duhovna djela milosrđa – ii

Download Duhovna djela milosrđa – II

If you can't read please download the document

Post on 01-Feb-2017

226 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Duhovna djela milosra II.od 8. svibnja do 2. lipnja 2016.

    ivo vreloivoivoliturgijsko-pastoralni list

    Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferencijiGOD. XXXIII.CIJENA: 13 KN52016

  • ISSN 1331-2170 UDK 282ISSN 1331-2170 UDK 282

    God. XXXIII. (2016.)Liturgijsko-pastoralni list

    za promicanje liturgijske obnove

    Glavni i odgovorni urednik: Ante Crnevi

    Uredniko vijee:mons. Ivan ako,

    Ante Crnevi, Petar Bai,Ivan uri, Ivica ii

    Predsjednik urednikog vijea:mons. Ivan ako

    Urednitvo:Ante Crnevi, Ivan Andri,

    Vjena Tadi Stepinac

    Grafi ka priprema:Tomislav Koak

    Izdava i nakladnik:Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji

    Ksaverska cesta 12a10000 ZAGREB

    Telefon: 01 5635 050Faks: 01 5635 051e-mail: hilp@hilp.hr

    www.hilp.hr

    Tisak:Grafi ka Markulin, Lukavec

    ISSN 1331-2170 UDK 282

    ivo vrelo

    urednikova rije 1 Vjera u blizini s drugima

    naa tema: Duhovna djela milosra II. 2 Otac milosra i Bog utjehe

    A. Crnevi

    Milosre u djelima strpljivosti i ustrajnosti,I. ako

    otajstvo i zbilja 14 Biblijska razmiljanja:

    I. Ragu, A. Vukovi, I. ako, D. Runje, M. Niki

    Sedma vazmena nedjelja

    Pedesetnica. Duhovi

    Presveto Trojstvo

    Presveto Tijelo i Krv Kristova. Tijelovo

    Deveta nedjelja kroz godinu

    symbolon 34 Bog je milosrdan jer je Trojstvo,

    Marija Pehar

    trenutak 40 Molitva Gospodnja i poklik 'Amen'

    5 2016

    MOTIV NA NASLOVNICI:Zadnja strana okova Evanelistara iz

    samostana u Lindau (Bodensee); izraen u St. Gallenu oko 860-890.; Pierpont

    Morgan Library, New York.

    MOTIV NA ZADNJOJ STRANI KORICA:Okov za faksimilno izdanje Evanelistara

    vojvode Henrika Lava (12. st.), izraen prema ornamentu s izvornoga okova.

  • UREDNIKOVA RIJEIVO VRELO 52016.

    ivo vrelo 1

    DVjera u blizini s drugima

    Dar vjere posredovan nam je Crkvi, zajednici vjernika. Po Crkvi, po svjedoanstvu drugih, vjeru doivljavamo kao dar, i upravo u svojoj darovanosti ona uva ljepotu, neo-buhvatnost i neiscrpnost. Primljeni dar uvijek nadahnjuje, omogu-uje (o)ivjeti i produbiti odnos s darivateljem. Ljepota dara nije u njegovoj vrijednosti, nego u snazi odnosa koji posreduje.

    Dar vjere, primljen i ivljen u zajednici vjernika, usmjeruje otaj-stvo vjere k drugima, k prihvaanju drugih i prepoznavanju Bo-je blizine u njima. Gdje je izostala Boja prisutnost, pozvani smo unositi Boga te svojom prisutnou oitovati njegovu blizinu i na-klonost prema svakomu ovjeku. Boga koji nam je u Isusu Kristu priao posve blizu, ne zanima na prvome mjestu ono to i kako o njemu mislimo, nego kako postupamo s drugima. tovie, upravo nain na koji se odnosimo prema drugima, oituje to o njemu mi-slimo. (J. B. Metz) Bogu koji se u Kristu objavio blizim svakomu ovjeku, odgovaramo vjerom blizine prema svima koje susreemo. Stoga, vjerovati trai ivotan i stvaran izrijek u gestama blizine: u tjeenju, savjetovanju, bratskome opominjanju, opratanju, pod-noenju, brizi i molitvi za druge. Duhovna djela milosra prevode naa uvjerenja u djela ljubavi, nae istine u istinitost ivota. Tim djelima propovijedamo i svjedoimo Boju ljubav i milosre, oi-tujui ih istinitima. I kao to iskrenost vjere trai poniznost pred Vjerovanim, tako i svjedoanska djela vjere iziskuju poniznost pred onima kojima svjedoimo.

    U prethodnome broju ivoga vrela razmiljali smo o prvi trima duhovnim djelima milosra. Ovdje se zaustavljamo pred djelima tjeenja alosnih, opratanja uvrjeda, podnoenja onih koji nas zlo-stavljaju te pred djelom molitve za druge. Ta djela milosra nisu buntovno ustajanje protiv ljudskih nepravdi i trpljenja, nego su po-nizno sluenje Kristovoj ljubavi, koja je jedina kadra pobijediti zlo i preobraziti ivot i sve ivotne odnose u ljepotu Bojega Kraljevstva. Blinji nam nisu tek oni koji nam pristupaju u naim potrebama. Evaneoska nas mudrost ui da blinje pronaemo i u onima koji su daleko i koje bismo htjeli daleko u oaloenima, u onima ko-ji nas vrijeaju, koji nam nanose zlo Otajstvo Bojega milosra meka rane nae oholosti i vodi nas k onima koji su potrebni milo-sra, upravo naega.

    Urednik

  • 2

    NAA TEMA Duhovna djela milosra II.

    2

    PNAA TEMA

    PNAA TEMA

    MNae uobiajeno

    razumijevanje tjeenja pretpostavlja mudrost

    koja e umjeti pronai pravu rije za onoga tko

    je u nevolji, tko se osjea osamljenim, beznadnim i bespomonim. Katkada

    se ne usuujemo pristupiti oaloenima i ojaenima, svjesni da

    ne znamo to bismo im rekli. No, utjeha ne

    trai uvijek i nuno rije. Biblijska pripovijest o

    Jobu snaan je primjer kako podarena blizina moe biti snanija od

    rijei; tovie, rije moe raniti blizinu i

    povjerenje koje se ne da saeti u rije i mudrost.

    Milosre je in ljubavi takoer u trenutcima kada nema-mo to pruiti i kada nam se ini da ne moemo nita ui-niti. Milosre je prvenstveno nutarnje raspoloenje osobe spram drugoga, ivotni stav koji ravna naim odnosima, pogled kojim gledamo druge i pristupamo im. Stoga se milosre ivi i u trenutcima bespomonosti pred potrebama drugih i pred njihovim trpljenjem. Suvremeni pobono-svjetovni i svjetovno-poboni nain govora o solidarnosti, dobroinstvima i dareljivosti, stavljajui u prvi plan dobro-instvo, lako zaboravlja milosre (S. Kierkegaard). Ono se, kao nutarnji stav, ne iscrpljuje u dareljivosti i dobroinstvu jer nerijetko prepoznaje blizinu i zajednitvo s potrebitima kao najvei dar koji po-sreduje ozdravljenje srca. Milosrdnost ne podnosi pokazivanje moi, ne trpi rasipnost u razdavanju; ona trai poniznost i onda kada ima-mo to pruiti, kao i u trenutcima kada drugima umijemo pristupiti praznih ruku i bez rijei na usnama. To su pretpostavke koje proiruju naa razmiljanja o djelima milosra. Ono je djelatno i kada se oituje u nemoi. Zato su sva djela milosra, i ona tjelesna i ona duhovna, na neki nain duhovna. Bez te nutarnje dimenzije, koja uspostavlja od-nose blizine i suivljenja s patnjom drugoga, milosre moe ostati za-pretano ispod dareljivosti i dobroinstva. Razmiljanje o onima koji su potrebiti utjehe i oprotenja unosi nas u dublju spoznaju milosra na koje smo pozvani.

    Tjeiti alosneUtjeha je jedno od velikih Bojih obeanja, danih starozavjetnomu narodu koji iekivae spasenje. Knjiga Izraelove utjehe (Iz 40 55) upuena je onima koji bijahu suoeni s iskustvom suanjstva i razo-renja Jeruzalema. Prorok prepoznaje svoje poslanje u Jahvinoj rijei: Tjeite, tjeite moj narod! (Iz 40, 1). Nevolje i nedae prepoznaje kao kratak trenutak, u Bojemu naumu priputen upravo zato da bi narod spoznao da mu je Bog jedini pravi tjeitelj. U iskustvu ne-volje narod gubi pouzdanje te beznadno priznaje: Jahve me ostavi, Gospodin me zaboravi. (Iz 49, 14), ali mu prorok prenosi Boju rije punu obeanja: Za trenutak ostavih tebe, al u suuti velikoj opet u te prigrliti. U provali srdbe sakrih naas lice svoje, al u ljubavi vje-noj smilovah se tebi. (54, 7)

    Otac milosra i Bog utjeheTjeiti i opratati po Bojem milosru

    Ante Crnevi

  • 2ivo vrelo 3 2Utjeha posredovana blizinom, zagrljajem, dodirom

    dijeli alost s oaloenima i zaplakanima.

    Iekivanje konane utjehe nastavit e se sve do dolaska Spasitelja, kojemu je staro-zavjetni mesijanizam dao naslov Menahn, Utjeha Izraelova (Lk 2, 25). On svoje poslanje prepoznaje u donoenju velike utjehe: blago-vjesnikom biti siromasima, proglasiti sunjima osloboenje, vid slijepima, na slobodu pustiti potlaene, proglasiti godinu milosti Gospod-nje (Lk 4, 18-19). I na koncu, nakon uskrsnu-a, Krist Utjeha Izraelova, obraa se uenici-ma: Ja u moliti Oca i on e vam dati drugoga Branitelja/Tjeitelja (Parakletos) da bude s vama zauvijek. (Iv 14, 16) Kranin ivi vjeru imajui udjela u Bojoj utjesi. Vjeru navijeta i svjedoi dijelei s drugima dar Boje utjehe.

    Grka rije Parakletos biva raznoliko in-terpretirana: Branitelj, Zagovornik, Tjeitelj. Predstavlja onoga tko je pozvan da bude blizu, tko staje uz ugroenoga, brani ga pred tuite-ljem i tjei u njegovoj nevolji. Njegovu zadau tjeenja u prvi plan stavlja latinska prevedeni-ca Consolator. Duh Sveti, Tjeitelj, kako mu Crkva klie u posljednici Veni, Sancte Spiri-tus, pritjee svima koji se osjeaju osamljeni-ma, i zbog osamljenosti potrebitima utjehe. Latinska rije consolatio predstavlja utjehu kao blizinu (con) s onim tko je solus, sm, preputen samomu sebi. Hrvatska rije utjeha proiruje takvo znaenje i vodi nas do nastoja-nja da se nekoga utia i umiri; tjeenje smjera prema tomu da netko ponovno postane tih, spokojan, miran (Nives Opai, Vijenac, br. 495, 20. veljae 2013.). Pridjev tih vue zna-enje iz staroslavenskoga *tih, koji prema indoeuropskome *teigh, znai miran, strpljiv. Tjeenje tako vodi prema ponovnoj uspostavi nutarnjega mira, koji moe znaiti prihvaa-nje neizbjenoga stanja, njegovo razumijeva-nje, to raa strpljivou sa samim sobom i sa stanjem u kojemu se ovjek nalazi.

    Nae uobiajeno razumijevanje tjeenja pretpostavlja mudrost koja e umjeti prona-i pravu rije za onoga tko je u nevolji, tko se osjea osamljenim, beznadnim i bespomo-nim. Katkada se ne usuujemo pristupiti oa-loenima i ojaenima, svjesni da ne znamo to bismo im rekli. No, utjeha ne trai uvi-

    jek i nuno rije. Biblijska pripovijest o Jobu snaan je primjer kako podarena blizina moe biti snanija od rijei; tovie, rije moe ra-niti blizinu i povjerenje koje se ne da saeti u rije i mudrost. Jobu, pravedniku, suoenu s nevoljama bijae lien svega bogatstva i svih dobara koja je stekao te pogoen opakom bo-leu dolaze trojica prijatelja da ga utjee. Plau zajedno s njim i posiplju se pepelom. Potom sjedoe kraj njega na zemlju i ostado-e tako sedam dana i sedam noi. Nijedan mu ne progovori ni rijei, jer vidjee da je velika bol njegova. (Job 2, 13) Njihova utnja sna-na je slika blizine i utjehe. u