina vodene pare- oblaci, padaline
○ Tropopauza
● Stratosfera
○ Do 50 km
○ Ozonosfera - visina 22-27 km apsorbiranje ultraljubičastog zračenja
○ Stratopauza
● Mezosfera
○ Do 85 km
○ Mezopauza
● Termosfera
○ Do 500 km
○ Ionosfera
■ Elektroni i pozitivni ioni, razni električni procesi
■ Radiovalovi
○ Termopauza
● Egzosfera
○ Do 800 km
○ Prelazi u magnetosferu
○ Zrak toliko rijedak da ioni i atomi plinova lako prelaze u druge slojeve i dalje u svemir
ZRAK
● Gusta smjesa plinova
○ 78,08% dušik
○ 20,95% kisik
○ 0,93% argon
○ 0,034% ugljikov dioksid
● Najveća gustoća u donjem dijelu troposfere
● Tlak je 1013 hPa (u razini mora pri 0°C)
● Vlaga i temperatura se po određenim pravilima mijenjaju po vertikalnom i
horizontalnom pravcu na Zemlji Klimatske i vegetacijske zone
ZRAK U ZEMLJI
● Razne šupljine, kanali, pećine, jame i pore ispunjene zrakom
● Zemlja zasićena vodom 10-30% zraka
● Manje kisika, više ugljikovog dioksida
● Močvare
○ Čak do 10% kisika i 10% ugljikovog dioksida
● Povećana vlažnost tla rezultira manjkom kisika te nagomilavanjem ugljikovog
dioksida, dušika, metana
● Raste količina acetaldehida, mliječne i maslačne kiseline, sulfida i toksičnih iona
ANAEROBNI UVJETI
○ Na područjima izlijevanja rijeka, u močvarama, zabernim livadama oko jezera, u zoni tundre gdje se
voda zadržava dugo poslije topljenja snijega
○ Biljke vrše ubrzanu glikolizu zbog nedostatka energije neophodne za održavanje staničnih funkcija
○ Aerenhimski parenhim i adventivno potporno ventilacijsko korijenje (pneumatofore) bolja i brža
razmjena plinova
○ Močvarne biljke ili helofiti
Junus effusus Avicennia sp.
AEROZAGAĐIVAČI
● U industrijskim i urbanim zonama promijenjen je sastav zraka više ugljikovog
dioksida, metana, sumporovog dioksida, klor-fluor ugljikovodika...
● SMOG = SMOKE+FOG
○ Londonski smog 1952.
● UGLJIKOV DIOKSID
○ Efekt staklenika- atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koji zagrijava Zemlju, a
dio te energije reemitira u obliku dugovalnog toplinskog zračenja natrag u atmosferu
■ Dovodi do zagrijavanja atmosfere i klimatskih promjena
○ 0,029% 0,034%
○ Izgaranje fosilnih goriva, sječa šuma
○ C3 biljke efikasnije odgovaraju na povećanu konc. CO2 u odnosu na C4 biljke
○ Povećana fotosinteza i prinos biomase, otpornije na sušu
○ Stvaranje jako velikih škrobnih zrnaca, pucanje kloroplasta, ranije cvjetanje
SPOJEVI SA SUMPOROM (SO2)
● Kisele kiše- sumporov dioksid oksidira u sumporov trioksid koji sa vodom daje
sumpornu kiselinu
● Oblaci sumporovih spojeva dobro apsorbiraju Sunčevo zračenje te mogu dovesti do
smanjenja temperature zraka na Zemlji
● Prodire u list kroz puči ili kutikulu
● Niske konc. uzrokuju smanjenje turgora u zapornicama i otvaranje puči, dok visoke
uzrokuju zatvaranje puči i narušavanje strukture zapornica
● Nekroze duž ruba lista i kloroze između lisnih žila
DUŠIKOVI OKSIDI
● Produkti sagorijevanja pri visokim temperaturama, u motornim vozilima,
elektranama, industrijskim postrojenjima, …
● Fotokemijski smog- pod djelovanjem UV zračenja NO2 se razlaže na NO i
atmosferski kisik, koji reagira i tvori ozon
○ Ozon reagira sa organskim molekulama i tvori toksične slobodne kisikove radikale (PAN, PBN, PPN)
○ Los Angeles, 1945. - srebrnasto-brončane sjajne mrlje na površini lista
● Dušikovi oksidi ulaze u biljku kroz puči ili kutikulu
● U stanici s vodom reagiraju i nastaju dušična i dušikasta kiselina
● Ozon kada uđe u stanicu razlaže se na kisik i toksične slobodne kisikove radikale koji
reagiraju sa nezasićenim masnim kiselinama i SH grupom proteina
○ Oštećuje se plazmalema i druge biomembrane i onemogućavaju se stanični procesi, unštavanje
enzimatske aktivnosti
■ Narušavanje ultrastrukture stanice i pojedinih organela, onemogućavanje fotosinteze i staničnog
disanja
■ Klorotične i bjeličaste mrlje i lezije na listovima, zaostajanje u rastu, smanjenje prinosa biomase
Evernia prunastri Usnea florida
Orthotrichum sp.
Lecanora variaBryum argenteum
Tortula muralis
VJETAR
● Horizontalna kretanja zraka
● Vertikalna kretanja zraka - atmosferske struje
● Brzina (jačina) i smjer puhanja definiraju vjetar
● Stalni vjetrovi
○ Pasati i antipasati
○ Zapadni vjetrovi
○ Polarni/istočni vjetrovi
● Periodični vjetrovi
○ Monsuni
● Lokalni vjetrovi
○ Košava (Podunavlje)
○ Bura, jugo (Jadran)
○ Ciklonski vjetrovi (Amerika, Azija, Indija)
● Direktan i indirektan utjecaj na biljke i vegetaciju
● Utječe na rast biljaka, razmnožavanje i rasprostranjivanje
● Direktan utjecaj
○ Mijenja se debljina sloja zraka oko biljnih organa promjena temperature uz površinu lista
promjena intenziteta fotosinteze i transpiracije
○ Oprašivanje biljaka, raznošenje sjemena i plodova
● Indirektan utjecaj
○ Premještanje oblaka i magle promjena količine svjetlosti, temperature, vlažnosti brzina
fizioloških procesa
UTJECAJ VJETRA
● Blagi vjetar
○ izmjenjuje sloj zraka u kojem se odvijaju procesi difuzije plinova
○ Hladi list
○ Intenzivnija transpiracija i fotosinteza
● Jak vjetar
○ Zatvaranje puči
○ Polegla životna forma biljaka
○ Skraćeni internodiji i sitni listovi
○ Mlada biljka nikada ne dosegne maksimalni rast
● Zona borbe
○ Krummholz oblik stabla
Erinacea anthyllis
Pinus strobus
● Započet normalni rast vjetrovita područja “puzeći” oblik drveta
● Oblik “zastave”
● Trave - brzo se oporavljaju
● Reakcijsko drvo
● Vjetrolomi i vjetroizvale
● Eolska erozija zemljišta
○ Mehaničko odnošenje pijeska, kamenja, organskih dijelova sa površine Zemlje vjetrom
○ Lesne zaravni
○ Pustinje i pješčane dine
● Anemofilija
● Anemohorija
Taraxacum officinalePinus mugo