138662165 rick strassman dmt duhovna molekula

8/13/2019 138662165 Rick Strassman DMT Duhovna Molekula

1/360elbookers


2/360

DMTDuhovna

molekula

Revolucionarno istraivanje jednog lijenikao biologiji stanja na rubu smrti i mistinih

iskustava

Dr. med. Rick Strassman


3/360

Nedostaje nam mate da

naslutimo to sve proputamo.

Jean Toomer1


4/360

SadrajZahvale xi

Uvod xv

Prolog: Prve seanse 3

I. dio: Graevnu blokovi

1 Psihodeline droge: znanost i drutvo 23

2 to je DMT? 43

3 Epifiza: upoznajte duhovnu lijezdu 57

4 Psihodelina epifiza 68

II. dio: Zaee i poetak

5 89-001 896 Labirint 99

III dio: Dispozicija, o k r u e n j e i DM T

7 Biti volonter 121

8 Ubrizgani DMT 135

9 Pod utjecajem 142

IV. dio : Se an se

10 Uvod u izvjetaje 153

11 Osjeanje i razmiljanje 156

12 Nevidljivi svjetovi 176

13 Kontakt kroz veo: 1 184

14 Kontakt kroz veo: 2 201


5/360


6/360

Mnogi su kolege, odbori i agencije pomogli u svim fazama ovogistraivanja. Neki od njih zasluuju da ih se posebno spomene. Pokojnidr. Daniel X. Freedman s Katedre za psihijatriju sveuilita UCLAzalagao se za ove projekte na svim razinama i pomogao da dobijem prvafinancijska sredstva, to je bilo od presudne vanosti. Osoblje u amerikojDravnoj upravi za hranu i lijekove i Upravi za suzbijanje droga bilo jeizuzetno fleksibilno i puno razumijevanja s obzirom na neuobiajeneokolnosti istraivanja. Dr. sc. Clifford Quails, biostatistiar SveuilitaNew Mexico, proveo je mnoge sate, dane i tjedne u obradi brojeva u

Istraivakom centru, u svom i mom domu. Dr. sc. David Nichols, saSveuilita Purdue, stvarao je DMT bez kojeg se istraivanje nikada nebi moglo provesti.

U svakom trenutku Medicinski fakultet Sveuilita New Mexicopruao mi je u radu akademsku, fiziku i administrativnu podrku.Dr. Walter Winslow, proelnik Katedre za psihijatriju, dao mi je velikuslobodu djelovanja kao jednom od njegovih tada malobrojnih istraivaa

znanstvenika. Dr. Samuel Keith nastavio mi je pruati iznimnuadministrativnu i akademsku pomo te savjete nakon to je dr. Winslowotiao u mirovinu. Dr. Alan Frank, predsjednik sveuilinog Odbora

xi

Zahvale


7/360

xii Zahvale

za etiku istraivanja na ljudima, rjeavao je moje zahtjeve dosljedno inepristrano.

Opem klinikom istraivakom centru Sveuilita New Mexicodugujem zahvalnost na desetljeu pomoi u svim mojim istraivanjima:melatonina, DMT-a i psilocibina. Dr. Jonathan Lisansky, kolega izCentra za psihijatriju i istraivanja Sveuilita Nevv Mexico, upoznaome s pokojnim dr. Glennom Peakeom, znanstvenim direktorom Opegklinikog istraivakog centra. Zajedno su me nagovorili da 1984. odemu Albuquerque. Dr. Philip Eaton uspjeno je preuzeo upravljanje Opim

klinikim istraivakim centrom poslije iznenadne smrti dr. Peakeai jedva da je okom trepnuo kad sam rekao da sam odluio prouavatipsihodeline droge. Dr. David Schade, Joy McLeod i Alberta Blandpomagali su mi tijekom godina vjetom laboratorijskom podrkom.Lori Sloane iz Raunalnog centra odravala je sve strojeve maksimalnodjelotvornima, naizgled zapanjujuom lakoom, i nauila me koristitiprograme za ije bi mi razumijevanje inae bile potrebne godine.

Najljepa hvala bolnikom i ambulantnom medicinskom osoblju,kao i kuhinjskom i administrativnom, posebno Kathy Legoza i Irene

Williams. Via medicinska sestra Laura Berg i medicinska sestra CindyGeist pruale su junaku, veselu i discipliniranu podrku tijekom svihistraivanja. Medicinska sestra Katy Brazis takoer je svojim vjetinamadoprinijela prvim psihijatrijskim intervjuima.

Velikoduna istraivaka potpora Zaklade kotskog obreda zaistraivanje shizofrenije pomogla je da utvrdim znanstvenu vrijednost

najranijih faza projekta DMT. Kasnije je obilnija potpora istraivanjimaDMT-a i psilocibina stigla od Nacionalnog instituta za zloupotrebu droga,odjela amerikih Nacionalnih instituta za zdravlje.1

Pri pisanju ove knjige John Barlow i Zaklada Rexx kao i AndrewStone pruili su presudnu prvu financijsku injekciju, a kasnija potporaZaklade Barnhart omoguila projektu da se zahukta. Rick Doblin, izMultidisciplinarnog udruenja za psihodelina istraivanja ljubaznonam je i velikoduno dodijelio Stoneovu i Barnhartovu potporu. NedNaumes iz Zaklade Barnhart te Sylvia Thiessen i Carla Higdon izMultidisciplinarnog udruenja za psihodelina istraivanja vjeto sukoordinirali prijenos novca od potpora.


8/360

Zahvale xiii

Prijatelji, kolege, studenti, uitelji i mentori svojim su idejama ipodrkom tijekom godina doprinijeli ovom projektu: Ralph Abraham,Debra Asis, Alan Badiner, Kay Blacker, Jill i Lewis Carlino, Ram Dass, DavidDeutsch, Norman Don, Betty Eisner, Dorothy i James Fadiman, Robert

Forte, Shefa Gold, Alex Grey, Charles Grob, Stan Grof, John Halpern, DianeHaug, Mark Galanter, Mark Geyer, Chris Gillin, George Greer, AbramHoffer, Carol i Rodney Houghton, Daniel Hoyer, Oscar Janiger, David

Janowsky, Karl Jansen, Sheperd Jenks, Robert Jesse, Robert Kellner, HerbertKleber, Tad Lepman, Nancy Lethcoe, Paul Lord, David Lorimer, LuisEduardo Luna, John Mack, Dennis i Terence McKenna, Herbert Meltzer,David Metcalf, Ralph Metzner, Nancy Morrison, Ethan Nadelmann, KenNathanson, Steven Nickeson, Oz, Bernd Michael Pohlman, Karl Pribram,Jill Puree, Rupert Sheldrake, Alexander i Ann Shulgin, Daniel Siebert,Wayne Silby, Zachary Solomon, Myron Stolaroff, Juraj i onja Styk, StevenSzara, Charles Tart, Requa Tolbert, Tarthang Tulku, Joe Tupin, EberhardUhlenhuth, Andrew Weil, Samuel Widmer i Leo Zeff. Moja biva suprugaMarion Cragg bila je uz mene i pomagala u istraivanju tijekom svihpreokreta, pruajui vrijedne savjete i preporuke.

Vie ljudi dodatno je proitalo dijelove ili itav rukopis, te su dali

slobodne i korisne komentare radne verzije, medu kojima su: RobertBarnhart, Rick Doblin, Rosetta Maranos, Tony Milosz, Norm Smookler,Andrew Stone, Robert Weisz i Bernard Xolotl.

Najljepa hvala Danielu Perrineu to je izradio najbolje mogueraunalne slike molekularnih struktura iz knjige. Alexu Greyu velikopriznanje za sliku na naslovnoj stranici, kao i za to to me doveo uInner Traditions gdje se Jonu Grahamu svidjelo to sam predloio.

Rowan Jacobsen bio je sve to jedan urednik moe biti, pa i vie odtoga. Nenadmana redaktura Nancy Ringer unijela je u tekst brojnapoboljanja.

Zahvalan sam pokojnom glavaru zajednice zen budista, kao isamostanskim i laikim zajednicama na njihovom uenju, vodstvu isnanom modelu mistikog pragmatizma.

Najdublje se zahvaljujem mojoj obitelji, jer bez roditelja Alvinai Charlotte Strassman, moga brata Marca Strassmana i sestre HanneDettman nita od ovoga ne bi bilo mogue.


9/360

X i v Zahvale

I, naposljetku, estitam, klanjam se i divim dobrovoljcima. Njihova

hrabrost da putuju na krilima duhovne molekule, povjerenje daistraivaki tim pazi na njihova tijela i umove dok oni idu naprijed tenjihova ljubaznost u krajnje asketskoj i nezamislivo strogoj okolinis obzirom na uzimanje psihodelinih droga sluit e kao nadahnuegeneracijama drugih tragalaca.


10/360

UVOD

Prva novija istraivanja u Sjedinjenim Dravama, nakon praznine oddvadeset godina, o uincima psihodelinih droga (ili halucinogena)na ljude poela su 1990. godine. Ta su istraivanja ispitala uinkeN,N-dimetiltriptamina, ili DMT-a, izrazitog i jakog psihodelika brzogdjelovanja. Tijekom pet godina koliko je trajao projekt dao sam oko etiristotine doza DMT-a dobrovoljcima kojih je bilo ezdesetak. Istraivanjese odvijalo na Medicinskom fakultetu Sveuilita New Mexico uAlbuquerqueu gdje sam bio stalni izvanredni profesor psihijatrije.

DMT me privukao zato to je prisutan u tijelima svih nas. Vjerovao

sam da je izvor DMT-a zagonetna lijezda epifiza, siuan organ smjetenu sreditu mozga. Dananja medicina nedovoljno poznaje ulogu te malelijezde koja ima bogatu metafiziku" povijest. Descartes je, primjerice,vjerovao da je epifiza "sjedite due", a i zapadne i istone mistiketradicije smjetaju na najvii duhovni centar u okvire njezinih granica.Stoga sam se pitao nije li povieno stvaranje DMT-a u epifizi odgovornoza psihodelina" stanja koja se javljaju prirodno? Takva stanja mogla bi

ukljuivati roenje, smrt i iskustva na rubu smrti, psihoze te mistinaiskustva. Tek kasnije, kad su istraivanja ve poodmakla, poeo samrazmatrati ulogu DMT-a u iskustvima izvanzemaljskih otmica".

XV


11/360

xvi Uvod

Projekt DMT temeljio se na najnovijim dostignuima znanostio mozgu, posebno o psihofarmakologiji serotonina. Meutim, moja

iskustva koja sam stekao kroz desetljea dugu povezanost sa samostanomza razvoj i usavravanje zenbudistikog nauka snano su utjecala na nainna koji smo pripremali ljude i nadzirali ih tijekom seansi s drogama.

DMT: Duhovna molekula iznosi dosadanja znanja o psihodelinimdrogama openito, a posebno o DMT-u. Zatim prati projekt istraivanjaDMT-a od samih poetaka, kroz labirint komisija i revizijskih odbora dokonane provedbe.

Iako smo svi vjerovali u potencijalno korisna svojstva psihodelinihlijekova, studije nisu bile zamiljene kao terapijske pa su nai istraivakisubjekti bili zdravi dobrovoljci. Projekt je dao obilje biolokih i psiholokihpodataka koje sam velikim dijelom ve objavio u znanstvenoj literaturi.Nasuprot tome, nisam napisao gotovo nita o priama dobrovoljaca.Nadam se da e mnogi izvaci iz preko tisuu stranica mojih biljeki kojesam ovdje unio dati uvid u iznimne emocionalne, psiholoke i duhovneuinke tog kemijskog spoja.

Problemi unutar i izvan istraivake okoline 1995. godine doveli suta istraivanja do njihova kraja. Usprkos tekoama na koje smo nailazilioptimistian sam s obzirom na mogue koristi od kontrolirane upotrebepsihodelinih lijekova. Na temelju onoga to smo nauili iz istraivanjau Nevv Mexicu nudim cjelovitu viziju uloge DMT-a u naim ivotima izakljuujem prijedlogom plana istraivanja i optimalnih uvjeta za buduirad s DMT-em te slinim drogama.

Pokojni Willis Harman bio je jedan od najbritkijih umova napodruju psihodelinih istraivanja. Na poetku svoje karijere on i njegovisuradnici davali su LSD znanstvenicima u nastojanju da unaprijedenjihove vjetine rjeavanja problema. Otkrili su da LSD pokazuje jakpozitivan uinak na kreativnost. To granino istraivanje ostaje prvi i

jedini znanstveni projekt o upotrebi psihodelika za poboljanje kreativnogprocesa. Kada sam trideset godina kasnije (1994.) upoznao Willisa, on jebio predsjednik Instituta noetikih znanosti, organizacije koju je osnovaoEdgar Mitchell, esti ovjek koji je hodao Mjesecom. Mistino iskustvokoje je imao pri pogledu na Zemlju za vrijeme povratka nadahnulo ga je


12/360

Uvod xvii

da prouava pojave izvan dohvata tradicionalnih znanosti koje bi, ipak,mogle doprinijeti iroj primjeni znanstvene metode.

Jednog dana za vrijeme duge etnje du sredinjeg kalifornijskogobalnog lanca Willis je odluno rekao: Bilo bi vrijeme da konano

proirimo raspravu o psihodelicima." Kao odgovor na njegov zahtjev uovu sam knjigu ukljuio vrlo spekulativne ideje i osobne motive za toistraivanje.

Takav pristup nikoga nee zadovoljiti u potpunosti. Velika jesuprotnost izmeu onoga to znamo intelektualno ili ak intuitivno teonoga to moemo iskusiti pomou DMT-a. Kao to je jedan od naihdobrovoljaca uzviknuo nakon prve seanse s visokom dozom: Super!Ovako neto nikada nisam doivio!" Ili kao to je rekao Dogen, japanskiuitelj budizma iz 13. stoljea: Istina uvijek mora biti takva da nasuznemiri."

Entuzijastima kulture psihodelinih droga moda se nee svidjetimoj zakljuak: sam po sebi, DMT nema korisnih uinaka. Meutim, vrlo

je vaan kontekst u kojem ga ljudi uzimaju. Zagovornici vee kontrolenad drogama mogli bi osuditi ono to e im zvuati kao ohrabrenje zauzimanje psihodelinih droga i velianje iskustava s DMT-em. Sljedbenici

i glasnogovornici tradicionalnih religija mogli bi odbaciti sugestiju da sepomou droga moe pristupiti duhovnim stanjima, te dobiti mistineinformacije. Oni koji su preivjeli izvanzemaljske otmice" i njihovipobornici mogli bi moju sugestiju protumaiti na nain daje DMT najuepovezan s tim dogaajima kao izazov realnosti" njihovih iskustava.Protivnici i zagovornici prava na pobaaj mogli bi pronai zamjerkemojoj pretpostavci da oslobaanje DMT-a iz epifize etrdeset i deveti

dan nakon zaea oznaava ulazak duha u fetus. Istraivai mozga moglibi prigovoriti miljenju da DMT utjee na sposobnost mozga da primainformacije, a ne samo da stvara te opaaje. Takoer bi mogli odbacitipretpostavku da DMT moe omoguiti naim mozgovima da opaajutamnu materiju ili paralelne svemire, razine postojanja naseljene svjesnimentitetima.

Meutim, kad ne bih opisao sve ideje u osnovi prouavanja DMT-ai itav raspon iskustava naih dobrovoljaca, ne bih ispriao cijelu priu.A da nema radikalnih prijedloga koje iznosim u pokuaju da objasnimseanse dobrovoljaca, DMT: Duhovna molekula mogla bi, u najboljem


13/360

xviii Uvod

sluaju, imati slab uinak na podruje rasprave o psihodelinim tvarima; unajgorem, knjiga bi to polje suzila. Niti bih bio iskren kad ne bih podijelio

vlastite spekulacije i teorije koje se temelje na desetljeima prouavanja isluanja stotina seansi s DMT-em. Zbog toga sam to uradio. To je ono tose dogodilo. Ovo je ono to o tome mislim.

Za nas je izuzetno vano da razumijemo svijest. Jednako je tako vanoda smjestimo psihodeline droge openito, a posebice DMT, u osobnu ikulturnu matricu u kojoj inimo najvie dobra a najmanje tete. U takoiroko otvorenom podruju istraivanja najbolje je ne odbaciti nijednu

ideju dok zaista ne dokaemo da je pogrena. Upravo sam u interesuirenja rasprave o psihodelinim drogama napisao ovu knjigu.


14/360

DMT:Duhovna

molekula


15/360

Prolog:

Prve seanse

Jednog prosinakog jutra 1990. dao sam Philipu i Nilsu injekciju velikedoze DMT-a intravenozno. Njih su dvojica bili prvi u istraivanju koji

su primili DMT i pomagali mi da odredim optimalnu dozu i naininjektiranja. Oni su bili nai ljudski pokusni kunii".Dva tjedna ranije Philipu sam bio dao prvu dozu DMT-a. Kako

u opisati, intramuskularna injekcija u rame nije dala zadovoljavajuirezultat. Nakon toga smo se odluili na unos intravenozno, pa je Nilstjedan dana kasnije primio drogu prvi put na taj nain. Njegova je reakcijapokazala da je doza koju smo mu bili dali preniska. Zato e Philip i Nilsdanas primiti bitno vee doze intravenoznog DMT-a.

Bilo je teko povjerovati da stvarno dajemo DMT ljudima,dobrovoljcima. Dvogodinji proces za dobivanje dozvole i sredstava kojimi se inio beskrajan stigao je napokon kraju. Ostvarenje cilja inilo semanje moguim od neprestane borbe da se do njega uope dode.

I Philip i Nils imali su ranija iskustva s DMT-em, to mi je bilo drago.Otprilike godinu dana prije poetka naeg istraivanja bili su prisutnina obredu u kojem je peruanski narodni lijenik svim sudionicima dao

ayahuascuylegendarni aj koji sadri DMT. Njih dvojica bili su oduevljenitim oralno aktivnim oblikom DMT-a i rado su sljedei dan probali puiti


16/360

4 Prolog

isti DMT, kad ga je bio donio jedan od sudionika radionice. Htjeli suosjetiti njegovo djelovanje na neposredniji i intenzivniji nain nego kadbi ga uzeli u obliku aja.

Iskustva Philipa i Nilsa s puenjem DMT-a bila su tipina: iznenaujuebrzo javljanje uinaka, kaleidoskopske vizualne halucinacije i odvajanjesvijesti od fizikog tijela. I, to je vrlo neobino, bio je prisutan osjeajnekog drugog" mjesta unutar halucinacijskog svijeta u kojeg su mogliui zahvaljujui tom izvanrednom psihodelinom spoju.

Iskustvo koje su prethodno imali s DMT-em bio je vrlo vaan faktorkad smo ih birali za prve dobrovoljce. Philipu i Nilsu bili su poznatiuinci DMT-a. I jo znaajnije, bili su upoznati s uincima puenja tedroge, to im je posluilo kao mjerilo adekvatnosti s obzirom na dvijerazliite metode unosa koje sam uzeo u obzir - intramuskularne (IM) iliintravenozne (IV), za izazivanje punih uinaka koji se javljaju prilikompuenja. Budui da rekreativni korisnici obino DMT uzimaju puenjem,elio sam da uinak bude koliko je mogue sliniji onome koji se javljakad se uzima na taj nain.

Toga dana kad je Philip primio prvu dozu DMT-a intramuskularno,

ve sam razmiljao unaprijed. Moda bi intramuskularna metoda moglabiti prespora i preblaga u usporedbi s puenjem droge? Prema onometo sam ranije bio proitao o intramuskularnom DMT-u znao sam da

je potrebno vrijeme do jedne minute da pone djelovati, to je znatnodue nego kad se pui. Meutim, budui da su svi osim jednog dotadobjavljenog rada o istraivanjima DMT-a na ljudima izvjetavali ointramuskularnoj primjeni, bio sam prisiljen poeti na taj nain. Iz te

starije literature moglo se zakljuiti da e doza koju sam namjeravao datiPhilipu - 1 miligram po kilogramu (mg/kg), dakle oko 75 mg - vjerojatnobiti umjereno visoka.

Kad je poeo sudjelovati u naim istraivanjima Philip je imaoetrdeset i pet godina. Nosio je naoale i bradu, bio je srednje grae ivisine. Bio je meunarodno poznat kliniki psiholog, psihoterapeut ivoditelj radionica. Na rijeima je bio blag ali izravan, a kod prijatelja iklijenata izazivao je duboku naklonost.

U to vrijeme Philip je ulazio u proces razvoda koji e postati posebnodug i teak. ivot mu je bio obiljeen brojnim dubokim promjenama,


17/360

Prolog 5

gubicima i dobicima, a inilo se da jednakom smirenou prima i dobroi zlo. Volio je govoriti da bi naslov njegovog bestselera o samopomoi

mogao biti Kako preivjeti ivot.Bilo je prolo barem pet godina otkako sam zadnji put nekome dao

bilo kakvu injekciju intramuskularno i bio sam nervozan zbog prve dozeDMT-a na taj nain. to ako promaim? Posljednji put kad sam dao nekutakvu injekciju vjerojatno je to bio antipsihotini lijek, haloperidol, nekomuznemirenom pacijentu s psihozom. Tim bi pacijentima esto prije togaosoblje s psihijatrije ili policajci zavezali ruke i noge kako bi bili sigurni

da njihovo dezorganizirano i uplaeno ponaanje nee zavriti nasiljem.Time su ujedno ruke pacijenta bile u razmjerno stabilnom poloaju zamoju injekciju.

Pokuavao sam prizvati samopouzdanje s kojim sam nekada davaoinjekcije intramuskularno, budui da sam u prolosti to uinio stotineputa. Tajna je bila u tome da injekciju treba zamisliti kao strelicu pikada.Na medicinskom fakultetu su nas uili da se pravimo kao da bacamo

strelicu u zaokrueni deltoidni mii ramena ili ugluteus maximus, miistranjice. Jedan gladak pokret, uz ublaavanje pritiska im igla prodrekroz kou u mii, obino je davao izvrsne rezultate. Vjebali smo ga nagrejpovima.

Philip, meutim, nije bio ni grejp ni akutno psihotian pacijentdoveden na prisilno smirivanje. Bio je profesionalni kolega, prijatelj idobrovoljac u istraivanju, ravnopravan meni i mojim pomonicima. On

je trebao biti izvia. Cindy, naa medicinska sestra i ja trebali smo ostati

u baznom logoru" da, po njegovu povratku, ujemo gdje je bio.Vjebajui svoju tehniku po zraku proao sam hodnikom do Philipove

sobe.Philip je leao u krevetu. Njegova nova djevojka Robin sjedila je u

blizini. Na ruci je imao labavo omotan tlakomjer. Tijekom seanse estosmo mu mjerili puls i krvni tlak.

Objasnio sam to e se dogoditi: Obrisat u ti rame alkoholom.

Uzmi vremena koliko ti treba da se pripremi. Zatim u te ubosti u rame,provjeriti da nisam u ili, a onda stisnuti injekciju. Moglo bi zaboljeti, amoda i nee. Zapravo, ne znam. Trebao bi neto osjetiti za minutu ilimanje, ali nisam siguran to e to biti. Ti si prvi."


18/360

6 Prolog

Philip je na trenutak sklopio oi pripremajui se za odlazak u nepoznatiteritorij, svjetove koje e opaati samo on, dok mi ostajemo brinuti se onjegovim ivotnim funkcijama. Jo jednom se nakratko zagledao u nas

iroko otvorenim oima, ponovno ih sklopio, duboko udahnuo i potomizdiui rekao: Spreman sam."

Davanje injekcije prolo je glatko.Nakon malo vie od jedne minute Philip je otvorio oi i poeo duboko

disati. Izgledao je kao da je u izmijenjenom stanju svijesti. Zjenice su mubile iroke, a crte lica smekane. Poeo je stenjati, a zatim sklopio oi dokga je Robin drala za ruku. Leao je izuzetno mirno i tiho, sklopljenih

oiju. to se dogadalo? Je li bio dobro? Krvni tlak i srani ritam izgledalisu u redu, ali to je s umom? Jesmo li ga predozirali? Je li uope itaosjeao?

Otprilike 25 minuta nakon injekcije Philip je otvorio oi i pogledaoRobin. Smijeei se, rekao je:

Mogao sam postii vie.Svi smo odahnuli s olakanjem.Petnaest minuta kasnije, oko 40 minuta nakon injekcije, Philip je

poeo govoriti sporo i zastajkujui.Ni u jednom trenutku nisam izgubio dodir s tijelom. U usporedbi s

puenjem DMT-a, vizualni doivljaji bili su manje intenzivni, boje nisubile tako duboke, a geometrijski uzorci nisu se kretali tako brzo.

Potraio je moju ruku kao utjehu. Dlanovi su mi bili vlani od nervozei dobroudno se nasmijao mojoj tjeskobi koja je oigledno bila vea odnjegove!

Ustajui da ode na nudu, Philip se tresao. Popio je malo soka odgroa, pojeo malo jogurta i ispunio tablicu za ocjenjivanje. Osjeao seodsutan", nejasnog uma i nespretno, dok smo hodali do druge zgrade gdjesam imao nekog posla i natrag. Bilo je vano biti uz njega, promatrati kakoe funkcionirati sljedeih nekoliko sati. Tri sata poslije injekcije Philip jeizgledao dovoljno dobro da ga Robin moe odvesti kui. Pozdravili smose na parkiralitu bolnice, a ja sam mu rekao da te veeri moe oekivati

poziv.Kad smo se poslije uli Philip mi je rekao da je nakon bolnice sRobin otiao na ruak. Odmah je postao budniji i vie usredotoen. Pri


19/360

Prolog 7

povratku kui osjeao se euforino, a boje su mu izgledale ivlje kamogod bi pogledao. Zvuao je prilino sretno.

Nekoliko dana kasnije poslao mi je pismeni izvjetaj. Najvaniji jebio njegov zavrni komentar:

Oekivao sam da u skoiti na viu razinu, da u napustiti tijelo i ego-svijest, skoiti u svemirski prostor. To se, meutim, nije dogodilo.

Taj prag koji je Philip spomenuo ono je to danas zovemo psihodeliniprag" DMT-a. Prelazite ga kada dode do odvajanja svijesti od tijela apsihodelini efekti potpuno nadomjeste normalne sadraje uma. Prisutan

je osjeaj divljenja ili strahopotovanja te neupitna sigurnost u stvarnostiskustva. Do toga oigledno nije dolo od 1 mg/kg intramuskularnog

DMT-a.Bilo je divno imati Philipa u ulozi istraivaa: psiholoki zreo i stabilan,

upoznat s uincima psihodelinih droga openito, a posebno DMT-a.Mogao je dati jasne, razumljive usporedbe razliitih droga i razliitihnaina njihova uzimanja. Njegov sluaj bio je snana potvrda ispravnostiodluke da radimo samo s iskusnim korisnicima psihodelinih droga.

Philipov izvjetaj nije ostavio mjesta sumnji da uinciintramuskularnog DMT-a zaostaju za onima koji se javljaju pri puenju.Razmiljao sam da li dati veu dozu. Meutim, ak i ako bi se razvilimaksimalni uinci, sumnjao sam da bi tim nainom ikada mogli izazvatigroznicu" koja je jo jedno od tipinih obiljeja puenja DMT-a. Tijekomte groznice" koja se obino javlja u prvih 15 do 30 sekundi nakonpuenja prijelaz iz normalne svijesti u intenzivnu psihodelinu stvarnostodvija se uzbudljivom brzinom. To je taj uinak nuklearnog topa" koji jekorisnicima tako zastraujue privlaan. Definitivno nam je trebao nain

na koji emo DMT bre unijeti u organizam.Veina rekreativnih korisnika DMT-a pui ga u luli, poprskanog po

marihuani ili nekoj nepsihoaktivnoj biljci. Takva metoda unosa DMT-au tijelo nije idealna. Droga se esto zapali, to smeta kada pokuavateudahnuti to je mogue vie dima. Miris zapaljenog DMT-a izaziva jakumuninu, poput smrada zapaljene plastike. Dok droga poinje djelovatii soba izgleda kao da se raspada na krhotine kristala, a za njom i tijelo,

postaje gotovo nemogue znati udiete li ili izdiete. Zamislite sebe kakou tom stanju omamljenosti pokuavate udahnuti to je mogue vie tezapaljene smrdljive kapljice kemikalije!


20/360

8 Prolog

Najbri je i najdjelotvorniji nain unosa DMT-a injekcijom. Djelovanjeintramuskularnih injekcija ovisi o razmjerno ogranienom protoku krvimiiima, i to je najsporiji tip injekcije. Droga se takoer moe davatipod kou tj. subkutano, gdje neto obilniji protok krvi omoguava bru

premda obino bolnu metodu. Najbolja je metoda ubrizgavanje u venu.Iz mjesta uboda intravenozne injekcije krv bogata drogom vraa se usrce, odlazi u plua odakle se opet vraa u srce te potom odlazi u ostalidio tijela te mozak. Vrijeme trajanja cijelog procesa, ono to fiziolozi zovuvrijeme od ruke do jezika", obino je oko 16 sekundi.1

Posavjetovao sam se s kolegom dr. sc. Davidom Nicholsom sa

Sveuilita Purdue u Indiani koji je proizveo DMT. Sloio se da bih trebaoprijei na unos intravenozno. Razmiljajui o zajednikom nemiru zbogte promjene plana, suho je dodao: Drago mi je to je to tvoja odluka, ane moja."

Bilo je vrijeme da se posavjetujem s dr. W., lijenikom iz amerikeDravne uprave za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration- FDA) koji je sada nadzirao provedbu, nakon to je pomogao da projektproe kroz dvogodinji proces zakonske regulative. Kad sam zatraio

njegovo miljenje nasmijao se i rekao: Vi ste jedini istraiva na svijetukoji daje DMT. Vi ste strunjak, na Vama je da odluite."

Bio je u pravu, ali ja sam bio nervozan zbog tako brzog ulaska uta neistraena podruja, i to nakon to smo dali tek jednu dozu DMT-a. Postojao je samo jo jedan ranije objavljen izvjetaj u kojem je biloopisano davanje DMT-a intravenozno, ali tu se radilo o psihijatrijskimpacijentima a ne o normalnim dobrovoljcima.2U tom projektu iz pedesetih

prouavano je nekoliko teko oboljelih pacijenata sa shizofrenijom odkojih veina nije bila u stanju izvijestiti neto o svojim iskustvima. akse puls jedne nesretne ene nakratko nije mogao napipati nakon to jeprimila DMT intravenozno. Imajui u vidu taj izvjetaj, bio sam vrlooprezan s obzirom na srane funkcije svih potencijalnih dobrovoljaca.3

Dr. W. mi je predloio da pri prelasku na intravenozan nainpokuam s otprilike jednom petinom intramuskularne doze. To eVam vjerojatno dati niu razinu DMT-a u krvi i mozgu od onih koje

ste postigli intramuskularno, a i trebali biste imati malo manevarskogprostora", rekao je. Na taj nain vjerojatno nikoga neete predozirati."


21/360

Prolog 9

U naem sluaju, to je znailo prilagoavanje intramuskularne doze od 1mg/kg na 0,2 mg/kg intravenoznog DMT-a.

Philip i Nils rado su se javili kao dobrovoljci za tu novu i neispitanufazu istraivanja: utvrivanje zadovoljavajue doze intravenoznog DMT-a kod normalnih dobrovoljaca. Budui da su obojica prije toga puiliDMT imali smo mogunost izravno usporediti uinke primjene drogeintravenozno u odnosu na puenje. Osim toga, u Philipovom sluajumogli smo usporediti intravenoznu s intramuskularnom primjenom.

Kad je poeo suraivati na naim istraivanjima Nils je imao trideset

i est godina. U mladosti bio se javio u vojsku u elji da se specijalizira zaeksplozive. Meutim, ubrzo je shvatio da mu vojska ne odgovara, pa seprijavio za rani otpust na temelju psiholokih razloga. Sluajno je Philipbio psiholog koji je na Nilsu radio tu procjenu, nakon ega su ostaliprijatelji.

Nils se strastveno zanimao za droge koje djeluju na svijest i uvijek jetragao za zanemarenim biljnim ili ivotinjskim proizvodima koji bi mogliizazvati takve uinke. Napisao je nekoliko popularnih broura, meu

kojima jednu u kojoj je objavio svoje otkrie psihodelinih svojstavaotrova abe krastae iz pustinje Sonora. Taj otrov sadri visoke razine 5-metoksi-DMT-a, spoja vrlo slinog DMT-u. Kad se pui, taj proizvod odkrastae prilino je impresivan.

Nils je bio visok i mrav tip, armantan i zabavan u drutvu. Uzeo jeLSD mnogo puta i prestao brojati nakon sto i pedesete doze". Kad je prviput puio DMT, u Philipovoj kui godinu ranije, bio je duboko dirnut.

Rekao je:

Izazvao je jake telepatske dojmove, stvorivi mentalne veze s ljudimaoko mene. Bilo je zbunjujue i dojmljivo. Jako sam se uzbudio kad mi seobratio unutarnji glas. Moja mi se intuicija izravno obraala. To je bilonajintenzivnije iskustvo moga ivota. elim to ponoviti. Vidio sam drukijisvemir s prugama svijetlih boja. Trip je bio tako snaan da nisam mogao

podii ruke. To je mentalna Meka, izvanredna referentna toka za sve druge

psihodelike. Ljudi oko mene izgledali su kao vanzemaljski svemirski kukci.Shvatio sam da su svi oni takoer dio toga.


22/360


23/360

Prolog 11

U Albuquerqueu dan je bio sunan, hladan i vjetrovit i bilo mi jedrago to radim u zatvorenom prostoru. Uao sam u Nilsovu sobu uIstraivakom centru. Leao je u svojoj vrei za spavanje ekajui prvudozu od 0,6 mg/kg. Cindy mu je ve ranije stavila malu iglu u venu napodlaktici kroz koju u mu ubrizgati otopinu DMT-a izravno u krv. Sjedilamu je s desne, a ja s lijeve strane gdje mu je cjevica intravenozne linijevisjela s ruke. I Philip je bio tamo; on je, prema rasporedu, trebao primitiiednaku dozu kasnije toga jutra, ako s Nilsom sve proe dobro. Sjedioie do uznoja kreveta, znatieljan da vidi to e Nils iskusiti, spremanda svima prui moralnu potporu. Nismo ni slutili da e nam trebati injegova fizika podrka.

Otopinu DMT-a ubrizgao sam Nilsu neto bre nego prethodnudozu od 0,2 mg/kg - za trideset sekundi umjesto jednu minutu. Misliosam da bi bra injekcija mogla utjecati na manje razrjeivanje DMT-a ukrvotoku. To bi onda dovelo do vie maksimalne razine DMT-a u krvi, atime i u mozgu. Nakon dovrenog ubrizgavanja Nils je uzbueno rekao:

Osjeam okus... Evo ga!Odmah nakon to je to izlanuo, poeo se bacakati i okretati u vrei za

spavanje. Zatim se iznenada uspravio u sjedei poloaj i povikao:Povratit u!Zurio je u nas, zapanjeno i nesigurno. Cindy i ja smo se pogledali

shvativi da nemamo nita u to bi mogao povratiti. Nismo bili predvidjelida bi nai pokusni subjekti mogli imati potrebu za povraanjem. Mumljaoje:

Ali nisam nita dorukovao... pa nemam to povratiti.

Nils se uznemirio i navukao jastuk i vreu za spavanje preko lica.Skupio se u fetalni poloaj dalje od nas i aparata za mjerenje tlaka,iskrivivi pri tom cjevice. Nismo mogli dobiti oitanje ni nakon dvije ilipet minuta, a znali smo da e mu krvni tlak i puls tada biti na najviimi potencijalno najopasnijim razinama. Pokuao se iskoprcati iz krevetabesciljno maui rukama i nogama, ali radilo se o povelikoj masi udovaovjeka visokog 193 cm. Ruke su mu bile hladne i ljepljive dok smo gaCindy, Philip i ja zajednikim snagama smjetali natrag na krevet koji se

sad inio premalen. Nakon 6 minuta povratio je u lavor koji smo naliu zahodu. Budui da je morao sjesti kako bi to uinio, uspjeli smo gavratiti u normalan poloaj na krevetu, pa smo dobili oitanja krvnog


24/360

12 Prolog

tlaka i sranog ritma. U tom trenutku, 10 minuta poslije injekcije, njegovaoitanja bila su iznenaujue normalna.

Dodirnuo je Cindy za ruku i vestu. inilo se da e je pomilovati pokosi, ali kao da je odmah zaboravio to je elio uiniti. Nakon toga se

zagledao u mene, govorei:Sad trebam gledati u tebe, a ne u Philipa ili Cindy.Trudio sam se svim silama da izgledam mirno uzvraajui na njegovo

zurenje, tiho u sebi molei da on bude dobro. U 19. minuti postavio se nalaktove i nasmijao. Izgledao je vrlo drogirano" - irokih zjenica, cerio sei nepovezano mumljao.

Naposljetku je rekao:

Mislim da je najbolja visoka doza izmeu 0,2 i 0,6.Svi smo se nasmijali, a napetost u sobi donekle je popustila. Nils je jo

uvijek bio pri sebi, bar u tom trenutku.Nastavio je:Bio je pokret Jastva. Razoaran sam to zavrava. To je bila feta od

boja. Poznati osjeaj. Da, vratio sam se. Oni"su bili tamo i prepoznali smose.

Upitao sam: Tko"?Netko, ili stvar koja bi se takvom mogla opisati.inilo se da je jo uvijek prilino pod utjecajem. Nisam elio vriti

pritisak.Zatresao je glavom i dodao:Sputanje s vrhunca djelovanja bilo je vrlo areno, ali dosadno u

usporedbi s vrhuncem. Na vrhuncu sam znao da sam se vratio tamo gdjesam bio kad sam puio prole godine. Odlazei odande, osjeao sam se

usamljeno.Mislio sam da mije jako pozlilo. Osjeao sam kao da lebdite oko mene,

kao da umirem, a vi me svi pokuavate oivjeti. Nadao sam se da je sve uredu. Samo sam pokuavao dokuiti ono to se dogadalo unutar.

Zastao je, a zatim zakljuio:Umoran sam. Volio bih zadrijemati, ali mi se zapravo ne spava.Nils nije imao puno vie za rei, osim da je gladan kao vuk jer je -

pametno - preskoio doruak. Jeo je s velikim tekom, ujedno ispunjavajuitablicu za ocjenjivanje. Dakle, ak je i Nils smatrao da je 0,6 mg/kgprevie"!


25/360

Prolog 13

Proveo sam nekoliko minuta u sobi za odmor medicinskih sestararazmiljajui o tome to smo upravo vidjeli. S kardioloke toke gledita,Nilsov krvni tlak i srani ritam porasli su tek umjereno, premda smopropustili oitanja u vrijeme kad su, pretpostavljeno, bili na vrhuncu.Stoga se inilo da 0,6 mg/kg DMT-a intravenozno vjerojatno ne bi trebaloizazvati tjelesna oteenja. Meutim, nisam bio siguran je li Nilsov izvjetajbio tako tur zato to se nije mogao sjetiti to se dogaalo ili zbog njegovastila da zadri za sebe veinu onoga to bi se odigralo.

U svakom sluaju, bilo je oito da smo probili psihodelini prag".Naglost i intenzitet djelovanja supstance, nesporna priroda doivljaja,

osjeaj naseljenosti koji je opisao Nils - sve je to govorilo u prilog punog"DMT tripa.Ali, jesmo li otili predaleko iza psihodeline barijere? Nils jeza sebe tvrdio da je tvrd orah", zahtijevajui vee doze nego veina, kakobi postigao usporedive razine izmijenjene percepcije od iste droge. Kakoe se provesti Philip?

Philip i ja hodali smo niz osvijetljen hodnik Istraivakog centra. U

blizini sestrinske sobe sreli smo Nilsa koji je traio jo hrane. Osjeao seodlino. Bilo je ohrabrujue vidjeti koliko dobro izgleda tako brzo nakonzastraujueg skoka sa psihike litice.

Upitao sam Philipa: Jesi li siguran da eli istu dozu?"Da", odgovorio je bez imalo oklijevanja. Ja nisam bio tako siguran.Da je Philip odbio proi iskustvo slino Nilsovom, moja bi tjeskoba

postala podnoljivija. Moda bi se zadovoljio s 0,5 ili 0,4 mg/kg. To bibilo prilino jednostavno izvesti: mogao sam, jednostavno, stati prijenego to do kraja ispraznim injekciju otopine DMT-a. Naime, iako samsmatrao da je 0,6 mg/kg najvjerojatnije fiziki bezopasno, potencijalnorazorni mentalni uinci bili su nam jo dramatinije pred oima negoliprije Nilsove seanse. No, Philip nije elio dopustiti da ga nadmai njegovprijatelj i kolega psihonaut". Bio je spreman za svoju dozu od 0,6 mg/kg. Ta sklonost naih dobrovoljaca da ustraju ak i pred mogunoukatastrofalnog psihodelinog iskustva bila je vrlo izraena. Najuoljivija je

bila prilikom ispitivanja tolerancije, to smo proveli sljedee, 1991. godinekada su dobrovoljci primili etiri velike doze DMT-a u razmacima odsamo trideset minuta. Nijedan dobrovoljac, koliko god daje bio iscrpljen,nije odbio tu etvrtu i posljednju visoku dozu DMT-a.


26/360

14 Prolog

Philipova elja da dobije istu dozu kao Nils suoila me sa znanstvenom,osobnom i etikom dilemom. kolovanje i praksa nauili su me da se netreba ustruavati od prepisivanja poneto previsokih doza lijekova, ako

okolnosti to zahtijevaju. Na primjer, vrlo visoke doze mogu biti nuneza punu terapijsku reakciju kod pacijenata koji inae ne reagiraju natretman. Osim toga, bilo je vano saznati to vie o toksinim uincimakako bismo bili u stanju brzo ih prepoznati pod raznim okolnostima. Taj

je aspekt jo vaniji kod prouavanja nove eksperimentalne droge.U granicama mojih ovlasti i odgovornosti kao glavnog istraivaa

projekta bilo je da Philipu kaem kako ne elim da ponovi Nilsovoiskustvo s 0,6 mg/kg DMT-a. Meutim, Nils je sad izgledao dobro. to

je najvanije, bio je prva i jedina osoba koja je dobila tu dozu. Planiraosam provesti dvije seanse s 0,6 mg/kg tog jutra kako bih mogao utvrditiizaziva li ta doza sline reakcije kod dvije razliite osobe.

Philip mi je bio drag i iskreno je elio svoju dozu od 0,6 mg/kg. Alikoliku je ulogu igralo nae prijateljstvo? Nisam htio postupiti kako jezahtijevao samo zato da ne ugrozim na odnos, a elio sam da njegovosudjelovanje u toj ranoj fazi istraivanja bude vrijedno njegova truda.

On nam je, na neki nain, inio uslugu". Philip je ivio daleko odAlbuquerquea i traiti od njega da se vrati jo jednom kako bi dobio 0,6mg/kg, ako se pokae da 0,4 ili 0,5 nisu dovoljno visoke doze, znailo bignjaviti ga. Postojali su mnogi opreni prioriteti. Nadao sam se da samdonio ispravnu odluku pristavi da Philipu dam 0,6 mg/kg.

Ulazei u sobu, Philip i ja pozdravili smo Cindy i Robin, Philipovudjevojku, koje su nas ve ekale. On se udobno smjestio na krevetu.Trebala je poeti jo jedna seansa s 0,6 mg/kg intravenoznog DMT-a.

Philipova obina i sterilna soba imala je na podu sjajno ulatenlinoleum, zidove ruiaste poput lososa, a iza kreveta su izlazile cjeviceza kisik, izluevine i vodu. Sam je ljepljivom trakom zalijepio poster

Avalokitesvare, tisuurukog budistikog sveca suosjeanja, na vanjskustranu zatvorenih drvenih vrata od zahoda koja su bila nasuprot krevetu.Sa stropa je visio televizor s prikljuenim spletom kablova, okrenut nadoljeprema mehaniziranom uskom krevetu prekrivenim tankim bolnikim

plahtama. Klima-uredaj je glasno brujao. Leao je u krevetu smjestivi senajudobnije to je mogao.


27/360

Prolog 15

Cindy mu je glatko i vjeto ugurala iglu intravenozne linije u venu napodlaktici. Na istoj mu je ruci bio omotan tlakomjer, a u drugu ubodena:ra introvenozna linija kojom smo mogli uzimati krv kako bismo mjerilikoncentracije DMT-a nakon unosa. Na tu je liniju bila spojena prozirna

plastina vreica iz koje je kapala sterilna otopina soli u venu da ne bidolo do zgruavanja u cjevici za uzimanje krvi. Cindy i ja sjeli smo

na suprotne strane uz Philipa, nesigurni to da oekujemo s obzirom naNilsovu prethodnu reakciju. Robin je sjedila nie, do uznoja kreveta.

Philip, jo uvijek pod dojmom Nilsove uznemirujue seanse odprije samo jednog sata, nije se trebao puno pripremati. Znao je to moe

oekivati od nas dok bude leao pod utjecajem droge. Znao je da emo

mu odmah pomoi bude li izgledalo da je pomo potrebna. Poeljeli smomu sreu. Sklopio je oi, legao, nekoliko puta duboko udahnuo i rekao:"Spreman sam."

Gledao sam kazaljku za sekunde na zidnom satu, ekajui da dode na"6" kako bih mogao tempirati ubrizgavanje na trideset sekundi tako da

zavrim kada kazaljka dode na 12", to bi predstavljalo nulto vrijeme"Bilo je blizu deset sati ujutro.

Ba kad sam ugurao iglu injekcije u Philipovu liniju, ali prije nego tosam pritisnuo klip i ispraznio otopinu DMT-a u Philipovu venu, zaulo seglasno, uporno kucanje na vrata. Digao sam pogled, zastao, izvukao igluiz linije, nataknuo kapicu i odloio je na noni ormari pored Philipovogkreveta.

Pred vratima je stajao voditelj laboratorija Istraivakog centra. Izaaosam u hodnik kako se razgovor ne bi uo u sobi. Rekao da su uzorci krviza analizu DMT-a bili uzeti neispravno i da treba promijeniti nain na

koji to radimo. Rekao sam da emo tehniku prilagoditi.Vratio sam se u Philipovu sobu i ponovno sjeo na stolac kraj kreveta.

inilo se da nije bio svjestan prekida jer se ve bio poeo okretati svojojnutrini i oputati se, za to smo utvrdili da je najjednostavniji ulazak ucarstva DMT-a. Za njega je putovanje ve poelo.

Ispriao sam se na prekidu i, u pokuaju da popravim raspoloenje,rekao: Gdje smo ono stali?" Philip je odgovorio samo gunanjem;

otvorio je oi, kimnuo mi da nastavim i ponovno ih sklopio. Skinuo samkapicu sa price i iznova gurnuo iglu u intravenoznu cjevicu. Cindy jekimnula da je i ona spremna.


28/360

16 Prolog

Rekao sam: U redu, evo DMT-a!"Poeo sam polako i paljivo ubrizgavati 0,6 mg/kg DMT-a u Philipovu

venu.

Na pola ubrizgavanja Philipu je u grlu zastao dah, zvuei kao kaaljkoji nije do kraja izaao. Ubrzo smo nauili da nas je svaki put kad biosobi zastao dah u grlu nakon injekcije s visokom dozom oekivala divljavonja.

Tiho sam Philipu dao do znanja: Sve je unutra."Dvadeset i pet sekundi nakon injekcije poeo je stenjati:Volim, volim...

Krvni pritisak mu je umjereno porastao, ali je srani ritam skoiona 140 otkucaja u minuti, sa 65 koliko je imao tijekom odmaranja.To ubrzanje pulsa odgovara onom koje bi se moglo javiti nakon tri ilietiri tranja uza stube. Ali u ovom sluaju, Philip se nije pomaknuo nicentimetar.

Nakon jedne minute Philip je sjeo gledajui u Cindy i menerazrogaenim oima. Zjenice su mu bile jako rairene, pokreti automatski,isprekidani, kao u lutke na koncu. inilo se da u Philipovim postupcimanema nikoga doma".

Nagnuo se prema Robin i pogladio joj kosu:Volim, volim...Dakle, ve drugi put tog jutra: dobrovoljca pod utjecajem DMT-a

privukla je enska kosa. Nilsa Cindyina, Philipa Robinina. Moda je kosabila najsnanija slika ive organske poznate stvarnosti nadohvat rukepri pogledu na turobnu bolniku sobu u takvom visoko psihodelinom

stanju.Na nae olakanje, opet je legao na krevet a da ga nismo potaknuli

niti mu pomogli. Koa mu je bila hladna i vlana kao i Nilsova. Tijelo muje bilo u klasinoj borba ili bijeg" reakciji: krvni tlak i srani ritam bili suvisoki, krv se povukla iz koe dublje u vitalne unutarnje organe a da cijelovrijeme nije vrio gotovo nikakvu fiziku aktivnost. Bilo je teko Philipuuzeti krv: visoka razina hormona stresa uzrokovala je stezanje siunih

miia oko vena, smanjujui tako nepotreban dotok krvi u kou.Nakon deset minuta Philip je poeo uzdisati:Kako divno, kako divno!Suze su mu poele curiti niz obraze.


29/360

Prolog 17

Dakle, to je bilo ono to biste nazvali transcendentnim iskustvom.Umro sam i otiao u raj.

Trideset minuta nakon injekcije puls i krvni tlak bili su normalni.

Letio sam beskrajem. Nije bilo relativnog prostora ili veliine.Upitao sam: to si osjetio kad ti je dah zastao u grlu?"Osjetio sam hladnou i stiskanje u grlu. To me uplailo. Pomislio sam

da u moda prestati disati. U djeliu sekunde sam pomislio: Pusti, predajse pusti!", a onda je navala droge odnijela i to.

Sjea li se da si sjeo i milovao Robin po kosi?"to sam radio?etrdeset i pet minuta nakon injekcije, dok je pio aj i nije vie

osjeao nikakav utjecaj droge, Philip se nije mogao sjetiti da se uspraviou sjedei poloaj, gledao u nas ili dodirnuo Robin. Ubrzo potom izgledaoje oputeno, a mi smo bili uvjereni da se Robin moe dalje brinuti onjemu.

Philip i ja razgovarali smo sljedee veeri. Osjeao se malo umorno,ali je spavao vrlo dobro. Sanjao je zanimljivije nego obino", iako nita

posebno bizarno. Usprkos tome, nije se mogao sjetiti nijednog sna.

Narednog dana odradio je punih deset sati, premda ne punom parom".Meutim, kako je rekao: Nitko, osim mene, nije primijetio da samumoran."

Zaudo, to je sve to imam od biljeki s te seanse i od izvjetajasljedeeg dana. Upadljivo se razlikuju od Philipovih, obino prilinoneitih opisa seansi s drogama. Moda je sama injenica da je sigurnopreivio jutro bila najvanija informacija koju smo trebali doznati.

Naveer, vozei se kui u brda izvan Albuquerquea, iskoristio samvrijeme za razmiljanje o dogaajima toga dana. Drago mi je to su i Nils iPhilip izali ivi i zdravi iz svojih susreta s 0,6 mg/kg intravenoznog DMT-a. Meutim, nisam saznao mnogo o tome kakva su stvarno bila njihovaiskustva. Njihovi su izvjetaji bili iznimno kratki i lieni pojedinosti.

Zato su izvjetaji bili tako turi?Jedna od mogunosti bilo je pamenje specifino za stanje". To se

odnosi na fenomen pri kojem je mogue jasno prisjetiti se dogaanjakoje je proivljeno u izmijenjenoj svijesti tek nakon to se ponovno ude uto stanje, ali ne i u normalnom stanju svijesti. Dogaa se to pod utjecajem


30/360

18 Prolog

tvari kao to su alkohol, marihuana ili lijekova na recept poput sedativaValiuma, Xanaxa ili barbiturata. Javlja se takoer u izmijenjenom stanjusvijesti koje nije izazvano drogama, poput hipnoze ili snova. U sluaju

Philipa i Nilsa to bi objanjenje bilo vjerojatno da su se kasnije mogli sjetitineto vie sa seansi s 0,6 mg/kg dok su radili s niim, lake podnoljivimdozama DMT-a. Meutim, to se kasnije tijekom projekta nije dogodilo nikod jednog od njih.

Druga je mogunost da su Nils i Philip pretrpjeli kratak delirij, akutniorganski modani sindrom" ili akutno konfuzno stanje".Deliriumpotjeeod latinskogde, to znai od" ili iz", i lira, brazda"; doslovno, izlazak

iz brazde" ili izvan nje". Delirium se moe javiti zbog fizikih faktora kaoto su groznica, ozljeda glave, nedostatak kisika ili niska razina eerau krvi. Osim toga, stanje delirija moe izazvati i duboko traumatinopsiholoko iskustvo kao to se dogaa kod osoba koje su preivjele tekutraumu ili nesree.

Nisam bio siguran u kojoj je mjeri psiholoka trauma" doprinijelaNilsovoj i Philipovoj smetenosti u seansama s DMT-em, odnosnonjihovoj nesposobnosti da ih se u potpunosti prisjete. Koliki je dio toga

bila psiholoka reakcija na uinke droge, a ne izravan uinak same droge?Naime, uspinjanje na ljestve kako bi se mogao vidjeti neki nezamislivookantan prizor moe gurnuti osobu u delirino ili konfuzno stanje, aliza to nisu odgovorne ljestve nego pogled koji se s njih prua. Je li to to suNils i Philip vidjeli bilo toliko bizarno, toliko neshvatljivo, toliko krajnjeneoekivano da su se njihovi umovi jednostavno iskljuili kako bi ihpotedjeli od jasnog pogleda na ono to je ondje bilo? Moda je bilo bolje

zaboraviti.U svakom sluaju, bilo da se radilo o previe droge ili previe iskustva,

to god da je 0,6 mg/kg intravenoznog DMT-a uinilo ovim iskusnimveteranima psihodelinih droga, moglo se svesti na - Previe". Kao to jePhilip kasnije rekao:

To je bila kozmika let-lampa, oluja boja, zbunjujua, kao da sambaen s palube u oluju i vrtio se bez kontrole, noen amo-tamo poput

plutenog epa.


31/360

Prolog 19

Ponovno sam nazvao Davea Nicholsa da raspravimo o dozi DMT-a.Kolika bi trebala biti nia visoka" doza? Smanjenje na 0,5 mg/kg znailo

bi snienje doze za samo jednu estinu, dok bi 0,4 mg/kg bilo za punutreinu manje. Kolebali smo se izmeu jedne i druge mogunosti. S jednestrane, htio sam biti siguran da e visoka doza izazvati pun uinak, a sdruge nisam elio psiholoki traumatizirati nae dobrovoljce. Osjeaosam se pomalo nesigurno nakon dogadaja s Philipom i Nilsom toga dana."Kao prvo, nemoj nauditi!" - najvanija je izreka u medicini openito,

:im vie ako se radi o istraivanju na ljudima. Stvoriti skupinu psiholoki

oteenih dobrovoljaca nije dolazilo u obzir. Raspravljajui o uincimaPhilipove i Nilsove seanse s 0,6 mg/kg, odluili smo da e 0,4 mg/kg bitinajvia doza DMT-a za istraivanje.

Nekoliko dana kasnije nazvao sam dr. Stephena Szaru, pionira DMT-a, zbog razgovora u vezi s doziranjem. Dr. Szara je otkrio psihodelinasvojstva DMT-a ubrizgavi ga sebi u svom laboratoriju u Budimpeti uMaarskoj sredinom 50-ih. (Tijekom prvih faza istraivanja psihodelinihspojeva na ljudima bilo je uobiajeno da sami istraivai idu prvi") On je

upravo zaokruivao dugu i zapaenu karijeru u amerikom Nacionalnominstitutu za zloupotrebu droga u Washingtonu D.C.

Upitao sam ga: Jeste li dobrovoljcima ikada dali previe DMT-a?"Dr. Szara je, razmislivi trenutak, odgovorio uglaenim istono-

europskim naglaskom: Da. Nisu se mogli niega sjetiti. Nisu se moglisjetiti iskustva. Jedino to im je ostalo bio je osjeaj da se dogodilo netozastraujue. Zakljuili smo da ne treba davati tako velike doze."

Zapanjujue je koliko se tema na koje emo naii tijekom sljedeihpet godina pojavilo tog prosinakog jutra kad sam Philipu i Nilsu daodoze od 0,6 mg/kg intravenoznog DMT-a. uli smo za iskustva na rubusmrti i duhovna iskustva, kao i za kontakt s njima" u DMT carstvima.U sebi sam osjeao sukob po pitanju prioriteta glede prijateljstva i ciljevaistraivanja. Nedostaci bolnikog okruenja i medicinskog modela brzosu postali oigledni. Svijest o potencijalu punih psihodelinih doza daizazovu negativne reakcije utjecala je na to da ih ne primjenjujemo.

Postojala je rairena mrea kolega koji su na razne naine suraivali naprojektu. Sve je to u ovom ili onom obliku bilo prisutno u Philipovoj iNilsovoj seansi s 0,6 mg/kg intravenoznog DMT-a.


32/360

20 Prolog

Okrenimo se sada pozadini ovog istraivanja, golemoj koliini znanjao psihodelinim drogama kojim raspolaemo te nainu na koji su znanost

i drutvo koristili te informacije. Tada emo moi razumjeti jedinstvenuulogu koju DMT ima u naim tijelima, kao i zapanjujue funkcije koje bimogao imati u naim ivotima.


33/360

I. dio

Graevniblokovi


34/360

1

Psihodeline droge:Znanost i drutvo

Povijest upotrebe biljaka, gljiva i ivotinja zbog psihodelinih efekatakoje izazivaju kod ovjeka daleko je starija od pisane povijesti i vjerojatnoprethodi pojavi dananje ljudske vrste. Ronald Siegel i Terence McKenna,primjerice, miljenja su da su nai majmunoliki preci oponaali drugeivotinje jedui tvari koje su izazivale neobino ponaanje. Na taj nainotkrili su prve supstance koje mijenjaju um.

Sve je vie fizikih dokaza da su mnoge drevne kulture koristilepsihodeline tvari zbog njihovog djelovanja na svijest. U Africi arheolozi

suotkrili drevne slike gljiva koje niu iz ljudskog tijela, a nedavna otkriaprapovijesne sjevernoeuropske umjetnosti na kamenu snano ukazujuna utjecaj psihodeliki izmijenjene svijesti.

Neki autori iznijeli su teoriju da se jezik razvio iz zamjeivanja kojee bilo pojaano psihodelinim sredstvima, te stvaranja asocijacija sa

zvukovima iz grla ranih hominida. Drugi sugeriraju da su psihodelinastanja tvorila osnovu najranije svijesti ljudi o religijskim iskustvima.

Psihodeline droge omoguuju vizije, ekstatina stanja i uzletemate, to im je osiguralo vanu ulogu u brojnim drevnim kulturama.Antropoloko istraivanje kroz stotine godina pokazalo je da su ta drutva

23


35/360

24 GRA EV NI BLOK OVI

koristila psihodelina sredstva za odravanje drutvene solidarnosti, kaopomo pri lijeenju i za poticanje umjetnike i duhovne kreativnosti.

Starosjedilake kulture Novog svijeta koristile su, i jo uvijek koriste,

irok raspon biljaka i gljiva koje utjeu na svijest. Veina onoga toznamo o psihodelicima rezultat je istraivanja spojeva koji su po prvi putpronaeni u tvarima zapadne hemisfere: DMT-a, psilocibina, meskalinai nekoliko tvari slinih LSD-u.

Rasprostranjenost uporabe psihodelinih biljaka meu stanovnicimaNovoga svijeta iznenadila je i uznemirila europske doseljenike. Njihovareakcija mogla je biti rezultat razmjernog manjka psihodelinih biljaka

i gljiva u Europi. Podjednako vano bilo je povezivanje psihodelinihtvari s vjetiarstvom. Crkva je djelotvorno suzbijala informacije okoritenju tih tvari kako u Starom tako i u Novom svijetu, a nositelje ikorisnike znanja progonila. Tek smo u posljednjih pedeset godina shvatilida uporaba arobnih gljiva meu meksikim Indijancima nije potpunoiezla u 16. stoljeu.

U Europi je vladalo slabo zanimanje za psihodeline biljke sve dokraja 19. stoljea. Neki autori opisali su vlastite psihodeline" reakcije na

opijum i hai, no koliine potrebne za izazivanje psihodelinih uinakabile su nezgodne za uzimanje, pretjerane ili opasne. Situacija se poelamijenjati s otkriem meskalina upejotlu, amerikom kaktusu.

Njemaki su kemiari izolirali meskalin iz pejotla 90-ih godina 19.stoljea. Istraivai s darom knjievnog izraavanja hvalili su njegoveuinke i sposobnost da otvori kapije umjetnoga raja". Meutim,medicinsko i psihijatrijsko zanimanje za meskalin bilo je iznenaujue

suzdrano, a do kraja 30-ih godina prolog stoljea istraivai su objavilitek ogranien broj radova. Kod uzimanja meskalina esto se javljajuneugodna munina i povraanje, to moe biti razlog za nedostatakzanimanja za njega. Drugi razlog smanjenog oduevljenja meskalinommogao bi biti taj to nije bilo znanstvenog ili medicinskog konteksta unutarkojeg bi se njegovi uinci mogli razumjeti. U psihijatriji je prevladavajuateorija tog vremena bila frojdovska psihoanaliza. Dok su samog Freudasnano privlaile droge koje djeluju na um, njegovi studenti nisu bilitoliko zainteresirani. Osim toga, Freud nije vjerovao religiji i smatrao je dasu duhovna ili religiozna iskustva obrana od djetinjastih strahova i elja.Takav stav, za pretpostaviti je, nije previe poticao elju za istraivanjem


36/360

PSIHODELINE DRO GE : ZNA NOST I DRU TVO 25

meskalina s njegovim obiljejima indijanske duhovnosti. Tada je dolodo revolucionarne pojave LSD-a.

vicarski kemiar Albert Hofmann 1938. godine radio je sa snijeti,gljivicom koja raste na rai, u odjelu za prirodne proizvode Sandoz

Laboratoriesa koji je ve tada bio velika farmaceutska tvrtka. Nadao seda e otkriti lijek koji bi mogao zaustaviti krvarenje maternice poslijeporoda. Jedan od spojeva na bazi snijeti bio je LSD-25 ili dietilamidjsergine kiseline. Kako nije imao znaajnijeg uinka na maternice ulaboratorijskih ivotinja, Hofmann ga je odloio po strani. Pet godinakasnije neobian predosjeaj" potaknuo je Hofmanna da ponovnoproui LSD te je sluajno otkrio njegova jaka psihodelina svojstva.

Zapanjujue u vezi s LSD-em bilo je to to je izazivao psihodelineefekte pri dozama od milijuntihdijelova grama, to je znailo da je preko

tisuu puta jai od meskalina. Ustvari, Hofmann se zamalo predoziraokoliinom koju je smatrao premalom da bi mogla djelovati na svijest:etvrtinom miligrama. Hoffman i njegovi vicarski suradnici poetkom

40-ih brzo su objavili svoja otkria. Zbog snano izmijenjenog stanjasvijesti koje je izazivao LSD i tradicionalnog psihijatrijskog kontekstau kojem su ga istraivai prouavali, znanstvenici su odluili naglasiti

r.iegovo svojstvo oponaanja psihoze".1

Godine poslije Drugog svjetskog rata za psihijatriju su bileuzbudljive. Osim LSD-a znanstvenici su otkrili i antipsihotinasvojstva" klorpromazina ili Torazina koji je tekim psihikim bolesnicimaomoguavao oporavak u tolikoj mjeri da su iz umobolnica izlazili udotad nevienom broju. Taj i drugi antipsihotini lijekovi napokon su

omoguili lijenicima da postignu napredak u lijeenju nekih bolesti kojenas najtee onesposobljuju.Tih je godina roeno moderno podruje bioloke psihijatrije". Ta je

disciplina, koja prouava odnos izmeu ljudskog uma i spojeva u mozgu,bila plod tog udnog para: LSD-a i Torazina. A serotonin je bio enidbeniposrednik.

Godine 1948. znanstvenici su otkrili daje serotonin, noen krvotokom,odgovoran za stiskanje miia oko vena i arterija. To je bilo od kljunevanosti za razumijevanje naina kontrole procesa krvarenja. Naziv zaserotonin poteklo je od latinskog sero - 'krv' te tonin - stezanje'.


37/360

26 G RA EVN I BLOK OVI

Nekoliko godina kasnije, sredinom 50-ih, istraivai su otkriliserotonin u mozgu laboratorijskih ivotinja. Kasniji eksperimenti ukazalisu na njegovu tonu lokalizaciju i njegove uinke na elektrine i kemijske

funkcije pojedinanih ivanih stanica. Lijekovi ili kirurki zahvati kojisu modificirali podruja ivotinjskog mozga bogata serotoninom dubokosu mijenjali seksualno i agresivno ponaanje, kao i spavanje, budnostte raznolik spektar osnovnih biolokih funkcija. Prisutnost i ulogaserotonina u mozgu i u ponaanju ivotinja potvrdili su njegovu uloguprvog poznatog neurotransmitera.2

Istodobno, znanstvenici su dokazali da su molekule LSD-a i serotoninameusobno vrlo sline. Zatim su pokazali da se LSD i serotonin natjeu zamnoga od istih mjesta u mozgu. U nekim je eksperimentalnim situacijamaLSD blokirao djelovanje serotonina, u drugima je ta psihodelina drogaoponaala djelovanje serotonina.

Takva otkria LSD su uinila najmonijim raspoloivim sredstvom zarazumijevanje odnosa mozga i uma. Ako su LSD-ova izvanredna osjetilnai emocionalna svojstva bila rezultat mijenjanja funkcije modanogserotonina na specifine i razumljive naine, moglo bi biti mogue

kemijski secirati" odredene mentalne funkcije na njihove osnovnefizioloke komponente. Druge psihoaktivne droge sa slino izraenimuinkom na razliite neurotransmitere mogle bi dovesti do dekodiranjaraznih svjesnih iskustava na njihove temeljne kemijske mehanizme.

Deseci istraivaa diljem svijeta davali su zapanjujui spektarpsihodelinih droga tisuama zdravih dobrovoljaca i psihijatrijskihpacijenata. Due od dva desetljea takva je nastojanja podupiralovelikoduno vladino i privatno financiranje. Istraivai su objavljivalistotine radova i desetke knjiga. Brojne meunarodne konferencije,sastanci i simpoziji raspravljali su o najnovijim otkriima u istraivanjupsihodelinih droga na ljudima.3

Sandoz Laboratories opskrbljivao je istraivae LSD-om kako bikod normalnih dobrovoljaca mogli izazivati kratka psihotina stanja.Znanstvenici su se nadali da bi takvi eksperimenti mogli rasvijetlitiprirodne psihotine poremeaje poput shizofrenije.

Sandoz je takoer preporuivao davanje LSD-a staistima naodjelima psihijatrije kako bi im se pomoglo da razviju osjeaj empatijeprema svojim psihotinim pacijentima. Mladi su lijenici bili zadivljeni


38/360

:

tim privremenim susretom s ludilom. Grub susret s vlastitim, dotadneosvijetenim sjeanjima i osjeajima naveo je te psihijatre da vjeruju kakobi svojstva tih tvari koja proiruju um mogla unaprijediti psihoterapiju.

Brojne su istraivake publikacije sugerirale da su uobiajenimehanizmi terapije razgovorom daleko djelotvorniji uz dodatakpsihodeline droge. Deseci znanstvenih lanaka opisivali su iznimne

uspiehe u pomaganju dotad neizljeivim pacijentima koji su bolovali odopsesija i prisila, posttraumatskog stresa, poremeaja prehrane, tjeskobe,

depresije, alkoholizma i ovisnosti o heroinu.Brzi uspjesi to su ih opisivali istraivai koji su primjenjivali

"psihoterapiju psihodelicima" ohrabrili su i druge da krenu prouavatikorisne uinke tih droga na oajnim i bolovima izmuenim, smrtno

bolesnim pacijentima. Iako nije bilo veeg uinka na same bolesti,psihoterapija psihodelicima imala je upadljive psiholoke uinke.Depresija je nestajala, potreba za analgeticima drastino je opadala, aprihvaanje bolesti i njezine prognoze medu pacijentima primjetno sepopravljalo. Osim toga, inilo se da su pacijenti i njihove obitelji bili ustanju rjeavati duboka i emocijama nabijena pitanja na naine koji

nikada prije nisu bili mogui. Naglo ubrzanje psiholokog rasta do kojeg

je dovelo to novo lijeenje izgledalo je vrlo obeavajue u sluajevimagdje je vrijeme bilo od presudne vanosti. Neki su terapeuti vjerovali dasu preobraujua, mistina ili duhovna iskustva bila odgovorna za mnogeod tih udesnih" reakcija na psihoterapiju psihodelicima.4

Povrh toga, ubrzo je postalo oigledno da su iskustva, koja su opisalidobrovoljci pod dubokim utjecajem psihodelika, bila izuzetno slinaiskustvima praktikanata tradicionalne istonjake meditacije. Preklapanjepromjena svijesti izazvanih psihodelinim drogama i onih izazvanihmeditacijom privuklo je pozornost pisaca izvan akademskih krugova,pa i engleskog romanopisca i religijskog filozofa Aldousa Huxleya. On jeproao vlastita izuzetno pozitivna iskustva s meskalinom i LSD-em podbudnim okom kanadskog psihijatra Humphreya Osmonda, koji ga je 50-ihposjetio u Los Angelesu. Huxley je ubrzo potom pisao o svojim seansamas drogama, te o razmiljanjima na koja su ga nadahnule. Njegovi radovi oprirodi i vrijednosti psihodelinih iskustava bili su dojmljivi i elokventni,

potiui mnoge da pokuaju postii - a istraivae da pokuaju izazvati- duhovno prosvjetljenje pomou psihodelinih droga. Usprkos injenici


39/360

28 G RA EVN I BLO KOVI

da su njegove ideje potaknule masovni pokret eksperimentiranja spsihoelicima, Huxley je bio nepokolebljiv zagovornik teorije da bitrebali biti dostupni samo elitnoj grupi intelektualaca i umjetnika. Nije

vjerovao da je prosjean mukarac ili ena u stanju koristiti psihodelikena najsigurniji i najproduktivniji nain.5

Meutim, studije na smrtno bolesnim pacijentima i rasprave oslinostima izmeu uinaka psihodelinih droga i mistinih iskustavadovele su religiju i znanost u nelagodnu vezu. Istraivanje se sve vieudaljavalo od izvornog Sandozovog plana.

Stvari je dodatno zakomplicirao bijeg" LSD-a iz laboratorija tijekom

ezdesetih. Izvjetaji o hitnoj pomoi, samoubojstvima, ubojstvima,uroenim defektima i oteenim kromosomima punili su medije. Dr.sc. Timothy Leary i istraivaki tim Harvardskog sveuilita napustili sunaela znanstvenog istraivanja, to je dobilo velik publicitet i, naposljetku,dovelo do njihovog otputanja. Ti dogaaji uvrstili su rastuu sumnju dasu ak i znanstvenici izgubili kontrolu nad tim monim psihoaktivnimdrogama.6

Mediji su preuveliavali i naglaavali negativne tjelesne i psiholokeuinke psihodelinih droga. Neki od tih izvjetaja bili su rezultatmanjkavog istraivanja, drugi su jednostavno bili izmiljeni. Kasnijepublikacije oslobodile su psihodelike optubi za ozbiljnu toksinostukljuujui oteivanje kromosoma. Meutim, te su dugorone studijedobile daleko manji publicitet nego prvotni tetni izvjetaji.

Radovi u psihijatrijskoj literaturi s opisima loih tripova", ilinepovoljnih psiholokih reakcija na psihodelike takoer su bili brojniji,

ali slino ogranieni. Kako bih prouio ta pitanja u svojoj studiji proitaosam sve radove koji opisuju spomenute negativne uinke te objaviorezultate. Bilo je jasno da su u kontroliranom istraivakom okruenjupsihijatrijske komplikacije bile izuzetno rijetke, kako kod normalnihdobrovoljaca tako i kod psihijatrijskih pacijenata. Meutim, kad bi psihikibolesni ili nestabilni pojedinci uzimali neiste ili nepoznate psihodelike,u kombinaciji s alkoholom i drugim drogama, i to u nekontroliranom

okruenju i uz neodgovarajui nadzor, javljali su se problemi.7

Kao odgovor na strah javnosti od nekontrolirane uporabe LSD-a,te usprkos prigovorima gotovo svih istraivaa na tom polju, KongresSjedinjenih Drava 1970. usvojio je zakon po kojem su LSD i drugi


40/360


41/360

30 GRA EV NI BLO KOVI

i oekivati, splasnulo je oduevljenje za tvrdnje da bi psihodelici mogliiznjedriti model psihoze" ili lijekove" u tvrdokornim psihoterapijskimsluajevima. Prirodan je proces u psihijatrijskom istraivanju daznanstvenici usavravaju istraivaka pitanja, metode i primjene, a to se u

sferi prihodelinih droga nikada nije dogodilo. Prouavanje psihodelikaprolo je kroz vrlo neprirodan razvoj. Poeli su kao udesni lijekovi",pretvorili se uhorror-droge", a onda nestali.

Vjerujem da studenti medicine i staisti psihijatrije na tu temu uetako malo ne zato to su istraivanjaprestala, nego zbognainana koji suprestala. Taj proces duboko je demoralizirao akademsku psihijatriju koja

je potom psihodelinim drogama okrenula leda.

Istraivanje psihodelika bilo je neugodno i poniavajue poglavlje uivotima mnogih najistaknutijih znanstvenika toga podruja. To su bilinajbolji i najnadareniji psihijatri svoje generacije. Mnogi od dananjihnajuglednijih sjevernoamerikih i europskih psihijatrijskih istraivaa,kako sa sveuilita tako i u industriji, danas voditelji vanih katedri nasveuilitima i predsjednici nacionalnih psihijatrijskih organizacija,zapoeli su svoje profesionalne ivote istraujui psihodeline droge.Najutjecajniji ljudi profesije otkrili su da znanost, podaci i razum ne

mogu obraniti njihova istraivanja od represivnih mjera zakona, koje sunastale pod utjecajem javnog mnijenja, emocija i medija.

Kad su ti zakoni usvojeni, vladina administracija i agencijeza dodjeljivanje potpora brzo su povukli dozvole, novac i droge.Psihodeline droge, koje su istraivai smatrali jedinstvenim kljuevimaza mentalne bolesti i koje su pokrenule desetke karijera, postale su stranei omraene.

Drugi je problem bio da su psihodelici postali neugodan uzrok svaaak unutar same psihijatrijske zajednice. Psihijatri koji su se oslanjali nabiologiju nisu imali strpljenja za kolege koji su otkrili vjeru" i hvaliliduhovne efekte tih droga. Smatrali su da su njihove kolege orijentiraniiskljuivo na mozak, ogranieni i kruti. Psihijatrija nikada nije bila previeotvorena za duhovna pitanja i na tom je polju nastala itava nova granakoja e osporavati rezultate psihodelinih istraivanja: transpersonalno"podruje teorije i prakse. Tako su barem neki istraivai psihodelikamogli tiho odahnuti to se vie ne moraju suoavati sa sloenim,


42/360

PSIHODELINE DR OG E: ZNAN OST I DRU TVO 31

proturjenim i zbunjujuim uincima koje su te droge uzrokovale kodnjihovih pacijenata, njihovih kolega i njih samih.

Zato bi itko elio predavati o tom neugodnom poglavlju akademskepsihijatrije pred dvoranom ispunjenom s dvije stotine otroumnih

studenata medicine? Ta rana skupina istraivaa psihodelika bila jeuglavnom sastavljena od profesionalnih znanstvenika, a ne od fanatika.Bili su to dovoljno mudri ljudi da se ne uputaju u javnu kritiku ponaanja

kolega i dobrotvora. Bolje je ivjeti i uiti.8

Nakon to smo se osvrnuli na vane injenice o psihodelinimdrogama u prolosti, pogledat emo na koji nain djeluju.

Psihodelici izazivaju uinke kompleksnim spajanjem triju faktora:dispozicije, okruenjaidroge.Dispozicijaje na vlastiti ustroj, kako dugoroan tako i trenutan. To je

naa prolost, sadanjost i potencijalna budunost; nae sklonosti, ideje,navike i osjeaji. Dispozicija ujedno ukljuuje nae tijelo i mozak.

Psihodelino iskustvo ovisi takoer o okruenju: o tome tko ili tojestt ili nije u naoj neposrednoj blizini; o okoliu u kojem se nalazimo,

rilo prirodnom ili urbanom, otvorenom ili zatvorenom; o kvaliteti

zraka i ambijentalnih zvukova oko nas i slino. U okruenju ulogu imaidispozicijaonoga tko je s nama dok uzimamo drogu: je li to prijatelj ili

neznanac, oputen ili napet, vodi koji daje podrku ili znanstvenik kojiistrauje.

Zatim, tu je i droga.Prije svega, kako emo je zvati? ak se ni istraivai meusobno

ne slau oko tog kljunog pitanja. Neki i ne koriste rije droga nego

iaiu prednost nazivima molekula, spoj, sredstvo, supstancija, lijek ilisakrament.Ako i pristanemo zvati je drogom, pogledajte samo koliko razliitih

imena ima: halucinogen (izaziva halucinacije), enteogen (stvaraboansko), mistikomimetik (oponaa mistina stanja), oneirogen (izazivasnove), fanerotim (izaziva vidljive osjeaje), fantastikant (potie matu),

psihodisleptik (remeti um), psihotomimetik i psihotogen (oponaa,odnosno, izaziva psihoze) tepsihotoksin i shizotoksin (otrov koji uzrokuje

psihozu, odnosno, shizofreniju).


43/360


44/360

PSIHODELINE DRO GE: ZNA NOST I DRU TV O 33

Najei medicinski naziv za psihodeline droge je halucinogen anaglaava opaajne, uglavnom vizualne uinke tih droga. Meutim, iako

su opaajni efekti psihodelika uobiajeni, to nisu jedini efekti niti nunonajcjenjeniji. Vizije bi, u stvari, mogle biti samo odvlaenje pozornosti

od traenijih iskustva kao to su snana euforija, duboki intelektualni iliduhovni uvidi te nestajanje fizikih granica tijela.Meni je drai naziv psihodelik od halucinogen jer opisuje um.Psihodelici otkrivaju to vam je u umu i na umu, one podsvjesne misli

i osjeaje koji su skriveni, zatakani, zaboravljeni, izvan dosega , modaak potpuno neoekivani, ali usprkos tome neizbjeno prisutni. Ovisnoodispoziciji i okruenju, ista droga u jednakoj dozi kod iste osobe moeizazvati potpuno razliite reakcije. Jedan dan nee se dogoditi gotovo

nita, drugog ete dana poletjeti do neba puni ekstatinih otkria iuvida, a sljedei put ete se boriti sa stranom nonom morom. Tim je

svojstvima prikladna openita narav psihodelika, to je naziv dovoljnoirok za razliita tumaenja.

Izraz psihodelian dobio je vlastiti kulturni i jezini ivot. Moese odnositi na odreeni stil umjetnosti, odijevanja ili ak na posebno

intenzivan sklop okolnosti. Kad se radi o racionalnoj raspravi o drogama,

psihodelian ujedno budi snane emocije povezane sa ezdesetima isukobe oko politikih i sociolokih pitanja. Kad ujemo naziv psihodelik"mnogima od nas pada na pamet kontrakultura", buntovno", liberalno"ili ljeviarsko". Unato tomu, riskirat u i koristiti ga u ovoj knjizi jersmatram da je to najbolji naziv. Nadam se da neu uvrijediti nikoga tkotu rije smatra neugodnom.

Bez obzira kako ih nazivali, veina nas se slae da su psihodelinedroge fizike, kemijske tvari. Na toj elementarnoj razini moemo poetirazumijevati to su i to te droge ine.

Skice uz opise koji slijede prikazuju kemijsku strukturu raznihpsihodelinih spojeva. Kugle predstavljaju atome, najee ugljik kojinije oznaen. ,,N" oznaava duik, ,,P" fosfor, a O" kisik. Brojni atomivodika povezani su s drugim atomima u molekulama. Meutim, tolikosu brojni da bi nepotrebno pretrpavali skice, pa ih na ovom mjestu nisamukljuio.


45/360


Postoje dvije glavne kemijske porodice psihodelinih droga:fenetilamini i triptamini.11

Fenetilamini su izgraeni oko matinog spoja" fenetilamina.

Najpoznatiji fenetilamin je meskalin koji se dobiva iz kaktusa pejotla,

s amerikog jugozapada.


46/360

PSIHODELINE DR OG E: ZNAN OST I DRU TV O 35

Jo jedan poznati fenetilamin je MDMA ili ecstasy.

Druga glavna kemijska porodica psihodelinih droga su triptamini.Svi imaju jezgru - ili osnovni graevni blok - od triptamina. Triptamin je

derivat triptofana, aminokiseline prisutne u naoj prehrani.


47/360


48/360

Predak" svih modernih psihodelika - LSD - sadri triptaminskujezgru, kao to je sadri i ibogain, afriki psihodelik s razvikanimsvojstvom suzbijanja ovisnosti.

PSIHODELINE DR OG E: ZNA NO ST I DRU T VO 37


49/360


50/360

PSIHODELINE DRO GE : ZNAN OST I DRU TVO 39

Psilocin se od DMT-a razlikuje samo po jednom atomu kisika.Psilocibin/psilocin volim smatrati oralno aktivnim DMT-em".Jo jedan vaan triptamin je 5-metoksi-DMT ili 5-MeO-DMT. Od

DMT-a se razlikuje po samo jednoj dodatnoj metil-skupini i jednomitomu kisika.

Mnoge biljke, gljive i ivotinje koje sadre DMT takoer sadre 5-MeO-DMT. Kao i kod DMT-a, oni koji koriste 5-MeO-DMT obino gapue.13

Osim odredene kemijskestrukturepsihodelici imaju i svoju aktivnost.Tu kemija postajefarmakologija, prouavanje djelovanja lijekova.

Jedan od naina da se opie aktivnost psihodelika je brzina njihovogdjelovanja i duina njegova trajanja.

Uinci DMT-a i 5-MeO-DMT-a javljaju se izvanredno brzo i trajukratko. Mi smo DMT davali kroz venu, intravenozno, i u tom bi ga sluajudobrovoljci poeli osjeati poslije nekoliko otkucaja srca. Pod najjaimutjecajem bili su nakon 1 do 2 minute, a po isteku 20 do 30 minuta bili suopet normalni".

LSD, meskalin i ibogain djeluju dugotrajnije. Uinci poinju 30 do 60minuta nakon to ih se proguta. Uinci LSD-a i meskalina mogu trajatido 12, a ibogaina do 24 sata. Uinci psilocibina neto su krai: javljaju seunutar 30 minuta i traju 4 do 6 sati.


51/360


Jo jedan temeljan aspekt farmakologije je mehanizam djelovanja"ili nain na koji droge utjeu na aktivnost mozga. Kljuno je to pitanje jerupravo mijenjanjem modanih funkcija psihodelici mijenjaju svijest.

Najraniji psihofarmakoloki eksperimenti na ljudima i ivotinjama

sugerirali su da LSD, meskalin, DMT i druge psihodeline drogeprvenstveno djeluju na serotoninski sustav mozga. Istraivanja naivotinjama, za razliku od onih na ljudima, nastavljena su tijekomposljednjih trideset godina i pouzdano su potvrdila kljunu ulogu togneurotransmitera.

Serotonin ve desetljeima vlada kao kralj neurotransmitera i nemamnogo naznaka da bi se to moglo promijeniti. Svi novi, sigurniji i

djelotvorniji antipsihotini lijekovi imaju jedinstvene uinke na serotonin.Osim toga, antidepresivi nove generacije, medu kojima je najslavnijiProzac, na specifian nain mijenjaju funkciju tog neurotransmitera.

Danas vjerujemo da u nekim sluajevima psihodelici oponaajudjelovanje serotonina, dok ga u drugima blokiraju. Istraivai se sada baveutvrivanjem na koje se od dvadesetak razliitih tipova serotoninskihreceptora veu psihodelici. Ta se viestruka mjesta spajanja za serotoninnalaze u visokim koncentracijama na ivanim stanicama, u podrujima

mozga koja reguliraju brojne vane psiholoke i tjelesne procese:kardiovaskularni i hormonski sustav, tjelesnu temperaturu, kao i kontroluspavanja, hranjenja, raspoloenja, opaanja i motorike.

Sad kad smo razmotrili to psihodelici jesu" i to rade" u svijetuobjektivnih i mjerljivih podataka, usmjerimo pozornost na nain kako ihosjeamo,budui da njihove efekte moemo opaati samo u umu.

Vano je prisjetiti se da iako o farmakologiji psihodelika znamo vrlomnogo, gotovo nita ne znamo o tome kako se promjene u kemiji mozgaizravnoodnose na subjektivna, odnosno unutarnja iskustva. To u jednakojmjeri vrijedi kako za psihodelike tako i za Prozac. Jo smo, naime, dalekood toga da razumijemo nain na koji se aktiviranje odreenih receptoraserotonina prevodi u novu misao ili emociju. Mi ne osjeamo" blokiranjereceptora serotonina; umjesto toga, osjeamo se ekstatino. Ne vidimo"

aktivaciju frontalnog renja; umjesto toga, opaamo anele ili demone.Nemogue je tono predvidjeti to e se dogoditi nakon to se uzmepsihodelina droga. Usprkos tome, dat emo openit prikaz subjektivnih


52/360

PSIHODELINE DRO GE : ZNAN OST I DRU TV O 41

efekata jer moramo dobiti predodbu o tipinoj" reakciji. Moemo touiniti uzimanjem prosjeka svih naih vlastitih i tuih iskustava, svih

"tripova" kojima smo bili svjedoci. (Podtripompodrazumijevam pune

efekte tipine psihodeline droge poput LSD-a, meskalina, psilocibina iliDMT-a. Trip je teko definirati, ali tono znamo kada ga imamo!)

Sljedei opisi ne vrijede za blage" psihodelike kao to su MDMAili marihuana uobiajene jakosti, niti opisuju reakcije na niske doze

psihodelika kod kojih su uinci slini uincima drugih nepsihodelinihdroga poput amfetamina.

Psihodelici utjeu na sve nae mentalne funkcije: opaanje, emocije,

razmiljanje, svjesnost o tijelu i osjeaj jastva.Opaajni ili osjetilni efekti esto su, ali ne i uvijek, najvaniji. Objekti

u naem vidnom polju ine se svjetlijima ili tamnijima, veima ili manjimanaizgled, mijenjaju oblik i rastapaju se. Otvorenih ili zatvorenih oiju

vidimo stvari koje nemaju mnogo veze s vanjskim svijetom: vrtlone,arene, geometrijske uzorke oblaka ili potpuno formirane slike ivih ineivih objekata u raznim stanjima kretanja i aktivnosti.

Zvukovi su tii ili glasniji, otriji ili blai. ujemo nove ritmove uvjietru. U dotad tihom okoliu javlja se pjevanje ili mehaniki zvukovi.Koa je osjetljivija ili manje osjetljiva na dodir. Osjetila okusa i mirisa

postaju otrija ili manje otra.Emocije nabujaju ili presue. Tjeskoba ili strah, ugoda ili oputenost

- svi osjeaji jaaju ili slabe, nesnosno su jaki ili frustrirajue odsutni. Ukrajnjim sluajevima moemo osjetiti uas ili ushienje. U isto vrijememogu postojati dva suprotna osjeaja. Emocionalna previranja postajubolnija ili moe doi do novog emocionalnog prihvaanja. Poinjemovie uvaavati osjeaje drugih ili nas za njih vie uope nije briga.

Nai misaoni procesi postaju ubrzani ili usporeni. Misli postajuzbrkanije ili jasnije. Moemo primijetiti odsutnost misli ili pak postajenemogue obuzdati bujicu novih ideja. Javljaju se novi uvidi u vezi sproblemima ili postajemo beznadno zaglavljeni u mentalnoj koloteini.Znaenje stvari postaje vanije od njih samih. Vrijeme se uruava: dva

sata prou dok trepne okom. Ili se iri: minuta sadri beskrajan nizosjeaja i ideja.


53/360

42 GRA EV NI BLO KOVI

Naa su tijela topla ili hladna, teka ili laka; udovi rastu ili se skupljaju;kreemo se gore ili dolje kroz prostor. Osjeamo da tijelo vie ne postojiili da su se um i tijelo razdvojili.

Osjeamo veu ili manju kontrolu nad svojim jastvom". Osjeamokako drugi utjeu na na um ili tijelo na naine koji su blagotvorni ilizastraujui. Budunost nam stoji na raspolaganju ili je sudbina sveodredila i nema smisla bilo to pokuavati.

Psihodelici utjeu na svaki aspekt nae svijesti. Upravo je ta jedinstvenasvijest ono po emu se ovjek kao vrsta izdvaja od svih drugih, a to nam

daje pristup onome to smatramo uzvienim, boanskim. Moda je to jojedan razlog zato psihodelici istodobno zastrauju i nadahnjuju: savijajui rasteu osnovne stupove naeg ljudskog identiteta - glavna obiljeja istrukturu.

To su psihodeline droge. Postoji sloen i bogat kontekst za njihovoprouavanje, to je perspektiva koje su svjesni tek malobrojni. To nisunove tvari, o njima imamo ogromno znanje. One su otvorile suvremenueru bioloke psihijatrije, a njihova je vrlo razglaena zlouporaba preranookonala jedan izvanredno bogat pothvat istraivanja na ljudima.

U toj sam uzburkanoj matrici sukoba, podvojenosti i opreja traiovrsto tlo i jasan vidik kako bih formulirao vlastiti plan istraivanja. Gdjebih mogao nai oslonac? U kojem bih smjeru trebao traiti? Trebao mi

je klju kojim bih mogao otkljuati bravu koja je istraivanje psihodelikadrala pokopanima.

Iz te prave movare izdigla se jedna mala opskurna molekula: DMT.Nisam mogao ignorirati njezin poziv, premda nisam imao ideju kako donje doi. Isto tako, kad sam je pronaao nisam mogao pretpostaviti kamoe me odvesti.


54/360


55/360

44 G RA EVN I BLOK OVI

Biljke Latinske Amerike najvie obiluju DMT-em. Tamonji ljudiznaju za njegova zadivljujua svojstva ve desecima tisua godina.Meutim, tek smo u posljednjih 150 godina stekli odreden uvid u drevne

odnose DMT-a s naom vrstom.Sredinom 19. stoljea istraivai Amazone, posebno Englez RichardSpruce i Nijemac Alexander von Humboldt, poeli su opisivati uinkeegzotinih psihoaktivnih praaka za mrkanje i biljnih napitaka kojepripremaju urodenika plemena. U 20. stoljeu ameriki botaniar RichardSchultes nastavio je s tim opasnim ali uzbudljivim pravcem terenskograda. Posebno su zapanjujui bili uinci i nain uzimanja psihoaktivnihpraaka za udisanje.

Urodenika plemena Latinske Amerike i dalje koriste te prake, adali su im mnoga imena kao yopo, epena ijuretna. Uzimaju goleme doze,ponekad tridesetak grama ili vie. Jedna od dramatinih tehnika jest kad

jedan partner velikom snagom upue prakastu smjesu kroz puhaljkuili lulu drugom partneru u nos. Energija udara moe biti dovoljna daprimaoca obori na tlo.

Spruce i von Humboldt u izvjetajima kau da bi ti psihodelini praci

istog trenutka uroenike onesposobili. Meutim, nijedan nije otiao takodaleko da sam isproba njihovo djelovanje. Bilo im je dovoljno gledatiomamljene Indijance kako se tresu, povraaju i nepovezano brbljaju.Ti su rani istraivai uli prie o fantastinim vizijama, izvantjelesnimputovanjima", predvianju budunosti, pronalaenju izgubljenihpredmeta i kontaktima s mrtvim precima ili drugim netjelesnim biima.

Druga jedna biljna smjesa koja se konzumira u obliku napitka izazivasline efekte uz neto sporije djelovanje. Taj je napitak takoer imao

nekoliko imena kao to suayahuasca iyage. Pie je to koje je nadahnulobrojna umjetnika djela na stijenama i slikarije po zidovima domorodakihkoliba koje bismo danas nazvali psihodelinom" umjetnou.

Spruce i von Humboldt donijeli su uzorke tih psihodelinih biljaka izNovog svijeta kui, u Europu. Tamo su biljke desetljeima leale nedirnutebudui da nije bilo ni zanimanja ni tehnologije za daljnju analizu njihovogkemijskog sastava ili djelovanja.

Dok su psihodeline biljke propadale u arhivima prirodoslovnihmuzeja kanadski kemiar R. Manske u jednom je nevezanom istraivanjusintetizirao novu drogu N, N-dimetiltriptamin ili DMT. Kao to je opisao


56/360

T O JE DM T? 45

u znanstvenom lanku iz 1931. napravio je nekoliko spojeva kemijskimodificirajui triptamin. Zanimao se za te spojeve zato to su se javljali ujednoj otrovnoj sjevernoamerikoj biljci zvanoj kalikantus. Medu njimaie bio i DMT.2

Koliko je poznato, Manske je sintetizirao DMT, zabiljeio njegovustrukturu, a zatim ga odloio u neki kut laboratorija gdje je na miruskupljao prainu. Jo se nije znalo da DMT postoji u biljkama koje djelujuna um, da ima psihodelina svojstva niti da je prisutan u ljudskom tijelu.U znanstvenim krugovima jo je desetljeima vladalo slabo zanimanje zapsihodelike, sve do poslije Drugog svjetskog rata.

Poetkom pedesetih godina otkrie LSD-a i serotonina poljuljaloie mirne temelje frojdovske psihijatrije i otvorilo put novom svijetuneuroznanosti. U rastuem krugu znanstvenika koji su se nazivalipsihofarmakolozima" vladala je velika znatielja u vezi s psihodelinimdrogama. Kemiari su poeli ispitivati koru, listove i sjemenke biljaka -koje su stotinu godina ranije prvi put opisane kao psihodeline - u potraziza njihovim aktivnim sastojcima. Bilo je logino usredotoiti se na obitelj

triptamina budui da su i serotonin i LSD - triptamini.Uspjeh je uslijedio nedugo zatim. O. Goncalves je 1946. godine

izolirao DMT iz jednog junoamerikog stabla koje se koristilo zapsihodeline prake, a svoja je otkria objavio na panjolskom. M. S. Fish,N. M. Johnson i E. C. Horning objavili su 1955. prvi rad na engleskom

jeziku u kojem se opisuje prisutnost DMT-a u jo jednom vrlo srodnomstablu od kojeg se dobiva psihodelini praak. Meutim, iako su znali da

je DMT sastojak biljaka koje izazivaju psihodeline efekte, znanstvenicinisu znali je li sam DMT psihoaktivan.3

Maarski kemiar i psihijatar Stephen Szara saznao je pedesetihgodina za snane psihoaktivne uinke LSD-a i meskalina. Naruio jeodreenu koliinu LSD-a od Sandoz Laboratoriesa kako bi mogao poetivlastito istraivanje kemije svijesti. Budui da je Szara ivio iza eljeznezavjese, vicarska farmaceutska kompanija nije bila spremna riskirati danjihov moni LSD padne u ruke komunista, pa je zahtjev odbila. On se,

meutim, nije dao pokolebati. Prouio je nove radove u kojima se opisujeprisutnost DMT-a u amazonskim psihodelinim pracima za udisanje, aonda je 1955. u svom laboratoriju u Budimpeti sintetizirao neto DMT-a.


57/360

46 GR AE VNI BLO KOVI

Szara je oralno uzimao sve vee doze DMT-a, ali nije nita osjetio.Pokuao je uzeti itav gram, to je stotinama tisua puta vie od aktivnedoze LSD-a. Pitao se ne sprjeava li neto u njegovom probavnom sustavu

djelovanje oralnog DMT-a? Moda ga je trebalo unijeti injekcijom.Njegovu je slutnju kasnije potvrdilo otkrie da u crijevima postojimehanizam koji razgrauje oralni DMT im ga progutamo: mehanizamkoji su junoameriki domoroci uspjeli zaobii jo prije vie tisuagodina.

U pionirskom duhu Szara je 1956. sebi dao intramuskularnu injekcijuDMT-a. Upotrijebio je oko pola koliine za koju danas znamo da jepuna" doza:

Nakon tri ili etiri minute poeo sam doivljavati vizualne senzacijevrlo sline onome to sam proitao u Hofmannovim [o LSD-u] i Huxleyevim[o meskalinu] opisima.... Postao sam vrlo, vrlo uzbuen. Bilo je oiglednoda je u tome tajna.4

Nakon to je kasnije udvostruio dozu, imao je za rei sljedee:Pojavili su se [fiziki] simptomi kao to su trnci, drhtavica, blaga

munina, [irenje zjenica]. Krvni tlak se poveao, a rad srca ubrzao.Istovremeno, pojavili su se eidetiki fenomeni [otisci" ili tragovi" vizualnoopaenih objekata], optike iluzije, pseudohalucinacije, a kasnije i pravehalucinacije. Halucinacije su se sastojale od pokretnih, blistavo obojenihistonjakih motiva, a zatim sam vidio prekrasne prizore koji su se mijenjalivelikom brzinom. Lica ljudi izgledala su mi kao maske. Moje emocionalnostanje povremeno je dostizalo stanje euforije. Svijest mi je bila potpunoispunjena halucinacijama, a panja vrsto uz njih vezana; zbog toga nisam

bio o stanju rei nita o dogaajima oko mene. Poslije 45 minuta do jednogsata simptomi su nestali, a ja sam bio u stanju opisati to se dogodilo.5

Szara je ubrzo skupio trideset dobrovoljaca, uglavnom mladihmaarskih kolega lijenika. Svi su primili pune doze psihodelika.6

Jedan od tih lijenika, mukarac, izvijestio je :itav svijetje blistav.... Cijela soba puna duhova. Izaziva mi vrtoglavicu.

... Sad je previe!... Osjeam se doista kao da letim.... Imamo osjeaj da je

ovo iznad svega, iznad zemlje.Utjeno je znati da sam opet natrag na zemlji. ... Sve ima duhovan

prizvuk, ali je tako stvarno.... Osjeam da sam sletio....


58/360

T O JE DM T? 47

Jedna lijenica je rekla:Kako je sve jednostavno!... Preda mnom su dva tiha, suncem obasjana

boga. ... Mislim da mi izraavaju dobrodolicu u taj novi svijet. Prisutnaje duboka tiina, kao u pustinji.... Konano sam kod kue.... Opasna igra.Bilo bi tako lako ne vratiti se. Blago sam svjesna da sam lijenica, ali to nijevano. Obiteljske veze, studije, planovi i uspomene jako su daleko od mene.Samo je ovaj svijet vaan. Slobodna sam i potpuno sama.

Zapadni je svijet otkrio DMT, a DMT je uao u njegovu svijest.

Usprkos povremenim loim tripovima svojih dobrovoljaca, Szari

se svidio DMT kratkog djelovanja. Bio je razmjerno jednostavan zaupotrebu, potpuno psihodelian, a eksperimenti su se mogli provesti usvega nekoliko sati. Nakon to je potkraj pedesetih pobjegao iz Maarskeponijevi svoju zalihu DMT-a, upoznao je kolegu iz Berlina koji ga jeukljuio u jedno istraivanje LSD-a. Szara je naposljetku bio u priliciisprobati taj slavni psihodelik. Premda su mu uinci bili zanimljivi,trajanje od dvanaest sati smatrao je predugim.

Emigriravi u SAD, Szara je u istraivanjima i

138662165 rick strassman dmt duhovna molekula

Documents