ze-do eko [broj 15, jesen 2009.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 15, jesen 2009.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-15-jesen-2009 1/32

GODINA IV l BROJ 15l Jesen 2009.

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐENJE I OKOLIŠ

CIJENA 1 KM

I S S N 1

8 4 0 - 1 4 6 7 Centrala: 032/445-520; 445-221

Fotografja iz arhive Kluba

Scorpio



Kako bi rasteretili oskudan gradski proračun, uprava njemačkog gradića Dorentrupa uvelaje poseban režim javne rasvjete, koja radi samo kada nekoga ima na ulici.Prema njihovom zahtjevu, tvrtka Lemgo razvila je sistem Dial4Light, kojim prolaznici mo-bitelskim pozivom na određeni broj sami pale javnu rasvjetu u ulici kojom prolaze. Svjetloje upaljeno desetak minuta, nakon čega se automatski gasi, a svaki rasvjetni stup na sebinosi broj kojeg treba nazvati za njegovo paljenje.

- Prije nego je ovaj projekt zaživio, bojali smo se hoće li mračne ulice ugroziti sigurnost stanov-nika, no pokazalo se da je bojazan bila neosnovana. Dorentrup je i dalje miran gradić, a sadase pri gospodarenju električnom energijom vodimo istim načelima kao i kod kuće - kada nekoristimo neku sobu, u njoj ne palimo svjetlo, pa ne treba očekivati da se strujom razbacujemona javnim površinama, - kaže Friedrich Ehlert, gradonačelnik ovog gradića, sa oko devethiljada stanovnika. Uštede uvelike nadmašuju nedostatke sistema jer je iskustvo pokaza-lo da prolaznici u prosjeku svjetla na ulicama tokom noći pale samo tri puta po desetak minuta. Dial4Light u kratko je vrijeme izazvao pozornost javnosti, pa su sličan režim javnerasvjete uveli još neki njemački gradići, a upiti za ovaj sistem počeli su pristizati i iz Nor-veške, Švedske, Francuske, SAD...

Naučnici su ustanovili da je najmirnijemjesto na svijetu jedan antarktički gre-ben visok više od četiri hiljade metara.Nosi prozaično ime Greben A i može sepohvaliti najnižom brzinom vjetra, naj-vedrijim nebom i najmanjom bukom naPlaneti. Što je najprivlačnije od svega, tuljudska noga nikad nije kročila. Da bistedošli do Grebena A morali biste prećioko 3.500 kilometara teškog terena i tona prosječnoj zimskoj temperaturi odminus 70 stepeni.

Ovo mjesto na hiljadu kilometara širo-kom platou istočnog Antarktika otkrilisu astronomi koji su tražili idealnu loka-ciju za opservatorij. Oni procjenjuju dabi teleskop postavljen na Grebenu A daotri puta oštrije slike nego oni koji se većkoriste na drugim mjestima.

Najmirnije mjesto nasvijetu - Greben A

ZE-DO eko,Časopis o zaštiti životne sredine

Izlazi tromjesečno

IZDAVAČ

NIPD Naša riječ d.o.o. Zenica

ZA IZDAVAČA

Sajto Ćehović, direktor

GLAVNA I ODGOVORNA

UREDNICA

Elvira Šaćirbegović

IZVRŠNA UREDNICA

Lejla Sarajlić

REDAKCIONI ODBOR

Nermin Mandra, predsjednik Branimir MuidžaMubera Pezo

prim. dr. sci. Smajil Durmiševićprof. dr. Mustafa Omanovićprof. dr. Jovan Sredojević

Emir ZukićSenaid Šabanović

Sajto Ćehović

REDAKCIJA

Indira Hasanica HačimićLejla Sarajlić

Elmedin BašićArmin Mujkić

Neven Krajišnik Arminka Memišević

Edin Šanjta

FOTOREPORTER

Jasmin Imamović

GRAFIČKO

OBLIKOVANJE

Emir Čaplja

RAČUNARSKA

PRIPREMA

Studio «Naša riječ»

ŠTAMPA «Planjax» Bobare - Tešanj

ZA ŠTAMPARIJU

Bajruzin Hajro Planjac

Nijemci mobitelom pale i gase uličnu rasvjetu

EKO ZANIMLJIVOSTI

Prema teorijama o globalnomzagrijavanju aridna područjatrebala bi se povećavati, a pusti-nje bi se trebale širiti. No, premaposljednjim pokazateljima velikepustinje poput Sahare polako sesmanjuju, a vegetacija pronalaziput do područja kamena i pije-ska. "Povećanje temperature znači

i povećanje isparavanja oceana

što uzrokuje povećane količine

padalina" , tvrdi Farouk el-Baz sBostonskog sveučilišta. Narav-no, proces je prekratak da bi semogli donositi čvrsti zaključci,no snimke satelita nude nadu zanapuštena područja.

Postaju li pustinjezelenije?

2 ZE-DO ekoJesen 2009.



KANTON

U skladu sa članom30 Zakona o za-štiti zraka, svaki

kanton treba izraditi Plan

interventnih mjera u slu-čajevima prekomjerne za-gađenosti zraka. Kako do-znajemo u Ministarstvu

K

ako je poznato polovi-com ove godine Vlada

ZE-DO kantona, od-nosno resorno ministarstvo,potpisalo je ugovor sa pri-vrednim društvom Dvokutpro iz Sarajeva, o kupovinimobilne stanice za mjere-nja kvaliteta zraka u našemKantonu. Mobilna stanicaje isporučena u određenomroku od 90 dana.- Sada predstoji njena regi-stracija i ugradnja kompletne opreme, te nakon toga obukastručnjaka za mobilnu sta-nicu. Najvjerovatnije da će biti potrebno obučiti dvo-

U PRIPREMINOVI EKO

DOKUMENT

Plan interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka

za prostorno uređenje,promet i komunikacije izaštitu okoliša, na čijemčelu je ministar NerminMandra,

ovaj eko doku-ment je u azi izrade.Ovaj dokument bit će usvakom slučaju kompa-

tibilan sa aktivnostimakako ovog ministarstva, tako i općina, koje stalnomjere zagađenost zraka,

odnosno prate indikatorekvaliteta zraka. Plan in-terventnih mjera u sluča-jevima epizoda povećane

KUPLJENA MOBILNA STANICA ZA PRAĆENJE KVALITETA ZRAKA

Na usluzi svim općinama u Kantonu

jicu djelatnika za mjerenje parametara kvaliteta zrakau ZE-DO kantonu, ističeSead Čizmić, pomoćnik

ministra za zašitu okoliša.Kada bude registrirana i u

upotrebi, ova mobilna sta-nica bit će na usluzi svimopćinama u Kantonu, kojeiskažu potrebu za mjere-njem štetnih supstanci uzraku. Ova mobilna stanica koštala je 220 hiljada KM isa izvrsnim je perormansa-ma. Pored ove mobilne sta-nice, kupljene sredstvimakantonalnog Eko onda,u ZE-DO kantonu su na-bavljene još dvije mobilnestanice – jedna je vlasništvoOpćine Kakanj, a drugaUniverziteta Zenica, odno-

zagađenosti zraka sadrža-vat će mjere pripravnosti,način upozoravanja i uz-bunu, kao i uopće mje-re za epizodna stanja. Usvim općinama u kojimase dogode epizodna stanjabiće ormirani operativništabovi, sa decidnio odre-

đenim uputstvima šta jepotrebno raditi. Ovajplan će vrlo brzo ugledatisvjetlo dana.

sno Mašinskog akulteta.- Za razliku od ove dvije

mobilne stanice, mi ćemoimati mogućnost da isto-vremeno mjerimo PM2,5 i PM10, riječ je o koncen-tracijama lebdećih čestica.A podaci o njihovim kon-centracijama u zraku, su od izuzetne važnosti za ljekare i uopće zdravstvene radnike,stoga što upravo lebdeće česti-ce utječu na razvoj plućnihbolesti. Druge dvije mobilne stanice također mjere PM2,5 i PM10, ali ne istovremeno,veli Čizmić, dodavši da jeto kvalitet više.

Ministar Nermin Mandra

3ZE-DO eko Jesen 2009.



KANTON

Na jednom od prošlihzasjedanja Skupšti-ne ZE-DO kantona

usvojen je rebalans budže-

ta 2009, umanjen za 34,4miliona KM. To se svaka-ko odražava i na sredstvakantonalnog Eko onda.

Nedavno je usvojen Za-kon o izmjenama i do-punama Zakona o zaštitiokoliša FBiH, na osnovukojeg se izdaju okolin-ske dozvole za kompani-je, pogone i postrojenja,čija proizvodnja ugroža-va životnu sredinu. Takoje i zvanično rok za oko-linske dozvole sa 1. ja-nuara 2008. prolongiranna 31. 12. 2011. godine.Dakle, sa prvim danomnove, 2012. godine sviprivredni subjekti, kakopostojeći, tako i novi uazi izgradnje, će moratiimati okolinsku dozvolu.Kada je riječ o prilivuzahtjeva za izdavanje

okolinske dozvole, pri-stiglih na adresu Službeza zaštitu okoliša kan-tonalnog Ministarstvaza prostorno uređenje iokoliš, doznajemo da jesve dok nije na snagustupio pomenuti zakon,čime se i rok za njiho-vo izdavanje prolongi-rao, bio izuzetno veliki.

U minulih mjesec - dvabroj pristiglih zahtjeva jeznatno manji.

EKONOMSKA KRIZA POGAĐA I KANTONALNI EKO FOND

Manje novaca za projekte- U skladu sa rebalansombudžeta ZE-DO kantonasredstva u kantonalnom Fondu za zaštitu okoliša

smanjena su za petnaestak procenata, odnosno za 20 hiljada KM na razini pri-hoda sa kojima raspolaže

Vlada ZE-DO kantona, štoznači da je manje novaca zaprojekte koje fnanciramo iz ovog onda, veli Čizmić.

Dosada je općinama ukantonu za njihove ekoondove uplaćeno oko370 hiljada KM, od togaje općina Zenica dobilanajviše – 110 hiljada KM,a Općina Kakanj je za eko-loške projekte i aktivnosti,putem Eko onda dobilačetrdesetak hiljada KM.Manje je novaca i za pro-jekte nevladinih organi-zacija, odnosno ekološkihpokreta i udruženja. – Ne-vladin sektor će dobiti oko20 hiljada KM, a već je šest - sedam eko udruženja zarazličite projekte dobilo je 18 hiljada KM. Ekonom-ska kriza je dakle pogodilai Eko ond, pa su ove go-dine izostale velike akciječišćenja, poput prošlogo-

dišnje, kada je Savez sport-sko-ribolovnih društavaZE-DO kantona, čistioobale rijeke Bosne.

Općini Zenica za ekološke projekte i aktivnosti 110 hiljada KM

...a Općini Kakanj oko 40 hiljada KM

PREMA ZAKONUO IZMJENAMAI DOPUNAMA

ZAKONA O ZAŠTITIOKOLIŠA F BiH

Prolongiranrok zaizdavanjeokolinskih

dozvola




KANTON

Nedavno je u orga-nizaciji kantonal-nog Ministarstva za

prostorno uređenje, pro-met, i komunikacije i za-štitu okoliša u suradnji saOpćinom Zenica u Zeniciodržana javna rasprava upostupku izadavanja oko-

linske dozvole za izgrad-nju trase gasovoda Zenica-Travnik, a koja će prolazitiizmeđu naselja Perin Hani Drivuša. Javnoj raspravi,na kojoj je bila jako malozainteresiranih mještanaiz pomenutih mjesnih za-jednica, nazočili su osim predstavnika organizatorai predstavnici investitora- BH Gasa te stručnjaci

Krajem jula ove godineVlada Federacije BiH do-nijela je rješenje o imeno-vanju članova Savjetodav-nog vijeća za okoliš – SVO,na čijem je čelu MladenRudež, pomoćnik ede-ralnog ministra za okoliši turizam. U ovom tijelu je trinaest predstavnika, ameđu njima je i Sead Čiz-

mić, pomoćnik ministra re-sornog ministarstva ZE-DOkantona.Savjetodavno vijeće osno-vano je s ciljem pružanjaznanstvene i stručne po-drške ederalnom ministrui Vladi FBiH u oblasti zaštiteokoliša. Ima konsultativnui savjetodavnu ulogu, a ciljormiranja ovog tijela je us-postava bolje koordinacijeu oblasti zaštite okoliša, su-kladno ustavnim ovlastimaizmeđu ederalne i kanto-nalne razine odgovornosti.Deset, od ukupno trinaestčlanova vijeća, imenovanisu na prijedlog nadležnihkantonalnih ministarstava,jednog predstavnika pred-ložila je Akademija naukai umjetnosti BiH, a jednog nevladina udruženja za za-štitu okoliša.Savjetodavno vijeće sudje-luje u razmatranju i dava-nju mišljenja o značajnimstrateškim i plansko-pro-gramskim dokumentimaiz domena zaštite prirodei okoliša u FBiH, kao što suprijedlog ederalne Strate-gije zaštite okoliša, nacrtudokumenata prostornoguređenja i Strategijske pro-cjene okoliša te nacrta kojisluže kao temelj za ovajdokument. Također, nad-ležna ministarstva za oko-

liš će dostavljati ovom vi-jeću planove iz ove oblasti,radi zauzimanja stavova idavanja mišljenja.

VLADAFEDERACIJE BiH

Savjetodavno

vijeće za okoliš

ZA TRASU GASOVODA ZENICA - TRAVNIK

Dvije okolinske dozvoleBosna S Sarajevo, koji suradili Nacrt studije utjeca-ja gasovoda na okoliš.- Riječ je o inrastruktur-nom projektu, čija će trasaprolaziti kroz pet gradova,pored Zenice i kroz Buso-vaču, Vitez, Novi Travnik i Travnik, u dva kantona

– ZE-DO i Srednjobosan-skom kantonu, u dužini od 41 kilometar, od toga kroz naš kanton prolazi duži-nom sedam kilometara i 175 metara. Logično je biloda okolinsku dozvolu stogaizda Federalno ministarstvoza okoliš i turizam, ali zbog odredbi pravilnika, koji re-gulira nadležnosti ederal-nih i kantonalnih organa,

s obzirom da je promjer ci-jevi manji od 500 milime-tara, okolinska dozvola se izdaje na kantonalnoj razi-ni, pa će zapravo nadležnaministarstva iz pomenutihkantona izdati dvije oko-linske dozvole , kaže SeadČizmić.

Prema riječima Adnana Ibiševića , direktora rmeBosna S Sarajevo i vodi-telja konzorcija za projek-tiranje gasovoda Zenica– Travnik, nacrt studijepokazuje da izgradnja ga-sovoda, ovaj projekt tre-ba biti implementiran dokraja 2010. godine, nećeimati negativan utjecaj naokoliš.

Od 2003. godine potpisano je 11 koncesionih ugovora za korištenje i prometmineralnih voda. Ugovori su potpisani na 30 godina i uglavnom se radi o po-dručjima općina Tešanj, Olovo, Maglaj i Žepče. Trenutno je aktivno osam konce-sionara, dok su raskinuti ugovori s Farmakomom iz Žepča i preduzećem Muki izJelaha. NBI Ćurić dobio je rok do 19. novembra ove godine, da ispuni uvjete do-govorene ugovorom. U ZDK je potpisano devet koncesijskih ugovora za izgrad-nju mini hidrocentrala, međutim, još nikada nijedna elektrana nije izgrađena. U

međuvremenu raskinuta su četiri ugovora, dok je ostalih pet koncesionara za-tražilo i dobilo produženi rok za dobijanje svih potrebnih saglasnosti i početak gradnje. Dobijanju dozvole trenutno je najbliži Primus Energy iz Maglaja, kojimini hidrocentralu namjerava graditi na rijeci Gostović, općina Zavidovići.

Devet koncesionih ugovora za izgradnju mini HEU ZE-DO KANTONU




KANTON

Novi odnosi na tržištu elek-

trične energije, koji proizla-ze iz pokrenutih procesa re-gulacije energetskog sektora,kao i primijenjeni odnosjavnosti prema sredini u ko-joj živi, ukazuje na nužnostpromjene načina promatra-nja obnovljivih izvora ener-gije, pa time i malih hidro-elektrana. U većini zemaljasvijeta radi se o hidroelek-

tranama s instaliranom sna-gom manjom od 10 MW,ali isto tako se može vidjetida u nekim zemljama ovagranica varira u rasponu od5 do 30 MW. No, neke ze-mlje su izvršile podjelu ma-lih hidroelektrana na mikro,mini i male hidroelektrane.Kako se podjela od zemlje

PROSTORNI PLAN ZE-DO KANTONA

Male hidroelektrane u službiekonomskog prosperiteta

do zemlje razlikuje, a nazivisu isti, često se, kad govori-mo o mikro, mini i malimhidroelektranama ne znatačno o kojim snagama seradi, jer na primjer mala hi-droelektrana snage 150 KW je u SAD mikro, a u većinievropskih zemalja mini hi-droelektrana.

Ako se promatra ekološkiaspekt, dobijanje električneenrgije iskorištavanjem vod-nih snaga, vrlo je prihvatlji-vo za okoliš, uz adekvatanizbor lokacije i tehnološkogrješenja izvedbe postrojenja,te pravilno gospodarenje re-sursima. Mala hidroenerget-ska postrojenja predstavljajuvažnu komponentu unutarsistema iskorištavanja i gos-podarenja vodnim resursi-ma, pogotovo u sprječava-nju opasnosti od poplava,jer omogućavaju regulacijuvodotoka. Nije zanemariv niti doprinos takvih ten-dencija korištenja energijeobnovljivih izvora i otvara-nja mogućnosti privatnogpoduzetništva na područjumalih izvora energije. Da-

kle, ova postrojenja mogupozitivno utjecati na rastproizvodnje i općenito po-spješiti ekonomski razvoj.

Prednost hidroenerget-skih postrojenja je u tomešto svojim radom neuzrokuju emisije štetnihmaterija u zrak, za razli-ku od termoenergetskihpostrojenja. Procjenjujese da mala hidroelektra-na snage 5 MW godišnjesvojim radom zamjenjuje1. 400 t

ekv.nateosilnog go-

riva i umanjuje emisiju od16.000 tona CO

2i 1.100

tona SO2

u usporedbi s

postrojenjem na osilnagoriva jednake godišnjeproizvodnje. Nadalje,razina buke prisutne ustrojarnicama ispod je do-zvoljenih i preporučenihrazina. Male hidroelektra-ne svojim dizajnom moguse u potpunosti uklopiti upejsaž, a u slučaju da jeu sklopu elektrane pred-viđena akumulacija, onase može koristiti u vodo-privredne i sportsko – re-kreativne svrhe. Gradnjajedne mini hidroelektraneje započela na rijeci Bosni,podno naselja Vranduk.



U Termoelektrani „Ka-kanj“ Kakanj u tokusu završni radovi na

rekonstrukciji elektrolte-ra bloka br. 5 – 110 MW,čime će se postići značajnosmanjenje ukupne emi-sije čestica na 300 - me-tarskom dimnjaku, što ćekao krajnji rezultat imatismanjenje negativnog uti-

caja na okolinu. Ugovor jeu maju ove godine potpi-sala JP Elektroprivreda sakonzorcijem rmi: VemosZagreb, Elex Cirih, Dale-kovod Zagreb, a njegovarealizacija predviđena jeza period 1. juli – 30. sep-tembar. Vrijednost ugo-vora je oko četiri milionaeura, a obuhvata: reviziju

i optimizaciju postojećegelektroltera, koji se zadr-žava u unkciji i dograd-nju vrećastog dijela ltera.

TERMOELEKTRANA KAKANJ

Rekonstrukcijomelektroltera

sadržaj čvrstihčestica smanjiće se

za 10 do 15 puta

Na ovaj način dobiće sekombinovani lter, visokeekasnosti prečišćavanjadimnih plinova.- Za početak realizacije ovog ugovora nužno je bilo stvara-nje uslova, a kao najvažniji urađeni poslovi su rušenje građevinskih objekata „staražičara“ i „stometarski dim-

njak“ od bloka br. 5, koji više nisu u unkciji. Iakosmo imali kratak rok za re-alizaciju ovog ugovora uspje-

ćemo ga ispoštovati. Po za-vršetku rekonstrukcije flteraizvršiće se probni pogon i po-dešavanje, a u oktobru slijedi stavljanje vrećastog fltera uunkciju, kazao nam je ru-kovodilac Tima za rekon-strukciju Enez Đakovac,

dipl. ing. mašinstva.Eekat koji će se postići re-konstrukcijom je smanjenjesadržaja čvrstih čestica u di-

mnim plinovima na izlazuiz ltera bloka br. 5 za oko10 do 15 puta, u odnosuna dosadašnje vrijednosti.Postizanjem ovih rezultataltriranja, koncentracijaprašine iza ltera biće sve-dena na vrijednosti manje

od 20 mg/Nm3, što je nižeod vrijednosti koje propi-suje evropska norma.

EKOLOGIJA

Enez Đakovac

Projekt se fnansira iz kreditnih sredstava Svjetske bankeu okviru projekta POWER 4. Ugovor je sklopljen sa kon-zorcijem VED (Vemas Hrvatska, Elex Švicarska i DalekovodHrvatska).

Elvira Šaćirbegović




TEMA BROJA

Piše: Doc.dr.sc. Smajil Durmišević prim, dr.med.spec.

Živa je jedini metal kojise na običnoj tempe-raturi nalazi u tečnom

stanju. Male količine žive seu prirodi nalaze u elemen-tarnom stanju. Najvećimdijelom živa je u obliku or-ganskih i neorganskih jedi-njenja. Sva rastvorljiva jedi-njenja žive su otrovna.U prošlosti su se desila broj-

na masovna trovanja namir-nicama zagađenim živom iliživinim jedinjenjima. U za-livu Minamata u Japanu, uperiodu od 1956. do 1960.

godine, registrovano je ma-sovno trovanje stanovništvaribom ulovljenom u zalivu.Morsku vodu zaliva su kon-taminirale otpadne vode izobližnje abrike plastičnihmasa, koje su sadržavale or-ganska jedinjenja žive. Po-sljedice ovoga trovanja subile katastroalne, umrlo je150 osoba, a 700 osoba je

pretrpjelo teška oštećenjazdravlja i imalo trajne poslje-dice. Sličan slučaj trovanjaživom preko kontaminiraneribe zabilježen je i u SAD

1969. godine. Od trovanjahljebom zagađenim živomumrlo je u Iraku 1970. go-dine 500 osoba, a 6.000 ihje bilo otrovano. Hljeb jespravljan od sjemenske pše-

nice koja je bila tretiranasredstvom protiv plijesni,koje je sadržavalo živina je-dinjenja. Slično trovanje ku-kuruzom dogodilo se u Gani 1974. godine. Smatra se daje prilikom NATO bombar-dovanja hemijske industrijeu Pančevu, 1999. godine,u Dunav ispušteno 10 tonaelementarne žive.

Ulazak žive u lanac

ishrane i dnevniunosŽiva se isparava iz zemljinekore, sa dna okeana, rijeka,zemljišta, i tako dospijeva uatmoseru, u zrak. Iz atmos-ere živa ponovo dospijeva uzemljište.Mikroorganizmi, metinskebakterije, prevode neorgan-ska jedinjenja žive u organska

jedinjenja (npr. metil-živu).Nastalo organsko jedinjenježive dospijeva u vodene or-ganizme, vezuje se za njiho-

ve proteine - bjelančevine iakumulira se – nakuplja seu tim organizmima. Ovonakupljanje žive u vodenimorganizmima naročito je izra-ženo kod riba, koje u svom

organizmu mogu akumulira-ti značajne količine žive.Živa dospijeva u okolinu,zrak, vodu i zemljište i izindustrije u kojoj se koristi.Naročito su značajni emiterižive: industrija boja, bateri-ja, elektroopreme, cementa,eksploziva, amalgama, indu-strija mjernih instrumenata,industrija poljuprivrednihungicida - zaštitnih sredstava

protiv gljivičnih biljnih bole-sti, živa se oslobađa i pri sa-gorijevanju osilnih goriva –uglja, nate i natnih derivata,pri topljenju metala, itd.Vodom se unese u organi-zam manje od 0,05 µg/danžive, najčešće u obliku neor-ganskih jedinjenja. U većinipovršinskih voda sadržaj živene prelazi 0,001 mg/l. Akone računamo proesionalnu

izloženost živinim jedinje-njima, onda je hrana osnov-ni izvor izloženosti ljudskepopulacije živi. Procjenjuje

Rezidue – ostaci nekih teških i

otrovnih metala u namirnicama injihov uticaj na zdravlje

Žrtva iz Minamata




TEMA BROJA

se da je u opštoj populacijiprosječni unos žive hranom3,6 µg/dan, plus 0,6 µg/daniz ribe i ribljih proizvoda.Riba i riblji proizvodi su, vje-rovatno, najveći izvori otrov-ne metil-žive. Preko ribe imorski sisari unose značajne

količine žive u organizam,ali ova stvorenja imaju spo-sobnost detoksiciranja živeu njihovom organizmu, dok čovječiji organizam nema tesposobnosti. Procjenjuje seda je u Evropskoj uniji dnev-ni unos žive za odrasle osobeu opštoj populaciji 1,1 do 22µg/dan. Od unijetih količinametil-žive u probavni traktresorbuje se u organizam

oko 90%, a od te količine se80% vezuje za eritrocite-cr-vena krvna zrnca. Iz hrane seresorbuje oko 7 – 8 % neor-ganskih jedinjenja žive, a izvode do 15%.

Metabolizam-mijenažive u organizmu injena toksičnost –otrovnost

Soli žive se izlučuju iz orga-nizma preko bubrega, jetre,pljuvačke i mlijeka. Najzna-čajniji je put preko mokraćei stolice. Jedan dio unijetežive se deponuje u bubre-zima i drugim organima itkivima organizma. Kon-centracija žive u krvi ljudi,u opštoj populaciji, iznosioko 0,7-27 µg/l, kod osobasa manjim unosom ribe, dok

je koncentracija žive u krvikod stanovništva koje mno-go troši ribu u ishrani 47,5-165 µg/l. U majčinom mli-

jeku kod žena Švedske kon-centracija žive je procjenjenana 3,1 µg/kg za ukupnu živui 0,6 µg/kg za metil-živu.Različiti hemijski oblici živi-nih jedinjenja imaju različitutoksičnost - otrovnost. Najo-trovnija su pri dugoročnom

izlaganju organska alkil-je-dinjenja žive. Metil-živa na-pada nervni sistem, naročitodijelove mozga koji reguli-šu koordinaciju - pokrete isenzorne unkcije - osjetila.Živina jedinjenja imaju mu-tagena dejstva, mjenjaju na-sljednu tvar, i ometaju meta-bolizam - mijenu holesterola- masnoća u krvi. Nemamopodataka o kancerogenom

djelovanju neorganskih jedi-njenja žive. Alkil-jedinjenjažive su pokazala toksičnostza embrione - zametke iizazivanje teratogenih ee-kata - nakaznost ploda kodeksperimentalnih životinja.Osnovni toksični eekti živevezuju se za njeno vezanje zaSH grupe enzima, što rezul-tira štetnim eektima na en-zimima i bjelančevinama.

Maksimalno dozvoljene kon-centracije za živu (MDK) upojedinim namirnicama sekreću od 0,01 do 3 mg/kg,dok za vodu ova vrijednostiznosi 0,001 mg/l. MDK zametil-živu propisan je samoza ribu i riblje proizvode.

KadmijumU prirodi se kadmijum na-lazi u malim količinama,najčešće kao pratilac cinka,olova i bakra. Spada međunajotrovnije metale. Zbogpovećane upotrebe u našemokruženju povećana je za-gađenost zemljišta, vode izraka na tim područjima, atime je povećano i prisustvo

kadmijuma u biljkama i hra-ni sa ovih područja.

Masovna trovanja kadmi-jumom dogodila su se uJapanu 1957. i 1975. godi-ne. Stanovništvo se otrovalorižom gajenom na zemljištukoje je navodnjavano ri-ječnom vodom sa visokim

koncentracijama kadmiju-ma, zagađenom otpadnimvodama iz obližnje abrike.Koncentracija kadmijumau riži ubranoj sa tih polja jebila povećana preko tri sto-tine puta (3,3 mg/kg). Bo-lest je nazvana “itai-itai” najapanskom jeziku, što znači“jao-jao”, jer su bolesnici pa-tili od veoma jakih bolova urukama i nogama. Dolazilo

je do oštećenja kosti sa gu-bljenjem kalcijuma iz ko-štane mase i spontanih pre-loma kosti, sa oštećenjimaperiernih živaca, kičmenogstuba i bubrega. Opisani suslučajevi i akutnog trovanjadjece bezalkoholnim pi-ćima, u koja je kadmijumdospio iz ambalaže, gdje je,na primjer, u uzetom uzor-ku kontaminirane limunade

nađeno 300 mg kadmijumana litar tog pića.

Namirnica MDK Namirnica MDK

Jaja 0,05 brašno 0,03

Pivo 0,01 gljive-suhe 3

Mak 0,03 riba-svježa 0,5meso:

- svježe- iznutrice

0,030,1

voće i povrće:

- svježe 0,02

mlijeko 0,01 žita 0,05

Tabela 1. Maksimalno dozvoljene koncentracije za živu u namirnicama (mg/kg ili mg/l)

Tabela 2. Maksimalno dozvoljene koncentracije kadmijuma u namirnicama (mg/kg ili mg/L)

Namirnica MDK Namirnica MDK

Jaja 0,05 Brašno 0,1

Kakao:-zrno-prah-masa i lom

0,50,20,4

Voće i povrće:

-svježe 0,05

Mak 0,3 Riba-svježa 0,1

Meso:-svježe-iznutrica

0,10,5

So-kuhinjska 0,5

Mlijeko 0,01 Žita 0,1

NASTAVAK U SLJEDEĆEM BROJU




K rajem osamdesetih na-učnici cijelog svijeta suu svojim istraživanjima

iskazali zabrinutost za stanjeZemljinog ozonskog omota-ča. Na njihov poticaj, u Mon-trealu je 16. septembra 1987.godine potpisan Montrealski

protokol o tvarima koje zaga-đuju ozonski omotač, čime jeuz uočavanje štetnih utjeca-ja određenih kemikalija naozonski omotač, preko UNEPprograma Ujedinjenih narodaza okoliš potaknuta i izradaprograma aktivnosti zaštite, au cilju sprječavanja njegovogdaljnjeg oštećenja. Rezoluci-jom Skupštine UN-a 19. de-cembra 1994. godine, datum

potpisivanja Montrealskog protokola, proglašen je Svjet-skim danom zaštite ozonskogomotača. Ovaj protokol prvoje potpisalo 46 zemalja, a dodanas je njihov broj porastaona više od 150.

Šta je ozon?

Ozon - O3 je plin blijedo-plave boje – troatomni oblik kisika, koji nastaje u gornjimslojevima atmosere, zahva-ljujući ultraljubičastom zrače-nju Sunca. Nastajanje ozona

se može objasniti na najjedno-stavniji način - zračenje Suncarazbija molekule «normalnog»kiska, otpuštajući na taj načinslobodne atome, od kojih seneki vežu s drugim moleku-lama kisika. Čak 90 postoozona u atmoseri nastaje naovaj način i nalazi se na visiniod 15 do 55 kilometara iznadZemlje, a taj prostor se naziva ozonski omotač. Najveća važ-

nost ozona jeste što upija ul-traljubičasto sunčevo zračenje- UV – zračenje, koje je opa-sno za ljude, ali i ostali živisvijet na našoj plavoj Planeti,pa je to naš nevidljivi štit od ovog opasnog zračenja.

16. SEPTEMBAR – SVJETSKI DANZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA

Naš nevidljivi štit

od UV zračenjasve tanji

Sve veća ozonskarupaNeodgovornim ponašanjem,naglom industrijalizacijom i

ekonomskom ekspanzijom,kao i sve žešćom utrkomza ekstra prot, došlo je dooštećenja ozonskog omota-ča. Od brojnih kemikalijaozon, između ostalih najvišeuništavaju: kloroforougljici- CFC ( riječ je o sredstvimaza hlađenje, potisnom plinuu sprejevima i dr), nepotpunohalogenizirani kloroforouglji-ci (HCFC), ugljik tetrakloridi metil-kloroorm (otapala),

haloni - BFC ( aparati za ga-šenje požara), pesticidi ...Postojanje ozonske rupe na-učnici su uočili 1986. godine

iznad Antarktika, a na satelit-skim snimkama se vidi krajemsvake zime i početkom prolje-ća, što kalendarski odgovarakraju ljeta i početku jeseni na

sjevernoj hemiseri Planete.Ona se zadržava iznad Antar-ktika oko dva mjeseca, da bipotom prešla preko Australijei Novog Zelanda, pa je upravo tu i najuočljivije nepovoljnoUV zračenje.Najveća ozonska rupa naozonskom omotaču od 1957.godina, od kako se obavljajumjerenja, izmjerena je 1999.godine, bila je veličine 27 mi-liona kvadratnih kilometara,

slijedeće godine se povećalana 30 miliona, to je prostoru kome se cijela Evropa možesmjestiti dva puta.

Korištenje i ispuštanje štetnih kemikalija u atmosferu

uzrokuje globalno zagrijavanje, oštećenje ozonskog

omotača i utjecaj na klimu naše Planete. Pojačano

UV zračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje,

zbog svojih genotoksičnih, mutagenih, kanceroge-

nih i imunotoksičnih svojstava, pa je dokazano daizaziva rak kože, oštećenje vida... Negativne posljedice

ima i za eko sisteme, koji mijenjaju svoju prirodnu

ravnotežu.

Montrealskim protokolom predviđeno je povlačenje

štetnih kemikalija iz upotrebe, kako bi ozonska rupa

što prije zacijelila, a prema procjenama naučnika, ako

se čovječanstvo bude pridržavalo datih uputa, to bi

se moglo dogoditi tek 2050 godine.

Ozonska rupa iznad južnog pola

EKO DATUMI




P

rirodne katastroe nastaju djelovanjem prirod-nih sila, a maniestiraju se potresima, požarima,poplavama, sušama, sniježnim lavinama, nevre-menu, odronima i klizanju tla, orkanskim vjetro-

vima, vulkanskim erupcijama .... Prirodne katastroe izne-nada nastaju, iako se danas zahvaljujući nauci i modernojtehnologiji, neke od njih mogu i predvidjeti. Prezentira-mo vam neke od najvećih svjetskih prirodnih katastroa u historiji čovječanstva.

SVJETSKI DAN PRIRODNIH KATASTROFA

Najveće prirodne katastrofe u historiji

Poplave Huang HeaKina kao država ima neslavan rekord najvećeg broja po-ginulih stanovnika u prirodnim katastroama. U popla-

vama koje su se dogodile 1887. godine, život je izgubiloizmeđu 900 hiljada i dva miliona ljudi, a velika popla-va Kinu je zadesila i 1931. godine. Nikada međutim, nije utvrđeno koliko je tada ljudi izgubilo život. Ipak,procjene se kreću između milion i četiri miliona. HuangHe, odnosno Žuta rijeka, često plavi, budući da protičekroz ravničarske doline, a sistemi nasipa i brana ne moguzaustaviti nesreće.

Shaanxi zemljotresZemljotres Shaanxi, koji je 1556. godine pogodio oblastHua u Kini, smatra se najsmrtonosnijim zamljotresomu historiji, jer je odnio 830 hiljada života. Epicentar ze-mljotresa bio je u blizini grada Shaanxi. Potres se osjetiohiljadama kilometara unaokolo, a čak je 60 odsto sta-novništva poginulo. Iako nije bio najjači zamljotres uhistoriji, osam stepeni po Rihteru, ipak je odnio najvećibroj žrtava.

Provala Banqiao braneNesreća na brani u kineskom gradu Banqiaou u augustu1975. godine odnijela je 231 hiljadu života. Brana narijeci Ru, projektovana da može izdržati katastroalnepoplave koje se javljaju jednom u hiljadu godina, je po-pustila. Ta poplava je bila jedna od onih koje se javljajujednom u dvije hiljade godina. Bujica je izazvala ogro-man talas, dužine oko deset kilometara i gotovo četirimetra visine, koji je odnio sve pred sobom.

Zemljotres u

Indijskom okeanuZemljotres koji se krajemdecembra 2004. godi-ne dogodio u IndijskomOkeanu odnio je više od230 hiljada života. U na-učnim krugovima, ovajzemljotres poznat je podimenom Sumatra - An-daman, a epicentar je bioispod površine oceana.

Procijenjeno je da je ja-čina potresa bila između9,1 i 9,3 stepeni. Zemljo-tres je pokrenuo serijurazornih cunamija, kojisu pustošili duž obale In-donezije i drugih dijelovaIndijskog okeana, kada sustradali mještani, ali i tu-risti. Ovaj zemljotres pojačini bio je drugi, ikada

izmjeren seizmograma.Tog dana čitava Zemljinakora pomjerila se za višeod jednog centimetra.

Zemljotres uAleppuZemljotres koji se dogo-dio u Siriji 1138. godinetakođer je jedan od naj-većih u historiji. U ovojkatastro, život je izgubiloviše od 230 hiljada ljudi,a mnogi su bili prinuđenida zauvijek napuste svojedomove. Alepp se nalazi

sjeverno od Mrtvog mora,na nestabilnoj geološkojtački, koja razdvaja arabij-ski od ačkog platoa.

EKO DATUMI




EKOLOGIJA I OBRAZOVANJE

U okviru Mašinskog

akulteta Univerzite-ta u Zenici, egzistiraosam katedri, a među nji-ma je i katedra za inžinjer-sku ekologiju, na kojoj suuposlena četiri doktora ijedan asistent, a zbog obi-ma poslova uskoro će bitiangažiran još jedan.

Veliki interes zainžinjerima zaštite

okoliša – Mi smo među četiri odsjekačetvorogodišnjeg dodiplomskog studija na Mašinskom akul-tetu, a imamo i masters studij,te već prijavljene dvije magi-starske teze. Za vrijeme koliko egzistira ovaj odsjek diplomi-ralo je petnaestak studenata,koji su stekli zvanje inžinjerazaštite okoliša, a ukupno smo

dosada iškolovali četrdesetak studenata. Za našim studenti-ma je veliki interes privrednihkompanija i preduzeća, pačesto i prije nego diplomiraju,kao apsolventi se zapošljavaju, kaže pro. dr. Šeket Gole-tić, še katedre za inžinjerskuekologiju.Prevashodna zadaća odsjekajeste da obrazuje kadrove,

koji su nakon završetka ovog studija sposobni rješavati teh-ničko-tehnološke probleme za sprječavanje i ublažavanje

PREDSTAVLJAMO VAM: KATEDRA ZA INŽINJERSKU EKOLOGIJUMAŠINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U ZENICI

Jedinstven studij u

Bosni i HercegoviniUrađen elaborat o

izdvajanju odsjeka

za inžinjersku eko-

logiju u zaseban

fakultet

zagađivanja okoliša.

I naučno –istraživački rad - Naši inžinjeri rješavajukonkretne probleme iz oblasti

zaštite okoliša i održivog ra-zvoja i po tome je ovaj studij jedinstven u Bosni i Herce-govini. Krajem prošle godine

va, među važnim zadaćama katedre je i naučno - istra-živački rad, u okviru kojega se rade projekti kao plodmeđunarodne suradnje, stim u vezi katedra surađujesa Slovenijom, Austrijom,

Grčkom, Canadom, te ko-mercijalni eko projekti zapotrebe privrednih subje-kata u centralnoj Bosni.

Odsjek za inžinjersku ekologiju raspolaže najsofsticiranijom opre-mom u regionu za ekološki laboratorij, te mobilnom automatskomstanicom za mjerenje kvaliteta zeničkog zraka, vrijednom 205 hiljadaeura, koju je Univerzitet Zenica dobio zahvaljujući kreditnom aran-žmanu Vlade FBiH sa austrijskom Vladom, isporučilac ove stanice jefrma MLU iz Austrije. O tome nam je nešto više kazao Nusret Imamo-

vić, asistent na predmetu ekološki inžinjering:- Mobilnom stanicom možemo mjeriti polusatne, satne, 24-satne presjekeosnovnih polutanata u zraku, poput SO

2, CO

2, NO2, NO, N

ox ..., organske sup-

stance, čestična jedinjenja i drugo. U dogledno vrijeme dobit ćemo i meteoro-

loški set opreme, kako bi se ova mobilna stanica kompletirala. Stanica će biti u funkciji građana i zeničkih općinskih vlasti. Rukovanje najsuvremenijomopremom u eko laboratoriji te sa Mobilnom automatskom stanicom, bit ćepovjereno stručnjacima pomenute katedre. Valja još istaći da je Zenički uni-verzitet pokrenuo proceduru akreditovanja ekološke laboratorije.

Asistent Imamović, apsolventica Majda Huseinspahić i pro. dr. Goletić pored Mobil-ne stanice za mjerenje kvaliteta zeničkog zraka, vrijedne 205 hiljada eura

uradili smo elaborat o izdva-janju ovog studijskog odsje-ka u zaseban akultet, gdje bi svršeni studenti dobijali diplomu inžinjera zaštite okoliša, za razliku od sadaš-nje, na kojoj piše diplomirani

inžinjer mašinstva odsjekaekološkog inžinjerstva, ističepro. dr. Goletić.Osim obrazovanja kadro-

pro. dr. Šeket Goletić




Majda Huseinspahić, apsol-ventica na odsjeku za ekološkoinžinjerstvo, dokazom je tvrdnjepro. dr. Šeketa Goletića, šeapomenute katedre, da za ovekadrove vlada veliki interes pri-vrednih frmi u centralnoj Bosni,pa studenti imaju mogućnostzapošljavanja i prije nego što di-plomiraju.Majda već godinu dana radi naposlovima zaštite okoliša i zašti-te na radu u CIMOS-u.- Moja želja je bila da upišem stu-

dij psihologije, ali nisam uspjela,

pa sam se odlučila za mašinstvo.Apošto je već dvije-tri godine egzi-

stirala katedra za ekološki inžinje-

ring, upisala sam taj studij. Kada

sam na trećoj i četvrtoj godini

počela slušati predmete iz oblasti

ekologije, postala sam sigurna da

sam izabrala pravi smjer i zani-

manje. Inžinjer ekologije je vrlo

perspektivno zanimanje, s obzi-

rom na to da privredne frme koje

rade u skladu sa standardima Evropske unije, zaštitu okoliša i

zadovoljstvo kupca stavljaju na

prvo mjesto.

- Grad i prigradska naselja u općini Kakanj uskoro bi trebali dobiti kvali-tetno uvezan kanalizacioni sistem, ka-zao nam je Samir Selimović, direktorpreduzeća Vodokom Kakanj.Donatorskim sredstvima KFW-a uiznosu od dva miliona eura, imple-mentirat će se projekt uvezivanjaprigradskih naselja u jedinstven ka-nalizacioni sistem, čija je prva azaveć izgrađena, te će biti dio cjelinesa centralnim gradskim kolektorom.Projekt je veoma značajan, jer će setako dugoročno riješiti problemi ot-padnih voda, klizišta, kao i drugihnepoželjnih pojava.- Realizacija projekta će trajati okogodinu dana, a računamo u tom pe-riodu na saradnju mjesnih zajednica

i vlasnika parcela kroz koje će kana-lizacioni sistem prolaziti. Najvažnije nam je stvoriti pretpostavke za dovo-đenje otpadnih voda na jedno mjesto,gdje će biti instaliran sistem za pre-čišćavanje tih voda, što su zahtjevi i standardi Evropske unije – ističe di-rektor Selimović.

EKOLOGIJA

RIJEČ - DVIJE SAMAJDOM HUSEINSPAHIĆ,

APSOLVENTICOM ODSJEKA ZAEKOLOŠKO INŽINJERSTVO

Izuzetno

perspektivnozanimanje

ZNAČAJAN PROJEKT PREDUZEĆA“VODOKOM” KAKANJ

Uskoro uvezivanje

kanalizacionog sistema

Na tenderu je kao najpovoljnijiizvođač radova odabrana austrijskarma „Strabag“, a vrijednost ugo-

vorenih radova je oko 1,65 milio-na eura. Preostala donatorska sred-stva trebalo bi da se ulože u daljnjeproširenje kanalizacionog sistema.Udio Vodokoma u ovom projektuje kroz realizaciju kućnih priključa-ka, čime će ovo preduzeće dobiti jošveći broj novih korisnika.

Samir Selimović, direktor Vodokoma

EKOLOGIZMIZemlja daruje samo kad um caruje.

Svijet je pun paradoksa, a evolucijaje puna - kompromisa.

Današnji čovjek ne misli dalje odrazdoblja u kome će se njegov ka-pital isplatiti.

U slijepome vjerovanju nauci, svijetje dozvolio nekontrolisano umno-žavanje smrtonosnih materija i ve-oma rizičnih tehnologija.

Savremeno čovječanstvo već živiiznad mogućnosti Planete zemlje.Neophodna nam je radikalna revi-zija prioriteta.

Civilizacijski napredak koji je čo-vjek dosegao, postizan je milionputa brže od brzine evolucije pri-rode.

Čovjek koji zasadi i odnjeguje ma-kar jedno drvo, ostavlja za sobomdobru uspomenu na Zemlji.

Čovjek je čovjeku – okoliš.

Društvo koje svjesno dozvoli uni-štenje svojih prirodnih i kulturnih

dobara, nema prava na samopošto-vanje.

(Iz knjige «Doba ekologije»)




Regionalna sanitarnadeponija ispunjavasvoju misiju, konsta-

tacija je koja se može izrećinakon nešto više od godi-nu dana njenog rada.

Korak kaintegralnom sistemuupravljanja otpadom- Od prvog dana kada je novadeponija počela primati otpad,zbrinjavamo ga, pridržava-jući se propisane tehnologi-je, odnosno uslova, datih uokolinskoj dozvoli. Do krajaaugusta ove godine na «Mo-šćanici» je deponirano 18.700 tona komunalnog otpada. Toje respektabilna količina, kojanije završila na divljim smet-

ljištima u općinama ZE-DOkantona, a koje su potpisale ugovor o deponiranju otpada,ističe Emir Zukić, direktorPrivrednog društva Regio-nalna deponija «Mošćanica».No, prema njegovim riječi-ma, mora se misliti na bu-dućnost. Nova deponija jetek prvi korak ka uspostavi integralnog sistema upravlja-

nja otpadom, koji je propagi-ran još 2002. godine.- Osim što smo se deklarirali za integralni sistem otpada,

PRIVREDNO DRUŠTVO REGIONALNA DEPONIJA MOŠĆANICA

Nova deponija ispunjava svoju misijuMonitoring obo-rinskih, procjednihi podzemnih vodate deponijskog pli-na i geodetski mo-nitoring, pokazujuda su tehnologijai način rada depo-

nije u potpunostiispravni

REGIONALNA DEPONIJA

«MOŠĆANICA»

SPONZOR STRANE

PRIVREDNO DRUŠTVO

malo je šta urađeno. Primje-rice trebalo je unaprijediti izdvajanje korisnih sirovina na mjestu nastanka otpada,

u azi prikupljanja, zapravointenzivirati sve one aktivno-sti koje bi trebalo da prethode samom činu deponiranja ot-

pada, jer projekt upravljanjačvrstog otpada, kojeg fnanci-ra Svjetska banka, to podra-zumijeva. Izostala je, me-đutim koordinirana akcijana nivou općina u zeničkoj regiji, kako bi se realiziraointegralni sistem otpada. U ime tog cilja, mislim da bi se trebalo više angažirati resor-no kantonalno ministarstvo,kao autoritativan organ,koje bi privoljelo općine dapokrenu ove aktivnosti i dase angažiraju na izradi odre-đenih planova i određivanju

prioriteta, kako bi se uradiozajednički projekt i nastupprema Svjetskoj banci zakreditna sredstva.

Dopuna tehnološkihsadržajaPDRD «Mošćanica» zapo-čelo je aktivnosti da nova

deponija u skorije vrijemepostane centar za upravlja-nje otpadom, kako bi se ostvario jedan od bitnihciljeva kantonalnog Planaupravljanja otpadom. - U suštini to znači dopunutehnoloških sadržaja, kao pret-postavke da upravljanje čvr-stim otpadom bude mnogo ef-kasnije u cilju očuvanja životne

sredine. Centar za upravljanje otpadom treba sadržavati lini-ju za razvrstavanje i izdvaja-nje korisnih komponenti, linijuza mehaničko-biološku obraduotpada, kao i sadržaje i opera-cije, koje se odnose na uprav-ljanje drugim vrstama otpada,što se odlažu u reciklažnomdvorištu, a možda i privremenoskladištenje neke vrste opasnog otpada, što ga prudukuju do-maćinstva, trgovine, određene zanatske djelatnosti... To uosta-lom nalaže i ederalna Strategi-ja zaštite okoliša.

Ne samo da se na «Mošćanici» provodi propisana teh-nologija, nego i monitoring ekološkiih parametara, ko-jeg rade ovlaštene institucije jednom mjesečno. Riječje o monitoringu oborinskih, procjednih voda, koje su uzatvorenom sistemu kaseta i retencijske lagune, i podze-mnih voda, koje se skupljaju sa prirodnih padina ispoddeponije. - Kada je riječ o podzemnim vodama, glavnomonitoring mjesto je Bezimeni potok, a imamo i redovnu

kontrolu Đulanovog vrela. Dosadašnji rezultati govore dadeponija nema nikakvog lošeg utjecaja na vode. Radi sei monitoring deponijskog plina i zraka na deponiji, kao igeodetski monitoring, koji su također pokazali da su teh-nologija i način rada deponije u potpunosti ispravni.

Emir Zukić

Redoviti monitoring pokazuje da «Mošćanica» nema lošeg utjecaja na okoliš

EKOLOGIJA




Školska ulica, svakako je jedna od najljepših u Zenici. A kakoi ne bi bila kada u ovoj ulici stanuje – umjetnost. Ona mu-zička, naime u ovoj ulici ispod višedecenijskog drvoreda, kojii po najvećim ljetnjim žegama čini ugodan hlad, adresa jeOsnovne i Srednje muzičke škole, a nadomak Školske ulice je

i predivan Gradski park. Nedavno je obavljeno veliko pospre-manje Školske ulice, koja je prije nekoliko godina potpunorekonstruirana, te dotjerivanje njenog prelijepog drvoreda.

službi krive i nemarnost Jav-nog preduzeća Tržnica, te

njenih uposlenika, koji svunepotrebnu ambalažu, ali itrulo voće, povrće i šta jošsve ne, svakodnevno bacaju uKočevu. Bilo kako bilo rijekuKočevu i ušće su prije dvade-setak dana, po nalogu Op-ćine Zenica, očistili vrijedniradnici JP Vodovod i kanali-zacija – VIK, u dijelu njenogvodotoka od Sarajevske ulice

do njenog ušća. –U tokupetodnevnog čišćenja iz koritaKočeve, te njenog ušća u Bosnu, izvađeno je dvije hiljade kubnihmetara smeća i riječnog šljunka,

čime je obezbijeđen normalanprotok, ističe Ibrahimagić. Za

ovu akciju Općina Zenica jeutrošila oko 15 hiljada KM. -Smatram, međutim da bi biloneophodno redovnije čistiti i održavati korita i ušća, našihrijeka, no za takvo šta nedostaje sredstava, pa zasada ove akcije organiziramo jednom godišnje.Rijeke su bogatstvo jednoga gra-da, a njihov izgled ogledalo nje-nih stanovnika, te i mi kao gra-

đani Zenice moramo probuditi i svijest i savjest za njihov što ljepši izgled , kaže Ibrahimagić.

Korito i ušće Babine rijeke, također su prije dvadesetak dana očišćeni, po nalogu pomenute općinske službe.Istina, mnogo manje je ova rijeka zagađena, u odno-su na Kočevu, jer u njoj ne završava otpad sa pijace,a i manja je cirkulacija ljudi uz njen tok. Njeno ušćemeđutim jeste problematično, zbog uvijek velikih na-nesenih količina šljunka i mulja, no, nerijetko i samistanovnici ovog dijela grada, koji uživaju u njegovimljepotama ga čiste.

Očišćeno ušće Kočeve u rijeku Bosnu

Težak posao čišćenja

Veliko pospremanjeŠkolske ulice

Edin Šanjta




ZENICA I EKOLOGIJA

P

osredstvom Privrednog društvaRegionalna deponija «Mošćani-ca» odvija se dio poslova za sana-

ciju stare zeničke deponije komunalnogotpada – Siđe, na kojoj je zabranjenodaljnje deponiranje. Inače, ovaj pro-jekt Općina Zenica realizira u suradnjisa stručnjacima iz italijanske regije Pie-monte, čiji je zadatak bio da sačine plansanacije i konzerviranja tijela deponije.No, na projektu su okupljeni i domaćistručnjaci, geolozi, geometri, hidrolozi,ekolozi... Za implementaciju ovog pro-

jekta zeničke općinske vlasti pokušalesu osigurati određena sredstva Svjetskebanke. Ovaj projekt podržava i Fede-ralna vlada, posredstvom Ministarstvaza okoliš i turizam, obezbijedivši nov-ce za kupovinu prekrivke za Siđe. Donjene ugradnje, prekrivka je odloženana prostoru Regionalne sanitarne de-ponije «Mošćanica».- Trebala se uraditi i revizija dokumen-tacije, koju su izradili italijanski struč-njaci, kako bi se mogla koristiti kreditna

sredstva Svjetske banke. Plasman ovihsredstava moguć je preko tima za imple-mentaciju projekta upravljanja čvrstimotpadom, ormiranog pri Regionalnoj deponiji «Mošćanica». Dobili smo i za-daću da provedemo proceduru izborakonsultanta za reviziju tog projekta, te

K rajem maja ove godine Park tursko-bosanskog prijatelj-stva, pored velike česme,

obogaćen je za još Sahat kulu i 12

ftness sprava, koje mladi, ali i sta-riji Zeničani, mogu koristiti za vjež-be i održavanje kondicije. Zenici jeove objekte poklonila Turska vojna

ga zadužili da nakon obavljene revizije,da ocjenu o obimu dokumentacije zasanaciju stare zeničke deponije, kao i da predloži projektne zadatke, što će biti uvertira za angažiranje određenih projektantskih kuća za izradu dokumen-tacije. To smo sve uradili i sada smo po-

krenuli proceduru izbora konsultanta zaizradu izvedbenog projekta za sanaciju ove deponije, glavnog projekta za sana-ciju klizišta na deponiji Siđe i projektageomehaničko-istražnih radova, kažeEmir Zukić, direktor PD Regionalnadeponija «Mošćanica».

DEPONIJA SIĐE

Za sanaciju potrebno nekoliko miliona KM

Sanacija deponije Siđe kreditom Svjetske banke

Do kraja ove godine planirano je da se izradi projektna dokumentacija, a počet-kom 2010. da se obavi procedura izbora najpovoljnijih izvođača za implemen-taciju pomenuta tri projekta. Procjena je da će za poslove sanacije deponijeSiđe trebati nekoliko miliona maraka. Konstrukcija fnanciranja će se najvjero-jatnije zatvoriti sa kreditom Svjetske banke, koji je najpovoljniji, ali će OpćinaZenica pokušati aplicirati i za grant sredstva nekih evropskih ondova.

U PARKU TURSKO-BOSANSKOG PRIJATELJSTVA

Vandalidevastirajutness sprave

misija u BiH, u znak sjećanja nazeničko gostoprimstvo turskih of-

cira i vojnika u okviru nekadašnjegTurskog bataljona SFOR-a, koji jebio stacioniran u ovom gradu. Iz-gradnja Sahat kule i ftness sprava,koštala je 56 hiljada eura. Dakle, ri-ječ je o izuzetno skupom projektu ijedinstvenom u BiH. Od svečanogotvaranja do danas, vandali se tru-de da devastiraju ftness sprave,koje većini mladih Zeničana mno-go znače, ako je suditi po njihovojposjećenosti minulog ljeta. A mi i

na ovaj način, po ko zna koji put,apeliramo na sve one vandalski na-strojene, da svoju energiju umje-sto u oštećivanje ovih vrlo korisnih

kondicionih i rekreativnih sprava,usmjere na vlastite tjelovježbe,upravo na njima. Jer, u zdravometijelu je zdrav duh!




EKOLOGIJA

INTERVIEW: DR HARUN DRLJEVIĆ,

VIJEĆNIK OPĆINSKOG VIJEĆAZENICA I AKTIVISTA

UG EKO FORUM ZENICA

Narušavanje zdravljastanovništva

zagađenjem životnesredine je krivično djelo

ZE-DOeko: Ekologija je na-kon pokretanja integralneželjezare, postala jedno odtemeljnih pitanja životaZeničana. Vi to stalno do-kazujete, kako na sjedni-cama Vijeća općine Zenicatako i kroz djelovanje u UGEko Forum Zenica. Koji suVaši argumenti?

DRLJEVIĆ: Moji argumenti sunaučne činjenice iz medicin-ske, naučne i stručne literatu-re, službeni rezultati mjerenjameritornih ustanova, koje do-bijam kao općinski vijećnik od

resorne općinske službe, izvje-štaji ederalnih i kantonalnihinspekcijskih organa, inorma-cije Federalnog Ministarstvaturizma i okoliša, podaci Svjet-ske zdravstvene organizacije(WHO) i Europskog institutaza atmoseru, zdravstveni (go-dišnji) bilteni Kantonalnog za-voda za javno zdravstvo ZDK okretanju oboljenja koja su etio-loški vezana za toksične eektezagađenja zemlje, vode i zraka,izvještaji Higijensko-epide-miološke službe Kantonalnog

zavoda, provjereni i dokumen-tovani izvještaji medija i izjavegrađana. Kao što vidite, mojiargumenti dolaze iz raznihizvora i nijedan od tih izvoranije lahko kompromitovati kaoizvor inormacija i argumenata,jer se ne radi o “neozbiljnim”izvorima inormacija, već oinstitucijama koje zasnivajučinjenice na naučnim dokazi-ma i egzaktnim činjenicama.S druge strane, u Eko Forumudjeluju provjereni stručnjaci ipošteni ljudi različitih profla na

volonterskoj bazi i bez ikakvihinteresa, a ne naučni pseudo-autoriteti i adaptibilni naučni-ci. Jedini interes Eko Foruma iljudi okupljenih oko njega, jezdrava životna sredina prila-

gođena europskim ekološkimstandardima, s ciljem da sadaš-njim i budućim pokoljenimaostavimo zdravu Zenicu i našKanton, a ne ekološko stratištekoje nam današnji zagađivačisvojim ponašanjem garantuju.Dakle, kad je je riječ o argu-mentima i izvorima od kojihoni potiču, oni se ne mogu os-poriti. Na kraju, otiđite na Ka-nal ili udahnite zrak u Zenici ineće vam trebati nikakvi drugiargumenti osim vaših čula.

Kao da se sve

dešava na nekomdrugom krajuPlanete

ZE-DOeko: Eko Forum Ze-nica nedavno je podsjetionadležne institucije o ekoincidentu u kojem je 22.avgusta zatrovan tok rije-ke Bosne. Od Kantonalnogtužilaštva ZE-DO kantonaste zatražili pokretanje kri-vične odgovornosti protivpojedinaca, ali i samog Ar-

celorMittala. Rade li nad-ležne institucije u Zenici ikantonu dovoljno?

DRLJEVIĆ: Nakon izvještajaederalnog inspekcijskog orga-na i degutantnog saopštenjakompanije ArcelorMittal Zeni-ca, koje vrijeđa dostojanstvo iintelekt građana, građani ovoggrada i dijela regije nizvodnood Kanala spas i pravdu mogutražiti samo od tužilaštva. Naru-šavanja i ugrožavanje zdravljastanovništva zagađenjem život-ne sredine je KRIVIČNO DJELO, i

o tome se konačno mora javnogovoriti, tražeći sve zakonskekonsekvence koje postoje zatakvo krivično djelo. Članovi108., 109., 110. i 111. “Zakonao zaštiti okoliša” Federacije BiH

predstavljaju polaznu osnovuza krivično gonjene zagađiva-ča. Dakle, imamo Zakon, ima-mo izjavu zagađivača i imamoizvještaje policije i ederalneinspekcije – na potezu je tuži-laštvo.Odgovor na drugi dio vašeg pi-tanja je da nadležne institucijeu Zenici i ZE-DO kantonu nitirade dovoljno, niti adekvatnotretiraju pitanje ekologije. Svese prebacuje na ederalni nivo,kojem to trenutno po zakonupripada. Nekad mi se čini da jereakcija meritornih institucija

takva kao da se sve ovo dešavana nekom drugom kraju Plane-te nekim drugim ljudima, a neovdje i nama.

Prebacivanjeodgovornosti

ZE-DOeko: U raspravamana Vijeću općine Zenicanekoliko puta je zaključe-no da je odgovorna insti-tucija za stanje okoliša uZenici Federalno ministar-stva okoliša i turizma, jer

ono odobrava okolinskedozvole za rad pogonaArcelorMittala. Federal-na uprava za inspekcijskeposlove zadužena je zasankcije zagađivačima.Kako ocjenjujete rad ovihinstitucija?

DRLJEVIĆ: Općinsko vijeće jeu više navrata govorilo o pro-blemu aerozagađenja i drugihoblika zagađenja na teritorijiopćine Zenica. Bile su i dvijetematske sjednice o aeroza-gađenju, usvojeni su brojni

zaključci, nikada nerealizovani. Postoji resorna služba koja sebavi ekologijom i koja uglav-nom, kada se postave konkret-na pitanja prema AMZ-u, nedaje odgovore, ili ne može dati

odgovore, te takva pitanja pro-sljeđuje Komisiji za praćenjestanja zaštite okoliša. Usvojilismo na Vijeću i Plan aktivnostio smanjenju štetnih emisija,koji se ne realizuje jer je eko-nomska kriza. Bio nam je gosti zamjenik ederalnog ministraokoliša, mr. Mehmed Cero, koji nam je rekao da je sve donas, ali Mittal i dalje radi bezikavih okolinskih dozvola. Fe-deralna inspekcija dođe i uradisvoj posao, izrekne simboličnekazne i vrati se u Sarajevo. A mi, Zeničani, sve to lijepo konsta-

tujemo i tako sve do narednogekološkog incidenta ili zimskogperioda, kada se sve ponavlja…Kad treba nešto energično po-duzeti u konkretnim ekološkimkatastroalnim situacijama kojerazaraju i truju lokalnu zajed-nicu i ljude u njoj, i u čijoj sre-dini zagađivači i djeluju, tadameritorni u Općini kažu da tonije naš problem nego ede-ralni, jer je tako po zakonu, a jase pitam da li je baš tako. Kaovijećnik predlagao sam promje-nu zakonske regulative u cilju

jačanja i širenja zakonskih inge-rencija lokalne zajednice kad suekologija i ekološki incidenti upitanju, što je jednoglasno pri-hvaćeno od strane Općinskogvijeća, ali nikada nije realizova-no. Često se zapitam sljedeće:ako je sve ovo ederalni nivo, za-što na Općinskom vijeću disku-tujemo o ekološkim pitanjima,zašto postoji resorna služba akone može da odgovori na brojnapitanja o ekologiji, zašto postojipomenuta komisija, zašto dis-kutujemo i organiziramo javne

rasprave o Planu aktivnosti… Zašto trošimo novac i vrijemeza ova pitanja …

Razgovarala: IndiraHasanica Hačimić




EKOLOGIJA

K rajem augusta, tač-nije 22, dogodio seeko incident, kada je

u rijeku Bosnu, iz ispusnogkolektora, u zeničkom na-selju Kanal, nizvodno odbrane, ispušteno oko 30hiljada kubnih metara za-gađene vode. Mještani po-menutog zeničkog naseljau popodnevnim satima usubotu su primijetili ve-liku masnu, crnu mrlju, nizvodno od ispusnog ko-

lektora, a nedugo poslije ivelike količine uginule ribe.Nekolicina građana odmahje o ovome obavijestila nad-ležne organe – kantonalnuUpravu civilne zaštite, vo-doprivrednu inspekcijuZE-DO kantona, dežurnogkantonalnog tužioca i MUPZE-DO kantona, koji subrzo izašli na lice mjesta.

I zenički ribari – članoviUG Sportsko-ribolovnogdruštva „Bistro“, također suodmah reagirali.Nedugo nakon izlaska nalice mjesta Sead Džanović,direktor kantonalne Upravecivilne zaštite je obavijestiojavnost, kako je ova masna,crna mrlja nusproizvod ne-kog natnog jedinjenja, koje

se koristi u termoenergetskim postrojenjima. – S obziromna to da se niko nije oglasioiz kompanije ArcelorMittal,

HRONOLOGIJA EKO INCIDENATA U RIJEKAMAZE-DO KANTONA

Ribe plivaju leđno

Oko 30 hiljada

kubnih metara

zagađene vode

ispušteno u rijeku

Bosnu, a velika

crna, masna mrlja

izazvala pomor

ribe l Građani

zeničkog naselja

Kanal, zbog smra-

da, dva dana nisu

izašli iz svojih kuća

CIMOS-a, te zeničkog Rud-nika, koji koriste ispusni ka-nal nadomak kaskada u rijeci Bosni, da su imali havariju,u noći sa subote na nedjelju

pokušali smo otkriti krivca zaovaj eko incident, otvarajući šahtove u pomenutim pogoni-ma, ne bi li u odvodnim ka-

nalima pronašli tragove ovog natnog jedinjenja, ali smoostali bez rezultata, izjavio jeDžanović.Kantonalni vodoprivredni

inspektor Nijaz Mačak jetakođer dao izjavu za jav-nost, nakon što je utvrdiostanje, kazavši da je po svoj

prilici ovaj eko incidentprouzročila Koksara. U me-đuvremenu su uzeti uzorcizagađene vode iz rijekeBosne i poslani na analizuu laboratorij Agencije zavodno područje rijeke Saveu Sarajevo.Ribari, članovi udruženjaSR „Bistro“ su očajni. – Naša komisija za zaštitu i

Naša prva procjena je daje uništeno više od tone ri-bljeg onda, kazali su namu ovom udruženju. A oniribari koji su dva-tri dananakon ovog ekološkog in-cidenta pokušavali zabacitiudicu podno kaskada, bilisu više nego ogorčeni – zanjihove ruke i silk, lijepilase crna, masna tečnost, pa

je većina njih odustala odribolova u ovom dijelu ri-jeke Bosne.

U trenutku ispuštanja zagađene vode u rijeku Bosnu sta-novnici naselja Kanal, osjetili su oštar smrad, koji ih jegušio i štipao za nosnice, pa je većina njih, dva dana vi-kenda, unatoč visokih ljetnjih temperatura, bila je prisi-ljena ostati u svojim kućama, zatvorenih vrata i prozora.Prvog radnog dana, nakon vikenda, u Zenicu su dopu-

tovali vodoprivredni i inspektor zaštite okoliša Federalneuprave za inspekcijske poslove te laboranti laboratorijeAgencije za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva, kojisu uzeli uzorke zagađene vode iz Bosne za analizu i na-kon dva-tri dana objavili rezultate, utvrdivši tako i krivcaza ovaj eko incident.

Tog prvog radnog dana,više ne insistiranje novina-ra, nego što je to željelasamoinicijativno oglasilase i uprava kompanijeArcelorMittal, saopćenjemu kome je negirala da jezagađena voda ispušte-na iz nekog Mittalovogpogona.

Ribe plivaju leđno

Lejla Sarajlić




EKOLOGIJA

Rezultate analize zagađenevode Federalna uprava zainspekcijske poslove putemsaopćenja objavila je dva-tridana nakon incidenta. «Kvantitativna analiza ot-padne vode iz postrojenjaSeparator koksnog gasa, kojase direktno ispušta u glavni kolektor, pokazala je prisu-

stvo spojeva, karakteristič-nih za koksne gasove međukojima su – 4-nitroenol,4-hlor-tri metienol, a koje prelaze maksimalno dozvo-ljene vrijednosti za enole.Prisustvo utvrđenih specifč-nih organskih spojeva u svimuzorcima vode rijeke Bosne,uzete nizvodno od glavnog kolektora, ukazuju na to

da je incidentno zagađenje uzrokovano ispuštanjemspecifčnih otpadnih voda iz pogona Koksare Arcelor Mi-ttala, jer takve otpadne vode ne ispušta ni jedna druga fr-ma, ističe se u ovom nalazui dodaje kako će ederalnivodoprivredni i inspektorzaštite okoliša nastavitipostupak inspekcijskognadzora, utvrditi i ostalečinjenice u vezi sa nave-denim eko incidentom, tepoduzeti mjere predviđenezakonom.

FEDERALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE UTVRDILAKRIVCA ZA ZAGAĐENJE RIJEKE BOSNE NA KANALU

Fenolna jedinjenja otrovna i

smrtonosna za ljude

Osim Bosne, koja je odavnona udaru zagađivača, eko-loški incidenti nisu zabišli

ni rijeku Stupčanicu, kojaprotiče kroz općinu Olovo.Početkom septembra, gru-pa ribara, članova Sportsko– ribolovnog društva „Or-lja“, oko 15,30 sati u mjestuOlovske Luke, na površinirijeke Stupčanice, primijetilaje veće količine uginule ribe.Policija i pripadnici civilnezaštite koji su izašli na licemjesta, uginule ribe dužinei do 40 cm, pronašli su skoro tri kilometra nizvodno, pre-ma ušću rijeke Krivaje. „Ovoje jedan od većih pomora ribe,kojeg nije mogao uzrokovati sanitarni otpad iz domaćin-stava što se izlijeva u ovu rije-ku“, kaže Nijaz Mačak , glav-ni kantonalni inspektor zavode. Lokalni ribari tvrde dasu istovremeno kad i uginu-le ribe, na površini Stupčani-ce primijetili i sivkaste mrlje.Prema njihovim riječima, je-dina dva privredna subjekta

na ovom dijelu Stupčaniceiz čijih se kolektora vode uli-jevaju u rijeku Stupčanicusu preduzeće „Misir“ i autobaza Šumsko – industrijskogpreduzeća „Stupčanica“.Avdo Degirmendžić, načel-nik Općinskog štaba civilnezaštite Olovo, kaže, kako ćeovaj incident u narednih de-setak godina ostaviti trago-ve na riblji ond Stupčanice.Korištenje uginule ribe zaishranu, bilo je strogo zabra-njeno. Uzorci vode predatisu na analizu u Laboratorijza vode Agencije za vodnopodručje rijeke Save. „Premaposljednjim inormacijamatačan uzrok pomora ribe nijeutvrđen. Analizom se privred-ni subjekt na kojeg se sum-njalo, nije mogao povezati saovim incidentom. Navodno jeuzorak uzet kasno“, kaže in-spektor Mačak. Kako sazna-jemo, nadležne inspekcije

ipak će podnijeti prijavu pro-tiv „NN“ počinitelja. Nakontoga u istragu bi se trebalouključiti i Tužilaštvo ZE-DOkantona.

Pomor ribe uStupčanici

Pomenuta jedinjenja nasta-ju prilikom obrade koksai trebaju biti prečišćena iuskladištena, ali očito da su ispuštena u rijeku Bosnuna Kanalu, nakon havari-je. Ova enolna jedinjenjasu otrovna i smrtonosna zaljude, ukoliko dospiju uljudski organizam.Federalna uprava za in-spekcijske poslove održalaje obećanje, pa su u ciljusveobuhvatne istrage, u

pogonima Koksare i nakonizdatog saopćenja boravili vodoprivredni i inspektorzaštite okoliša.

Zvaničnim saopćenjemjoš uvijek se nije oglasilakompanija ArcelorMitta-la. Navodno, čekaju serezultati nastavka istra-ge FUZIP, te da upravadobije na ruke zvaničannalaz.

Prema članu 204 Kaznenih odredbi Zakona o vodamaFBiH, za ovakav prekršaj predviđene su kazne za prav-na lica od pet do 50 hiljada KM, a predviđena kazna zaodgovorno lice u pravnom subjektu je od 500 do pethiljada KM. Apropos izricanja kazni, tih dana oglasio sei portparol Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović, koji je izjavio:- Imat ćemo u vidu činjenicu da kompanija Arcelor Mittal upošljava oko četiri hiljade ljudi, te da njeno poslovanjedoprinosi unaprjeđenju privrednog ambijenta Zenice i šireokoline.

Spasimo naše rijeke - Bosnu i Babinu rijeku, bio je nazivpress konerencije udruženja Eko orum Zenica, koji je za-jedno sa Akcijom građana, pomno od prvog dana pratiocijelu situaciju u vezi ovog eko incidenta. - Zabrinjavajućeje da u ispuštenoj zagađenoj vodi u rijeku Bosnu dominirajutzv. enolne vode, čija je toksičnost i kancerogenost dokaza-na u brojnim studijama znanstvenika Svjetske zdravstvene

organizacije. Bojim se da će posljedice imati cijela dolinarijeke Bosne u narednim desetljećima, jer je riječ o jedinje-njima koja su vrlo teško razgradljiva, kazao je dr. HarunDrljević, predsjednik komisije za zdravstvena pitanja Ekooruma.




EKOLOGIJA

Premijer ZE-DO kantona, Mira-lem Galijašević, reagirao je od-mah nakon eko incidenta, orga-niziravši sastanak radi utvrđivanja

svih činjenica. Na ovom sastanku,kome su prisustvovali i resorni mi-nistri, zatim predstavnici MUP-a,Kantonalne uprave Civilne zaštitei Kantonalne uprave za inspek-cijske poslove, razmijenjene suinormacije o trenutnom stanjui aktivnostima koje su poduzetekao i onom što će se poduzeti unarednom periodu. S obzirom načinjenicu da inspektorima nije biodozvoljen uviđaj u cijelosti u poje-dinim rmama, zaključeno je da sepo utvrđivanju porijekla materijeispuštene u rijeku Bosnu, predu-zeće odgovorno za ovu ekološkunesreću, strogo kazni, kao i da se moraju pooštriti mjere u izdavanjuvodnih dozvola od FBiH, a takođerće se zahtijevati i veća prisutnost nateritoriji našeg Kantona ederalnihvodnih i okolišnih inspektora, čijaje ovo nadležnost. Vlada ZE-DO

kantona inače je najoštrije osudi-la ovaj vandalski čin i traži strogemjere protiv svih onih koji su iza-zvali ovu ekološku nesreću.

Eko incident, koji je uzrokovaopomor ribe u rijeci Bosni, po kozna koji put je aktuelizirao pro-

blem zaštite životne sredine. Preza-gađene otpadne vode, povećano aerozagađenje i buka samo su neki od pro-blema o kojim su nadležne inspekci-je upoznale i ederalno Ministarstvookoliša i turizma, kao i Ministarstvoza energetiku, rudarstvo i industriju.O ovoj problematici sa radnicimaArcelorMittal Zenica razgovarao jei Vahid Hećo, ministar energetike,rudarstva i industrije FBiH. „Trebaće

puno vremena da se uslovi za rad po-boljšaju, pogotovo u onom momentukada radnici nisu blizu visoke peći i drugih težih radnih mjesta u proizvod-nji. Uslovi rada i uslovi u kojim radi ArcelorMittal Zenica moraju biti uskladu sa zakonskom regulativom kojavlada u BiH “, kaže Hećo. Na našepitanje, da li najveća zenička kom-panija poštuje zakonsku regulativu,ministar je odgovorio: „Činjenica je

da Mittal kao velika kompanija imadosta problema i da će trebati vremenada se oni riješe. Uprava za inspekcijske poslove ne smije prestati da prati rješa-

PREMIJERZE-DO KANTONA

Najoštrija osuda vandalskog čina

FEDERALNI MINISTAR ENERGETIKE, RUDARSTVA IINDUSTRIJE, VAHID HEĆO POSJETIO AMZ

ArcelorMittal ne smije ugrožavatizdravlje radnika i građana

vanje tih problema jer želja nam je daova Željezara radi na način kako je toprimjereno u razvijenom svijetu. Želi-mo da uslovi rada budu primjereni i dašto manje škode zdravlju kako radnika,tako i građana Zenice. Vlada Federaci-je BiH će sa svoje strane učiniti sve kakobi to bilo ispoštovano“.Ministar je tokom susreta sa radnici-ma istakao, da Vlada neće dozvolitida ijedna kompanija, pa i ArcelorMi-

ttal Zenica, zagađuje okolinu i da suincidenti poput posljednjeg trovanjaribe neprihvatljivi, te da trebaju bitisvedeni na minimum.

Miralem Galijašević

Ministar Vahid Hećo sa predsjednikom sindikata AMZ Islamom Imamovićem




EKOLOGIJA

V iše od pet tona ra-

znih neeksplodiranih

ubojitih sredstava,

uključujući mine i grana-

te sa upaljačima, zarasle u

travu i šiblje, pronađena su

u junu ove godine uskladi-

štena na slabo osiguranom

prostoru unutar tehnološ-

ke zone ArcelorMittala, ne-

posredno uz Radnu zonu

Zenica 1.

ArcelorMittal je od civilne

zaštite zatražio da pregle-

daju ove materijale i izmje-

ste ih iz kruga Kompanije.

Nakon pregleda Federalna

uprava Civilne zaštite im

je poslala dopis sa predra-

čunom troškova, u iznosuoko deset hiljada KM, za

izmještanje i sigurno uni-

štavanje ovih opasnih ma-

terijala.

Nakon tog dopisa Arce-

lorMittal se dva mjeseca

nije oglasio. Vjerovatno je

to za ovu kompaniju, koja

uglavnom štedi na ljudskim

životima, bilo preskupo, te

je njena uprava mislila damože proći kao i u sluča-

jevima prekomjerne zaga-

đenosti zraka, dakle šutnja

je zlato, dok se ne slegne

prašina. Međutim, kada je,

krajem augusta, Sead Dža-

nović, direktor Kantonal-

ne uprave Civilne zaštite

ZE-DO kantona, posred-

stvom medija upozorio

ArcelorMittal da će pod-nijeti krivičnu prijavu zbog

neovlaštenog posjedovanja

minsko-eksplozivnih sred-

ZAHRĐALE GRANATE U ARCELORMITTALU ZENICA

Kompaniji zaprijećenokrivičnom prijavom

stava i izazivanja opće opa-

snosti po sigurnost radni-

ka, ali i građana Zenice, tek

se tada kompanija oglasila

i Federalnoj upravi Civilne

zaštite poslala zvaničan za-

htjev za izmještanje i uni-

štavanje ovih granata.Prema procjenama Fede-

ralne uprave Civilne zaštite

izmještanje ovih granata

će izvršiti dva deminerska

tima u roku od pet radnih

dana, a u cijeni od oko de-

set hiljada KM, su i dnev -

nice deminerskih timova,

operativni troškovi, cijena

eksploziva, koji će biti ko-

rišten za uništavanje, teobilježavanje, prenošenje,

utovar, prijevoz, istovar,

privremeno skladištenje,

deaktiviranje i uništenje

ovih neeksplodiranih ubo-

jitih sredstava, na lokalitetu

predviđenom za ove na-

mjene.

Federalna uprava Civilne

zaštite poslala je potpisan

primjerak ugovora na pot-pis ArcelorMittalu, a izmje-

štanje granata se očekuje

ovih oktobarskih dana. .

Obzirom da su nadležni fe-

deralni inspekcijski organi,

ukljujući i Inspekciju zašti-

te na radu, nedavno obavili

pregled pogona i postroje-

nja ArcelorMittala, ostaje

nejasno kako nisu primijeti-

li ništa sumnjivo, uzimajućiu obzir način skladištenja i

količinu odbačenih granata.

Iz karikaturalnog pera

Ladislava KostijalaNekadašnji Zeničanin, već višeod jednog desetljeća na adresiistrijanskog grada Rijeke, Hrvat-ska, sjajan je humorista, satiričar

i karikaturista. Nedavno je u Ze-nici promovirao svoju novu knji-gu humorističko-satiričkih tek-stova i karikatura «T (L)opovskavremena», iz koje smo odabraliove dvije karikature za vas, po-štovani čitatelji.

Elmedin Bašić




EKOLOGIJA I MLADI

Udruženje za zaštitu rijeka, riječnih slivo-va i ekstremnih sportova „Eko Viking“ izVisokog, u saradnji sa visočkom Opći-nom i njemačkom vladinom organizaci-jom GTZ, nedavno su organizovali ak-ciju čišćenja obale i korita rijeke Fojniceod Kožarskog mosta do abrike KTK ucentru Visokog. Mladi vikinzi željeli suovom akcijom istovremeno skrenuti pa-žnju građanima da ne bacaju otpad u ovupredivnu rijeku. Novac za realizaciju ak-cije obezbijeđen je iz budžeta tradicional-

ne maniestacije Visočko ljeto i tako jeutrošen na najbolji mogući način.- Osim čišćenja željeli smo zapravo ukazati da je alarmantno stanje zagađenosti rije-ka na području općine Visoko. Imali smoi prije sličnih akcija, ali prvi put da smoza jednu ovakvu akciju, imali tako jakupodršku visočkih općinskih vlasti, te nje-mačkog GTZ –a. Tokom čišćenja Fojnice najviše poteškoća su nam zadavale bačene automobilske gume na dnu korita, pa smo

morali koristiti i sajlu i automobil, kako bi ih izvlačili iz mulja, kaza nam jeAdnanFerhatović, jedan od učesnika akcije.

Na inicijativu petnaestak mladihiz tešanjske mjesne zajedniceJablanica, u martu 2007. godi-

ne osnovano je Udruženje Eko MladiTešanj. Do danas su realizovali niz značajnih projekata za čistiji životniokoliš na ovom području. Određeni

UDRUŽENJE EKO MLADI TEŠANJ

Akcije za čistiju iljepšu MZ Jablanica

broj implementiranih projekata -nanciran je iz javnih ondova, pomažui drugim udruženjima i organizacija-ma u različitim ekološkim akcijama,no, neke projekte realiziraju i vlasti-tim sredstvima. Dosada su se anga-žirali na uklanjanju divljih deponija,čišćenju riječnih korita i dionica uzlokalne puteve, renoviranju ljetne uči-onice i mosta preko rijeke Jablanice...Učestvovali su i u projektu postavlja-nja tabli sa natpisom zabrane bacanjasmeća te korpi za otpatke na područ-ju šest tešanjskih mjesnih zajednica.Za sve osnovne škole na područjuopćine Tešanj izradili su prigodne

edukativne brošure i letke, a anga-žirali su se i na okupljanju mladihkroz ekskurzije, prvomajske proslave,sportse turnire. Udruženje Eko Mla-di trenutno broji pedesetak članova.- U proteklom periodu ostvarili smo svoj cilj, a to je okupljanje mladih, udruži-vanje radi realizacije korisnih ekološ-kih aktivnosti, njihovo podsticanje navolonterski rad, te povećanju svijesti označaju životnog okoliša i njegove za-

štite. Sa ovakvim akcijama, te i novimeko projektima, nastavit ćemo i ubudu-će – kaže Adnan Lihić, predsjednik Udruženja.

AKCIJA EKO VIKINGA IZVISOKOG

Zablistala rijeka Fojnica

Neven Krajišnik




EKOLOGIJA I MLADI

Ekološki pokret Zavidovići Eko Klek,mogao bi uskoro dati veliki doprinosekološkoj edukaciji građana. OsnivačEko Kleka Ismet Memagić, dvije go-dine je radio na knjizi radnog naziva

«Eko učilica». Knjiga tretira ekološkuproblematiku u jedanaest poglavlja,na 180 stranica. a namijenjena je pr-venstveno učenicima.- Volio bih kada bi ova knjiga što prije ugledala svjetlo dana. Trenutačno smo

Iako nisu još zvanično registrovani,registracija je naime u toku, ekoloziiz Kraljeve Sutjeske su primjer kaose čuva okoliš i na koji način trebabrinuti o njemu. Tokom septembraorganizirali su akciju čišćenja koritarijeke Trstionice. Ovoj akciji, pod na-zivom “Za čistiju okolinu” odazvao sepriličan broj veoma mještana, koji subili vrlo motivirani da očiste okolišod arene pa prema mostu u KraljevojSutjesci. Učesnici su čistili šiblje, ko-rov, travu, plastični otpad… - Uništili

UDRUŽENJE EKO-KRALJEVA SUTJESKA

Majka priroda će nam dati onoliko,

koliko se budemo brinuli o njoj

smo mnogo ambrozije, koja je narasla naobalama, a kako je poznato veoma je zbog svojih alergoloških karakteristika, štetna poljudsko zdravlje. Najmlađi učesnici akcije očistili su i Milankovac, tačnije dio oko ljet-nog bazena, kaže predsjednik MZ KraljevaSutjeska Željko Kolaković.Ovo udruženje, koje je za svoj sloganizabralo rečenicu – majka priroda će nam

dati onoliko, koliko se budemo brinuli

o njoj, i u narednom periodu pokrentće niz akcija čišćenja ne samo koritaTrstionice, nego i prilaznih puteva,te brojnih staza i stazica koje vode doKraljevskog grada Bobovca. Ovi vo-lonteri kojima je druženje, i svijest očuvanju majke prirode usađena od ma-lih nogu, su za svaku pohvalu.

Općina Kakanj planira u sko-roj budućnosti pokrenuti nizekoloških akcija, te realiziratinekoliko eko projekata, a ekolozi Kraljeve Sutjeske, kako su nam re-kli, sigurno će se odazvati na sva-ki poziv. Nakon akcije “Za čistijuokolinu”, sutješke ekologe poh-valio je i gvardijan ranjevačkogsamostana Kraljeva Sutjeska fra

Ilija Božić.

POKRET EKO KLEK ZAVIDOVIĆI

U potrazi za donatorom knjige “Eko učilica”

u potrazi za donatorom, koji bi fnanci-rao njeno štampanje i objavljivanje. Že-lja nam je da «Eko učilicu» štampamou pet hiljada primjeraka, kako bi je mo-gle dobiti škole i nevladine organizacije ,

ističe Memagić. Kako je autor zami-slio, čitatelj bi uz knjigu dobio i CD,sa slajdovima i popratnim tekstom.

Ekološki pokret Eko Klek Zavidovići, na čijem je čelu Edhem Džinić, osno-van je prije četiri godine. Njegovi članovi dosada su na području općineZavidovići, ali i šire, realizovali veliki broj ekoloških projekata, pominjemotek neke: izgradnja pješačke staze na mostu preko rijeke Krivaje, održava-nje i uređenje užeg gradskog područja, ekološka edukacija stanovnika, po-šumljavanje goleti nadomak Zavidovića ...Ipak, najznačajniji projekt Eko Kleka, uklanjanja divljih deponija u ZE-DOkantonu, te stvaranje prve eko regije na Balkanu, čeka svoju implementa-ciju. Ovaj projekt je upućen nadležnom resornom ministarstvu, a članoviovog ekološkog pokreta s nestrpljenjem čekaju odgovor.

Azerin Salihbegović

Arminka Memišević




Pet članova ekološko-kulturnogudruženja “Za bolji svijet” izMaribora, Slovenija, nedavno

su za učenike Osnovne škole “MusaĆazim Ćatić” i Prve gimnazije Ze-nica izveli predstavu “Mali princ”.Inicijativu za organizaciju ove pred-stave pokrenuo je Goran Škobalj,direktor ovog udruženja, Zeničaninkoji trenutno živi u Mariboru, a kojije bio učenik pomenute dvije škole.

“Današnje su škole opterećene znanjemi raznim podacima, a sve se manje pažnje poklanja odgoju,pogotovo eko-loškom, a mi to svojim gostovanjima,te izvedbom predstave “Mali princ”,na ovaj način nadomještamo” , kažeŠkobalj. Zenički osnovci i gimnazi-jalci bili su oduševljeni predstavom.Nakon predstave, za učenike od če-tvrtog do osmog razreda organizira-

EKOLOŠKO-KULTURNO

UDRUŽENJE “ZABOLJI SVIJET” IZ

SLOVENIJE U ZENICI

Ako se uzajamnopoštujemo i prirodućemo znati zaštititi

no je pet radionica na teme poput:

Manje priče, više ljubavi, Riječ možeudariti jače od šake, Ja sam uspješan- ali šta to znači, te Život je najvećečudo prirode.Ekološki pristup udruženja je po-seban, zato što se ne bavi sanacijomekoloških problema, nego preventiv-nim djelovanjem. “Zenica je dobar primjer, jer vjerovatno nikad neće biti dovoljno novca da se očisti sve što je Že-ljezara zagadila, od zraka, voda, tla,

do ljudskog organizma, ali mi želimopodučiti buduće generacije da je naj-veći kapital planete Zemlje i prirode zapravo čovjek, pa ako znamo da se kaoljudi međusobno poštujemo, čuvamo,njegujemo i razumijemo, onda ćemoznati i prirodu zaštititi” , kaže Škobalj.Ekološko-kulturno udruženje “Zabolji svijet” djeluje od 2001. godine,te propagira ljudske kvalitete i vrline,a okuplja ljude raznih prola koji želenapraviti nešto da bi svijet bio bolji.Ima 30-tak aktivnih članova i izdajeinternet mjesečnik pod nazivom “Zabolji svijet”, koji samo u Sloveniji imaviše od pet hiljada pretplatnika.

EKOLOGIJA I MLADI

... Ubrzo sam bolje upo-znao taj cvijet. Na planeti malog princa bilo je uvi-jek jednostavnog cvijeća,ukrašenog samo jednimredom kruničnih listića,koje nije zauzimalo mno-go mjesta, i nije nikomesmetalo. Ono bi se poja-vilo jednog jutra u travi,a zatim bi uvenulo uveče.Ali ovaj cvijet iznikao jejednoga dana iz neke sje-menke donijete neznanootkuda, i Mali princ jevrlo brižljivo nadgledaoizdanak koji nije ličio nadruge. To je mogla biti neka nova vrsta baoba-ba. Ali ubrzo prestade daraste i poče da pupi. Mali princ, koji je prisustvovao

razvoju tog ogromnogpupoljka, osjećao je daće iz njega izići čudesnopriviđenje, ali cvijet nika-ko da dovrši uljepšavanje

u zaklonu svoje zelenesobe. Brižljivo je biraoboje. Oblačio se polako,dodavao je jedan po je-dan listić. Nije htio daiziđe sav zgužvan kaobulka. Htio je da se po-javi u punom sjaju svoje

ljepote.Eh! naravno. Bio je to vrlorazmetljiv cvijet. Njegovotajanstveno udešavanjetrajalo je, dakle, danima

i danima. A onda, jednogjutra, upravo u trenutkukada se sunce rađalo, onse pokazao.I ruža, koja je tačno svepripremila, reče zijevajući:Ah! Tek što sam se probu-dila... Molim vas oprosti-te... Još se nisam očešlja-la...Tada se Mali princ nijemogao uzdržati od div-ljenja:Kako ste lijepi! Zar ne, odgovori slatkoruža. I, rodila sam se u istovrijeme kad i sunce...Mali princ shvati odmahda nije naročito skromna,ali bila je tako dirljiva! Čini mi se da je vrijemedoručku, dodala je usko-

ro, budite dobri i mislitena mene...I Mali princ je, sav zbu-njen, potražio vedro s vo-dom, i zalio ružu...

Priča o Malom princu je kao miris ruže,koji obavija cijelu planetu Zemlju

IZ KNJIGE «MALI PRINC» ANTOANA DE SENT-EGZIPERIA




EKOLOGIJA I MLADI

Za dvanaestoro djece smještene uMalom porodičnom domu, kojidjeluje u okviru Javne ustanove

Dom porodica Zenica, Sportsko - re-kreativni klub „Bosna“ nedavno jeorganizirao nezaboravno druženje kojeje uključivalo i spuštanje niz rijeku Bo-snu, dionicom dugom oko deset kilo-metara. Ali, prije samog ratinga za njihje održan čas obuke kako bi mališanikoji se prvi put susreću sa ovim spor-tom dobili osnovna znanja i bez strahakrenuli u za njih nesvakidašnju avan-turu. Osim toga, cjelodnevno druženjes mališanima ovog doma je iskorištenokako bi članovi Sportsko-rekreativnogkluba „Bosna“ prenijeli djeci svoju

ljubav prema prirodi, koja uključuje iosnovna znanja iz ekologije. Stoga suna primjeru obala rijeke Bosne, koje seneprekidno čiste, a u čemu učestvuju ičlanovi ovog kluba, mališanima poka-zivalo šta je dobro, a šta loše ponašanjeljudi u prirodi. I pored velikog trudamnogih odgovornih ljudi obale rijekeBosne zatrpane su velikim količinamaotpada, od faša, najlon kesa, pa sve dotehničkog otpada, što narušava prirod-nu sredinu.

Uživali u prirodiKoordinatorica Malog porodičnogdoma Dženana Gračo nam je potvrdi-la da su proveli jako ugodan dan sa ra-terima i uz to uživali u prirodi te je do-dala : - Djeca su jako sretna. Boravak uprirodi, nova znanja koja su naučili, sve to pričinilo je djeci veliko zadovoljstvo.Potvrda tome je da je jedan naš dječak već molio trenera da ga prime u ovaj klubi vjerovatno će postati član ove sportske

EDUKATIVNE AKTIVNOSTI SPORTSKO- REKREATIVNOG KLUBA „BOSNA“ IZ ZENICE

Za mališane Malogporodičnog doma

nova znanja o prirodi

družine. Inače, ovo je najbolji način dase djeca nauče pravilno odnositi premasvojoj životnoj sredini .

Nije nedostajalo adrenalinaNakon pristajanja na Ušću, gdje se na-laze prostorije Sportsko-rekreacionog kluba „Bosna“, djeca nisu krila odušev-

ljenje proživljenim.Kristijan Marić nam je kazao: «Na-učio sam svašta - nešto o ratingu,

kako se vesla i upravlja čamcem, kakose treba štititi životna okolina. Bilo jeuzbudljivo.»Edin Duran je sav ushićen ispričao:«Ne mogu ni da opišem koliko mi jedanas bilo dobro na ratingu. Osjećaosam se kao da lebdim, samo se prepu-stiš rijeci i malo veslaš. Naučio sam daveslam i šta treba da nosim kada sam učamcu. Saznao sam da rateri ne samoda treniraju ovaj sport, nego i čisteokolinu pa se i mi trebamo ugledati na

njih.»Adelisa Šijak je također bila odušev-ljena proživljenim: „Bilo nam je preli-jepo, a naučila sam veslati i kako čuvatiživotnu okolinu.“

Predsjednik Sportsko-rekreativnogkluba “Bosna“ Ekrem Tuka nam jekazao da je njihov cilj bio da dje-ca upoznaju rating, ali i da saznajukako se ovaj klub brine o zaštiti oko-liša, time što organizira akcije čišće-nja korita rijeke Bosne, ali i drugihpredjela. „Upoznali smo ih sa aktiv-nostima našeg kluba, kako bi se i onimogli zainteresirati za ovaj sport tes nama učestvovati u aktivnostimazaštite okoline. Sam spust niz rijekuBosnu im je pričinio, čuli ste to, veliko

zadovoljstvo. Nastojaćemo da ovusaradnju nastavimo i da ih puno toganaučimo o prirodi i ovom sportu, kojisu nadopunjuju, kaže Tuka.

Druženje je završeno spuštanjem niz rijeku Bosnu

Kristijan Marić; Edin Duran; Adelisa Šijak; Dženana Gračo; Ekrem Tuka

Ovaj boravak u prirodi djeca ćedugo pamtiti




EKOLOGIJA I UMJETNOST

Pored svog osnovnogopredjeljenja – bav-ljenja odgojem i

obrazovanjem djece, postruci je nastavnica hemijei ekonomike domaćinstva,a na unkciji direktoriceOŠ «Musa Ćazim Ćatić»u Zenici, Amna Sofć jeveć godinama u svoje slo-

bodno vrijeme okupiranaslikarstvom. Kao gimnazi-jalka prvo je radila apstrak-tne crteže, a u posljednjihpet godina u potpunosti seokrenula slikanju na staklu.Amna je u minulih dva-trimjeseca priredila dvije sa-

Cvijetna bašta

Amne Soćmostalne izložbe – «ProđohBosnom rascvjetanom» i«Ljepota zeničkih džami-ja».Bosna i bosanski motivi,uz cvijeće, te apstraktnemotive, osnovne su značaj-ke njene prve samostalneizložbe. Ali, ne samo na izložbi, nego i u Amninoj

umjetničkoj preokupacijidominira cvijeće. Njena razigrana cvijetna bašta odcrvene, plave i žute boje,često uokvirene zlatnimlinijama, kako je u pred-govoru kataloga za njenuprvu samostalnu postavku

Osim dvije samostalne postavke Amna Sofć je učestvo-vala i na nekoliko značajnih kolektivnih izložbi, počev od2005. godine:Na on-line galeriji Marabu, Njemačka, jedna je od nagra-đenih učesnica, od 2006. pa do danas redovno izlaže na revijalnim izložbama Udruženja likovnih umjetnika ZE-DO kantona, značajno je i njeno učešće sa četiri minijatu-re na prestižnom IV Biennalu umjetnosti minijature BiHu Tuzli, prošle godine je nastupila na kolektivnoj izložbinaive UHUKUD-a u BiH... Nova je predsjednica Bošnjač-

ke zajednice kulture Preporod Zenica i utemeljiteljica uokviru ovog društva ženskog likovnog kruga, koje zasadaokuplja šest slikarica, a uskoro će mu se pridružiti i jednainozemna umjetnica, Indijka Gita, koja sa suprugom, živiu Zenici.

Magnolija

Amna Sofć sa Indijkom Gitom, koja uskoro postaječlanica Preporodovog umjetničkog likovnog kruga

napisao akademski slikarMuhamed Bajramović,«priziva u sjećanje gotičkučaroliju vitraža i zlatorez tradicionalnog djevojačkog ruha iz bosanske sehare.»

Rapsodija u plavomNarandžasto

Bosanski ćilim – motiv lotosPolje cvijeća




Ove godine navršava sepet godina od ormira-nja Biciklističkog kluba

„Pro – bike“ iz Zenice. Ovaj

mladi sportski kolektiv, osimtakmičarskim pogonima, sveveći značaj pridaje i rekrea-tivcima. U svojim redovimaima dvadesetak takmičara iblizu 70 stalnih članova – re-kreativaca. Osim iz Zenice,„Pro – bike“ okuplja i ljubi-telje biciklizma i prirode izKaknja, Busovače, Visokogi još nekih gradova iz okoli-

PETA GODIŠNJICA POSTOJANJABK „PRO – BIKE“ ZENICA

Biciklizam za

sve generacijePRO-BIKE okuplja ljubitelje biciklizma

i prirode iz Zenice, Kaknja, Busovače,

Visokog...

i trener u BK “Pro - bike”.Osim “kros kantri” ili brd-skog biciklizma, u ovom klu-bu se rađaju i vrhunski vozači

u tzv. cestovnom biciklizmu.Takmičari BK “Pro – bike”stalni su učesnici svih utrkau BiH, a prisutni su i na đi-rovima u Hrvatskoj i Srbiji.“Imamo kvalitetne vozače ukadetskoj i juniorskoj konku-renciji. Kenan Telalović dvo-struki je juniorski prvak BiH.Osim njega tu su još DženanHasanbašić , Emsad i Mir-

kao i adekvatna ishrana” ,priča nam Haris, četvero-struki biciklistički prvak BiH. Popularnost brdskogbiciklizma u Evropi stalnoraste, a zahvaljujući entuzi-jastima iz BK “Pro – bike”,

Sportskog i naučno – istra-živačkog kluba Atom iz Za-vidovića, te još nekim, “mo-untain bike” (monti bajk)

klubovima sve je prisutnijii na ovdašnjim izletištima.“U svijetu se dosta ulaže ubrdski biciklizam. Veliki je broj trka u sezoni, maratona,revijalnih i reklamnih vožnji i trka u dobrotvorne svrhe,kojim se ovi biciklisti trude i uspijevaju da privuku veliki broj ljudi okrenutih prirodi,sportu i zdravom tijelu. Mi imamo prelijepe planine,dobre staze i svakako da i biciklizam može doprinijeti

razvoju turizma” , kaže Ha-ris Duvnjak.

Smetovi, Prokoško jezero,Tajan, Pepelari, samo suneke od destinacija na ko-jima se, najviše vikendom,okupljaju ljubitelji bicikliz-ma i prirode iz nekolikoopćina Zeničko – doboj-skog i Srednjobosanskogkantona.

ne. „Klub je osnovan s ciljemnjegovanja ljubavi prema brd-skom biciklizmu. Uz plivanje,biciklizam je jedan od sporto-va koji angažuje najveći broj mišića čovječijeg tijela. Brdski biciklizam podrazumjeva vo-

žnju po šumama, brdima, kol-skim putevima, parkovima,pa i poljanama”, upoznajenas Haris Duvnjak , osnivač

za Bojić , Harun Pašalić i Adnan Horić . Interes mla-dih za biciklizam je veliki,međutim nemamo adekvat-nu podršku. Klub ne dobijanikakva sredstva od Općine i Kantona, djeci nemamo šta

da ponudimo i ko može samsebe da fnansira, taj ostaje.Osim bicikla, takmičarimaje potrebna i ostala oprema,

Klub ima veliki broj takmičara i rekreativaca

EKOLOGIJA I SPORT

Armin Mujkić




EKOLOGIJA

K lub ekstremnih spor-tova Scorpio Zenica,čiji je ala i omega

poznati zaljubljenik u pri-rodu Edin Durmo, gotovuda ne treba posebno pred-stavljati. Riječ je o klubu ukome se prožimaju sport,adrenalin i ekologija. Ali,jedan segment djelatnostiovog jedinstvenog kluba,potpuno je nepoznat jav-nosti. – Već dvanaestak go-dina Scorpio izdaje auten-tičan novogodišnji kalendar,promovirajući tako sve onošto radi u prekrasnoj prirodi

naše zemlje, sa porukom da

KLUB EKSTREMNIH SPORTOVA SCORPIO ZENICA

Sunce, Voda, Kamen –DREŽNICASunce, Voda, Kamen –DREŽNICA

buirano u svijet, odašiljućitako poruku o BiH, kao zemlji prekrasnih prirod-nih ljepota i bogate duhov-ne baštine.Kalendar za 2009. nosi

naziv – Sunce, Voda, Ka-men – Drežnica, promo-virajući skriveni, čarobni trougao Hercegovine, gdjeScorpio realizira najvećidio svojih aktivnosti, kakosa proesionalnim, vrhun-skim sportašima, tako i sanajmlađim članovima klu-ba i uopće osnovcima, saželjom da im otvori oči i

dušu za prirodne ljepote. A zahvaljujući klubu Scorpioi naši čitatelji mogu uživatiu ljepotama Drežnice.

se Bosanci i Hercegovci po-svete prirodi, kako u ekološ-kom, estetskom, tako i u du-hovnom smislu. Ti kalendari istodobno predstavljaju i po-ziv mladima da svoje fzičke aktivnosti provode u sprezi sa prirodom, kaže Durmo. Dosada je nekoliko hilja-

da novogodišnjih kalenda-ra posredstvom Evropskeunije i razvojnog programaUjedinjenih naroda, distri-




motivn

i let sa Lisca Edina Durme i Mirela M

usića

ja iz a

rhive Kluba Scorpio

ze-do eko [broj 15, jesen 2009.]

Documents