payne - borilačke vještine-duhovna dimenzija

Download Payne - Borilačke Vještine-duhovna dimenzija

Post on 18-Apr-2015

193 views

Category:

Documents

8 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Peter PayneBORILAKE VJETINE duhovna dimenzija

Peter Payne: Borilake vjetine - Duhovna dimenzija -

Naslov izvornika: Martial Arts - The Spiritual Dimension [ London, 1981 ]

Urednik: Nenad Vertovek

PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU

Borba zahtijeva pokret, ali prvo, unutranjost zahtijeva smirenost; pobjeda zahtijeva snagu, ali prvo, unutranjost zahtijeva mekou; borba zahtijeva brzinu, ali prvo, unutranjost zahtijeva sporost. Kuo Feng-ch' ih Ako znate Put, vidjet ete ga u svemu. Miyamoto Musashi Pria kae da se u hramu usred guste ume, gdje su se poduavale tajne vjetine, nikad nije govorilo. Uenike eljne znanja straari su utei primali i otvarali velika drvena vrata na kojima je pisala samo jedna rije: "Poni!"- tek toliko da novi kandidati uu u hram. Izvan visokih zidova nije dopirao nikakav zvuk i nitko nije znao to se u hramu zaista dogaa. Rijetki koji su nakon vie godina izali iz hrama i htjeli govoriti samo bi priznali da je na unutranjoj strani drvenih vrata, koju se vidjelo tek kod izlaska, pisalo: "Nastavi!" Ova legenda, ili istinita pria, jedna od mnogih istonjakih simbolikih prikaza Puta - ili Putova - kojim su kroili stari majstori borilakih vjetina, trebala bi biti samo ljubazno uvoenje u knjigu jednog od najboljih suvremenih poznavatelja

borilakih vjetina. Bez mnogo potrebe za objanjavanjem, valja se najprije poradovati trenutku u kojem se pojavljuje na hrvatskom "obzorju dogaanja". Taj trenutak je odreen i drevnom poslovicom "prokletstva zanimljivog vremena". Moda je stoga i pravo vrijeme za spis koji nudi i duhovnu dimenziju borilakih vjetina. I to vjetina iza kojih stoje stoljea - ili tisuljea - tradicije vjebanja, koje su i danas "bruene" suvremenim tempom ivota, portskom borbom, filmskim utjecajem, idealiziranjem i(li) omalovaavanjem brojnih zaljubljenika, odnosno sumnjiavih gledatelja. Upravo stoga, vrijednost ove knjige gotovo neizbjenog izbora za biblioteku koja se naziva "Do" - jest u spajanju tradicije i suvremenosti, tehnike i umjetnosti, umnog i tjelesnog, teorije i iskustva, tajnovitosti i masovnosti, divljeg ratnitva i civilizirane etike borbe, umijea u dvoranama za vjebanje i svakodnevnog ivota, borbe na ivot i smrt i rekreacije... U svakom sluaju, knjiga je rezultat ogromnog truda i znanja, onog bez ega je besmisleno govoriti o borilakim vjetinama - danas podosta "nagrienim" trkom za pojasevima, besplodnim teorijskim razglabanjima, "ego-tripovima" instruktora i samoproglaenih majstora. Godine iskustva, trud, dobra percepcija, iskrena namjera, humanistiki pristup jednoj "ratnikoj" temi, struna analiza i sinteza, naglasak na izgradnji karaktera... osobine su autora i njegovog teksta. Vjerujem, isto se to trai i od iskrenog itatelja ili vjebaa bilo koje vjetine.

Na poetku ispriana pria, kao i sve sline, ima svoju simboliku - gusta je uma obino na ivot, hram su na um i tijelo, straari su naa osjetila, vrata su vjetina kojom se bavimo... Ono to vrijedi, naa je odluka da (jednom) zaponemo s vjebanjem i da to nastavimo i inimo cijeli ivot ili to je mogue due. Za sve koji tek poinju vjebati neku od borilakih vjetina ili su ve due na nekom Putu, knjiga je dobrodola sve dok se pitamo:"Zato (uope) vjebati?" Naravno, glavni dio odgovora ipak se ne nalazi izmeu korica ove knjige - to joj nije ni namjera - ve prije svega negdje u Vaem dojo-u...

Nenad Vertovek

UVOD Postoji vana, esto nedovoljno uoavana razlika izmeu borilakih vjetina i obine tunjave. Razliku ne ine sposobnosti ili poznavanje posebnih zahvata. Izvor svih borilakih vjetina je u zamisli da one predstavljaju dio sveobuhvatnog obuavanja iji je krajnji cilj korjeniti preobraaj samog bia onoga koji se posvetio vjebanju. Vrlo esto ovaj je korijen zanemaren, omalovaavan ili potpuno odbaen. Usprkos tome, duhovnost je srce borilakih vjetina. Sve kulture posjeduju tradiciju ratnitva koja je esto povezana sa duhovnim ciljevima (Grci su ukljuili hrvanje u olimpijske igre, a heroj koji savladava udovite, zlog duha, ili vladara predstavlja vaan arhetip u mitovima). Meutim, na Istoku su borilake vjetine dosegle najvie razine i bile najire razraene. Smatra se da je izvor ovih vjetina u Indiji (mada se malo zna o ovim poecima) odakle su prenesene (kao i Budizam) u Kinu. Tamo su naile na plodno tlo. Praktino usmjerena, kineska kultura i mistina, tjelesno-i-prirodno obiljeena taoistika religija ohrabrivale su razvijanje mnotva tehnika kroz bliski dodir sa kolama duhovne obuke. Iz Kine tjelesno i duhovno obiljeje borilakih vjetina preneseno je u Mongoliju, Indoneziju, Javu, Filipine, Koreju, Okinavu i Japan gdje je, stopljeno sa tamonjim borilakim i religijskim uenjima, obrazovalo nove i posebne oblike ratnitva. Od oko 1900. godine, borilake vjetine poele su prosijavati kroz Evropu i Sjevernu Ameriku, u poetku u obliku Judo-a iz Japana,

a jo obilnije od drugog svjetskog rata, od kada su tajne tradicije postale dostupnije (ak i ako esto razblaene), a zanimanje velikog broja ljudi za istonu misao poraslo. Na osnovu ove nove seobe mogli su nastajati novi posebni oblici - Bruce Leejev Jeet Kune Do bio je pod jakim utjecajem zapadnjakog boksa, hrvanja i maevanja i izraavao je pravu sliku 20. stoljea njegovo odbijanje neplodne tradicije kroz zahtjev za djelotvornou, ekonominou i praktinou. Slino stapanje se dogodilo i sa suvremenim, zapadnim psihoterapeutskim i obrazovnim metodama ime se poveavao opseg uinaka tehnika samorazvitka i samoosvjeivanja. Da bi se ispravno shvatile borilake vjetine, neophodno je uzeti u obzir psiholoke, metafizike, kao i tehnike strane. Iznad svega, ivotno je vano razumjeti kako tjelesna djelatnost, koja se ini tako usko povezana s poljem istih sportova kakvi su nagradno-takmicarski i hrvanje, moe dospjeti do takvih zahtjeva kao to su duevnoduhovni preobraaj i upoznavanje s prirodom stvarnosti. Upravo je to bit ove knjige.

TEHNIKE STRANE

POLAZNA VANOST TIJELA

Jedna od najveih razlika izmeu zapadnih i tradicionalnih istonjakih kultura je u njihovom pristupu tijelu. Na Zapadu, izmeu tijela i uma postavljen je temeljni rascjep. Tradicionalno uenje promatra tijelo kao da je male vrijednosti, kao neto to je potrebno podvrgnuti obuzdavanju i poniavanju da bi se iz njegovih ograniavajuih stega oslobodio duh. Putenost je viena kao smetnja, kao neto ega bi se trebalo kloniti to je vie mogue. esto i suvremeno znanstveno stajalite takoer naglaava ovaj rascjep: um, miljenje i razumno shvaanje smatraju se vrhunskim vrijednostima; tijelo je samo nositelj svijesti; osjeaji samo iskrivljuju jasnou logike, a tijelo osjeamo samo onda kada s njim neto nije u redu. Nasuprot ovome, na Istoku najvei broj iroko rasprostranjenih tradicija naglaava osnovno jedinstvo. Tijelo i um, duh i materija, muko i ensko, sudjeluju u plesu koji je sam Univerzum. Putenost je isto toliko nositelj duhovnosti koliko i molitva i gladovanje hinduistiki tantrizam upravo koristi spolni odnos kao meditativni ritual koji vodi ka sjedinjavanju s boanskim. Sjajno zdravlje i proiavanje tijela isto su toliko znaajni za duhovni napredak kao to su i iste misli. Na Istoku se mali znaaj pridaje znanju koje nije istovremeno miljeno i pod utjecajem osjetila. U stvari, loginoj misli se dodjeljuje

malo prostora u nacrtu poretka stvari pa se ak smatra i za smetnju unutar iskustva. Naravno, ova dva u velikoj mjeri suprotstavljena pristupa postoje, u manjem obujmu, unutar nae vlastite kulture i esto unutar samih pojedinaca. Od ivotnog znaaja je za kulturno i osobno zdravlje da se ovaj rascjep razrijei. Jasno je da se borilakim vjetinama ne moe ispravno pristupiti bez u najmanju ruku zaetaka iscjeljenja ove rane u naim duama. U svim mitovima, svim religijskim uenjima, mnogim razliitih vrsta iskustava. Mnoge osnovne meditacije predstavljaju tek vezivanje panje za jednostavna tjelesno-ulna

filozofijama pa ak i u korijenu mnogih znanstvenih ideja, nailazimo na shvaanje dvostrane prirode ljudske svijesti i promatranog Univerzuma. Ovaj dualizam je obino prikazan i u znanstvenom svjetlu u obliku otkria da desna i lijeva strana mozga ( koje upravljaju desnom i lijevom polovicom tijela takoer ) imaju, kod najveeg broja ljudi, i razliite funkcije: lijeva polovica mozga povezana je s govornim, misaonim i razumnim stranama iskustva, a desna strana s ne-govornim, umjetnikim i intuitivnim sposobnostima. Ovu dvostranost, koju smatram jednom od najvanijih osnovnih istina koje je ovjeanstvo ikada otkrilo, moda je najbolje prikazati tabelom:

GlavaTijelo Osjeaj ensko Majka Dijete Zemlja Pakao Priroda Dolje Korijen Prolost Tradicija Masa Smrt Zemlja Preputenost Sakupljanje energije Tama Toplo Unutranje Bezoblino Obuhvatno Podravajue Usisavajue Desna polovica mozga Lijeva strana tijela Umjetniko Sinteza Mekano Oputenost Podatno Rasipanje lica

TrbuhUm Miljenje Muko Otac Roditelj Nebo Raj Tehnologija Gore Kronja Budunost Promjena Jedinka ivot Zrak Napor irenje energije Svjetlo Hladno Vanjsko Oblikovano Izdvojeno Podravano Kipue Lijeva polovica mozga Desna strana tijela Znanstveno Analiza Tvrdo Napetost Odupirue Saimanje No

U naoj kulturi, kao to mnogi poinju uviati, jedna strana ovog dualizma je potovana, a druga podcijenjena. Proglaavanjem strane "Trbuha" za slabu, nesposobnu, glupu, beznaajnu, histerinu, stvorili smo opasnu neravnoteu. Lieno svog prirodnog para, naelo "Glave" postalo je okrutno, bezosjeajno, nasilno, koristoljubivo, duhovno suhoparno, okorjelo, suho, nesigurno i klimavo. Ovo se u drutvu oituje kroz kriminal, rat, sputavanje, samoubojstva, potroako drutvo i oajniku potrebu za "zabavom", a u jedinki kroz napetost,

neurozu, nepopustljiva stanovita i razne bolesti (posebno bolesti srca). Sputavano i obezvrjeivano, naelo "Trbuha" uvijek se pokuava iskazati i uspostaviti ravnoteu, ali nailazei na otpor, ono takoer postaje iskrivljeno gubei svoja prirodna obiljeja. Moe postati nepropusno i teko, ili razulareno i histerino. Iskazat e se u drutvu kroz revoluciju, n