duhovna promišljanja duhovna promišljanja

Download duhovna promišljanja duhovna promišljanja

Post on 01-Feb-2017

233 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 3 uvodnik

    4 crtice iz prolosti

    6 gost propovjednik

    10 duhovna promiljanja

    17 iz ivota svetaca

    21 pjesniki kutak

    23 moj ivot u Sjemenitu

    34 mladi i ivot

    38 dooh, vidjeh, zapisah

    48 predstavljanje

    50 zabavni kutak

    Aeterna Christi munera

    Aeterna Christi muneraEt martyrum victorias

    Laudes ferentes debitasLaetis canamus mentibus.

    Ecclesiarum principes,Belli triumphales duces,Caelestis aulae militesEt vera mundi lumina.

    Terrore victo saeculiPoenisque spretis corporisMortis sacrae compendioLucem beatam possident.

    Traduntur igni martyresEt bestiarum dentibus,Armata saevit ungulisTortoris insani manus.

    Nudata pendent viscera,Sanguis sacratus funditur,Sed permanent immobiles.

    Vitae perennis gratia.

    St. Ambrosius (339./40. 397.) Mos

    tar,

    brdo

    Hum

    , ruj

    an 2

    013.

  • uvodnik

    Impressum:

    Travniki Angelus:List nadbiskupijskog sjemenita

    Petar Barbari Travnik

    Izdava:Nadbiskupijsko sjemenite

    Petar Barbarikolska 1

    BIH 72270 Travnik

    Glavni urednik:Josip Dedi

    Uredniko vijee:Josip Markovi

    Josip ZemanZvonimir uker

    Lektura:Urednitvo

    Naklada:500 primjeraka

    Priprema za tisak:Dejan Krstovi

    Naslovnica:Isus pada pod kriem

    ak. slikar A. Mamua, 2004. god.

    Dragi itatelji!

    Vjeita je ljudska tenja pronai Boga i odgovore na temeljna pitanja o ivotu. Sudionici tog traganja osobito su mladi ljudi kojima treba ponuditi jasan i nedvosmislen stav, vrst oslonac i ugledne primjere blaenika i svetaca.Stoga, i mi nastojimo putem pisane rije-i dati svoj doprinos u izgradnji i prona-laenju istinskih kranskih vrijednosti.

    Glavna tema odnosno misao vodi-lja ovog broja je muenik i muenitvo po primjeru novog hrvatskog blaenika Miroslava Buleia, sveenika rodom iz Istre. Zato smo veim dijelom iznijeli razmiljanja sjemenitaraca o ovoj temi kroz duhovne tekstove, pjesme i pri-mjere svetaca. Osobita nam jer ast pre-zentirati razgovor s biskupom Ivanom Milovanom o pitanjima koje zanimaju mladog ovjeka. List, takoer, donosi izvjetaje o redovitom ivotu i radu u sjemenitu, prezentira sjemenitarce prve godine i ne zaboravlja kutak za zabavu. Nadam se da emo svojim vr-njacima ponuditi dobar sadraj a starije zaintrigirati za misao mladog ovjeka.

    Josip Dedi, glavni urednik

  • 4 5

    crtice iz prolosti crtice iz prolosti

    Nadbiskup dr. Josip Stadler povje-rio je upravu Nadbiskupskog sjemeni-ta ocima isusovcima koji su imali za-datak odgajanja i obrazovanja mladih sveenikih kandidata. Prvotni ciljevi u voenju i odgoju zvanja bili su usmje-reni na usvajanje zdravih ljudskih na-ela i dara vjere. Kroz tri glavna fakto-ra reda, rada i molitve u odgoju, kao i tono utvrenim pravilima u zajednici te voeni i nadzirani ljubavlju odgojite-lja, sjemenitarci su mogli stei solidne temelje za zahtjeve sveenikog ivota.

    Od samog poetka u sjemenitu su, kao i danas, vladala odreena pra-vila dnevnog reda, kole, odijevanja i slobodnog vremena. Dnevni red je bio veoma zahtjevan od ustajanja pa do poinka. Radni dan je zapoinjao moli-tvom u 5 sati, a zavravao ispitom savje-sti u 21 sat. Svaki sjemenitarac je imao odreenu odjeu koju je morao nositi za vrijeme boravka u koli. To je uklju-ivalo: cipele, hlae, koulju s kravatom do IV. razreda, a od IV. razreda svee-niki kolar. Za vrijeme ljetnog odmora vrijeme se veinom provodilo u sjeme-nitu i tada nije bilo obvezne odjee.

    ODGOJNI RAD U SJEMENITUVaan segment u tadanje vrijeme,

    kao i danas, je bio intelektualno ob-razovanje kroz koje je svaki kandidat morao proi. Ono je trajalo osam go-dina, nakon ega se polagao ispit zre-losti ili matura. Sjemenitarci su imali nastavu prije i poslije podne, a uenje u odreenim terminima. Jedna kolska godina je bila podijeljena u dva seme-stra i ocjene su vrjednovane od 5 do 1. Vano za spomenuti je da su sjemeni-tarci u to vrijeme imali najmanji broj izostanaka u koli. Jedan od poznatih profesora i prvih odgojitelja sjeme-nitaraca bio je otac Erich von Bran-dis, profesor prirodoslovlja i fizike.

    Velika vanosti posveivana je du-hovnom ivotu svakog pojedinca. On se ostvarivao kroz svagdanju misu, is-povijed, priest i duhovne razgovore sa duhovnim mentorom. Preporuivali su se potpuna utnja i sabranost kroz tri dana. Takoer su u sjemenitu osno-vani Apostolstvo molitve, Bratovtina Presvetog Srca Isusova, Mala sjemenina kongregacija Gospe od Anela pozdrav-ljene i Sv. Ivana Berchmansa kao i druge kongregacije i drutva od kojih su neki

    osnivani vie puta pa zatim ugaeni. Sjemenitarci su sudjelovanjem u njima veselije i iskrenije prihvaali ivot u za-jednici i dublje izgraivali svoj duhovni ivot. U molitvi, postu i dobrim djelima su se vjebali u uzdrljivosti i odricanju. Sjemenitarci su trebali svoje slobodno vrijeme provoditi korisno i s ljubavlju.

    Bilo je dovoljno vremena za alu, pjesmu, radost i ostale izvannastavne aktivnosti kroz sekcije koje su djelova-

    Spavaonica travnikih gjaka (internista).

    Prof. malcelj, Prof. P. Brandis, Prof. dr. Alaupovi, Prof. P. Kuluni, Prof. dr. Damaka, Prof. P. Mesek, Dir. Bedjani, Nadz. Nemani, Rektor P. Hoffer, Prof. Poljak, Prof. dr. Mandi

    Travnika matura 1907.: Ispitno povjerenstvo i abiturijenti

    Travniki gjaci (internisti i konviktorci) sa svojom prefektima.

    le u sjemenitu. Svoje glumake spo-sobnosti su pokazivali na estim Aka-demijama koje su se odravale u koli. Pjevake i svirake talente su ostva-rivali kroz sjemenini zbor i orkestar. Voditelj pjevaa je bio o. Petar Perica koji je napisao dvije prelijepe pjesme: Do nebesa i Rajska Djevo. Preporuen i poeljan je bio zdrav i sportski ivot. Krepka i izdana hrana, redovne etnje i izleti u okolicu Travnika su omogu-avali zdrav razvoj svakoga pojedinca.

    Radosni i ispunjeni u izboru i-votnog puta te marljivo i iskreno ispu-njavajui svoje obveze, sjemenitarci su izgraivani u cjelovite i zrele osobe vrijednih vrlina na ponos ove insti-tucije i Crkve u Bosni i Hercegovini.

    Josip Dedi, IV. razred

  • 6 7

    gost propovjednik gost propovjednik

    Razgovor s biskupom msgr. Ivanom Milovanom

    1. Preuzvieni oe biskupe, moete li se ukratko predstaviti za na sjeme-nini List?

    Roen sam u predveerje II. svjet-skog rata, 1940. u upi Svetvinenat kod Pule (to je i rodna upa bl. Miroslava Bu-leia), biskupija Poreka i Pulska. Obi-telj je bila vjernika, narodnjaka, otac - angairani vjernik u oujku 1945. smaknut je od partizana poput mnogih istarskih narodnjaka vjernika. Osmogo-dinju ondanju gimnaziju proao sam u Sjemenitu u Pazinu, gdje mi je kratko bio odgojiteljem kasniji nadbiskup Josip Pavlii, a dugogodinjim ravnateljem mons. Boo Milanovi. U Pazinu su mi kolski kolege meu ostalima bili sada-nji biskup Mile Bogovi i akademik Jo-sip Bratuli. Tri godine teologije proveo sam u Pazinu a tri u Zagrebu (kolege iz Zagreba: biskupi Ante Ivas i Marko Cu-lej). Kratko sam bio kapelan u Poreu pa odgojitelj u pazinskom Sjemenitu a zatim to kao kapelan to kao upnik dugo pastoralno djelovao u upi Ro-

    vinj, sve do imenovanja biskupom 1997. Od 2012. sam u mirovini.

    2. eljeli bismo Vas upitati kada ste odluili postati sveenik i to je utjecalo na Vau odluku?

    Moje rodno selo Reanci dijeli se na tri zaseoka. S malo ale malo istine na najpoboniji zaselak Ikani nazvan je Vatikani, susjedni crveni Gromi-ari prozvani su Moskva, a trei su bili nesvrstani. Cijela velika skupina nas sjemenitaraca bili smo uglavnom iz Vatikani. U Sjemenitu su bila i moja dva starija brata, stric i brati tako da je i meni bilo najnormalnije poi u Pa-zin. Jasno da se je tijekom godina rasta moje opredjeljenje za sveenitvo i pre-ispitivalo i utvrivalo. Velika mi je sre-a bila to sam u presudnim godinama imao dobre duhovnike, duhovne vodi-telje. Ali od malena sam zapravo jedino u sveenitvu vidio svoj ivotni put.

    3. Prole godine vl. Miroslav Bu-lei je proglaen blaenim. Moete li nam po uzoru na njegov ivot ista-knuti neke osnovne vrline koje bi tre-bale krasiti sjemenitarca?

    Miroslav Bulei veliki je uzor sve-enicima Ali ini se da se on po svjedoanstvu njegovih neto mlaih kolega ve u Sjemenitu isticao svo-jim kvalitetama. Oito, nije bio namje-

    teno ili usiljeno dobar, jer ga je uvijek resila iskrenost i izravnost, otvorenost (njegov duhovni Dnevnik u kojem pred Bogom preispituje i zapisuje svoje doivljaje i probleme, iskrenou pod-sjea na Augustinove Ispovijesti). Kod sjemenitarca Mira je bila naglaena marljivost, samodisciplina, iskrena a ne namjetena pobonost, prema poglava-rima poslunost ali i sloboda i izravnost (burno reagira kad ga kolege Talijani ponize kao ava). Ne sumnjam da je svoje nutarnje duhovne probleme uspio iskreno rjeavati s duhovnikom i ispo-vjednikom.

    4. U primjeru bl. Miroslava Bulei-a, sveenika iz Istre, spoznajemo koje se potekoe i rtve mogu oekivati u sveenikom ivotu? Jesu li one i da-nas aktualne i postoje li neke osobite koje bi u dananje vrijeme trebalo na-glasiti?

    Don Miro je pastoralno djelovao u ratu i neposrednom porau kada su sve-enici, i u Istri i drugdje, nosili glavu u torbi. Vremena su bila takva da se je duhovno brzo sazrijevalo i rano donosi-lo bitne ivotne odluke. Miro je bio do-sljedan i odluan (u svojim stavovima podsjea na bl. A. Stepinca), ali trudio se ne manje biti i razuman i razborit. Pi-ui o opasnostima koje mu prijete, isti-e: Glavno je da vrimo svoju dunost i da ne izgubimo glavu za koju bedastou zemaljsku, ve za vanu stvar nebesku.

    Potekoe s kojima se sveenik da-nas susree, ini mi se, vie su one po-vezane s temeljnim opredjeljenjem, do-sljednou, ustrajnou, valoriziranjem zemaljskih vrijednosti ali i spremnou na odricanje Don Miro je u bitnim stavovima veliki uzor i sveenicima da-nanjice. Ponajprije, ono to isijava iz svega razmiljanja, govorenja i djelova-nja don Mira, to je njegova bitna usidre

Recommended

View more >