duhovna strana izlječenja – nadnaravno čudo ili spontana...

Download Duhovna strana izlječenja – nadnaravno čudo ili spontana ...jahs.eu/wp-content/uploads/2015/04/02-Duhovna-strana-  · 16 Racz A. i sur. Duhovna strana izlječenja – nadnaravno

Post on 31-Jan-2018

220 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 1 Aleksandar Racz1 Jadranka Pavi2 Vlado utura

    1 Zdravstveno veleuilite Zagreb2 Glas Koncila

    Saetak

    Rad je usmjeren na prikaz primjera duhovne strane iz-ljeenja u kojoj postoje razliiti pristupi znanstvenika u objanjenju iznenadnih izljeenja te utjecaja molitve na ishod bolesti. udesna izljeenja predstavljaju izazov znanstvenicima u traenja dokaza koji mogu pruiti od-govor na pitanje utjeu li zagovornike molitve na povolj-ni ishod lijeenja te mogu li se pojedini sluajevi objasniti medicinskim terminom spontane remisije. Polazna pret-postavka nekih znanstvenika glasi da je mogu poziti-van utjecaj zagovornike molitve na izljeenje oboljelih, dok dio znanstvenika kritikom analizom tih istraivanja ne nalazi opravdanja za prikazane rezultate. Na temelju raspoloivih rezultata dosad provedenih istraivanja nije mogue donijeti zakljuak koji bi iao u smjeru potvri-vanja ili odbacivanja mogueg utjecaja zagovornike mo-litve na ishod lijeenja, iako postoji mnogo vie studija koji takvu vezu ne dokazuju, pogotovo meu onima koje su provedene po metodologiji kontroliranoga klinikog pokusa. Meutim, postoje brojni dokazi o pozitivnim is-hodima meu ispitanicima koji su sami aktivno molili za svoje zdravlje, od smanjenja komplikacija lijeenja do smanjenja letalnih ishoda. Navedeni rezultati upuuju na to da molitva i duhovnost imaju svoje mjesto u inte-

    griranoj skrbi za pacijenata kao tjelesnom, ali i duevnom i duhovnom biu. Istovremeno, pojedinani sluajevi u-desnog izljeenja meu hodoasnicima ili meu osoba-ma koje su osobno intenzivno molile za vlastito izljeenje, ponajprije u Lourdesu i Meugorju, upuuju na to da je s medicinskog aspekta rije o vrlo zanimljivom fenomenu ije pomno znanstveno istraivanje ima svoju vrijednost.

    Kljune rijei: udesno izljeenje, duhovnost, lijeenje molitvom

    Datum primitka: 14.06.2015.

    Datum prihvaanja: 16.02.2016.

    Adresa za dopisivanje: Dr. sc. Aleksandar Racz, prof. v. . Zdravstveno veleuilite Mlinarska 38, Zagreb, tel.: +385 (0)1 4595 722 E-pota: aleksandar.racz@zvu.hr

    Zahvala: Autori rada najtoplije zahvaljuju p. A. bobau, sveeniku domi-nikancu na svesrdnoj i strunoj pomoi u izradi rada.

    Uvod

    Duhovnost kao sloeni i multidimenzionalni dio ljud-skog iskustva usko je povezana s fenomenom zdravlja, bolesti, lijeenja i izljeenja. brojna su znanstvena istra-ivanja kroz povijest potvrdila povezanost duhovnosti i poboljanja zdravlja. Prva istraivanja na podruju

    Duhovna strana izljeenja nadnaravno udo ili spontana remisija

    JAHS. 2016; 2(1): 15-22

    prijelom.indd 15 4/11/16 11:17 AM

  • 16 Racz A. i sur. Duhovna strana izljeenja nadnaravno udo ili spontana remisija. JAHS. 2016; 2(1): 15-22

    klasifikacije uobiajeno se uvrtava u tzv. mind body tehnike9. Kaptchuk i sur.10 svrstavaju molitvu u podru-je spiritualnog iscjeljenja. U istraivanju na uzorku od 31044 odraslih Amerikanaca barnes i sur.11 potvrdili su da je 62% ispitanika u zadnjih godinu dana primjenjiva-lo neku od metoda ili tehnika komplementarne ili alter-nativne medicine. Kad se meutim odvoje one tehnike koje ukljuuju molitvu, postotak onih koji su se koristili nekom komplementarnom metodom smanjuje se na 36%. Isto istraivanje meu deset najpopularnijih teh-nika komplementarne medicine u samom vrhu izdvaja njih tri koje ukljuuju molitvu, i to: individualnu molitvu za samog sebe, zagovorniku molitvu za drugog te su-djelovanje u grupnim molitvenim susretima. Kroz moli-tve se oekuje dogaaj udesnog izljeenja.

    udesna izljeenja

    Razliiti pristupi udesnim izljeenjima potjeu iz razlika u razumijevanju uzronih imbenika, koncepata prirode i odnosa izmeu boga i prirode. Unato mnogim skepti-nim argumentima, veina ljudi (oko 70%) u suvremenim zapadnim drutvima dijele vjeru u uda i milijuni bole-snih ljudi hodoaste u svetita traei njihovu pojavu12. Postoje brojne definicije uda, jer je teko predstaviti de-taljan i jedan opeprihvaen pristup. Rije udo dolazi od latinske rijei miraculum, to je izvedeno iz mirari, a znai neto prekrasno. udo je, po definiciji, izvanredan dogaaj koji nadilazi prirodne sile i obian prirodni red13. Dakle, najopenitije epistemoloki, karakterizacija uda predstavlja dogaaj koji izaziva divljenje i na neki je na-in neobian ili suprotan naim oekivanjima14. Filozof Hume udesna izljeenja opisuje kao nasilno krenje pri-rodnih zakona, pri emu je dio tih neobinih ozdravljenja dokumentiran, prouen i prepoznat, a tek su vrlo mali broj i priznale slubene crkvene institucije15. Sluajeve neoekivanih izljeenja koji se na dananjem stupnju znanja medicine ne mogu objasniti poznatim patofizio-lokim procesima nazivamo udom ili, u vjerskim ho-doasnikim sreditima, ozdravljenjem.

    U bibliji16 opise izljeenja kao odgovor na vjeru i molitvu nalazimo na vie mjesta i vrlo su vana za razumijevanje ishodita nadanja koje pacijenti u katolikoj tradiciji pola-u u snagu molitve. Naime, jo je svojim apostolima Isus zapovjedio Bolesne lijeite (Mt 10:8) uz obeanje: Na ne-monike e ruke polagati i bit e im dobro (Mk 16:18).

    povezanosti duhovnosti i zdravlja poela su u 19. sto-ljeu s oko 250 empirijskih studija1. Meutim, tek u ez-desetim godinama 20. stoljea znatno se poveao broj empirijskih studija koje su usmjerene na istraivanje povezanosti duhovnosti i zdravlja.

    U priruniku Handbook of Religion and Health obrae-no je vie od 1200 znanstvenih studija i 400 znanstvenih prikaza koji su bili usmjereni na ljudsko zdravlje putem psihoneuroimunolokih mehanizama. U analizi studija i prikaza potvrena je povezanost izmeu duhovnosti i religioznosti te vie razine zdravlja. Ova povezanost potvrena je na podruju sranoilnih bolesti, bole-sti imunolokog sustava, psihikih bolesti, prevencije ovisnosti (alkoholizma, puenja), prevencija suicida te suoavanja s kroninim bolestima (multipla skleroza, maligne bolesti)2, 3. Duhovnost je tek posljednjih dva-desetak godina na podruju medicine postala iznimno istraivan fenomen koji poetkom 21. stoljea u veem broju zemalja nalazi svoje mjesto i u direktnoj klini-koj primjeni kroz programe koji imaju za cilj integrirati duhovne potrebe i potencijale pacijenata s terapijskim procesom. Vjera u ozdravljenje uplivom nadnaravne si-le kao uslienje upuenih molitva i vjere duboko je uko-rijenjena u kransku, posebice katoliku tradiciju. Za praktine vjernike molitva predstavlja duboko osoban, religiozan in, u kojem se vjernici izgovaranjem odree-nog teksta za ozdravljenje usrdno obraaju bogu. Moliti bolesniku znai razgovarati s bogom i zadravati se s njim, zahvaljivati, klanjati se, iznositi svoja razmiljanja i osjeaje, moliti ga neto i davati zadovoljtinu. Mo-litva pretpostavlja vjeru u osobnog i nazonog boga, kao i uvjerenje da e bog usliati molitelja.4 U Hrvat-skoj nema opsenih znanstvenih istraivanja o odnosu duhovnosti i ozdravljenja. U istraivanju religioznog iskustva na osnovi samoiskaza na uzorku od 2220 ispi-tanika koje je provela Marinovi bobinac5 14% ispitani-ka doivjelo je iskustvo ozdravljenja koje je povezano s religijskim iskustvom. Ameling6 donosi podatak da ak 82% Amerikanaca vjeruje da osobna molitva moe izli-jeiti ozbiljne bolesti, daljnjih 73% vjeruje da molitvom za druge i njima moe doi do izljeenja te bi ak 64% amerikih bolnikih pacijenata eljelo da lijenici s nji-ma mole za njihovo ozdravljenje. Pri tome se molitvom ee koriste vjernici, starije osobe, ene, siromaniji, loe educiraniji i kronini bolesnici u odnosu na druge kategorije ispitanika7. Molitva je i inae vrlo prisutna u svakodnevnom ivotu, to potvruje podatak da se ak 75% Amerikanaca moli najmanje jednom tjedno8. S obzirom na navedeno, razumljivo je da se molitva smatra i dijelom komplementarne medicine i prilikom

    prijelom.indd 16 4/11/16 11:17 AM

  • Racz A. i sur. Duhovna strana izljeenja nadnaravno udo ili spontana remisija. JAHS. 2016; 2(1): 15-22 17

    vije vrijeme kod onih koji su razoarani odnosom prema njima kao pacijentima u dehumaniziranom, tehnolo-kom zdravstvenom sustavu orijentiranom na lijeenje izljeivih nautrb ignoriranja neizljeivih21.

    Marijanska svetita i udesna izljeenja

    udesna izljeenja najee se opisuju u brojnim odre-ditima hodoaa kao mjestima Marijanskih ukazanja od beaurainga u belgiji, preko Kereziha i La Salette u Francuskoj, Fatime u Portugalu, Czestohowa u Polj-skoj, Guadalupe u Meksiku, Garabandala u panjolskoj, Knocka u Irskoj, Walshingtona u Engleskoj, La Vanga u Vijetnamu i Kibeha u Ruandi do Meugorja u bosni i Her-cegovini. Najbolje su dokumentirani sluajevi ozdrav-ljenja u Lourdesu22, najveem kranskom svetitu na svijetu, u kojima su zabiljeena neobjanjiva ozdravlje-nja od najteih bolesti. Prema crkvenim dokumentima, 1858. godine etrnaestogodinja djevojica Marie-ber-nadette Soubirous (sada sveta bernardica) iz Lourdesa kraj pilje je doivjela susret s Majkom bojom23. Dvana-estog se dana po ukazanju dogodilo prvo ozdravljenje nakon to je jedna ena svoju paraliziranu ruku oprala u vodi iz pilje te je time zapoela era najmonijega kr-anskog svetita na svijetu, ali i svjedoanstava o u-desnim ozdravljenjima. Fama o Lourdesu pojaala se prvim izljeenjem 1875. godine kada je jedan slijepac nakon pranja u vodi iz pilje progledao. Statistike po-kazuju da je do dananjih dana Lourdes zabiljeio nekih 200 milijuna posjeta, dok je Association medicale in-ternationale de Lourdes24 zabiljeio i prouio oko 4000 ozdravljenja od raznih bolesti kao to su razna sijela tuberkuloze, bilateralna sljepoa, Addisonova bolest, Hodgkinova bolest, reumatoidni spondilitis, amiotro-fina lateralna skleroza, osteomijelitis, osteoperiosti-tis, Ewingov sarkom, multipla skleroza, hemiplegije i paraplegije, tuberkuloza, bolesti koe itd.25 Nadalje, marijansko svetite u Meugorju u bosni i Hercegovini poznato je u svijetu po fenomenu koji se dogodio 1984. godine, kada se grupi djece na brdu u bijakoviima uka-zala Majka boja. Svetite Meugorje dosad je posjetilo vie od 20 milijuna hodoasnika, a vei je dio njih