aristotel - teorija spoznaje

2
Povijest epistemologije (Epistemology, history of – George S. Pappas) 371 1. Što je znanje – koja je točna analiza ili definicija koncepta znanja? 2. Koji je opseg našeg znanja – kojim vrstima stvari se znanje zapravo smatra? 3. Koji su izvori znanja - kako se znanje stiče? 4. Postoji li pravo/izvorno znanje? 5. Što je opravdano znanje – pod kojim uvjetima je znanje opravdano? (kasnije – 20.st. ) 1. Antička filozofija Epistemološka pitanja prva se pojavljuju kod Platona (dječak – Sokrat: kvadrat) – object znanja je ono što postoji, object neznanja (ignorance) je ono što ne postoji, a object uvjerenja je neki srednji entitet; nepromjenjive forme – pravi object znanja (372) ARISTOTEL – govori o specijalnoj formi znanja – znanstvenom znanju u Posteriornoj Analititci Znanost je misao kao o grupi teorema od kojih je svaki dokazan u demonstrativnom silogizmu Znanje zaključka ovisi o znanju prvih principa (ne I obrnuto) Prvi principi objašnjavaju zašto je demonstrativna konkluzija istinita Fundacionalizam Čovjek ima srednji intiuitivni uvid prvih principa U – De Anima – Aristotel komentira percepciju I perceptivno znanje o Među prceptivnim objektima on razlikuje ispravne I uobičajene Osjetilnosti Uobičajenae osjetilnosti (common) – objekti percipirani s vise osjetila

Upload: valentina-nedeljko

Post on 05-Sep-2015

15 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

Aristotel

TRANSCRIPT

Povijest epistemologije (Epistemology, history of George S. Pappas) 371

1. to je znanje koja je tona analiza ili definicija koncepta znanja?

2. Koji je opseg naeg znanja kojim vrstima stvari se znanje zapravo smatra?

3. Koji su izvori znanja - kako se znanje stie?

4. Postoji li pravo/izvorno znanje?

5. to je opravdano znanje pod kojim uvjetima je znanje opravdano? (kasnije 20.st. )

1. Antika filozofija

Epistemoloka pitanja prva se pojavljuju kod Platona (djeak Sokrat: kvadrat) object znanja je ono to postoji, object neznanja (ignorance) je ono to ne postoji, a object uvjerenja je neki srednji entitet; nepromjenjive forme pravi object znanja(372) ARISTOTEL govori o specijalnoj formi znanja znanstvenom znanju u Posteriornoj Analititci Znanost je misao kao o grupi teorema od kojih je svaki dokazan u demonstrativnom silogizmu Znanje zakljuka ovisi o znanju prvih principa (ne I obrnuto) Prvi principi objanjavaju zato je demonstrativna konkluzija istinita Fundacionalizam ovjek ima srednji intiuitivni uvid prvih principa U De Anima Aristotel komentira percepciju I perceptivno znanje Meu prceptivnim objektima on razlikuje ispravne I uobiajeneOsjetilnosti Uobiajenae osjetilnosti (common) objekti percipirani s vise osjetila Ispravne (proper) osjetilnosti objekti percipirani jednim osjetilom taj ne moe pogrijeiti ili biti prevaren(ako osoba vidi bijelu maku moe bit prevarena oko toga jel ona maka a ne u vezi njene bjeline) ----zbog nemogunosti bivanja prevarenim od X je dovoljno za imanje znanja o X to nas dovodi do konkluzije da imamo sigurno perceptualno znanje o ispravnim objektima svakog osjetila.-----Nije jasno je li Aristotel mislio da se nemoemo prevariti o pravim kvalitetama fizikih objekata, kao npr o bojama ili da se ne moemo prevariti o percipiranim kvalitetama objekta. (prvo je manje vjerojtno nego drugo)