duhovna djela milosrđa – i

Download Duhovna djela milosrđa – I

If you can't read please download the document

Post on 03-Feb-2017

236 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Duhovna djela milosra I.od 10. travnja do 7. svibnja 2016.

    ivo vreloivoivoliturgijsko-pastoralni list

    Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferencijiGOD. XXXIII.CIJENA: 13 KN42016

  • ISSN 1331-2170 UDK 282ISSN 1331-2170 UDK 282

    God. XXXIII. (2016.)Liturgijsko-pastoralni list

    za promicanje liturgijske obnove

    Glavni i odgovorni urednik: Ante Crnevi

    Uredniko vijee:mons. Ivan ako,

    Ante Crnevi, Petar Bai,Ivan uri, Ivica ii

    Predsjednik urednikog vijea:mons. Ivan ako

    Urednitvo:Ante Crnevi, Ivan Andri,

    Vjena Tadi Stepinac

    Grafi ka priprema:Tomislav Koak

    Izdava i nakladnik:Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji

    Ksaverska cesta 12a10000 ZAGREB

    Telefon: 01 5635 050Faks: 01 5635 051e-mail: hilp@hilp.hr

    www.hilp.hr

    Tisak:Grafi ka Markulin, Lukavec

    ISSN 1331-2170 UDK 282

    ivo vrelo

    urednikova rije 1 Milosre i djela Duha

    naa tema: Duhovna djela milosra I. 2 Neuka pouiti i grjenika ukoriti

    I. ako

    Dvoumna savjetovatiA. Crnevi

    Caravaggio: poticaj na milosrepokazujui nemilosrdnostI. ako

    otajstvo i zbilja 20 Biblijska razmiljanja:

    I. Ragu, S. Slikovi, D. Runje,A. Vukovi, I. ako

    Trea vazmena nedjelja

    etvrta vazmena nedjelja

    Peta vazmena nedjelja

    esta vazmena nedjelja

    Uzaae Gospodinovo

    trenutak 40 Molitve za sveenika i redovnika zvanja

    4 2016

    MOTIV NA NASLOVNICI:

    V. Blaanovi: Silazak Duha Svetoga

    na apostole, 2003.

  • UREDNIKOVA RIJEIVO VRELO 42016.

    ivo vrelo 1

    DMilosre i djela Duha

    Dijelei tegobu vremena u kojemu se niu zla prijetee snage i u kojemu je svakodnevno suoen s nesigurnou, neizvje-snou i strahom, suvremeni ovjek zapoinje iznova pre-vladavati sumnju u Boju neosjetljivost spram trpljenja i zla te trai putove na kojima e biti mogue ljubavlju pobijediti sve plodove zla. Otvarajui se Bogu i njegovu djelovanju, ovjek danas otkriva Boje milosre jasnije negoli njegovu mudrost i uzvienost. Spoznaje da se On otkriva svijetu pun milosra te da se put vjere ne moe od-vojiti od ivljenja milosra, koje postaje lijek ranjenim odnosima meu ljudima i poljuljanoj sigurnosti ljudskoga ivota u svijetu.

    Kranstvo je u milosru prepoznalo svoj put ne zbog straha i nemoi pred silama svijeta, nego nasljedujui Isusa Krista, njego-vo bezpridrajno predanje i bezuvjetnu ljubav, otvorenu za svakoga ovjeka. Kristov uenik odabire milosre kao prvi i pravi put ivlje-nja, ne doputajui da ono bude tek priuvni poloaj ili krajnje rjeenje izlaza iz zapletenosti ljudskih odnosa. Kranska je duhov-nost stoga ve zarana stvorila kodeks milosrdnoga ponaanja, unosei milosre u sve ljudske odnose i nalazei mu mjesta u svemu svojem poslanju. Niz od sedam tjelesnih i sedam duhovnih djela milosra saimlje Kristovu poruku u jasan put ljubavi, oitovane u svekolikome ivotu njegovih vjernika. Pouavati, savjetovati, tjeiti, bodriti, pratati, strpljivo podnositi djela su duhovnoga milosra, a Katekizam Katolike Crkve navodi ih prije djel koja se tiu tjele-snoga milosra: nahraniti gladne, ugostiti beskunike, odjenuti one koji trebaju odjeu, pohoditi bolesne i utamniene (KKC, 2447). Svako doba i svaka ivotna situacija odabiru pravi redoslijed tih dje-la jer milosre trai uvijek najpree putove sluenja u ljubavi, koja iscjeljuje i preobraava ranjeno.

    U Buli najave izvanrednoga Jubileja milosra papa Franjo oi-tuje: iva mi je elja da kranski narod, tijekom Jubileja, raz-milja o tjelesnim i duhovnim djelima milosra. [] Isus nam u svojem propovijedanju stavlja pred oi djela milosra, kako bismo mogli shvatiti ivimo li ili ne kao njegovi uenici. (MV, 15) U ovoj rukoveti misli, nadahnutih vazmenim hodom Crkve, zaustavili smo se pred prvim trima djelima duhovnoga milosra dvoumna sa-vjetovati, neuka pouiti, grjenike ukoriti zdruenih u blizinu s onima koji su potrebiti potpore drugih u svome traganju i rastu.

    Urednik

  • NAA TEMA Duhovna djela milosra I.

    2

    PNAA TEMA

    PNAA TEMA

    UNema dvojbe da je po-

    uavanje neuka meu najljepim i najhrabrijim

    oblicima milosra, jer pridonosi da ljudima

    bude darovano veliko dobro: sloboda. Ari-

    stotel je ljubav defi nirao jednostavnom reeni-

    com: eljeti dobro za drugoga, da drugomu bude dobro. U tome se

    smislu i neukost, nezna-nje, moe smatrati zlom.

    Istina je i to da je neu-kost esto uzrok ropstva i da je neznanje podlo-

    nika snaga gospodara. U tome smislu vrijedi

    naglasiti da neukoga po-uiti znai uiniti inte-lektualno djelo ljubavi

    (bl. A. Rosmini).

    U nizu od sedam duhovnih djela milosra prva se odnose na pogled prema drugima, pozivajui na budnost koja se sastoji od suuti i ljubavi prema onima koji trebaju sigurnost, koji nemaju dovoljno spoznaje ili grijee. Potekoa s duhovnim djelima milosra lei i u gotovo neizbjenosti usporeivanja. Mislim na stav da ta djela ostavljaju dojam da se netko predstavlja boljim, superior-nijim nad drugima.

    Neuka pouitiNije teko dobiti dojam da se znanje ne tie iskazivanja kranske lju-bavi. tovie, prevladava stav da je samo briga za siromane i one koji trpe istinsko djelo milosra te da se kranska ljubav izraava samo dobrovoljnim radom u takvim sredinama. U tome se kriju barem dvije pogrjeke: vjerovanje da se ljubav tie samo materijalnoga dobra i stav da kranska ljubav nema nikakve veze s intelektualnim ivotom. No, nema dvojbe da je pouavanje neuka meu najljepim i najhrabrijim oblicima milosra, jer pridonosi da ljudima bude da-rovano veliko dobro: sloboda (G. Ventimiglia). Aristotel je ljubav definirao jednostavnom reenicom: eljeti dobro za drugoga, da drugomu bude dobro. U tome se smislu i neukost, neznanje, moe smatrati zlom, a Sokrat ju je nazvao izvorom svih zala. Istina je i to da je neukost esto uzrok ropstva i da je neznanje podlonika snaga gospodara. U tome smislu vrijedi naglasiti da neukoga pouiti znai uiniti intelektualno djelo ljubavi (bl. A. Rosmini).

    Hrvatska rije neuk moe misao odvesti u dva smjera: prema onomu tko nije uen i prema onomu tko nije pouen. U ovome djelu nije rije o odnosu nekoga tko vrijedi vie i onoga tko vrijedi ma-nje. Anselm Grn uoava da njemaka rije za pouavanje, lehren, proizlazi iz korijena lais, to znai: znam, vidio sam, osjetio sam na svojoj koi. Djelo milosra tie se otvaranja oiju nekomu tko neto nije iskusio, a za njega je vano. Tim djelom ne postavljam se iznad drugoga, nego mu pokazujem, kako bi on sm gledao i vidio u svje-tlu koje mu pomae u dobru. U tome je smislu i sluba uitelja u koli djelo milosra. Namee se zakljuak da je pouavanje poglavito kola pogleda koja se ostvaruje s pomou rijei. Rijei su poput kljueva koji otvaraju oi i tiu se ljudskoga bia, njegova srca. Filo-zof Sokrat je uiteljsku ulogu vidio na tragu onoga to ini primalja: pomae da na svijet doe ljudsko bie, da se oituje otajstvo ivota.

    Neuka pouiti i grjenika ukoritiIvan ako

  • 2ivo vrelo 3

    Pouavajui uenike i uvodei ih u svu istinu Krist im objavljuje svoju ljubav. Istina i ljubav postaju jedan dar.Apostol Ivan na Uiteljevim grudima; samostanska crkva u Heiligkreuztalu, Njemaka, oko 1310.

    Tumaei tko bi bili neuki, Catherine Aubin postavlja pitanje nisu li upra-vo oni koji danas pouavaju zapravo neuki, jer prenose esto samo odreene spoznaje, ali ne i ivotnost, nutarnju ivotnu istinu. Ona se osvre na glaso-vitu sintagmu Nikole Kuzanskoga koji govori de docta ignorantia, o uenoj neukosti, jasno dajui do znanja da je ovjek ogranien u svojemu znanju i ne moe spoznati apsolutnu istinu. Mudro je stoga prepoznati i priznati tu ljudsku nesposobnost, nego biti umiljen. Mudar je ovjek koji iskustvom zna da ne moe obuhvatiti sunanu svjetlost i to ne zbog toga to ona ne bi postojala, nego zbog toga to ta svjetlost nadmauje nau sposobnost gleda-nja. To jo vie vrijedi za Istinu, za Boga, pri emu je nuan stav poniznosti.

    U Evaneljima se mogu pronai tri kategorije koje se mogu ticati ovoga djela milosra: 1. oni koji ne znaju da ne znaju primjer je apostol Petar koji ispovijeda vjeru u Krista jer je dotaknut nebeskom objavom, ali brzo nakon toga izrie rijei koje su potpuno u suprotnosti s prijanjom ispovijedi (usp. Mt 16, 16. 21-23) i proizlaze iz ljudskoga razmiljanja; 2. oni koji znaju da ne znaju i trae primjer je Nikodem kojemu usvojeno znanje nije postalo zaprjekom za daljnje traenje; on ne poznaje nain djelovanja Bojega Duha i otkriva se da je kao uen zapravo neuk; on pokazuje da je susret s otajstvom novo raanje (re-nascere) koje postaje prepoznavanje (re-cog-noscere), no-va spoznaja Oca; 3. oni koji znaju da znaju primjer je velik broj ljudi koji su smatrani strunjacima u pojedinim podrujima, koji ostavljaju do-jam da vladaju materijom; meu njih se mogu svrstati i farizeji, pismoznanci, zakonoznanci, starjeine, sveenici

    Sve tri kategorije Isus je susreo kao dvanaestogodinjak u Hramu, kada su svi ostali zadivljeni jer su susreli novost. Isus sije sjeme istine koja ih oslobaa od privida o njihovu znanju, a kasnije otkriva tko su istinski znalci: maleni, neznatni i neuki, kojima je otkrivena Oeva mudrost, a koji su na tu objavu odgovorili ljubavlju i zajedni-tvom.

    Ljudska znanost daje sredstva s pomou kojih se formulira, izraava iskustvo, ali sama, bez Bojega dara (milosti) ne moe posredovati znanje koje oslobaa, unosi radost, spaava. U srcima malenih i nesigurnih, siromanih i neukih postoji snaga Isusove prisutnosti koja lomi zaprjeke oholosti i uznositosti. U tome smislu govorljiva je slika aposto-la Ivana koji svoje uho stavlja na Isusovo srce; on je uenik kojega je Isus ljubio.

    Biblijskih utemeljenja i primjera za ovo du-hovno djelo milosra ima uistinu puno, kako u Starome tako i u Novome zavjetu. No, kranski crkveni smisao zacijelo dugujemo lijepome prizo-ru iz Djela aposto

Recommended

View more >