ze-do eko [broj 27, jesen 2012.]

7/27/2019 ZE-DO eko [broj 27, jesen 2012.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-27-jesen-2012 1/32

GODINA VIIl Broj 27 l Jesen 2012.

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐENJE, PROMET I KOMUNIKA

CIJENA 1 KM

Centrala: 032/445-520; 445-221 Vrandučka bb (Pečuj)

Tel.: 032/456-350; Fax: 456-346Benzinska pumpa 446-040



ZE-DO eko: Časopis o zaštiti životne sredine, Izlazi tromjesečno;IZDAVAČ: NIPD „Naša riječ“,d.o.o. Zenica; ZA IZDAVAČA: Sajto Ćehović, direktor;GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sajto Ćehović;UREDNICA IZDANJA: Lejla Sarajlić;REDAKCIONI ODBOR: Mr. Raif Seferović,predsjednik, prim.dr.sci. Smajil Durmišević, Sajto Ćehović, Branimir Muidža, Nermin Mandra, Mubera

Pezo, prof.dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić, Šahbaz Velispahić, Senaid Šabanović;REDAKCIJA:

ElviraŠaćirbegović, Lejla Sarajlić, Elmedin Bašić, Dunja Novalić, Nejra Bradarić, Adem Mecavica, Neven Krajišnik;FOTOGRAFIJE: Jasmin Imamović;GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Mirsad Handžar;RAČUNARSKAPRIPREMA: Studio „Naša riječ“;ŠTAMPA: “Graforad” Zenica;ZA ŠTAMPARIJU: Pero Letić

U ekološkom kalendaru 11. ok-tobar je datum označen kaoMeđunarodni dan borbe protivprirodnih katastrofa. Iz godineu godinu prirodne katastrofe susve češće i razornije, ne birajupodneblja i ne mare za gospo-darski razvoj, uništavaju živote iinfrastrukturu. Još su nam svježasjećanja na potrese na Haitiju,Čileu, Kini, Turskoj, Italiji, nasnažne oluje u Europi i snježnemećave u SAD-u, na poplave

››› IZ EKOLOŠKOG KALENDARA

Dan borbe protiv prirodnihkatastrofa – 11. oktobar

u Brazilu i Pakistanu, na razor -

ne požare u Rusiji, vulkanskeerupcije na Islandu. A onda sedogodio Japan, kojeg je pogo-dio najjači potres u posljednjihstotinjak godina, uzrokovavširazorni tsunami te oštećenja nu-klearne elektrane. Svijet se digaona noge, aktivirale humanitarneorganizacije i službene instituci-je, pružala se pomoć, dopiralose do unesrećenih. Solidarnost i

dostojanstvenost su bile na dje-lu... Projekcije povećanja brojaljudi koji će biti izravno pogođeniprirodnim katastrofama u nared-nim godinama su vrlo zabrinja-vajuće. Prema podacima Oxfam

Internationala oko 375 milionaljudi bit će ugroženo prirodnimkatastrofama. U odgovoru naprijetnje, koje katastrofe donosezajednici te odbranu od njih, svi-jet se opredijelio za zajedničkodjelovanje. Tako se 70 zemalja usvijetu, a u Evropi 22, priključilostvaranju nacionalne platforme,kao središnjeg foruma s ciljemrazmjene informacija, iskustavai mišljenja u smanjenju rizika od

katastrofa, usmjeravanja razvo-ja u svim segmentima društva,uključivanja politike u smanjenjerizika od katastrofa i podizanjasvijesti i kulture sigurnog ponaša-nja, prvenstveno kroz edukaciju.

Godišnje se na Planeti dogo-di na stotine elementarnih nepo-goda. Prema podacima Svjetskemeteorološke organizacije i UN- a, poplave su zastupljene sa37%, oluje sa 28%, suše čine 9%, zemljotresi oko 8%, lavine 6%,požari i ekstremne temperatureoko 5% , dok vulkanske erupcije

čine 2%.

SVIJET

2 ZE-DO ekoJesen 2012.



3ZE-DO eko

KANTON

Nedavno su vijećnici OV Zenicausvojili Prijedlog za kupovinu zemlji-

šta na Boračkom jezeru za potrebeSaveza izviđača općine Zenica. Kakoje poznato, Općina Zenica je još2005. godine, uz prethodnu sugla-snost OV, za potrebe izviđača kupilazemljište u neposrednoj blizini Borač-kog jezera, površine 6.235 metarakvadratnih. Bila je planirana kupovi-na još jedne parcele, površine 4.329metara kvadratnih, no njen vlasniku tom trenutku nije je želio prodati.

U posljednjih nekoliko mjeseci ovegodine obavljeno je niz preliminar -nih razgovora predstavnika OpćineZenica i vlasnika te parcele, koji jena kraju pristao na prodaju, po cije-ni od 25 KM po metru kvadratnom,tako da je ukupna cijena ove parceleoko 108 hiljada KM. Inače, ova par -cela sastavni je dio sportskih terenazeničkih izviđača, poput igrališta zaodbojku, nogomet... U kupovini ove

parcele participira i Vlada ZE - DOkantona, o čemu je zeničke vijećnikeizvijestiomr. Raif Seferović, ministar za prostorno uređenje, promet i ko-munikacije i zaštitu okoline.- Mi smo ovu odluku donijeli u inte-resu najmlađih, omladine, boračkepopulacije i u cilju afirmacije spor-ta... U kupovini parcerle učestvovatćemo sa jednom trećinom sredstava,

Nedavno je Vlada ZE-DO kantona,na sjednici, a na prijedlog Mini-starstva za prostorno uređenje, pro-met i komunikacije i zaštitu okoline,donijela zaključak o odobravanjusredstava u iznosu od 3.500 KMza realizaciju projekata nevladi-nih organizacija, u čijem su fokusuekološke aktivnosti. Ovo su sredstvakantonalnog Fonda za zaštitu okoli-ne, opredijeljena za ovu godinu zaekološke aktivnosti NVO-a. Sredstva

Premijer ZE-DO kantona mr. FikretPlevljak i ministar Ekrem tuka podržalisu najveću volontersku akciju čišće-nja divljih deponija, koja se, kako jepoznato, pod nazivom Let’s do it (oči-stimo Zemlju za jedan dan), koja se,kako je poznato, u svim bh, pa tako iu gradovima ZE-DO kantona održala

9. septembra. Premijer i ministar su sedružili u Zenici sa mladima iz brojniheko pokreta i organizacija, zahvaljuju-ći čijem čišćenju je Zenica zablistala,uostalom kao i drugi gradovi u ZDK.

Postrojavanje izviđača na Boračkom jezeru

Zeničkim izviđačimafinancijska podrška Vlade ZDK

odnosno sa 36 hiljada KM. Ova sredstva bit će operativna čim sepotpiše ugovor o prodaji, a iznaćićemo mogućnost i dodatnog finan-ciranja Izviđačkog kampa na Bo-račkom jezeru -kazao je Seferović,istakavši da je Vada ZDK Izviđačkikamp na Boračkom jezeru prepo-znala kao kantonalni brand, čija jetradicija duga 60 godina.

Za aktivnosti NVO-a 3.500 KM

SR „Bosna“ Zenica – Mala škola u prirodi naProkoškom jezeru

za implementaciju svojih projekatadobili su: UG Eko Kakanj iz Kaknja,za čišćenje izletišta i rekreacionogcentra Bare, Sportsko-rekreativ-ni klub „Bosna“ Zenica, za projektMala škola u prirodi, Ekološko druš-tvo „20. mart 1990“ Breza, za re-ciklažu ambalaže i ambalažnog ot-pada, UG Nova vizija Olovo za ekoakciju „Pozitivna reakcija“, Karateklub „Mladost“ Zenica, za čišćenjeizletišta Smetovi, Eko mladi Tešanj,za akciju prikupljanja PET ambala-že i UG Eko Klek Zavidovići, za Ekobaštu Kovači.-Svaka od ovih sedam nevladinihorganizacija dobit će po pet stotinaKM za ekološke projekte. U odnosuna ranije godine ukupan transfer zaNVO iz kantonalnog Eko fonda jemanji, ali sredstva diktira sveukupnaekonomska situacija. Nadamo se daćemo slijedeće godine biti u prilici

ekološkim pokretima i organizacija-ma odob riti više sredstava –kažeSead Čizmić, pomoćnik ministra zazaštitu okoline u resornom kanto-nalnom Ministarstvu.

Premijer Plevljak podržao akciju

Let’s do it

3ZE-DO eko Jesen 2012.



KANTON

ZE-DO eko: Jedan od najzna-čajnijih budućih projekata Vla-

de ZDK, odnosno Ministarstvaza prostorno uređenje, promet ikomunikacije i zaštitu okoline jeizrada Strategije zaštite okolineZE-DO kantona. Koji su najvaž-niji ciljevi ovog dokumenta?SEFEROVIĆ: Već smo uveli-ko započeli pripreme za izraduovog dokumenta. Tako je Vla-da ZE-DO kantona na sjedniciodržanoj 12. septembra ovegodine donijela zaključak ko-jim daje suglasnost našem Mi-nistarstvu za projektni zadatakizrade Strategije zaštite okoli-ša ZE-DO kantona za period2 0 1 4

– 2024. godina. Inače, imajućiu vidu da se BiH opredijelila zaproces stabilizacije i pridruživa-nja EU, a oblast okoliša je jednaod visoko pozicioniranih prio-riteta Evropske unije, strategijazaštite okoliša ima ključnu uloguna tom putu. Osim toga, održiviekonomski razvoj se može posti-ć i samo plan-

skim pri-s t u p o mr j e š a -v a n j uidentifi-kovanihproble-ma tep o s t a v-

ljanjem

ciljeva koji neće dozvoliti daljenarušavanje kvaliteta okoliša.Što se tiče ciljeva izrade Strate-gije zaštite okoliša ZDK, prvi jeda ovim dokumentom identifi-ciramo trenutno stanje na po-dručju našeg kantona, drugi daizradimo akcioni program zarješavanje okolinskih problema.Osim toga, izrada ovog strateš-kog dokumenta imat će za ciljočuvanje prirodnih resursa i ra-zvoj održivih privrednih djelat-nosti, kao i stvaranje povoljnihuslova za poboljšanje resursneefikasnosti, energetske učinkovi-tosti, reciklaže iskoristivih mate-rijala i njihove ponovne upotre-be. Istodobno, ovaj dokumentće nam otvoriti mogućnost pri-stupa fondovima Evropske uni-je te biti dobra pretpostavkaza povoljnije kreditne linije. U

izradi Strategije oslušnut ćemoi glas javnosti u rješavanjuokolinskih problema...

Strategija ćesadržavati i akcioni

planZE-DO eko: Koji

je rok za izra-du Strategijete koje sve

p red radn je Vlada ZDK,o d n o s n oMinistarstvo,

››› INTERVIEW: MR. RAIF SEFEROVIĆ, MINISTAR ZA PROSTORNO UREÐENPROMET I KOMUNIKACIJE I ZAŠTITU OKOLINE U VLADI ZDK

Strategija zaštite okoliša

ZDK 2014-2024, najznačajniji projekt u idućoj godini




KANTON

treba obaviti, prije nego štodokument ugleda svjetlo dana?SEFEROVIĆ: Rok za izradustrategije je 12 mjeseci, oddana potpisivanja ugovora saodabranim ponuđačem. Za re-

alizaciju izrade Strategije će seformirati koordinacioni odbor,na čijem čelu će biti premijer Vlade ZDK, formirat ćemo isavjetodavni odbor, koji će bitisastavljen od predstavnika Pri-vredne komore ZDK, uglednihprivrednika, predstavnika jav-nih preduzeća i ustanova, kao i

komunalnih preduzeća. U ciljuizrade Strategije planirali smoosnovati i građanski odbor, čijiće članovi biti predstavniciopćina iz ZDK, nevladinih or -ganizacija, medija... Strategijaće osim klasičnih segmenata,sadržavati i akcioni plan, kojisu kantoni u FBiH, po Zakonuo zaštiti okoliša, dužni imati.U ovom planu bit će defini-

rani projekti, sa rokovima re-alizacije, iznosom sredstava,odgovornošću za njihovo pro-vođenje... Mi ćemo nastojati ubudžetu ZDK za 2013. osigu-rati određeni iznos sredstavaza izradu ovog dokumenta.

Projekt zbrinjavanjainfektivnog otpada načekanjuZE-DO eko: Implementacijaprojekta zbrinjavanja infektiv-nog otpada u ZE-DO kantonuje usporena, s obzirom na to

da ni jedna od šest firmi nijeudovoljila uvjetima međuna-rodnog tendera, a jedna odnjih se žalila. Možemo li očeki-vati da se ovaj projekt realizirado kraja 2012. godine?SEFEROVIĆ: Ministarstvo zaprostorno planiranje, promet ikomunikacije i zaštitu okolišaZE-DO kantona je apliciraloza sredstva Federalnog fondaza zaštitu okoliša, kako bi re-aliziralo projekt zbrinjavanjainfektivnog otpada u našemkantonu. Ovaj Eko fond je zaovu namjenu odobrio sredstvau iznosu od milion i stotinu hi-ljada KM i ona su već odavnooperativna. S tim u vezi resornokantonalno Ministarstvo raspi-salo je međunarodni tender zanabavku i ugradnju opreme zatretman infektivnog otpada.Tender smo, prema Zakonu ojavim nabavkama, raspisali 4.juna ove godine, a tenderskudokumentaciju su zainteresira-ni mogli preuzeti do 3. jula.

Sredstvima federalnog Eko fonda bit će nabavljenopet uređaja za zbrinjavanjeinfektivnog otpada, a pla-nirano je da po jedan budeinstaliran u Općoj bolnici u Tešnju, domovima zdravlja sapoliklinikom u Zavidovićima i Visokom, a dva u Kantonalnojbolnici Zenica. Pored ovoga

iz Fonda za zaštitu okoline ZDK u ovoj godini je opre-dijeljeno 80 hiljada KM zapripremu lokacija, adapta-ciju, rekonstrukciju i izgrad-nju prostora u medicinskimustanovama, gdje će bitismješteni ovi uređaji. Inače,

ZE-DO kanton, nakon Sara- jevskog i Tuzlanskog, treći je

u FBiH, odnosno u BiH, kojiće na ovaj način trajno riješitiproblem zbrinjavanja infek - tivnog otpada.

Strategija zaštite okoliša ZE-DO kantona 2014 – 2024.radit će se na bazi strateškihdokumenata – Strategije za-štite okoliša FBiH, Strategijerazvoja ZE-DO kantona, Stra- tegije zaštite voda F BiH, Pro-stornog plan ZE-DO kantonai lokalnih akcionih ekološkihplanova općina u ZDK, narav -

no onih koje su ga izradile.

Razgovarala:Lejla Sarajlić

Tendersku dokumentaciju jeizuzelo devet dobavljača, aKomisija za tendere primila ješest ponuda i to slijedećih firmi– Grizelj d.o.o. Sarajevo, Si-neks Laboratorija d.o.o. BanjaLuka, MES d.o.o. Zenica i CMBGmbiH Gratkom, Austrija, ITCd.o.o. Zenica i PTM d.o.o.Šabac Srbija, Lemis HandelsGmbiH, Wien, Austrija i KEMIS- BH d.o. o. Lukavac. Detalj-nim uvidom u tendersku doku-mentaciju konstatirano je dasve i jedna ponuda ima odre-đenih manjkavosti te sam kaoministar, a uvažavajući Zakono javnim nabavkama, poništiotender. Nakon toga prigovor nam je uputio konzorcij MESZenica i CMB GmbiH, Grat-kom, Austrija, a naše Ministar -stvo je ovaj prigovor odbilo.Pomenuti konzorcij je uputiožalbu Uredu za razmatranježalbi BiH i do okončanja ovogpostupka naše Ministarstvoneće biti u mogućnosti obno-

viti postupak javne nabavke...Znači, čekamo da Ured riješižalbu pomenutog konzorcija,pa vam u ovom trenutku vamne mogu odgovoriti hoće li dokraja godine biti moguće reali-zirati ovaj projekt.ZE-DO eko: Je li realiziranaideja da se Mobilna stanica zamjerenje parametara zagađe-nosti zraka u općinama ZDKda na korištenje Metalurškominstitutu „Kemal Kapetanović”?SEFEROVIĆ: Nedavno je VladaZE-DO kantona dala suglasnostda naše Ministarstvo da Mobilnustanicu na korištenje Metalur -škom institutu „Kemal Kapeta-nović”. To smo i učinili. U minu-lom periodu obučili smo sedamuposlenika ove naučne instituci-je, koji će upravljati stanicom.Još da kažem da smo nedavnouradili servisiranje i kalibracijumobilne stanice.




"U socijalizmu kada nije bilo ni ela-borata ni odluke o zaštiti izvorišta,nikome nije padalo na pamet da siječe šumu u vodozaštitnoj zoni.Sada imamo sve - elaborate, od-luke, ugovore o koncesiji i plaća-nje koncesione i posebne vodo-privredne naknade te opet i pored svega, Federalno ministarstvo po-ljoprivrede, vodoprivrede i šumar - stva je odobrilo sječu šume u vo-dozaštitnoj zoni, sve do 50 metaraod kaptaže.Federalna vlada bi trebala što pri-je, dok još ima vremena, svojimrješenjem staviti van snage sagla-

snost resornog federalnog Mini- starstva o davanju saglasnosti na šumsko-privredne osnove iz 2006.godine",ističe Kahriman.

EKOLOGIJA

Sječa šume u zaštićenoj zoni izvo-rišta pitke vode Kruščica u općini Vitez, ozbiljno je dovela u pitanjebudućnost glavnog izvora snabdije-vanja vodom za piće gradova Zeni-ca i Vitez. Lokalne vlasti, kao i vodo-privredna preduzeća, upiru prstom u Vladu Federacije BiH i resorno Mi-nistarstvo, koje je odobrilo projektsječe šume u zaštićenoj zoni i timedirektno ugrozilo izvorište, odaklese pitkom vodom od 1969. godinesnabdijeva oko 100 hiljada građanaZenice i Viteza. Nadležni očito nisunaučili lekciju iz 1976, kada su regi-

strovana prva zamućenja vode zbogsječe šume u zoni izvorišta Kruščica.

Na intervenciju tadašnjeg preduzeća“Vodorad” Zenica sječa je prekinuta,a šuma i zemljište u području izvori-šta sanirani.

Rat donio nekontroliranu iilegalnu sječuIzvorište je bilo netaknuto sve doratne 1993, kada je započela ne-kontrolirana i ilegalna sječa šumeu vodozaštitnoj zoni. Od tada pa

do današnjeg dana sve su učesta-lija i intenzivnija zamućenja izvor -ske vode, a izdašnost izvorišta svemanja. U nekoliko posljednjih go-dina zamućenje na četiri, od petizvorišta, nastaje pri svakoj pojavikišnih padavina i pri topljenju snje-gova, a pri iole intenzivnijim kiša-ma dolazi do enormnog porastakoličine zamućene vode na izvori-ma i do plavljenja naselja nizvod-no od izvorišta! Navedene pojave,bez ikakve sumnje, posljedica susječe i izvoza šume i devastacijetla u području sanitarno-zaštitnezone izvorišta. Umjesto da zaustavi

uništavanje šume i zemljišta, Fede-

ralno ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva 2006.godine davanjem saglasnosti ŠPD-u “Šume srednje Bosne”, praktičnoje legaliziralo i bez ikakvih ograni-čenja omogućilo sječu šume na 50metara od kaptaže i bunara! Sječaje počela 2007. u rejonu Dubokipotok, koji je na granici vodoza-štitne zone, da bi 2009. ušli u IIIvodozaštitnu zonu u rejonu slivapotoka Tremušnica, a sada se većsiječe u području II vodozaštitnezone sa tendencijom približavanjaizvorištu. Ako se nastavi sa sječom,do 2015. drvosječe će doći na 50

››› APEL ZENICE I VITEZA FEDERALOM MINISTRU J. IVANKOVIĆU I PREM

Zaustavite sječu i

Ekrem Kahriman

Umjesto da zaustavi uništa-vanje šume i zemljišta, Fede-ralno ministarstvo poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva2006. godine davanjem sa-glasnosti ŠPD-u “Šume srednjeBosne”, praktično je legalizi-ralo i bez ikakvih ograničenjaomogućilo sječu šume na 50metara od kaptaže i bunara!

Piše:Adem Mecavica




EKOLOGIJA

m do izvorišta.Javno preduzeće “Vodovod i kana-lizacija” Zenica, te načelnici općinaZenica i Vitez Husejin Smajlović i Vlado Alilović, u više navrata su seobraćali Federalnom ministarstvuza poljoprivredu, vodoprivredu išumarstvo, a onda i Vladi FBiH, alido danas nije poduzeto ništa.- Ministar Damir Ljubić je pred izbo-re 2010. godine formirao posebnukomisiju da snimi stanje i predložimjere, ali ta komisija nikada nijepredložila nikakve mjere, a prošloje više od dvije godine od njenogformiranja. Očito je predsjednik tekomisije imao zadatak da “razvučevrijeme i zabavi zainteresirane stra-ne” dok prođu izbori -kaže EkremKahriman, direktor JP “Vodovod ikanalizacija” Zenica.

Nikšićeva Vlada ignorirazahtjeve lokalne zajednice

Tim stopama nastavila je i Vladapremijera Nermina Nikšića,koja jeignorirala zahtjev načelnika Zenice i Viteza iz jula 2011. da se ukine sa-glasnost koja važi do 2015. godine.Sječa je nastavljena a trenutno sevrši u II sanitarno-zaštitnoj zoni. Apelza pomoć u spašavanju izvorištaKruščica, direktori JP “Vodovod i ka-nalizacija” Zenica i JKP “VITKOM” Vitez, Ekrem Kahriman i Dragan Sto-

jak, ponovili su na zajedničkoj presskonferenciji početkom septembraove godine. JP “Vodovod i kanali-zacija” je prvo preduzeće u BiH kojeje počelo plaćati koncesiju na vodu

spasite izvorište Kruščica!za javno snabdijevanje, a od 2002.do danas iz osnova koncesije i po-sebnih vodoprivrednih naknada Fe-deraciji BiH i ZDK-u uplatilo je 4,47miliona KM. U isto vrijeme, JKP“VITKOM” uplatilo je 1,34 mil KM.Zbog toga zvuči nevjerovatno da jejedno te isto ministarstvo javnim ko-munalnim preduzećima dalo kon-cesiju na vodu sa izvorišta Kruščica,a ŠPD-u “Šume srednje Bosne” sa-glasnost da bez ograničenja sijekušumu na 50 m od izvora!

- Ovo je posljednja mjera da jav-no pozovemo premijera NerminaNikšića i ministra za poljoprivredu,vodoprivredu i šumarstvo, JerkaIvankovića da konačno učine neštokonkretno što je od životne važnostida spase ovo izvorište Kruščica -ka-zao je Ekrem Kahriman, direktor JP“VIK” Zenica.

Općine ne žele platitiodštetu ŠPD-uU isto vrijeme, oglasilo se Fede-ralno ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva, sugeri-rajući VIK-u i VITKOM-u da pokre-nu proceduru proglašenja šumau vodozaštitnoj zoni, šumama sposebnom namjenom, navodećikako je to jedino moguće rješenjeza nastalu situaciju. Međutim, utom slučaju bi dva preduzeća mo-

rala platiti višemilionsku odštetuŠPD-u “Šume srednje Bosne”, štoje i za preduzeća i općine Zenica i Vitez neprihvatljivo. To su načelniciSmajlović i Alilović ponovili u ur -genciji, koja je početkom oktobraupućena na adrese Vlade i resor -nog federalnog ministarstva.- Ako neko misli da treba plaća-ti naknadu šumsko - privrednomdruštvu, neka mu plaća iz priku-pljenih sredstava koncesije i po- sebnih vodoprivrednih naknada,

koja i jesu namjenska i logično bibilo da se barem dijelom troše za zaštitu baš onog resursa za koji re- surs se i ubiru. Podsjećamo da je stanovništvo općina Zenice i Vitezadobro upoznato sa opasnošću nadizvorištem i moramo ih što prijeupoznati sa vašim, a i našim mje-rama - naveli su načelnici Zenicei Viteza.I dok traje prepiska, raste nezado-voljstvo građana. Vitežani su sva-kodnevno suočeni s redukcijom uisporuci vode, iako se izvorište na-lazi u njihovoj općini. U Zenici jošnema redukcija, zahvaljujući činje-nici da je u posljednjih nekolikogodina sanirana mreža, čime susmanjeni gubici, no nije isključenoda se i Zeničani nađu u istoj situ-aciji, ukoliko Vlada FBiH nastaviignorirati apele za zaštitu Kruščice.

U Zenici još nema redukci-ja, zahvaljujući činjenici da jeu posljednjih nekoliko godinasanirana mreža, čime su sma-njeni gubici, no nije isključeno

da se i Zeničani nađu u istojsituaciji, ukoliko Vlada FBiHnastavi ignorirati apele za za-štitu Kruščice.




Deratizacija, borba protiv štet-nih glodara, je stara koliko iljudska svijest o preživljavanju i

dominaciji u prirodi. Stari narodisu, empirijski - posmatranjem izdravorazumskim promišljanjem,dovodili u vezu štakore, pacove,tj. glodavce, i pojavu epidemijazaraznih bolesti, uviđajući zna-čaj uništavanja štakora, madanisu poznavali lanac prenosazaraznih bolesti. U fauni-životinj-skom svijetu na prostorima biv-še Jugoslavije zastupljene su 33

vrste glodara. Sa zdravstvenogaspekta najznačajnije su tri vrstekomenzalnih mišolikih glodara:sivi pacov (štakor selac), crni šta-

kor (pacov) i kućni miš. Miševi,a naročito pacovi-štakori, su po-tencijalni - mogući prenosioci načovjeka oko 30 ozbiljnih zara-znih oboljenja, kao što su: kuga,trihineloza, tifus, bjesnilo, zara-zna žutica (VHA), murini pjega-vac, tuberkuloza, bolest pacov-skog ujeda (sodoku), tularemija,lepra-guba, krpeljski rekurens,pantljičare, šigeloze (dizenterija),

salmoneloze (trovanja hranom),itd. Glodari nemaju samo svojeznačenje u odnosu na zdravljei uznemiravanje čovjeka, negosu oni izuzetno štetni u poljopri-vredi. Pacovi - štakori i miševiuništavaju velike količine hrane,oštećuju vodovodne instalacije,električne mreže, tkanine, na-mještaj, itd., te tako nanose veli-ke materijalne štete. U našoj ze-

mlji najrasprostranjeniji su: crnipacov (Rattus rattus), sivi pacov(Rattus norvegicus) i domaći miš(Mus musculus).

Osnovni aspekti borbe protiv štet-nih mišolikih glodara. Za borbusa glodarima koristi se više me-toda, i to: mehaničke, fizičke, bi-ološke, bakteriološke i hemijske.Primjena i efikasnost mehaničkihsredstava, pacolovki, mišolovki iljepljivih masa je ograničena. Odfizičkih sredstava radi zaštite odglodara naročito u magacinima iostavama hrane, mogu se upotri-

jebiti elektronski aparati koji emi-tuju ultrazvučne talase na koje suglodari posebno osjetljivi u radi-jusu od oko 200 do 300 m. Bi-ološki metod uništavanja glodaraodvija se uglavnom u prirodi ibez uticaja čovjeka. Bakteriološkimetod uništavanja glodara je unašoj zemlji zabranjen.Najširu primjenu u deratizacijiimaju hemijska sredstva – ratici-

di (rodenticidi). Koriste se u čvr -stom, tečnom i gasovitom stanju,a prema djelovanju dijele se nabrze i spore otrove. Brzi otrovi su

ZDRAVSTVENI ASPEKTIPRISUSTVA ŽIVOTINJA

U LJUDSKOM OKOLIŠU– DERATIZACIJA (III)

Piše: Pro .dr.sc.Smajil Durmišević, prim.dr.med.spec .

TEMA BROJA

Kantonalni zavodza javno zdravstvo

Zenica Telefon: +387 32 443 540

Fax: +387 32 443 530e-mail: [email protected]

Cantonal PublicHealth Institute of ZenicaID broj: 421810029000672000 Zenica,Fra Ivana Jukića br.2Bosna i Hercegovina




TEMA BROJA

odvoziti smeće iz naselja i depo-novati ga na higijenski prihvatljivnačin. Građevinski materijal tre-ba biti otporan na glodanje, a svikanalizacioni izlazi moraju imatizaštitne brane i mreže sa otvori-ma ne većim od 6 mm, da bi se

zaštitili ulazi u građevine. Razloziza zadržavanje glodara na jed-nom mjestu su sljedeći: dostupnahrana, pogodni uslovi za razmno-žavanje, nedostatak prirodnihneprijatelja i zapušten okoliš sanakupinama smeća i otpadakaorganskog materijala, neobrađe-ne, zapuštene i zakorovljene po-vršine, prisustvo starih, dotrajalihi napuštenih objekata.

Deratizaciju je potrebno sistemat-ski izvoditi dva puta godišnje, pro-ljetna i jesenska faza, zbog togašto se populacija glodara obnoviu roku od šest mjeseci. Treba jesistematski i približno jednovre-meno provesti u svim većim nase-ljima, mlinskoj industriji, industrijimesnih proizvoda, objektima zakolektivnu ishranu, poljuprivred-nim dobrima i domaćinstvima, anaročito u lučkim naseljima kojasu stalno ugrožena u pogledu po-jave zaraznih oboljenja koja sejoš javljaju, endemski, u nekimkrajevima svijeta.

sve veću upotrebu, osobito u suz-bijanju miševa u sredinama gdjese druga sredstva ne mogu upo-trijebiti. Međutim, ovaj metod je unekim zemljama proglašen nehu-manim i zabranjen.Da bi se smanjila brojnost mi-šolikih glodavacana jednompodručju potrebno je uklonitifaktore koji pogoduju njihovombrzom razmnožavanju. Potrebnoje spriječiti pristup glodara hra-ni održavajući čistoću podruma,magacina, spremišta i javnih po-vršina. Neophodno je redovno

hemijska jedinjenja, vrlo jakogdjelovanja i zbog toga je njiho-va upotreba ograničena. Sporiotrovi imaju širu primjenu u de-ratizaciji. To su preparati na bazikumarina i hlorofacinona. Njiho-va otrovnost se ogleda u spreča-vanju grušanja krvi, što dovodido unutrašnjih krvarenja i smrti.U koncentracijama u kojima sekoriste za uništavanje glodaragotovo su neotrovni za čovjekai domaće životinje. Neki od ovihpreparata su: Antikolin, Tomarin,Rosel, Dikusa, Rodentin, Faciron,Rakumin i drugi. Ovi prepara-ti se najčešće postavljaju u vidumamaca - meka. Novi antiko-agulantni su preparati na bazihidroksikumarina: difenakum,na koji se već razvija otpornostglodara, bromadiolon, s poja-vom otprnosti kod glodara u juž-noj Engleskoj i Kanadi, brodifa-kum, sa pojavom otpornosti kodglodara zabilježene u Danskoj i Velikoj Britaniji i naftilkumarina -flokumafen i difetialon, od kojihglodari nakon jednokratnog uzi-manja ugibaju prvog do šestogdana, bez zapaženih pojava zna-čajne otpornosti glodara na ovepreparate. Adheziona ljepila, to su specijal-na ljepila na kojima se glodarizalijepe i tako uginu. Oni imaju




PRIVREDA I EKOLOGIJA

PRIHVATANJE I PRIVREMENO SKLADIŠTENJENEKIH VRSTA OPASNOG OTPADA NA REGIONALNOJ DEPONIJI MOŠĆANICA

Jedan od najvećih problema saaspekta očuvanja životne sredi-ne jeste postupanje ili upravljanjeopasnim otpadom.Primjena proizvoda koji sadrže opa-

sne materije je sve veća što je dove-lo do velikog učešća opasnog otpa-da u ukupnim količinama otpada.Skoro da i ne postoji oblast životau kojoj se ne upotrebljava neki odtakvih proizvoda.Nepostojanje tačnih podataka okoličinama opasnog otpada u Bo-sni i Hercegovini predstavlja jedanod problema koji onemogućavaadekvatno planiranje upravlja-

nja ovom vrstom otpada. Sastavopasnog otpada je raznolik i ovisiod proizvoda i kategorije od toga

direktno ovisi i planiranje uprav-ljanja opasnim otpadom. Vrlo jevažno uspostaviti primjeren sistemupravljanja, kao i informirati po-trošače o opasnostima neadekvat-nog zbrinjavanja ove vrste otpada.Zbog činjenice da sistemsko rješenjeovog problema još nije na vidiku ida ovog otpada ima u svim institu-cijama i domačinstvima, Regionalna

deponija Mošćanica je s ciljem ubla-žavanja ovog problema pokrenulakonkretne aktivnosti u cilju zbrinja-vanja nekih vrsta opasnog otpada.Regionalna deponija Mošćanica od01.08.2012. godine vrši prihvatanjei privremeno skladištenje:

• baterija (baterijskih uložaka),• boja i lakova,• ambalaže koja sadrži ostatkeopasnih tvari ili je onečišćena

opasnim tvarima,

• električnog i elektroničkog ot-pada

Konačno zbrinjavanje ovih vrsta ot-pada će vršiti ovlašteni operater.Osnovni cilj ove aktivnosti jesteomogućiti fizičkim i pravnim licimada opasni otpad zbrinu na, za našeuslove prihvatljiv i pravilan način.Regionalna deponija Mošćanica

obezbijedila je tehničke uslove zaprijem i privremeno skladištenje ne-kih vrsta opasnog otpada nabavomkontejnera koji su smješteni na re-ciklažnom dvorištu u krugu Regio-nalne deponije Mošćanica.

Izgled posuda za privremeno skla-dištenje opasnog otpadaNa ovaj način bi se trebalo postićismanjenje udjela opasnog otpadau komunalnom otpadu te unapre-đenje upravljanja ovom vrstom ot-pada u općinama koje čine Regijuza uravljanje čvrstim otpadom.Posebno treba istaći važnost pravilnogzbrinjavanja električnog i elektronskogotpada (mašine za suđe, mašine zaveš, televizori, računari, monitori, radioprijemnici, frižideri, šporeti i td. ) kojise nalazi u svakom domaćinstvu. Pre-dajom starih električnih i elektronskih

uređaja na Regionalnu deponiju Mo-šćanica će se osigurati njihovo pravilno

zbrinjavanje i očuvanje okoliša.Ovaj korak predstavlja doprinos Re-gionalne deponije Mošćanica očuva-nju životne sredine i predstavlja kon-kretan pomak u rješavanju problemaupravljanja opasnim otpadom.Uz ovakve akcije neophodno je konti-nuirano raditi na edukaciji i podizanjujavne svijesti o potrebi i važnosti odvo-jenog sakupljanja opasnog otpada. Više informacija o ovoj problema-tici kao i samom projektu zbrinja-vanja nekih vrsta opasnog otpadamože se naći na web stranici pri-vrednog društva Regionalna depo-nija Mošćanica, www.rdm.ba

Izgled posuda za privremeno skladištenje opasnog otpada

Emir Zukić, direktor PD RDM





Piše: Adib ZekićU Rudniku mrkog uglja „Kakanj“,a na Površinskom kopu Vrtlište,početkom oktobra pušten je urad sistem za prijem, pretovar itransport uglja. Značajne su teh-nološke, proizvodne i ekonomskeprednosti ovog sistema, ali suipak najkorisnije ekološke.

Bez prašine, buke iizduvnih gasovaPuštanjem u rad pretovarnog si-stema i željezničkog transportapostiže se niz ekoloških efekata.Prekomjerno korištenje lokalnihputeva, kojima je kroz tri mjesnezajednice svakodnevno prolazilo,u jednom pravcu 175 kamio-na natovarenih ugljem, sada suprošlost. Prašina, blato, buka, iz-

duvni gasovi, također su prošlost.Jalovina, uglavnom beskorisnastijenska masa, koja se do pušta-nja u rad ovog sistema izdvajalana Pogonu Seperacija u Čatićima,a odlagala par kilometara dalje,sada ostaje na odlagalištu Povr -šinskog kopa Vrtlište. Izdvaja se ujednom od tehnoloških postupa-ka ovog sistema i transportuje do

unutrašnjih ili vanjskog odlagali-šta Ribnica. Odvajanjem jalovineugalj se razdvaja u više različitihgranulacija, a homogenizira i pre-

ma Separaciji odvozi željezničkomprugom, dužine 3.400 metara,na kojoj saobraćaju nove vučna imanevarska lokomotiva.

Ekološki preporodDijelom ovog željezničkog tran-sporta, sve do nabavke novihelektro dizel lokomotiva, ugaljje uz velike količine dima i buke

transportovala parna lokomotiva.Stanovnici naseljenih mjesta:Karaula, Povezice i Doboj, krozkoja je ugalj transportovan ka-

mionima i lokomotivom na parnipogon, može se reći, doživljava-ju ekološki preporod.Saobraćaj bez kamiona koji sutransportovali ugalj u predjeluregionalnog puta 445, Kakanj-Kraljeva Sutjeska, kod Separaci-je, već sada znatno je bezbjednijii za motorna vozila i za pješake.Nema više ni kamiona sa ugljemiz Rudnika Kakanj, na dionici ko-ridora V-c: Kakanj – Papratnica.Potpuno je eliminirano korište-nje lokomotive na parni pogon.Nema ni izduvnih gasova odpreko 120.000 litara goriva, ko-liko je mjesečno sagorijevalo umotorima kamiona. Lokomotivana dizel pogon će za isti periodtrošiti oko 4.000 litara goriva.Mnogo je prednosti za lokalno

stanovništvo i lokalnu zajednicu,koje donosi novi transport ugljasa Površinskog kopa Vrtlište, ali jeekoloških zaista najviše.

››› RUDNIK MRKOG UGLJA „KAKANJ“

Sa novim transportom najvišeeko prednosti





12 ZE-DO eko

››› VELIKI EKOLOŠKI PROJEKT NA VISOKOJ PEĆIPripremio: Elmedin Bašić

Foto: Jasmin Imamović

Kompanija ArcelorMittal Zenica jepočetkom ove godine pokrenulaveliki ekološki projekt u Depart-mentu Visoka peć, koji bi trebaoznačajno utjecati na smanjenje za-gađenja iz ovog pogona, te stvo-riti bolje uslove za rad oko 160 radnika, koji obavljaju poslove naovom području, ali i za šire podru-čje i okolinu.

Vrijednost projekta okopet miliona euraNaime, krajem prošle godinepotpisan je ugovor vrijedanoko pet miliona eura za ugrad-nju sistema za otprašivanje livneplatforme na jedinoj preostalojvisokoj peći, od četiri koliko ihje radilo prije rata.

Korak ka eko normamaiz okolišne dozvole

Sistem za otprašivanje livneplatforme visoke peći će pro-

jektovati, ugraditi i pustiti u radrenomirana turska kompanija„CVS MAKINA INSAAT SAN. VeTIC. A.S.“, koja je već radilaznačajne poslove u oblasti met-alske industrije i metalurgije uRusiji, Ukrajini, Azerbejdžanu,Turskoj, Nigeriji, Alžiru, Egiptu,Jordanu i Sjevernoj Koreji.Realizacija projekta je započelau januaru ove godine. Urađen

je bazni inženjering, čiju je ve-rifikaciju uradila firma Andec” izIndije, a tokom oktobra se oče-kuje da će biti završen i detaljniinženjering. Završetak projektai instalacija sistema za otpraši-vanje livne platforme predviđase sredinom 2013. godine.“Tokom realizacije projekta po-novnog pokretanja integralneproizvodnje FENIX, izvršena jemodifikacija livne platforme kojučini novi sistem kanala za sirovogvožđe i trosku. Kanali za sirovogvožđe idu na lijevu i desnu stra-nu livne platforme do prekretnih

(gibajućih) rina preko kojih se sirovo gvožđe ulijeva u kazane.Kanal za trosku na lijevoj stranilivne platforme vodi do bazena za kristalizaciju troske, tzv. hava-rijalnog bazena, a drugi kanaldo bazena za granulaciju tro-

ske ispred livne platforme. Takou postupku lijevanja sirovog

gvožđa dolazi do emisija čvrstihčestica u zrak”, pojasnio nam jeKemal Alić, direktor departmen-ta Visoka peć i Aglomeracija uKompaniji ArcelorMittal Zenica.Prosječne emisije prema BAT-ukreću se od 400 do 1.500 gra-ma po toni proizvedenog siro-

Kemal Alić

Futuristički izgled Visoke peći na noćnom snimku

Dodir tečnog željeza sa kisikom stvaracrvenu prašinu




13ZE-DO eko

˝PRIVREDA I EKOLOGIJA

vog gvožđa, a specifični pro-tok odsisanog otpadnog gasaje 1200-3300Nm3/t sirovoggvožđa. Ove emisije uglavnomnastaju uslijed kontakta vrućegmetala i troske sa kisikom, što semanifestuje u vidu emisija crve-nog dima sa livne platforme.“ Za vrijeme izljeva u atmosteru se emituje određena količinaprašine u vidu željenzog oksidai bezopasnih gasova, a instalaci-jom novog sistema postupak izl-jevanja će biti potpuno zatvoren

sa minimalnimn procentom emisija prašine sa livne platforme, što će imati veliki značaj za širudruštvenu zajednicu”, kaže Alić.Trenutne vrijednosti emisija suiznad graničnih vrijednosti re-gulative Federacije BiH i stan-darda za zaštitu na radu Kom-panije ArcelorMittal Zenica,koja ima zakonsku, društvenu imoralnu odgovornost i obavezu

da eliminiše ove emisije i stvorizdrave radne uvjete za zaposle-nike i čistiji zrak za građane Ze-nice.

Bliže evropskim normamaOkolinska dozvola za pogon Visoka peć, koju je kompanijadobila u decembru 2009. go-dine od Federalnog ministarst-va okoliša i turizma, zahtijeva

ugradnju sistema za otrpašivanjalivne platforme visoke peći, kakobi se smanjile emisije čvrstihčestica i drugih polutanata.“Ugradnjom sistema za otpraši-

vanje livne platforme visoke pećiobezbijedit će se otprašivanjeviše od 95 odsto čvrstih česticatokom ljevanja sirovog gvožđai troske, tj. eliminacija povre-menih nekontrolisanih emisijacrvenog dima sa livne platforme.Ovim će se zadovoljiti graničnevrijedosti emisija čvrstih česticau zrak (<15mg/Nm3) premapropisima FBiH i BAT. Također,

otprašivanje livne platforme će zadovoljiti i mikroklimatske uv-jete rada, tj. vrijednost ukupneprašine na radnim mjestima ”,pojašnjava Alić.

Projekat otprašivanja uključujeprojektovanje i ugradnju odsi-snih hauba na mjestima nastan-ka najvećih emisija, tj za izljevniotvor 1 i 2, skimer blok 1 i 2,gibajuću rinu 1 i 2 kao i diza-jn za poklopce na kanalima zagvožđe kao i spajanje istih safilterskim postrojenjem. Komple-tan sistem će raditi u automati-zovanom modu.

Visoka peć, jedan od najvećih departmenataLivna plat orma rekonstruisana u projektu Fenix

Shema budućeg sistema otprašivanja livne plat orme





U organizaciji Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih poslova BiH,nedavno je u Sarajevu održanaradionica o temi „Implementacijadirektive o velikim ložištima – LCP(Large Combustion Plants) direk-

tive (2001/80/EC)“, a u okviru„Ugovora o energetskoj zajednicijugoistočne Evrope“. Navedenomdirektivom su propisane graničnevrijednosti emisija SO2, NOx i čvr -stih čestica iz velikih ložišta.

Brojni učesnici na radioniciU radu radionice učestvovali supredstavnici sve tri bh. elektropri-vredna preduzeća, entitetskih mini-

starstava okoliša, potom Ministar -stva vanjske trgovine i ekonomskihposlova BiH (ovo ministarstvo jezaduženo za koordinaciju okolinskepolitike na nivou BiH, odnosno zausaglašavanje bh. okolinske politikesa međunarodnim obavezama kojeje naša zemlja preuzela po pitanjuzaštite okoliša) te domaći stručnjacikoji se bave emisijama zagađujućihmaterija iz postrojenja za sagor -

jevanje u zrak. U okviru radioniceodržana je prezentacija iskustava uimplementaciji LCP direktive u ne-kim zemljama, koje su 2004. godi-ne ušle u EU, poput Austrije, Češke,Poljske, Finske, Estonije i Rumunije.

Prezentaciju su radili predstavniciministarstava okoliša i agencija zazaštitu okoliša pomenutih zemalja.

IED Direktiva – dodatnadilema za BiHŠto se tiče pozicije BiH u pogledurealizacije obaveza iz LCP direktive,odnosno iz Ugovora o energetskojzajednici jugoistočne Evrope, kojaje tom prilikom razmatrana, prema

procjenama Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih poslovaBiH, naša zemlja je u minulih šestgodina, od kako je Ugovor stupiona snagu, realizovala svega 18% ugovornih obaveza. Dakle, dio

ugovornih obaveza je ostao skoronetaknut, tako da je konstatiranoda BiH objektivno ne može ispunitirok za implementaciju Ugovora, ato je 31.12.2017.U međuvremenu, za energetskisektor BiH je nastala još jednadilema, a to je skoro stupanje nasnagu Direktive o emisijama iz in-dustrijskih ložišta (IED), koja imastrožije zahtjeve u pogledu sma-njenja emisija zagađujućih mate-rija. Ova direktiva u EU stupa nasnagu 1.1.2016. te derogira Di-rektivu LCP. S tim u vezi, u pogle-du obaveza BiH, u cilju smanjenjaemisija SO2, NOx i prašine, jasnoje da nastaju dodatne dileme, pri-je svega u smislu koliko energet-ski sektor treba da smanji emisijenavedenih zagađujućih materija.Kako vrijeme odmiče, pitanje je dali planirati realizaciju aktivnosti izUgovora o energetskoj zajednici,odnosno LCP Direktive ili odredbeDirektive o emisijama iz industrij-skih ložišta?

››› TERMOELEKTRANA KAKANJ

Radionica o implementacijidirektive o velikim ložištima u BiH

Piše:Šahbaz Velispahić

U pogledu pozicije EP BiH dodatni problem je starost pojedinihblokova, gdje se postavlja dilema da li uopšte i u kojem obimu trebasmanjivati emisije na postrojenjima koja su na kraju životnog vijeka? Tuocjenu trebaju dati nadležni državni organi, koji moraju uzeti u obzir me-đunarodne obaveze BiH i stanje proizvodnih termoenergetskih objekataelektroprivrednih preduzeća. Naravno, s obzirom da predstoji donošenjetako krupnih odluka, tu se može postaviti pitanje potrebe za restruk-tuiranjem energetskog sektora BiH, odnosno pitanje potrebe promjeneenergetskih strategija. Međutim, bez obzira da li će energetski sektor implementirati obaveze iz jedne ili druge direktive, najveći problem usvemu tome je da za realizaciju navedenih aktivnosti ostaje sve manje

vremena. S tim u vezi krajnje je vrijeme da se nadležni državni organimaksimalno uključe u rješavanje ove problematike, jer realizacijom ovihzahtjeva, sigurno bi se poboljšale polazne pozicije BiH za pregovaranjeu članstvo EU,u dijelu energetskog sektora i sektora okoliša.

JP Elektroprivreda BiHd.d. Sarajevo

Podružnica Termoelektrana"Kakanj", Kakanj




ZENICA

Prije dva mjeseca u Nemiloj je započelaizgradnja Toplane na biomasu, kapaci-teta 3 MW/h toplinske energije, dužinatoplovodne mreže je pet km, a svakakoje zanimljivo da će Nemila biti najmanjetoplificirano mjesto na Balkanu, ali i u re-gionu. Podsjetimo, riječ je o projektu ko-jeg realizira Općina Zenica zahvaljujućidonatorskim sredstvima Češke razvojneagencije, u iznosu od oko milion i 480hiljada EURA, a u realizaciju projektauključen je i konzorcij čeških firmi – Eve-co, VHS i Melos iz Brna. Realizacija ovogprojekta, koji osim privrednog ima i ve-liki ekološki značaj, je daleko odmakla.

- Položene su cjevovodne trase na neko-liko dionica, a počela je i izgradnja sa-mog objekta Toplane. Stigla je i oprema za Toplanu, a instaliranje tehnologije zakotao povjeren je radnicima Komgrada – ZE i češke firme Eveco. Pored građevin- skih radova, u toku je aktivnost i na izra-di projekta sekundarne mreže, odnosnoprojekta priključaka za javne objekte i pri-

vatne kuće. Izgradnja sekundarne mrežetrebalo bi da započne u proljeće 2013.Na toplovodnu mrežu bit će priključe-

››› U TOKU IZGRADNJA TOPLANE NA BIOMASU U NEMILOJ

Jedinstven projekt u regionu

ne OŠ „Ćamil Sijarić“ u Nemili, Domzdravlja, Dom kulture i zgrada Policijskeuprave, a želju za toplifikacijom iskazaloje oko 150 vlasnika privatnih objekata,što će se raditi fazno.-Što se tiče goriva koje će se koristitiu Toplani, naš najveći snabdjevač ćebiti Natron Hayat iz Maglaja, riječ jeo nus proizvodu, koji nastaje u tehno-loškom procesu proizvodnje. Mi smo

U okviru ovog, zasigurno najvećeginfrastrukturnog projekta u historijiNemile, stanovnike Nemile raduješto će osim toplifikacije, dobiti i ka-nalizacionu mrežu.- Izgradit će se primarni vod kana-lizacione mreže kroz centar Nemile,a očekujemo da ćemo riješiti i veli-ki problem nemilskog podvožnjakate da centar Nemile dobije urbaniizgled -kaže Ahmetspahić. Nemilabi trebala dobiti grijanje već u slije-dećoj grijnoj sezoni, dakle u oktobru2013. godine.

Ambasada Češke Republike u BiH,Češka razvojna agencija i konzor -cij‚ "VHS Brno - Evco Brno – Mevos"nedavno su upriličili kontrolni danna gradilištu toplane na biomasu uNemili, gdje se realizuje projekt "Ko-rištenje obnovljivih izvora energije zasistem centralnog grijanja u Nemili".Ovom prilikom, predstavnici češkihinvestitora, koji za ovaj projekt donira-ju tri miliona KM, te Općine Zenica,koja u projektu učestvuje sa milion

uzorke iz ove fabrike poslali češkompartneru na analizu, koja je pokazalada zadovoljavaju sve kriterije biljnoggoriva, na čiji pogon će i raditi Topla-na. Osim ostataka nastalih u proi- zvodnom procesu u ovoj fabrici, kaogorivo će se koristi i drvo, prikupljenočišćenjem obližnjih šuma, a u opciji suda se koriste i nus proizvodi nastali upoljoprivrednoj proizvodnji.

KM, obišli su gradilište i interesirali seo dosadašnjem toku radova.“Veoma sam zadovoljan viđenim nagradilištu. Radovi idu planiranom di-namikom, čak i brže nego što smoplanirali. Zaista je zadovoljstvo sa-rađivati sa lokalnom zajednicom, kao što je Općina Zenica, koja ekspresnopripremi sve potrebne dozvole i pre-duslove za investiranje”, kazao namje Nj.E. Tomaš Szunyong, ambasador Republike Češke u BiH.Načelnik Smajlović i ambasador Szunyong




ZENICA

U organizaciji Općine Zenica, Agencije za lokalni ekonomski ra-zvoj ZEDA, Univerziteta u Zenici i ze-ničkog Tehno parka od 20. do 22.septembra održana je manifestacijaEnergetski dani „Zenica 2012“. Par -tneri u ovom projektu su njemačkiGIZ i DELTER projekt, koga financiraEvropska unija. Vijeće općine Zenica je 29. 12.2010. godine donijelo Odluku ousvajanju Inicijative Saveza grado-načelnika (The Covenant of Mayors

initiative). Sporazum gradonačelni-ka o reduciranju emisije CO2, pot-pisao je načelnik Husejin Smajlović krajem 2011. godine, čime je Op-ćina Zenica među prvima pristupilaovoj evropskoj inicijativi radi una-prjeđenja energetske efikasnosti nalokalnom nivou te prihvatila oba-vezu izrade Održivog energetskog

Energetski dani „Zenica 2012“ ››› PROJEKTI

akcionog plana (eng. SustainableEnergy Action Plan – SEAP).Projekt „Energetski Dani - Zenica

2012“ je jedan od značajnijih pro-jekata definisanih SEAP-om, u okvirukoga je održana Konferencija „Ze-nica – energetski efikasan grad“,

„Energetska efikasnost za svakoga“i edukacija mladih „Kako štedjetienergiju kod kuće i u školi“.Konferencija pod nazivom „Zenica– energetski efikasan grad“ održanaje 20. septembra, a na ovom sku-pu učestvovalo je oko dvije stotine

gostiju iz zemlje i inozemstva. Kon-ferenciju, u ime grada domaćina,je otvorio načelnik Općine Zenica

Husejin Smajlović. – Cilj ove manife- stacije je podizanje svijesti građanao prihvatanju energetske efikasnosti,kao stalne aktivnosti i načina života

u svim sfe-rama životai djelovanja.To će doni-jeti čistiju i zdraviju oko-linu i pobolj-

šanje kva-liteta života- istakao jeSmajlović.Ovom sku-pu prisu-stvovali su ipredstavniciGIZ-a te

DELTER projekta, inače zenički par -tneri u projektu. U okviru Energet-skih dana „Zenica 2012“ u holuTržnog centra Džananović održan jei Energetski EXPO, na kojima su gra-đani imali priliku da dobiju više in-formacija o energetskoj efikasnosti.

„Kako štedjeti energiju kodkuće i u školi“, dio je realizacijeprojekta Energetski dani „Zenica2012“ namijenjen za osnovce,a održan je od 10. do 19. sep-tembra. Organizirana je 41-nainteraktivna prezentacija na po-menutu temu, a prisustvovalo jojje 1.500 učenika, od 2. do 9. ra-zreda. Raspisan je i natječaj zanajbolji literarni rad o temi „Kakopostati energetski šampion“, aautorima deset najuspješnijih ra-dova krajem septembra uručenesu vrijedne nagrade.

Husejin Smajlović




ZENICA

Pri kraju je prva faza sanacije staregradske deponije Siđe, na lokalite-tu zeničkog naselja Tetovo. Pod-

sjetimo, prva faza podrazumijevasanaciju klizišta, koje se nalazi usamom podnožju deponije, akti-virano još 2000. godine, a kojeprijeti da ugrozi stambeno nase-lje u neposrednoj blizini. Osim štoje stabilizacija klizišta važna zbogsigurnosti naselja, važna je i zbogsigurnosti kompletne deponije. Nasanaciji klizišta radi se već godinudana, a nakon toga će se raditi

monitoring procjednih voda i pli-nova. Trenutačno, u toku su radovina prekrivanju gornje stabilizacionegrađevine, te humusiranje izmeđugornje i donje stabilizacione gra-đevine. Bitno je napomenuti da susve projektovane drenaže završenei da su u funkciji. Planirano je dase prva faza završi do kraja 2012.godine, a ukupna vrijednost radova

Općina Zenica je među prvima u BiH izradila Planupravljanja otpadom 2011-2016. za slijedećihpet godina. Ovaj Plan ima četiri segmenta. Prvimsu obuhvaćeni pravni aspekt, zakonska regulati-va i rokovi, u drugom segmentu je prikaz sadaš-njeg stanja, postojeća infrastruktura i podaci, naosnovu kojih su zadati ciljevi i mjere za uspostav-ljanje boljeg sistema prikupljanja otpada. Trećidio sadrži ciljeve sa zadatim rokovima, koji će se

postići nakon implementacije Plana upravljanjaotpadom, a četvrti prezentira Program mjera i ak-tivnosti, kojim će se kroz konkretne projekte posti-ći planirani ciljevi.Među ciljevima Plana upravljanja otpadom je pro-širenje sistema pokrivenosti odvozom otpada napodručju općine Zenica, postupno uvođenje selek-tivnog prikupljanja i reciklaža otpada, uklanjanje isanacija divljih deponija, podizanje javne svijesti...

››› SANACIJA DEPONIJE SIĀE

Uskoro završetak prve faze

Zenica među prvima izradila Plan upravljanja otpadom

Stara gradska deponija Siđe,danas se održava sredstvima op-ćinskog Fonda za zaštitu okoline.Dosada su se sredstva utrošila zaobezbjeđenje deponije od nele-galnog dovoza smeća, sedmičnoprekrivanje smeća zemljom, radisprječavanja njegovog raznoše-nja od strane ptica i pasa.Valjajoš istaći da se sanacija deponijeSiđe radi po studiji, koju su izra-dili stručnjaci italijanske Regije

Piemmonte, sa kojom OpćinaZenica ima odličnu suradnju izavoda ERS – Zavod za vodneresurse Sardinije.

Nakon okončanja prve faze, započinje realizacije druge, koja po-drazumijeva nasipanje inertnog materijala visine jednog metra prekopovršine deponije te ozelenjavanje kompletne površine. Valja istaći daje tender za obavljanje radova na drugoj fazi trenutno u proceduriodobravanja od strane federalnog Ministarstva za okoliš i turizam teSvjetske Banke. Nakon završetka druge faze, bit će sanirano i prekrive-no zemljom oko 30 hiljada metara kvadratnih površine deponije Siđe,a planirano je da se instaliraju i bunari za monitoring plina.

je milion i 600 hiljada KM. Inače,izvođač radova u prvoj fazi je hr -vatska firma EURCO iz Vinkovaca.Investitor ovog projekta je Općina

Zenica. Inače zatvaranje staroggradskog smetljišta Siđe je u skladusa direktivama Evropske unije, kojenalažu da se grade regionalni cen-

tri za odlaganje be-zopasnog otpada,odnosno regionalnesanitarne deponije.Zenica je prva op-ćina u BiH, koja jeuspjela izgraditi su-

vremenu regionalnusanitarnu deponiju- riječ je o deponiji„Mošćanica“.




19


Grad Zenica i Javno preduzeće “Vo-dovod i kanalizacija” vlastitim primje-rom pokazali su da su opredijeljeniza korištenje obnovljivih izvora ener -gije. Ove jeseni Zenica je dobila je-dinstveno energetsko postrojenje - hi-droelektranu izgrađenu na cjevovodupitke vode Kruščica. MHE “Čajdraš”prva je takva elektrana koja radi uBiH, a vjerovatno i u regiji.

Postrojenje instalisanesnage 485 kWPostrojenje instalisane snage 485 kWsagrađeno je na mjestu postojeće ra-steretne komore u naselju Čajdraš,pored regionalne ceste Zenica - Vi-tez, na udaljenosti skoro 15 kilome-tara od izvorišta Kruščica i nekolikokilometara od rezervoara “Zmajevac2”, odakle se pitkom vodom napaja

najveći dio gradskog i prigradskogpodručja Zenice.- Od izgradnje cjevovoda 1969. go-dine pa sve do sada, “višak pritiska”

iz vode se pomoću raste-retne komore ispuštao uatmosferu. Izgradnjomove mini hidroelektranetaj “višak pritiska” u sistemu iskorištava se zaproizvodnju električneenergije. Snaga turbine zavisi od izdašnosti naših izvorištaKruščica. U septembru je MHE “Čaj-draš” proizvodila 320 do 350 kW i

to je minimum, s obzirom na izrazito sušan period i teške hidrološke uslove- kažeNedim Šečić, pomoćnik direk-tora za tehničke poslove JP “Vodo-vod i kanalizacija” Zenica.MHE “Čajdraš” odličan je primjer is-korištavanja raspoloživih energetskihresursa, ali i prijateljskog odnosa pre-ma okolišu. Za razliku od minihidroe-lektrana na rijekama, koje uglavnomzahvataju svu vodu i usmjeravaju jeka postrojenju, mijenjajući tako sta-nje okoliša, MHE “Čajdraš” prak-tično samo iskorištava energiju napostojećem cjevovodu, ne dolazeći udoticaj sa prirodnom okolinom.- Osnovni zahtjevi koji su bili postav-ljeni pri izradi projektne dokumen-tacije i izboru opreme bili su obe- zbjeđenje kontinuiranog toka vodei nemogućnost onečišćenja pitkevode. Ti zahtjevi su potpuno ispošto-vani. Nema nikakve sumnje da ćepostrojenje negativno uticati na kva-litet vode, jer su ključne komponentenapravljene od nehrđajućeg čelika.Voda će samo dobiti malo kisika, od-nosno zraka, koji će nakon toga u re- zervoaru ispariti. Ovoj elektrani se nemože naći nijedna loša strana -ističeEkrem Kahriman, direktor JP “Vodo-vod i kanalizacija” Zenica.U MHE “Čajdraš” ugrađena je opre-ma renomiranih proizvođača - turbi-

na je dopremljena iz Slovenije, gene-rator iz Češke, a izlazno postrojenjeiz Njemačke. “Deling” Tuzla je izveoelektromašinske, a “Almy” Zenica

građevinske radove na objektu, uzveliku pomoć stručnjaka Instituta zahidrotehniku Građevinskog fakulteta

u Sarajevu. VIK očekuje prihod od380.000 KMU izgradnju elektrane JP “Vodovodi kanalizacija” uložilo je 1,2 milionaKM, a projekt je isfinansiran bez kre-ditnog zaduživanja. Ideja o izgradnjiMHE “Čajdraš” rođena je u VIK-u,stručnjaci ovog preduzeća uradili supredidejno rješenje i projektni zada-

tak, a projektovanje je prepuštenorenomiranim kućama. Planirana go-dišnja proizvodnja električne energijeje 3.200 MWh, a isporučivat će se usistem JP “Elektroprivrede” BiH.- Očekujemo ukupan godišnji pri-hod od 400. 000 KM. Nema velikihtroškova jer je elektrana potpuno au-tomatizirana, a upravljanje postroje-njem vrši se daljinski iz dispečerskogcentra u Zenici. Troškovi se procjenju-ju na 20. 000 KM, tako da od MHE“Čajdraš” očekujemo netto prihodod 380.000 KM. Investiciju ćemootplatiti za nešto više od tri godine.Najveći dio prihoda usmjeravat će seu razvoj vodovodnog i kanalizacio-nog sistema. Društvena zajednica ćeimati dvostruku korist, jer će za kori-

štenu vodu naplatiti dvije koncesionenaknade - za korištenje vode za pićei za proizvodnju električne energije.Računali smo s ekonomskim vijekomod 50 godina, a očekujemo da ćeelektrana raditi 100 godina bez većihulaganja - kaže direktor JP “Vodovodi kanalizacija” Ekrem Kahriman.

Kako se i očekivalo, izgradnjaMHE “Čajdraš” pobudila je velikiinteres stručne javnosti, koja ko-risteći iskustva JP “Vodovod i ka-nalizacija” Zenica, želi iskoristitienergetske potencijale postojećihvodovoda širom BiH. Ni JP “VIK”neće stati na ovom projektu, pa

već priprema dokumentaciju zaizgradnju ovakvih postrojenja nasvom vodovodnom sistemu Ka-sapovići - Crkvice.

››› ZNAČAJNA INVESTICIJA JP VIK ZENICA

Prva hidroelektrana u regiji napostojećem vodovodu

Piše:Adem Mecavica




MLADI I EKOLOGIJA

Kako širom BiH, tako je i u gra-dovima ZE-DO kantona održa-na akcija Let’s do it!. U Zeni-ci nosilac aktivnosti bio je Ekoforum. U akciji je učestvovaloviše od 800 volontera, orga-nizovanih u tridesetak grupa.Na različitim lokacijama kojesu birali aktivisti, čišćene su odsmeća zelene površine te divljedeponije. Najveće zelene po-vršine, poput Kamberovića po-lja i Smetova, čistili su članoviDječije, omladinske i lutkarskescene BNP-a, Prevent d.o.o, PDŽeljezare Zenica i mnogi dru-gi. Članovi FOM-a SDP-a čistilisu Gradski park kod Muzičkeškole, a parking stadiona Bili-

Od 24. marta do 25. septembra2012. godine projekt Let`s do itWorld okupio je stotinjak timova/

Zenica zablistala, u Visokom

država koji će čistiti planetu, dotičućisve kontinente i združujući milione lju-di koji će doprinijeti čistijem okolišu.

Projekt „Let’s do it BiH!“ je posverješavanju problema divljih depon-ja, koje su očišćene u jednom danu

“Prezadovoljni smo odzivomgrađana. Unatoč kratkom vre-menskom roku za organizacijuprojekta, za samo 15-ak danauspjeli smo da aktiviramo veliki

broj građana”,rekla nam je Zija-da Kurtodža-Vučak, koordinator projekta.Smatramo da je akcijauspješno obavljena.

ArcelorMittal park ispred direk-cije kompanije. Čišćenjem svogškolskog dvorišta akciju su po-držali i učenici OŠ “Musa ĆazimĆatić”… Dakle, brojna udruže-nja, kompanije i organizacijeodazvale su se akciji, u kojojje prikupljeno oko 575 vrećasmeća. Najaktivniji učesnici subili grupa raftera sa 150, RM-

bez naknade prihvatila doveze-no smeće, a preduzeće ALBA,također je dala doprinos akcijiodvoženjem smeća. Civilna za-štita je dala na raspolaganjepotrebni alat, a kese i rukavice,obezbijedili su nosioci projekta.Crveni križ Općine Zenica sepobrinuo za bezbjednost akivi-sta na svim lokacijama.

“Let’s do

no Polje članovi SBB Zenica.Naša stranka čistila je prostor ispred sjedišta Vlade ZDK, a

Company i grupe na Smetovi-ma sa po 100 vreća prikuplje-nog smeća. RD Mošćanica je




MLADI I EKOLOGIJA

Akcija Let’s do it” realizovana jei u Visokom. Inače, pripremanaje tokom proljeća, a kako bi bilašto uspješnija s Let’ do it upo-znati su učenici kako osnovnihtako i srednjih škola. Zahva-ljujući tome postignuti su dobrirezultati. Tako se 9. septembra

akciji odazvalo 700 volontera,koji su u ogranizaciji Udruženjaza zaštitu rijeka, riječnih slivova iekstremne sportove “Eko Viking”te njihovih partnera, od divljihdeponija očistili veliki dio opći-

ne Visoko.“Akciji su se odazvali volonteriu brojnim mjesnim zajednica-ma. Sa 22 lokacije uposlenici JKP Visočica su odvezli oko 15tona otpada, a još 15 kamionaje odvezeno u Brezu, zahvaljuju-ći saradnji sa Dalilom Zaimović – koordinatoricom lokalnog timai Rudnikom mrkog uglja Breza”,istakla je Rafaela Obučić, glav-

ni koordinator ove akcije u Vi-sokom i članica Eko vikinga. Uakciji je učestvovalo 90 odstomladih ljudi, koji su inače čla-

učestvovalo 700 volontera

nače, Estonija i Slovenija su prve or -ganizovale i uspješno sprovele takvuakciju. U Bosni i Hercegovini Akciju

Let ‘s do it organizirala su udruženjagrađana Ruke iz Sarajeva te Mozaikprijateljstva iz Banja Luke, okupivši

u ovom projektu oko stotinu hiljadavolontera. Inače ciljevi projekta su– uraditi prvi državni registar svihilegalnih deponija smeća te uklonitiiz prirodnog okruženja najmanje 20hiljada tona smeća te podići svijest iedukovati javnost o zaštiti okoliša. Akcija Let’s do it uspješno je prove-dena i u gradovima ZE-DO kantona.

novi nevladinih organizacija isportskih klubova.“ Među najsimpatičnijim učesni-cima bili su mališani iz udruže-nja „Amaro Kham“ – Naše sun-ce. Najveći entuzijasti bili suvisočki osnovci, a najkreativni-ja je bila ekipa, koja je izradila

transparent Let’s do it Zimča!”, istakla je Rafaela.Od divljih deponija očišćene subrojne zelene površine, parkovi,školska dvorišta i dječija igrali-šta, stadioni, spomen- česme i

“Zahvaljujemo se Općini Visokona odličnoj saradnji, kao i upo- slenicima JKP Visočica na izvr - snoj koordinaciji i komunikaciji te službenicima CZ i PU Visoko, kaoi svim firmama koje su nam po-mogle u logističkoj organizaciji”, kaže Rafaela Obučić.

mezarja, zatim potok Lješevica idio korita rijeka Fojnice, Bosne iGorušice, izletišta, šetališta, pu-tevi ... Ovom akcijom poslanaje poruka – čist okoliš i zdravljepravo su i obaveza svih nas.

it Bosnia!”




lenih djela, ja sam učinio jednio“ ArnelaTumbić dobila je treću nagradu, a Meri-ma Ðuhera osvojila je posebnu pohva-lu i novčanu nagradu. U toj godini školaje također dobila priznanje za najvećibroj dostavljenih radova te godišnjupretplatu za časopis ZE-DO eko. Slije-deće godine na raspisani konkurs „Našeriječi“ na temu „Šume nije dovoljnovoljeti“, učenici ove gimnazije poslali suviše od 30 radova, a među nagrađenimbili su:Edna Lejla Salkić, Elza Gračić, Adi Softić i Amel Halilović - drugo mjestoza kolektivni rad; treće mjesto za likovnirad osvojio je Emir Osmić. Njegov radodabran je za naslovnicu 22. broja lista

„Eko“. Školi je također uručena nagradaza masovnost u učešću na konkursu. I2012. učenici ove škole su pisali, crtali,izrađivali radove, ovaj put na temu „Riješise otpada, spasi prirodu“. I ovogodišnjikon kurs „Naše riječi“ erezultirao je na-gradama. Tako je Edis Isić o0svojio prvunagradu, za primijenjeni rad, a treće na-grade pripale su Jasmini Mahmutović,za literarni rad te grupi učenika za ko-lektivni prim ijenjeni rad. Škola je dobilaspecijalnu diplomu i na ovom konkursu.

MLADI I EKOLOGIJA

22 ZE-DO eko

Ekološka sekcija JU Dom porodicaZenica djeluje niz godina. Njeničlanovi su štićenici mlađeg škol-skog uzrasta te njihovi odgajateljii tete. Svakog proljeća daju dopri-nos tradicionalnoj općinskoj akciji„Zenico, volimo Te“, u okviru kojeuređuju svoj okoliš – čiste korov,sade cvijeće, orezuju voćke, ukla-njaju smeće... Ružičnjak je poseb-no lijep u ljeto, kada procvjetajunovi pupoljci ruža. O njemu se po-

sebno brine odgajateljicaSabahe-ta Džanan, sa svojom grupom dje-

ce. Ruže su poseban ukras u svakojpojedinačnoj grupi, tzv. porodici,pogotovo u prostorijama u kojimačesto dočekujemo goste.Da okolišDoma porodice bude uvijek čistbrinu se članovi eko sekcije. Onidva puta sedmično sa rukavicamai kesama za smeće uređuju okol-ne površine i cvjetnjake. Eko sek-cija se brine i za reciklažu starogpapira. Da stare sveske i novinene bi završile u smeću, strpljivo ihskupljaju a potom nose u zeničkopreduzeće Alba na reciklažu.

Učenici Gimnazije „Edhem Mulabdić“iz Maglaja kroz različite aktivnosti na-stoje zaštititi svoju okolinu, kako krozove koje provodi ekološka sekcija, takoi učešćem na brojnim konkursima kojizagovaraju poticaje za očuvanje priro-de ali i buđenje svijesti kod naših građa-na. Tako su od 2006. redovni učesnicitradicionalnog konkursa NIPD „Našariječ“ na ekološke teme, pod nazivom„Napiši priču – uradi sliku“. Pomenutegodine učenica Emina Spahić osvojilaje treće mjesto za literarni rad i dobi-

la vrijednu novčanu nagradu. Kako jemeđu učenicima mnoštvo talentovanih,2008. Bakir Terzimehić, na ovom kon-kursu osvojio je treće mjesto za likovnirad na temu „Sačuvajmo ljepotu naših

šuma“. Na raspisani konkurs „Naše ri-ječi“ 2010. javio se veliki broj učenikakoji su u redakciju poslali veliki broj li-terarnih, likovnih i primijenjenih radova.

Za literarni rad na temu „Milijarda ze-

››› MAGLAJSKI GIMNAZIJALCI - EKOLOZI ZA PRIMJ

Prva nagradaEdis Isić, III1Gimnazija „Edhem Mulabdić“ Maglaj

Dobitnici brojnih nagradana konkursu „Naše riječi“

Krajem prošle školske godinena prijedlog Vijeća roditelja i Vijećaučenika skupljali su PET ambalažui organizirali koncert te na taj načinuspjeli obezbijediti kupovinu školskograzglasa. Sve ovo govori da su ma-glajski gimnazijalci velika pokretačkasnaga u rješavanju ekoloških proble-ma te da su sposobni i za realizacijuozbiljnijih eko projekata.

››› EKO SEKCIJA JU DOMPORODICA ZENICA

Ruže na ponosštićenika iodgajateljica




MLADI I EKOLOGIJA

23ZE-DO eko

Piše: prof. Adis Sokolović

U vremenu globalne ekološke krize,sve više vlada mišljenje da je tzv. eko-loška svijest presudna za daljnji razvojcivilizacije i neophodna za održanječovjekovog života na planetu. Među-tim, mnogi taj pojam ne razumiju, kaošto ne razumiju ni pojam ekologije.Obrazovanje iz ekologije -prioritetan zadatak Zbog toga, obrazovanje i vaspitanjeza zaštitu okoliša se, pored blago-vremenog i vjerodostojnog informi-sanja, zakonske regulative i ekološkiopravdanih ulaganja, postavlja kaonajvažniji zadatak, budući da naj-neposrednije utiče na stvaranje eko-loške svijesti i ekološkog ponašanja.Osnovni elementi teorijski i empirijskistečene ekološke svijesti su ekološkoznanje, vrijednovanje ekološke situ-acije i ekološko ponašanje. Pri tom,

ekološku svijest ne čine samo sa-znanja o odnosu prirode i društva, onarušavanju ekološke ravnoteže i po-trebi zaštite životne sredine, već i sa-vjest, odnosno spremnost pojedinacai društvenih grupa da se u toj zaštitiangažuju i da se odgovorno i ekološ-ki opravdano odnose prema srediniu kojoj žive. Zbog svega navedenog,javlja se potreba za redovnim obrazo-vanjem kadra koji će prije svega imatirazvijenu ekološku svijest, te širiti tusvijest na druge i voditi računa o zaštitiokoliša...

Ove školske godine– prva generacijaekoloških tehničara

Zenica kao industrijski grad, imaposebnu potrebu za obrazovanjemekološki osviještenih stručnjaka, kojiće se boriti za čist okoliš. Stoga jeMješovita srednja škola u Zenici,školske 2009/2010. godine odluči-la uvesti jedno novo i perspektivnozanimanje – Ekološki tehničar. Ovozanimanje je za mnoge nepoznanica,ali ono je jako plemenito i neophod-no za jedan grad i državu. Ekološkitehničari kroz svoje četverogodišnje

školovanje, uče o životu različitih or -ganizama, biljaka, razumiju prirodu injene zakonitosti, imaju terensku na-stavu u prirodi, posjećuju preduzeća,nacionalne parkove, parkove priro-

de, uzgajaju prirodne filtere tj. biljkeu vlastitom plasteniku, čuvaju okoliš iučestvuju u svim akcijama koje imajuza cilj očuvanje životne sredine. Oveškolske godine će iz naše škole izaćiprva generacija ekoloških tehničara,koji će, nadam se, opravdati našaočekivanja, tako da ćemo svi zajed-no imati više ekoloških stručnjaka

koji će se boriti za člist okoliš, širitiekološku svijest, pa da više nećemoimati potrebe za organizovanjem ak-cija čišćenja divljih deponija, rijeka,parkova...Također, nadam se da će

neki od ovih stručnjaka dobiti posaou našim industrijskim preduzećima.Svi imamo zajednički cilj, a to je daučinimo našu planetu ugodnijom zaživljenje.

Terenska nastava II razred ekoloških tehničara- Rasadnik Busovača

Ekološki tehničari čiste zelenila u sklopuakcije „Let's do it „

Ekološki tehničari proizvode prirodnefltere, tj. nove biljke na praktičnoj nastavi u dvorištu škole.

››› MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA ZENICA

Ekološki tehničar – novo i

perspektivno zanimanje

Ekološki tehničari su uzeli uče-šće i u akciji Lets Do It 2012. U ak -ciji je učestvovalo 40 učenika, kojisu čistili okolinu škole i park. Po-red ove akcije, ekološki tehničaridva puta godišnje, na jesen i pro-ljeće očiste okoliš škole, uređujudvorišta i park, te redovno primaju

pohvale od stanara okolnih zgra-da. Ove školske godine planirana je i sadnja sadnica, koje su učeniciproizveli u školskom plasteniku naodređenom lokalitetu.




đani ZDK, puteme-maila, SMS-omili pozivom na brojcentralnog uredaREC-a u Zenici.Ukupno smo ima-li 206 aplikacija iprijava za učešćena takmičenju zaizbor najuređeni-jeg balkona, dvo-

rišta ili bašte, iz10 općina ZE-DOkantona” , kaženam MuhamedSkopljak, koordinator REC-a ZDKPo okončanju rada na terenu, sagle-davanja stvarnog stanja prijavljenihbalkona, dvorišta i bašta, komisija

je odabrala najuspješnije za 2012.godinu. Uručeno je 30 priznanja izahvalnica, odnosno po tri nagradeu svakoj od 10 prijavljenih općina.

EKO POKRETI

Općina Tešanj je dobitnik naj-većeg priznanja „Cvijetni pehar”kojeg joj je Regionalni ekološkicentar ZDK - REC, dodijelio uokviru takmičenja „Izbor najljep-šeg balkona i bašte na područjuZDK”, kao najuređenijoj općini sanajvećim brojem prijava.U deset općina na području ZDK,u saradnji sa partnerskim udruženji-ma, koja se bave pitanjima zaštite

okoliša, REC je organizirao izbor najljepših balkona i najuređenijihdvorišta i bašti, u kategorijama pri-vatnih objekata i javnih institucija iustanova, za područja ovih općina.Iz općina Usora i Doboj Jug nijebilo zabilježenih prijava. „Na izbor su se mogli prijaviti svi gra-

Tokom projekta “Selektivno prikupljanje i reciklažaotpada na nivou ZDK”, u kojem su, pored REC-aaktivno učešće uzele i osnovne škole općine Ka-kanj, kroz projekt zelenih otoka, prikupljeno je oko30 tona PET ambalaže, odnosno oko 600.000 pla-stičnih boca. Očišćena su korita rijeka i uklonjenedivlje deponije.“Značaj ovog projekta je što smo iz prirode uklonilivelike količine nepravilno odloženog otpada, kojeg

smo kasnije nakon pravilnog selektiranja vratili u sistem reciklaže. Sredstva ostvarena prodajom se-kundarnih sirovina koristimo za servisiranje projektai sufinasiranje drugih eko projekata”, kaže Skopljakpozivajući na saradnju osnovne i srednje škole ZDK,a za svu PET ambalažu i karton koje učenici prikupeškolama platiti tržišnu cijenu.

››› REC ZDK IZABRAO NAJLJEPŠA DVORIŠTA, BAŠTE I BALKONE U ZDK

Najveće priznanje „Cvijetnipehar” Općini Tešanj

Prikupili 600.000 PET boca




Proglašenje najboljihPrvo takmičenje HeidelbergCementa za nagradu Živi svijet kamenoloma doživjelo je fantastičan doprinos 80 takmičara iz 18 zemalja.Tokom terenskog rada od 6 mjeseci, studenti i mladi istraživači razvili su i testirali nove ideje za unapređenje bioraznovrsnosti u okruženjukamenoloma.

Primili smo širok spektar projekata, od zaštite vrsta do parka prirode. Pobjednici za Bosnu i Hercegovinu biće proglašeni15. novembra 2012. Tri najbolja projekta osvojiće vrijedne novčane nagrade u iznosima od 5.000, 3.000 i 1.500 eura, a najbolji projekti naglobalnom nivou biće proglašeni tokom Međunarodne ceremonije dodjele nagrada 13. decembra u Heidelbergu. Preko 200.000 EURa biće dodijeljeno najboljim projektima na ovom takmičenju.

Više detalja: www.quarrylifeaward.ba

Proglašen j e na j bol j ih

15. nov embra 2012.

MLADI I EKOLOGIJA

25ZE-DO eko

Čišćenje i uređenje odmaralištapored M-17 Regionalni ekološki centar ZDKproveo je projekt ,,Čišćenje i eko-loško održavanje magistralnogpravca M-17” na dionici Bilješevo– Karuše. U jeku turističke sezone,kada je povećana frekvencija go-stiju koji prolaze ovim pravcem,

volonteri REC-a su čistili odmarali-šta i parking prostore pored magi-stralnog puta M-17 na ovoj loka-ciji i to u periodu april-septembara

Muhamed Skopljak

2012, odnosno u toku turističkesezone. Organizirali su 21-nu ak-ciju čišćenja i uređenja odmara-lišta, tokom kojih je prikupljenooko 40.000 boca PET ambalaže(oko 2 tone), koja je vraćena uproces reciklaže, te znatne količi-ne papira, najlona i limenki. „Planirali smo i uklanjanje

manjih divljih deponija uz ma-gistralu, ali zbog nedostatka

sredstva ove godine nismouspjeli, no nadamo se da će se akcija nastaviti i slijedećegodine, te da ćemo realizovati

sve planirane aktivnosti” , kažeMuhamed Skopljak, predsjed-nik REC-a.




UMJETNOST I EKOLOGIJA

Edukativni priručnik “Eko bon-ton” Bajruzina Hajre Planjca,kroz eko priče, pjesme i foto-grafije, na kojima je prikazanaljudska nebriga za okoliš, infor -miše djecu i mlade o tome koli-ko su zagađen vode, zrak, tlo teo ekološkoj krizi u svijetu i Bo-sni i Hercegovini. S obzirom nato da su deponije smeća izvor zaraze i da pojedine biljne i ži-votinjske vrste ubrzano nestaju,vrlo je važno obrazovati mladegeneracije o tome kako dati

Abdulah Hodžić, poznati jezenički slikar-amater i ekolog.Slikarstvom se bavi od 1956.godine, a njegovoj umjetnič-koj afirmaciji i te kako je dopri-nijela „Naša riječ” jer je svojeprve crteže objavio upravo unašem listu. Poznat je po slika-ma Zenice koje više nema.Dosada je Hodžić učesnikbrojnih kolektivnih postavki, ado danas je priredio i petna-est samostalnih. Inače, Hod-

žić je i poznati ekolog, a kao

››› NOVI LIKOVNI CIKLUS ABDULAHA HODŽIĆA, SLIKARA-AMATERA

Ptice iz moje bašteljubitelj i boracza čist okoliš dosada je dobioviše priznanja inagrada, izme-đu ostaloga iSrebrenu plaketuu ex Jugoslaviji. Aktivno se bavi iplaninarstvom.Nedavno jeHodžić prirediosamostalnu po-

stavku, pod na-

››› NOVA IZDANJA “Eko bonton”, za djecu i omladinu

svoj doprinos o očuvanju oko-liša. Djeca i mladi u ovoj knjiziimaju glavnu ulogu, a autor ihnaziva spasiteljima Plave plane-te. Obrazovanje za čist okoliš,ističe autor u svojoj novoj knjizi,je složen i dugotrajan proces, as edukacijom je potrebno krenu-ti od najranijih dana kako bi sekod mladih izgradila svijest pre-

ma prirodi. Autor u knjizi piše dasebi odmah trebamo postaviti ži-votni cilj - Zdrav život u zdravomokolišu.

zivom „Ptice iz moje bašte”,a u organizaciji ove postavkepomogli su mu članovi Orni-tološke sekcije Udruženja EkoForum Zenica. Zapravo, riječje o izložbi ptica - pjevačica.Izložba je sastavni dio projek-ta Spring Alive, kojega imple-mentira Svjetsko udruženje za

zaštitu ptica. Ove godine se uprojekt uključilo 35 zemalja, ameđu njima je i Bosna i Her -cegovina, a eto zahvaljujućipomenutom zeničkom udruže-nju i Zenica je dala doprinosprojektu „Spring Alive”.

- Boraveći u bašti tokom ljet -njih mjeseci pomalo i slikam,uzgajam jagode, ribizle i razno-bojno cvijeće. U pauzama gle-

Abdulah Hodžić

dam elegantni let jastrebova,crnih gavrana i znatiželjnih vra-na. Ono što mi budi najljepšeemocije u zelenilu prirode sumelodični zvuci i tonovi malihptica - pjevačica. Pazim ih ko-liko mogu, napravio sam im i tri –četiri kućice u krošnjamadrveća da u njima savijaju gnije-zda, odgoje mlade... Zimi, ovamala stvorenja hranim, objesimim ispod strehe komade suhog loja. Želja mi je da ne budu pti-ce – selice - priča nam Hodžić.

Postoji 27 rodova savremenihptica. Od 8.600 poznatih vrsta,čak preko pet hiljada pripada- ju redu Passeriformes ili ptica- pjevačica.




Vijest se širila poput divljeg vjetra. Sastrahom su je šaputali. Pred njom seod tuge povijalo drveće. Žutio je list ivenulo cvijeće.- Šta se događa? – priupita Sunce!

Oblak, poput perjanog jastuka, nakojeg se sunce naslonilo, reče:- Na Uni kod Martin Broda jutros je

stala voda, prepuna srdžbe i bijesazbog flaša i najlon-kesa.

- Strašno! – zabrinu se ono i spustina buk.

Otkako zna za sebe, svakoga jutraSunce dolazi, baš tu, da svojim zlat-nim prstima dodirne srebrnasto bistruvodu, da se poigra sa njenim slapovi-ma, da oslika prelijepu šarenu dugu,prije nego što krene na svoje jednod-nevno putovanje preko strmih obro-naka planinskih vijenaca. Ovog putaslika je bila jeziva. Presahnulo riječnokorito iz koga su stršile bijele zubatesedre, kao aveti. I na desnoj i na lije-voj obali načičkale su se vrbe i nijemoposmatrale nesvakidašnji prizor.Una dočeka Sunce vidno uzbuđena.Njen glas zašumi:- Slušajte šta ću vam reći:

Od danas neću teći!Nek’ ljude savjest peče,ja nisam kanta za smeće!Niz grlo joj se otisnu bistrooki slap

i ona zaklokota. Malo se zatalasa.Ispruži svoje prozirne ruke, skupi voduoko sebe i ušutje. Sunce priđe sasvimblizu i zagleda joj se u razvodnjene ze-lenkaste oči.- Zar Una neće da teče?- Šta će nam Jutro reći?- Šta će nam reći Veče?- Šta ribe, ptice i mravi?- Šta nebo što se plavi?-

Kuda će letjeti rode?- Šta će djeca bez vode?Za Suncem dojuri oblak i nadnese senad korito. Ugleda izglačan pijesakkako žedno ispija lokvicu vode. Jedanbijeli cvijet pružao je mirisne ruke zažutim leptirom. Divlja ruža je ispijalamehko svjetlo sa sunčevih prstiju. Či-tav kraj je izgledao poražen. Oblak senamršti i poče da kiši. Srebrne kapipadale su i rasprskivale se o golo ka-menje.Jurio je od mjesta do mjesta. Njegovglas je tutnjao poput grmljavine...

(Iz knjige „Eko bonton za djecu iomladinu“ Bajruzina Hajre Planjca)

››› EKOLOŠKA BAJKA

UMJETNOST I EKOLOGIJA

Rumeno sunce klonulo je ka zapaduprepuštajući sumraku da pobere po-sljednje zlatne otkose septembarskogdana. Desetak stećaka, kao poleglebijele ptice, nijemo su osluškivalistišane satove zemlje i neba. Neštopoviše njih sjedio je jedan starac za-gledan u predio prekriven svilom je-seni. Iz kolibe na rubu borove šumepojavi se vitka silueta mladića koji jenosio staro drveno vedro puno vode.Mladić odloži vedro i sjede na travuposmatrajući kako starac smežuranedlanove uranja u vodu.-Zadovoljan sam što si tokom minu-lih pet godina pomno proučio drevneformule. Plašim se da naš trud ne po-stane uzaludan. Rosa koju skupljamonije više čista, reče starac odsutno.-Gospodaru, iz dana u dan tebe na-pušta snaga. Svake godine selimo sedublje u planinu bježeći od otrova iprljavštine gradova. Dani postaju kra-

ći i hladniji. Ne znam da li ćeš imatisnage za novu selidbu. I ne znam štaće biti sa našim Ružama Vječnosti.Slutim, da još uvijek ne znam njihovupravu tajnu, reče mladić tiho.-Ruže Vječnosti ostavili su nam uamanet najveći bogovi starog svije-ta. Shvatajući da moraju otići, svakiod njih uspostavio je lozu mudracai čarobnjaka da se brine o Ružama Vječnosti, koje su u ta vremena kra-

sile svaki djelić neoskrnavljene ze-mlje. Na nesreću, preostala je samoposljednja loza kojoj ja pripadam.Znam, moje vrijeme se bliži kraju.Kada umrem želim da me sahranišpored ovih stećaka. Jednu od Ruža

RUŽE VJEČNOSTIPiše: Senad Duran Vječnosti ostavi na mom grobu. Po-

gledaj, zapadno nebo treperi kaorubin. Vrijeme je da svetom vodomzaliješ Ruže Vječnosti.Mladić bez riječi pođe laganim ko-rakom. Blagi povjetarac zaigra se uvrhovima krošnji i tanane strune tišineprekinu prvi pjev noćnih ptica. Staraczakratko zadrijema, ali se prenu kadase mladić vrati. Njegov mladi lik oba-sjan mjesečinom podsjeti starca naljepotu i mladost drevnih bogova.-Gospodaru, pitam se čemu ta istraj-

nost da se kroz hiljade godina oču-vaju Ruže Vječnosti!? Da li je u njimatajna besmrtnosti? Zašto želiš jednuod Ruža Vječnosti na svom grobu?Da li se nadaš da će ti ona vratiti ne-kadašnju mladost? upita mladić.-Ništa, pa ni Ruže Vječnosti, ne moguvratiti moju mladost. Vrijeme je da tiotkrijem posljednju tajnu. Ruže Vječ-nosti su duše nebeskih zvijezda kojesu naše prave majke. Zapamti, Vječ-

nost nije Vrijeme, nego praiskonskaLjubav i Znanje. Bez duša zvijezda inaše ljudske duše ostaće zauvijek sli-jepe, hladne, izgubljene i nesrećne,odgovori starac.Nakon dva dana starac je umro.Dok je stavljao na njegov grob Ružu Vječnosti mladić se zamisli. Bogovi,zvijezde, ruže, ljubav, jesu li to samoriječi ili tajno jedinstvo svega što po-stoji, zapita se nijemo zagledan u ra-

skošni sjaj nebeskog beskraja.Kada i kome je ta silna ljepota pro-cvjetala kao nepregledni bokori Ruža Vječnosti? Kada i pod čijim nezna-lačkim stopama će sva ta silna lje-pota svenuti?

PROTEST




SVIJET

Živa može pruzrokovati oštećenja raznih organa, uključujući mozak i bu-brege. Najopasnije je zagađenje vode živom koja se lako taloži u živimorganizmima kroz lanac ishrane, najčešće preko ribe. Procenjuje se dase 22% svetske potrošnje žive koristi u elektronskoj opremi. Korisiti se uLCD ekranima, mobilnim uređajima, termostatima i dr.

• Koža žabe – zelena krastača(Pseudepidalea viridis) posutaje mnogobrojnim bradavica-ma tj. kožnim žlijezdama čijaje izlučevina neugodnog okusai mirisa te joj služi kao obranaod neprijatelja.

• Morska cvjetnica oceanski po-rost (Posidonia oceanica) možeživjeti preko 1.000 godina te jejedan od najdugovječnijih or -ganizama Sredozemlja.

• Prstacu (Lithophaga lithopha-ga) je potrebno oko 80 godinada naraste do veličine od 12cm.

• Dobri dupin (Tursiops truncatus)roni do 500 m dubine i možeostati pod morem do 8 minuta.

• Vjetruša (Falco tinnunculus) jevrsta sokola koja vidi u ultralju-bičastom dijelu spektra, što jojomogućava praćenje tragovaurina voluharica.

• Gatalinka (Hyla arborea) je vr -sta žabe koja je vrlo vješt pe-njač i uglavnom stanuje na dr -veću.

Jeste liznali da:

Načelnik općine pozvaograđane da sami čiste ulice

Možete li pogoditi koliko je naj-manje drvo na svijetu? Zamisli-te, nije veći od palca! Živi nadalekom sjeveru Kanade, iznadpolarnog kruga, gdje “stanuju”vjetrovi koji nose sve pred so-bom. Nije čarobno, ali je zatovrlo lijepo i ljupko. Visoko jesamo 2-3 cm i jedva da je nešto

više od cvijeća koje ga okružuje.Zove se patuljasta artička vrba.Ima iste „mace“ kao vrbe kojerastu kod nas pored rijeka, uparkovima i vrtovima. (Bonsai -drvo u saksiji, ne prelazi 5cm).

Načelnik male općine Esparreguere u Kataloniji, koja je teškopogođena financijskom krizom, pozvao je stanovnike da samičiste ulice pred svojim kućama i zalijevaju zelene površine kakobi jačali duh zajedništva. Vrijeme krize je pravo vrijeme za noveideje, barem se tako voli reći. Naime, načelnik je pozvao oko22.000 stanovnika Esparreguere da čiste ispred svojih kuća, kaošto su to nekada činile njihove bake i djedovi. Također, pozvao ihje i da vodom iz svojih slavina zalijevaju stabla i zelene površineispred kuća i stanova, tj. javne površine. Neki stanovnici su ljutizbog ove ideje, posebno nezaposleni, te smatraju da bi za rad i trošenjevode trebali biti plaćeni, dok se drugima ideja sviđa, te smatraju da seovime jača suživot, poštivanje javnog dobra i kvalitet života.

Najmanje drvona svijetu

Najstarije drvo na svijetu je bor zvani Metuzalem, vrste «Pinus lon-gaeva», starom 4600 godina, kojiraste u kalifornijskom lancu SijeraNevade u SAD.

Metuzalem-najstarije drvona svijetu

Štetnost žive u EE proizvodima




Časopis "ZE-DO eko" podržava

ze-do eko [broj 27, jesen 2012.]

Documents