ze-do eko [broj 20, zima 2010.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 20, zima 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-20-zima-2010 1/32

GODINA V Zima 2010.

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREÐENJE I OKOLIŠ

CIJENA 1 KM

Centrala: 032/445-520; 445-221Vrandučka bb (Pečuj)

Tel.: 032/456-350; Fax: 456-346Benzinska pumpa 446-040

jubila r

n i broj20



2 ZE-DO ekoZima 2010.

EKOLOGIJA

ZE-DO eko: Časopis o zaštiti životne sredine, Izlazi tromjesečno; IZDAVAČ: NIPD „Naša riječ“,d.o.o. Zenica; ZA IZDAVAČA: Sajto Ćehović, direktor; GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sajto Ćehović; UREDNICA IZDANJA: Lejla Sarajlić; REDAKCIONI ODBOR: Nermin Man-dra, predsjednik, Branimir Muidža, Mubera Pezo, prim.dr.sci. Smajil Durmišević, prof.dr. JovanSredojević, Emir Zukić, Senaid Šabanović, Sajto Ćehović; REDAKCIJA: Elvira Šaćirbegović,

Lejla Sarajlić, Selma Sarajlić, Elmedin Bašić, Armin Mujkić, Edina Kadušić, Azerin Salihbegović,Neven Krajišnik, Nejra Bradarić; FOTOGRAFIJE: Jasmin Imamović; GRAFIČKO OBLI-KOVANJE: Elmir Isaković; LEKTOR: Aldina Aličić; RAČUNARSKA PRIPREMA: Studio„Naša riječ“; ŠTAMPA: “Bemust” Sarajevo; ZA ŠTAMPARIJU: Mustafa Bečirović, direktor

Ovih dana ZE - DO eko puni petgodina, obilježenih sa 20 brojevačasopisa. Subjektivni osjećaj je da jeizlaženje ovog ekološkog glasila po-čelo nedavno, „kao da je jučer bilo“,reče izvršna urednica Lejla Sarajlić,a sličnog (pozitivnog) subjektivizmane mogu se „otresti“ ni ostali kojiučestvuju u kreiranju svakog broja.Nakon pet godina, bez lažne skro-mnosti, može se reći da smo za-dovoljni urađenim, da smo sretništo imamo čitaoce svih uzrasnih

doba i svih stepena obrazovanja,a naročito nas raduje podatak daje među čitateljima najviše škola-raca. Jer, na njima svijet (dakakoi EKOLOGIJA) ostaje.Naredni period će biti obilježen da-ljim napretkom časopisa, a da bi seto uistinu i dogodilo, potrebno jeda imamo podršku Vlade ZE - DOkantona, privrednika ali i općina sanašeg područja. I eminentnih auto-

ra, bez čije kvalitetne saradnje nebi ni imali uspjeha. Dakle, od srcaHVALA svima koji su dali doprinospokretanju, opstanku i napredova-nju časopisa. Posebnu zahvalnost du-gujemo ministru Nerminu Mandri,premijeru Miralemu Galijaševiću,Emiru Zukiću, dr. Smajilu Durmi-ševiću, načelniku Huseinu Smajlo-viću, Branimiru Muidži i ostalima,a u našim sjećanjima stalno će biti i

izuzetno mjesto za rahmetli dr. Mu-stau Omanovića. Još jednom Hvalasvima koji su pomagali i koji će i da-lje pomagati izlaženje ZE - DO eka! Sajto Ćehović

RIJEČ GLODURA

Vrijeme leti...



3ZE-DO eko Zima 2010.

KANTON

P

rije pet godina umnoštvu novina i ča-sopisa u Federaciji, a i

Bosni i Hercegovini, bez punopretenzija, pojavio se časopis pod nazivom «ZE - DO eko»,a u izdanju NIPD „Naša ri-ječ“ Zenica. Namjera izdava-ča bila je da na skroman, ali razumljiv način, bilježi eko-loške probleme, zapisuje sta-nja i ističe pozitivna rješenja.

Istovremeno je potenciranai edukacijska svrha štampa-nja časopisa. Ministarstvo zaprostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoli-ne je u namjeri Izdavača pre-poznalo korisnu inicijativu i okvaliikovalo je kao koristani svrsishodan projekt, te daloskromnu, ali poticajnu mate-

rijalnu podršku. Već prvi broj ZE - DO eka je prevazišaoočekivanja. Kvalitet tekstova,

RIJEČ (I) PREDSJEDNIKA REDAKCIJSKOG ODBORA , UZ20.JUBILARNI BROJ ČASOPISA «ZE-DO eko»

Časopis saukusom

stručno obrađene i graički ukusno prezentirane teme nastranama ovog časopisa plije-

nile su (i plijene) sve one koji imaju sreću da čitaju tekstove iz pera znalaca iz oblasti ekolo-gije. Odabir tema je iz broja ubroj bio kvalitetniji, sa dijapa-zonom od lokalnog do globalnog značaja, a poseban kvalitet je jednostavnost jezika i razumlji-vost za čitaoce svih uzrasta i ste-

pena obrazovanja. Zato i ne čudi da su čitatelji ZE - DO eka uče-nici osnovnih i srednjih škola, ali i studenti i proesori, a nerijetkose primjerci ovog časopisa koriste i kao nezaobilazno štivo na eko-loškim sekcijama u školama.Napomenuo bih i nagradne konkurse za učenike osnovnih i srednjih škola iz oblasti likov-

nog i literarnog stvaralaštva, abrojnost prispjelih radova izi-skuje pohvale, kako za učenike

i nastavnike, tako i za Redak-ciju ZE - DO eka.Nakon pet godina postojanja i

20 brojeva ovog časopisa, usu-đujem se reći da je kvalitet i predanost poslu na pripremi ZE - DO eka obezbijedio zna-čajno mjesto u seri ekologije,kako inormativnom, tako i edukacijskom, te da zavrjeđu-je širu podršku općina našeg Kantona, Vlade kantona, pri-

vrednih subjekata sa našeg po-dručja, a to će, sigurno je, biti na opću dobrobit svih, kojimaje zaštita okoline na srcu. ZE - DO eko nam na svojstven na-čin pomaže da uspješno vrati-mo dug budućim generacijamakoji smo od njih pozajmili - ato je očuvana priroda i život-ni okoliš. Redakciji želim još

mnoštvo kvalitetnih brojeva, atime ćemo svi biti na dobitku. Nermin Mandra




KANTON

U prva tri kvartala ovegodine budžet Fonda zazaštitu okoliša, koji egzi-stira u okviru kantonal-nog Ministarstva za pro-storno uređenje, prometi komunikacije i zaštituživotne okoline je iznosio milion i 86 hiljada KM,od čega je za eko on-dove, odnosno ekološkeaktivnosti svih dvanaestopćina u Kantonu, tran-

serirano 875.773 hilja-de KM. Za projekte izoblasti zaštite okolišanajviše novaca dobila jeopćina Zenica – 253hiljade KM, potom Op-ćina Tešanj- 114 hilja-da KM, Općina Kakanj- 95 hiljada KM, Opći-na Žepče – 86, Općina Zavidovići –84, Općina

Visoko - 74 hiljade KM. Općini Maglaj je za eko-

UZ 20. JUBILARNI BROJ ZE-DO eka

SEAD ČIZMIĆ, pomoćnik ministra za zaštitu okolišaOvo je dvostruki jubilej –pet punih godinaizlaženja časopisa ZE-DO eko i njegov 20.jubilarni broj. Kada smo prije pet godinaMinistarstvo za prostorno uređenje, promet

i komun ikacije i zaštitu okoline, te NIPD«Naša riječ» Zenica započeli ovaj projekt,nismo baš vjerovali da ćemo uspjeti održa-ti kontinuitet izlaženja. Ali, u tome smo

uspjeli. ZE-DO eko je iz godine u godinukvalitetniji i sadržajniji, za što najveće zasluge pripadaju redakciji ovog časopisa, odnosno «Našoj riječi». ZE-DO eko je istovremeno i inormativan i edukativan,ne samo za građane, nego i za stručnjake,a plijeni i bogatstvom inormacija, kako

iz Kantona, tako i svijeta iz ove značaj-ne oblasti. I na kraju, šta drugo, nego dauputim čestitke NIPD «Naša riječ» i re-dakciji časopisa ZE-DO eko!

UTROŠAK SREDSTAVA KANTONALNOG EKO FONDA UPRVA TRI KVARTALA 2010. GODINE

Ekološka udruženja i pokreti iz Kantona su za svoje pro-jekte iz kantonalnog Eko onda dobili ukupno 25 hiljadaKM. Među najzanimljivijim projektima nevladinih orga-nizacija koji su nancijski podržani, su primjerice – edu-kacija stanovnika u ruralnim dijelovima i saniranje div-ljih deponija Ekološkog društva «20. mart 1990» Breza,čišćenje romske zajednice i povećanje ekološke svijestiOmladinske romske inicijative, uklanjanje divljih depo-nija «Eko&Tur» Željezno polje, Volimo i čuvamo priroduSportsko-rekreativnog kluba «Bosna» Zenica, čišćenjeobala rijeke Fojnice SRD «Visoko» Visoko, Eekat bume-rang Jedinstvene organizacije mladih iz Jelaha....

Za ekološke aktivnosti najviše novacaopćinama Zenica, Tešanj, Kakanj...

loške aktivnosti u prvatri kvartala 2010 tran-serirano 48, a OpćiniBreza – 40 hiljada KM.

- Za četvrti kvartal ove godine općinama ćemo iz

kantonalnog Eko ondatranserisati sredstva u pr-voj sedmici Nove godine, kaže Sead Čizmić, po-

moćnik ministra za zaštituokoline u resornom kan-

tonalnom ministarstvu.Sredstava za prva trikvartala ove godine, kojapripadaju kantonalnomEko ondu iznosila su 210hiljada KM, a za cijelu2010. godinu – 262 hilja-de KM.Pomenutim sredstvimakantonalnog Eko on-da dosada su fnanciranibrojni projekti. Svakako,najveći, čija je vrijednost

135 hiljada KM, je čišće-nje obala i korita rijekeBosne u svim općina-ma Kantona. Pored ovogprojekta fnancirano je iizdavanje časopisa ZE-DO eko, konkurs «Napišipriču-uradi sliku», eduka-cija stanovništva putemprintanih i elektronskihmedija, te najzanimljiviji

projekti nevladinih orga-nizacija.




KANTON


PROF. DR. JOVAN SREDOJEVIĆ,redovni profesor na Katedriza ekološko inženjerstvona Mašinskom fakultetu

Univerziteta ZenicaSvakako je pozitivno što imamo jedan ta-

kav časopis, kao što je ZE-DO eko, i mislim

da tu praksu treba nastaviti, te održati kontinuitet njegovog izlaženja. Najvećavrijednost časopisa je njegov edukativni karakter i to što se distribuira na cijelom prostoru Zeničko-dobojskog kantona. Re-

dakcija ovog časopisa, kao i stručnjaci zaoblast okoliša, kvalitetno obrađuju sve aktuelne ekološke teme, kao i nova dosti-gnuća u oblasti ekologije.

Kako je poznato Vlada ZE–DO kantona je u 2009.

godini iz sredstava kanto-nalnog Eko onda nabavilamobilnu stanicu za simul-tano mjerenje općih i po-sebnih fzikalno-hemijskihpokazatelja i meteorološ-kih parametara zagađeno-sti zraka, a smještena je uposebno vozilo. Mobilnastanica mjeri šest meteoro-loških i devet parametara

zagađujućih materija.Koštala je 220 hiljada KM.- Uz pomoć mobilne stanice,prvo smo mjerili zagađenost zraka u Zenici, a potom i u još nekoliko općina ZE-DO kantona – u Kaknju,Visokom, Brezi, Maglaju, aonda smo mobilnu stanicuponovno vratili u Zenicu.Od 1. decembra mobilna

stanica mjeri kvalitet zrakana mjernom mjestu Institut,što je u skladu i sa našim pla-nom, ali i sa zahtjevom ze-

Od oktobra do decembraove godine kantonalnoMinistarstvo za prostornouređenje, promet i komu-nikacije i zaštitu okoline, iz-dalo je jedanaest okolinskihdozvola. Između ostaloga,okolinska dozvola je izdata i Općini Zenica, koju zastu-pa Javno preduzeće za pro-storno planiranje i uređenjegrada Zenica, za izgradnjuprve dionice Glavne grad-ske magistrale – GGM, u

dužini od 3.250 metara. Ri-ječ je o trasi GGM –a, kojapolazi od raskrsnice kod di-rekcije zeničkog ArcelorMi-ttala i Zavoda za medicinurada, te se proteže dužinomulice « Zmaja od Bosne», te

Dosada su operativni štabovi za interventno djelovanje u slu-čajevima prekomjerne zagađenosti zraka, a prema Planu inter-ventnih mjera ormirani u samo dvije općine – Zenici i Kaknju.

- Prema ovom dokumentu dosada je svih dvanaest općina trebaloormirati operativne štabove, no to nisu učinile. To je donekle i oprav-dano, jer osim Zenice i Kaknja, ostale općine ne mjere kontinuiranokvalitet zraka, to stoga što on i nije tako loš, ističe Čizmić.

Mobilna stanica u nekolikoopćina ZE-DO kantona

ničkih općinskih vlasti. Na-ime, Općina Zenica je ovom

ministarstvu uputila pismoda uz pomoć mobilne stani-ce mjerimo zagađenost zrakaštetnim supstancama na po-menutom lokalitetu, kakobi se mogao implementirati Plan interventnih mjera uslučajevima prekomjerne zagađenosti zraka. U ovomdokumentu stoji da se mjere uzbune i alarmantnih stanja

mogu proglašavati samo akosu na svim mjernim mje-stima prekoračene granične vrijednosti štetnih supstanci.Tako sada na najmanje dvamjerna mjesta u Zenici ima-mo rezultate mjerenja svakog sata, što omogućava Općini Zenica kontrolu zagađeno-sti zraka. Mislim da su dvamjerna mjesta - Tetovo i In-

stitut, apsolutno relevantne lokacije za ocjenu kvalitete zraka u zeničkoj općini , kažeSead Čizmić.

Okolinska dozvola za prvudionicu zeničkog GGM-a

ulicama Branilaca Bosne iSarajevska, a završava naraskrsnici ulica Sarajev-ska sa Bulevarom «Kulinabana», na lokalitetu «Bo-jin vir». U ovoj okolinskojdozvoli između ostaloga senavodi kako GGM nećeugrožavati zdravlje ljudi,niti predstavljati nesnosnuprijetnju za ljude i okoli-nu zbog emisija supstanci,buke, mirisa, vibracija, to-plote, saobraćaja....

Tri okolinske dozvole izdatesu armama za tov pilića, dvi-je za gospodarenje otpadom,četiri za benzinske pumpe, tejedna okolinska dozvola zapostrojenje u kome će se pro-izvoditi beton.

Štabovi za interventno djelovanjesamo u Zenici i Kaknju




PRIVREDA I EKOLOGIJA

Federalna uprava za inspekcijskeposlove, sa sjedištem u Sarajevu, pri-hvatila je zahtjev Komisije za zaštituokoliša Općine Zenica da jedan njen inspektor bude stalno u Zenici, kakobi kontinuirano pratio rad kompanijeArcelorMittal i ostalih privrednih su-bjekata – najvećih zagađivača. U imeFederalne uprave za inspekcijske po-

Federalno ministarstvo okoliša i tu-rizma dostavilo je Elektroprivredi

BiH rješenje o izdavanju okolinskedozvole za izgradnju bloka 8 u TEKakanj, instaliranog kapaciteta 300MW. Time su stvoreni svi neophodnipreduvjeti za izgradnju ovog izuzetnoznačajnog zamjenskog proizvodnogkapaciteta,čija je predračunska inve-sticiona vrijednost 544 miliona eura.Početak njegove izgradnje je planiranza polovicu 2013. godine, a imple-mentacija projekta, na kome bi bilo

angažirano oko četiri hiljade radni-ka, trajala bi oko pet godina. Izgrad-nja bloka 8 u TE Kakanj značit će iupošljavanje oko 200 novih radnika,kao i još 800 rudara u RMU Kakanj.Međutim, mještani koji žive u nepo-

Čelni ljudi Federalnog ministarstvaza okoliš i turizam su nedavno in-ormisali upravu Kompanije Arce-lorMittal Zenica i zeničke općinskevlasti o izdavanju rješenja o okoliš-nim dozvolama za pogone Energeti-ka, Aglomeracija i Koksara.- “Time je pomenuto ministarstvo rea-

lizovalo jedan od ključnih zaključakaOpćinskog vijeća Zenica i Komisije zaokoliš, koji se odnosi na ubrzano iz-davanje okolišnih dozvola za pogone ArcelorMittala Zenica. Dobijanjemokolišnih dozvola za navedene pogone,kompanija preuzima obavezu da rea-lizuje sve projekte iz oblasti ekologije predviđene Planom aktivnosti za dobi-janje okolišnih dozvola”, saopćeno jeiz Općine Zenica.Dijana Božić – Srdanović, portpa-rol AMZ, izjavila je za “ZE-DOeko”, kako dobijanje okolišnih do-zvola u najvećoj zeničkoj kompani-ji doživljavaju kao obavezu da se ušto kraćem roku provedu mjere nareduciranju emisije štetnih čestica.Kako saznajemo u zeničkoj Općini,izdavanje okolišnih dozvola za po-menuta tri pogona, na čemu se ra-dilo duže od godinu dana, omogućitće monitoring realizacije projekata

iz Plana prilagođavanja postrojenjakoje je ArcelorMittal dužan prove-sti, kako bi se emisije iz navedenihpogona svele u granične vrijednosti,te smanjile koncetracije polutanatau zraku. “Sa okolišnim dozvolama zaova tri pogona, izdatih na period od pet godina, sada svih osam proizvod-nih pogona ArcelorMittala Zenica imaokolišne dozvole ”, kaže Božić – Srda-nović. Podsjetimo, ranije su okolišnedozvole dobili pogoni: Čeličana EAF

100 tona, Visoka peć, Kovačnica,Valjaonica i Čeličana BOF. Okolišnadozvola za pogon “Saobraćaj” vezanaje uz dozvolu za deponiju “Rača”.

NAKON ZAHTJEVA OPĆINE ZENICA

Federalni inspektor radi u Zenicislove i pomenute općinske Komisije,za koordinatora je određena ederal-na inspektorica Mediha Mlaćo, koja inspekcijski nadzor obavlja iz oblastizaštite okoliša i voda. Ovim potezomzadovoljni su i građani Zenice, poseb-no, ekološki najugroženijih mjesnihzajednica. Sjedište inspektorice Mlaćoje u zgradi «Željezare».

DOBRA VIJESTIZ FEDERALNOGMINISTARSTVA

OKOLIŠA I TURIZMA

Svi proizvodni pogoni

ArcelorMittala Zenicasada imaju okolišnedozvole

JP ELEKTROPRIVREDI BIH

Okolinska dozvola za izgradnjubloka 8 Termoelektrane “Kakanj”

U okolinskoj dozvoli precizno su na-vedene mjere koje EP BiH treba po-duzeti tokom izgradnje, a i poslije,kada blok 8 TE Kakanj proradi, kakobi se minimizirali eventualni, negativ-ni eekti na ljudsko zdravlje, kvalitetzraka, vode, zemljišta, fore i aune, alii na kulturno-historijsku baštinu.

Ove godine je Nadzorni odbor EPBiH izdvojio tri miliona KM, za nan-siranje projekata u općini Kakanj, izPrograma prijateljskog okruženja.u lokalnim zajednicama.GrađaniKaknja smatraju da ovaj iznos trebasvake godine biti uplaćen na pose-ban ekološki žiro račun za razvoj re-habilitacionh centara u Kaknju.

srednoj blizini Termoelektrane nisuzadovoljni. Naime, za potrebe bloka8, kako je planirano, godišnje će sespaljivati više od milion tona uglja, a

za ostale blokove 1,2 miliona. – Strahujemo za svoj okoliš, zbog bu-dućeg spaljivanja više od dva milionatona uglja - kaže predsjenik MZ Čati-ći Kenan Delibašić.Pepeo i šljaka od kojih JP Elektro-privreda zarađuje godišnje na prodajimilionske iznose nalaze se na depou uneposrednoj blizini sela Slapnice. Po-većana radioaktivnost o kojoj u ovom preduzeću ne žele da govore, samo je

dio nenapisanog akta koji je trebaobiti ugrađen za dobijanje okolinskedozvole.




TEMA BROJA

Onečišćenje atmosere zatvo-renih prostora u komunalnojsredini, može se podijeliti učetiri skupine:• onečišćenja koja se oslo-bađaju iz namještaja i gra-đevinskog materijala (is-parljivi organski spojevi,azbest i druga vlakna, or-

maldehid, radon i njegovipotomci, različite čestice);

• onečišćenja koja su rezul-tat aktivnosti ljudi kojiborave u prostorijama (du-hanski dim, isparljivi or-ganski spojevi, ugljenmo-noksid, pesticidi);

• proizvodi sagorijevanja go-

riva (ugljenmonoksid, ok-sidi azota, isparljivi organ-ski spojevi, čestice);

Higijena naseljai stanovanja (IV)

Piše:

doc.dr.sci. Smajil Durmišević

prim.dr.med.spec.

Kantonalni zavodza javno zdravstvo

ZenicaTeleon: +387 32 443 540

Fax: +387 32 443 530e-mail: [email protected]

Cantonal PublicHealth Institute of ZenicaID broj: 421810029000672000 Zenica,Fra Ivana Jukića br.2Bosna i Hercegovina

KVALITET ZRAKA ZATVORENIH PROSTORA

• onečišćenja koja ulaze uunutrašnju atmoseru izvanjske sredine (uglje-nmonoksid, azotni oksidi,čestice, pesticidi, radon).

Najčešće mjerenaonečišćenja zatvorenihprostora

Nema mnogo podataka okoncentracijama onečišće-nja u zatvorenim prostorimamimo radne sredine. Najčešćese ocjenjuju sljedeća onečišće-

nja: ormaldehid, oksidi azota,duhanski dim, ugljenmonok-sid, isparljiva organska otapa-

la, različite čestice, azbestna idruga vlakna i radon.Duhanski dim

Pušenjem se oslobađa niz po-

tencijalno štetnih materija:nikotin, katran, ormaldehid,azotni oksidi, ugljenmonok-sid. I boravak u prostoriji saduhanskim dimom uzrokujeniz problema, poznatih kaopoljedice pasivnog pušenja.Azbestna i druga vlakna

Glavne vrste azbesta u pri-

mjeni su krizotil, amozit i krocidolit. Sve tri vrste su po-tencijalno karcinogene, ako u




TEMA BROJA

organizam ulaze udisanjem. Umnogim zemljama je njihovaprimjena zabranjena.Azbest se donedavno mnogokoristio kao građevinski mate-

rijal, uglavnom za toplinsku izvučnu izolaciju, za zaštitu odpožara i za pojačavanje drugihgrađevinskih materijala, te usredstvima za premazivanjestropova i zidova.Azbestna vlakna su zdravstve-no opasna tek kada se oslobo-de iz građevinskog materijala

i omogući njihovo udisanje.Danas se ona zamjenjujustaklenim i mineralnim vla-knima, a koja ipak nisu def -nitivno ispitana kao mogućikancerogeni.RadonTo je radioaktivni plemenitiplin, koji nastaje raspadom

urana - 238. Glavni izvor ra-dona u zgradama je prirodniradon iz zemlje. I neki građe-vinski materijali emituju ovajplin. Količine radona i njego-vih potomaka koji emi-tuju α-zračenje, mogu uzgradama dosegnuti nivokoji uzrokuje rak plu-ća. Prema propi-sima RepublikeHrvatske,

srednja godišnja aktivnost ra-dona u zraku u kućama kodkojih je opravdano poduzetiprotivmjere jesu 200 – 600Bq/m3.Isparljivi organski spojevi

U zatvorenim prostorima ko-munalne sredine ovi spojevinastaju, uglavnom, isparava-njem otapala i drugih hemika-lija u kućama i uredima. Izvorovih spojeva u unutrašnjemokolišu su i lakovi za kosu,laštila za pokućstvo i podove,

ljepila, boje i lakovi, sredstvaza zaštitu drveta, pesticidi idezodoransi.Pored iritativnih učinaka,dugoročna izloženost ovimmaterijama se povezuje saoštećenjem jetre, bubrega icentralnog nervnog sistema,a i sa potencijalnim kancero-

genim djelovanjem. Najvišepažnje privlačiormaldehid,

posebno iz drvenih proizvodakoji sadrže ureja-ormaldehid-nu smolu u obliku ljepila.Sindrom bolesne zgrade –Sick building syndrome

Ovaj sindrom čine nespe-ciični, pretežno psihičkisimptomi. Karakterišu sesimptomima nelagode kodnekih osoba koje boraveu takvoj sredini. Najčešćetegobe su osjećaj tjeskobe,glavobolje, simptomi sličnilahkoj prehladi, i sl. Smatra

se da su tegobe povezane saemisijom organskih otapa-la i ormaldehida iz građe-vinskog materijala zgrade inamještaja, da su poveza-ne sa suhoćom zraka kojuuzrokuje sistem zagrijava-nja prostorija, te sa mikro-biološkim onečišćenjima iz

vode u ventilacijskom siste-mu i sistemu za ovla-živanje zraka.Ovaj sindrom jeopisan gotovoisključivo u ure-dima i drugimp r o s t o r i j a m ajavne upotrebe,a za sada ne iu stambenimprostorijama.





REGIONALNA DEPONIJA

«MOŠĆANICA»PRIVREDNO DRUŠTVO

i evidentiranje količina otpadakoje se odlažu na regionalnojdepon i Mošćanica. Evidentira-nje je započeto u junu 2008. go-dine, i vrši se na dnevnoj bazi.U sljedećoj tabeli dat je pregleddopremljenih količina otpa-

da na deponovanje od početkarada Regionalne depon e do30.juna 2010. godine.Iz prezentiranih podataka u Ta-beli 1. vidi se blagi porast količi-na otpada odloženih na sanitar-nu depon u iz svih općina.Na sljedećem gra konu prika-zan je pregled procentualnogučešća općina u dopremljenimkoličinama otpada na deponi-

ranje, za 2009. godinu iz kojegse vidi da usluge sanitarne de-pon e u najvećoj mjeri koristiopćina Zenica.Kako bi se proc enile količineotpada koje nisu deponirane nasanitaran način, vršeno je anke-tiranje općina o produkc i otpa-da. Pouzdanost ovih podataka,dakako treba uzeti sa rezer-vom, jer se evidenc a nastankai tokova otpada u općinama nevodi. Sva dosadašnja istraživa-nja bazirana su na podacima iz

izvor daje i pregled procentastanovnika obuhvaćenog uslu-gom prikupljanja otpada.Prema podacima Zavoda za

godine. Izmjenama i dopunamaZakona, ovaj rok je produžendo 2011. godine.Odnos količine deponiranog u

komunalnih preduzeća.Procjena produkc e se dakle,temelji na broju stanovnika iproc enjenoj produkc i po sta-novniku te procjeni obuhvaće-nosti korisnika njihovom uslu-gom.Plan upravljanja otpadomna području ZDK, je usvojio

produkc u od 0,8 kg/st/dan. Isti

Gra. 1 Stupanj korištenja usluga sanitarne deponije u 2009. godini godinu odloženo je oko 30%.Ostatak proizvedenog otpadazavršio je na starim, neuređe-nim općinskim odlagalištima ilina nelegalnim mjestima (šume,r eke i sl). Općine i dalje odla-žu na općinska nesanitarna od-lagališta, premda su ih po Za-

konu trebali zatvoriti još 2008.

Gra. 2 Odnos produciranih, prikupljenih i odloženih količina otpada (t/god)odnosu na producirani i priku-pljeni prikazan je na gra konuu nastavku.Sa gra kona je vidljivo da se uodnosu na producirani otpad,tek neznatan dio sanitarno de-ponira, odnosno 70% produci-ranog otpada u reg i n e ade-kvatno zbrinuto.

Institucionalni i pravniaspekti regionalnog konceptaRegionalni koncept podrazumi-jeva udruživanje općina u reg u,koja ima centralnu regionalnudepon u, a svaka od općina imarazv en sistem selektivnog pri-kupljanja i reciklaže, tretmana,te transfera otpada na sanitarnuregionalnu depon u. Konceptregionalnog deponiranja podra-zum eva provedbu načela:• prevence,• selektivnogodlaganja,• reciklažeiponovneupotre-

be.

Niti jedna općina iz Reg e nemasistemski pristup upravljanjuotpadom baziranom na navede-nim načelima.U skladu sa Zakonom o otpadu

F BiH , u planiranju upravljanja

statistiku BiH, na području Ze-ničke reg e živi oko 350.000 sta-novnika, koji prema procjena-ma produciraju oko 104,000 t/god otpada. Od stanovnika kojisu obuhvaćeni organiziranimprikupljanjem prikupi se cca60.000 t/godišnje, a deponirase manje od 50%. Od ukupnoproc enjene količine producira-

nog otpada u općinama Zeničkereg e prema podacima za 2009.





otpadom, nadležni organi dužnisu izraditi strategu na federal-nom, i planove na kantonalnomi općinskom nivou. Međutim,Zakon o otpadu F BiH nemasmjernica u pogledu razvoja pla-nova za regionalno deponiranje.

Kantoni trebaju doneti i propiskojim se deniraju uvjeti za pla-niranje upravljanja otpadom uopćinama, te zadatke općina uizradi općinskih planova uprav-ljanja otpadom. Planovi se dono-se za područje kantona što možedovesti do neusklađenosti sakonceptom regionalnog depo-niranja. Nadalje, Član 10. Zako-na o otpadu, propisuje da će se

Kantonalnim propisom utvrditizadaci općina u izradi općinskihplanova upravljanja otpadomkoji trebaju sadržavati najmanje:• programeoskupljanjuopa-

snogotpadaizdomaćinsta-va;

• programe za korištenjekomponenti iz komunal-nogotpada;

• programezasmanjenjepro-centa biorazgradivog otpa-da i ambalažnog otpada ukomunalnomotpadu;

• programezapodizanjejav-ne svesti u gospodarenjuotpadom;

• lociranjepostrojenjazagos-podarenjeotpadom;

• suradnja između općinaradi postizanja zadatih ci-ljeva.

Međutim, niti Zeničko-doboj-

ski, niti Srednjebosanski kan-ton, nisu izradili ove propise, tetakođer niti jedna općina nemaOpćinski plan upravljanja otpa-dom. Usvojen je Kantonalni planupravljanja otpadom Zenič-ko - dobojskog kantona (2009-2029.g), u kojem regionalni pri-stup ne uopće razrađen, jedinoje akcskim planom deniranoda općine trebaju uraditi općin-

ske planove do 2010. godine.I pored nedostatka planova ipropisa, institucionaliziranjezeničke rege, započelo je kra-

jem 2006. godine potpisivanjem

„Sporazuma o pristupanju pro-jektu upravljanja čvrstim otpa-dom i korištenju regionalne de-pone Mošćanica u Zenici”, začu je realizacu kreditna sred-stva osigurala Svjetska banka.Ciljevi ovog Sporazuma su:• upravljanje projektom čvr-

stogotpadakrozkreiranjeivođenjepolitikezapodruč-jesvihopćinapotpisnica;

• izgradnjaiupravljanjesviminfrastrukturnim radovi-maiuslugamaipotrebnimobjektimazaprikupljanje,

• odlaganjeirecikliranječvr-stog otpada premaredosli-jedu prioriteta koji će bitiutvrđeni;

• stvaranjemogućnostizarje-šavanjepoteškoćakojimaseopćinepotpisnicesuočavajuu oblasti zbrinjavanja čvr-

stog komunalnog otpada,zbognedovoljnihtehničkihilinancskihkapaciteta.

Sporazumom je regulirana us-postava Međuopćinskog veća. Općine su preuzele obavezurealizace Sporazuma i krozzaključivanje posebnih ugovo-ra sa privrednim društvom Re-gionalna depona “Mošćanica”d.o.o. iz Zenice, o korištenju

usluga depone. Međutim,Sporazum ne propisuje mjere uslučaju nepridržavanja odredbiSporazuma.

Sve napred rečeno ukazuje da

međuopćinska suradnja na stva-ranju i provedbi regionalnogupravljanja otpadom ne ostva-rena.Uspostavljeni „Sporazum o pri-stupanju projektu upravljanjačvrstim otpadom i korištenju re-gionalne depone Mošćanica uZenici”ne osigurava u potpuno-sti provedbu regionalnog kon-cepta. Sporazum je fokusiranna odnose općina i Regionalnedepone, a ne na međusobneodnose općina u stvaraju regio-nalnog koncepta.Kantonalni plan upravljanja ot-padom Zeničko-dobojskog kan-tona trebao je sadržavati jasnorazrađen koncept, u tehničkomsmislu, što je nažalost izostalo.Kantonalni plan je minimalnotrebao denirati broj, vrstu i po-ložaj objekata za prikupljanje,

reciklažu i predtretman otpadaregionalnog nivoa, a koji bi osi-gurali optimalno upravljanje utehničkom i nancskom smi-slu, vodeći računa o raspoloži-vom prostoru i namjeni prostoraiz prostorno planske dokumen-tace.Općinski planovi trebaju nadaljeoperacionalizirati ovaj konceptna području općine, na način da

ostvareni prihodi pokru uku-pne rashode, uključujući i tran-sport i odlaganje na regional-nom odlagalištu.




RAZGOVOR U POVODU

ZE-DO eko: Prema mjerenji-ma koje obavlja Univerzitet uZenici u oktobru i novembrusu koncentracije SO2, M10...višestruko premašile dozvo-ljene. Koncentracija lebdećihčestica PM10 od 21. oktobrado 21. novembra 2010. go-dine prekoračile su 19 danavrijednost od 100 mikrogra-ma po kubnom metru, a pre-ma propisima FBiH ne smijebiti prekoračeno više od 7dana u toku cijele kalendar-

ske godine. Katastrofalno jestanje bilo 25. oktobra, kadaje dnevni prosjek lebdećih če-stica PM10 iznosio 477 mikro-grama po kubnom metru. Vaškomentar ovih rezultata?KULKARNI: Mjerenja koja na-vodite odnose se na ukupni kva-litet zraka u gradu, a mi nismo jedini zenički zagađivač zraka.Nadalje,naše proizvodne opera-cije bile su stabilne u toku cijelogperioda koji navodite, bez uoča-vanja ikakvih neuobičajenih do-gađaja. To ukazuje na to da ovakratkoročno zabilježena prekora-čenja nivoa emisija mogu poticati i iz drugih izvora. Razgovarala: Elvira Šaćirbegović

MUKUND V. KULKARNI, GENERALNI DIREKTOR KOMPANIJE ARCELORMITTAL ZENICA

Svaki ekološki incident shvatamo veoma ozbiljno

P unih je šest godina kakoje kompanija ArcelorMi-ttal preuzela zenički BH

Steel.Tim povodom razgovaralismo sa generalnim direktoromArcelorMittala Zenica Mukun-dom V. Kulkarnijem, o sarad-nji sa lokalnom zajednicom naplanu zaštite okoliša, te napori-ma da ekološke incidente svedena najmanju moguću mjeru.

Radimo studije zaekološke makro projekte

ZE-DO eko: Ekološki inci-denti čiji je glavni krivac Ar-celorMittala Zenica,nanijelisu veliku i dugotrajnu štetuokolišu. Šta je kompanija ura-dila kako bi lokalnoj zajedni-ci barem djelimično kompen-zirala nanesenu štetu?KULKARNI: Za AMZ zaštitaokoline je jedan od najvećih pri-

oriteta, a to je i moj stav, kaoi cjelokupnog menadžmenta i naših uposlenika. Mi svi živi-mo i radimo ovdje i znamo dadugoročna, održiva budućnost proizvodnje čelika u ovom gradutraži najbolju moguću kontro-lu okoliša. Svaki incident, bez obzira da li je mali ili veliki,shvaćamo veoma ozbiljno. Svakatakva situacija istražuje se brzoi detaljno, kako bi se utvrdili uzroci i, gdje god je to moguće,preporučile i primijenile mjere koje će spriječiti njihovo ponav-ljanje.Ponovno pokretanje integral-ne proizvodnja čelika i vraća-nje privrednog života u Zenicu,tražilo je velika ulaganja, kojasu iznosila preko 130 miliona

USD, uključujući više od 30 miliona USD, namijenjenih zaprojekte zaštite okoliša. Ovo in-vestiranje se nastavilo, u opremu

i procese, dizajnirane da smanje

naš utjecaj na okoliš, čak i u vre-menu najveće globalne krize. U ove projekte kao i u suvremenuopremu za kontinuirani moni-toring uloženo je 6,7 milionaUSD. Svi ovi projekti će dovesti do značajnog smanjenja emisije plina i prašine u našim pogo-nima, a svi parametri na ovoj

opremi su u skladu sa evropskimnormama.Pored toga, u ovoj godini smoradili na izradi investicionihstudija i idejnih projekata zaekološke makro-projekte, koji će se realizirati u narednim godi-nama na Koksari, Aglomeraciji i vodoprivredi, a odnose se navisoka investicijska ulaganja.Prema našim planovima i oko-lišnim dozvolama, azu ekološ-kog prilagođavanja kompanije domaćim propisima i evropskim

normativima realizirat ćemo do2014. godine.

Uskoro ćemo značajnosmanjiti emisiju prašineZE-DO eko: Šta je kompanija po-duzela kako ekološki akcidenti nebi postali uobičajena praksa?KULKARNI: AMZ ima sisteminternog monitoringa emisija to-

kom 24 sata svih sedam dana usedmici. Rezultate monitoringaredovito analizira interni ekološki tim stručnjaka, koji predlaže ade-kvatne preventivne ili korektivne mjere. Kompanija je razvila de-taljne procedure koje predviđaju i zatvaranje pojedinih pogona u slu-čaju incidenata. Međutim,svakatakva akcija traži vrijeme, kakobi se oprema zaustavila i obavile popravke. Osim toga, kompanijaispunjava svoje obaveze, koje proi-stiču iz okolišnih dozvola, a mi ne-mamo većih primjedbi nadležnihinspektora.Izradili smo,a ederalne vlasti odobrile, niz tehničkih pro-jekata, čija je realizacija u toku,kako bi smanjili zagađenje okoliša.S tim u vezi ,veoma brzo ćemostaviti u pogon novi sistem otpra-

šivanja na mikseru, koji će zna-čajno smanjiti emisiju prašine.





U cilju povećanja energij-ske ef kasnosti bloka 7, uperiodu od 1. maja -15.septembra 2010. godine,Termoelektrana Kakanjje izvršila rekonstrukciju

i modernizaciju rashlad-nih tornjeva rashladnogsistema bloka 7. Rekon-strukcija je obuhvatilasanaciju armirano-beton-ske konstrukcije, zamje-nu rashladne ispune, teisporuku i ugradnju novemašinske i elektroopre-me. Rezultat provedenihaktivnosti je produžetak

radnog vijeka rashladnihtornjeva bloka 7 za nared-nih 15 godina, povećanjestepena iskorištenja bloka,te povećanje raspoloživostii sigurnosti rada ovog bloka.Okolinski eekti realizacijeovog projekta su višestruki,jer povećanjem energijskeef kasnosti bloka 7 u izvje-snoj mjeri je smanjena po-

trošnja prirodnih resursa,odnosno smanjena je spe-

TERMOELEKTRANA KAKANJ

REKONSTRUKCIJA RASHLADNOG SISTEMA BLOKA 7

S druge strane, zamjenom rashladnih ispuna,eliminatora kapljica, raspršivača i ventilatorskihjedinica, smanjeno je iznošenje kapljica vodei vodene pare. Iznošenje kapljica je smanjenoza najmanje pet puta u odnosu na stanje prijerekonstrukcije, čime je smanjen negativan uti-caj na mikroklimatske prilike u neposrednomokruženju TE Kakanj.Rekonstrukciju rashladnog sistema bloka 7 jeu planiranom roku izvela domaća rma Ener-goinvest, d.d. Sarajevo. Ukupna investicionavrijednost projekta je 7,5 miliona KM.U toku su završna podešavanja i optimiziranjarada rashladnog sistema.

cif čna potrošnja uglja poproizvedenom MWh, štoima za posljedicu smanje-nje emisija štetnih materijau zrak (emisija SO

2, NO

x,

CO2, čvrstih čestica i drugihmaterija), te smanjenje koli-

čina nastale šljake i pepela.Povećanjem ef kasnostirashladnih tornjeva posti-že se bolji vakuum u kon-denzatoru turbine, čime

se povećava stepen kori-snosti cijelog bloka. U TE

Kakanj očekuju da će zanormalan rad bloka 7 i uslučaju najviših tempera-tura okoline biti dovoljanrad 10 rashladnih tornje-

va, pri čemu bi dva tornjabila u stalnoj rezervi.

Izgled rashladnih tornjeva prije rekonstrukcije

Izgled nakon rekonstrukcije

Rashladni sistem bloka 7 nakon rekonstrukcije




ZENICA I EKOLOGIJA

Zenica je jedna od bh. općina, koja jenajdalje otišla u implementaciji projek-ta uspostave integralnog sistema uprav-ljanja otpadom, a svakako za to najvećezasluge pripadaju zeničkim općinskimvlastima, na čelu sa načelnikom Huse-jinom Smajlovićem, te općinskoj Služ-bi za komunalne poslove i ekologiju.- U kontekstu provedbe seta zakonao zaštiti okoliša iz 2003. godine, kaoi niza drugih zakonskih propisa, Op-


Mubera Pezo, pomoćnik načelnika za komunalneposlove i ekologijuU potpunosti podržavam časopis ZE – DO

eko i voljela bih da ima na ovom onu još sličnih časopisa, koji razvijaju ekološku svi-jest, posebno kod omladine. ZE-DO eko je vrhunski urađen i prati sve događje u oblasti

ekologije, važne za općine u Kantonu.Zna-čajno je i to što ovaj časopis dobrim dijelomekološki educira mlade,pa ih tako može pota-knuti i na nove ekološke inicijative. Bila bihsretna da ima još sličnih časopisa, specijalizi-

ranih za mlađu populaciju jer ekološka svijest mladih je na dosta niskom nivou, a kako kaže stara poslovica – «ne može 500 ljudi popraviti ono što jedna budala može uništiti».

PROJEKT USPOSTAVE INTEGRALNOGSISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM

Zenica za primjer u BiH, ali i u regiji

Druga, bitna karika u organizira-nom lancu upravljanja otpadom jeregionalna deponija «Mošćanica»,projektirana za vijek trajanja od 30godina i to je zapravo prvi uspješ-no završeni projekt izgradnje jed-ne od šest planiranih sanitarnihdeponija u BiH, koja je i najsuvre-menija u široj regiji. Stvorene su isve pretpostavke za sanaciju grad-skog smetljišta «Siđe», implemen-tirat će se i projekti zbrinjavanjainektivnog, kao i animalnog otpa-da, a u završnoj azi je izrada Planaupravljanja otpadom 2011.-2014.u općini Zenica.

ćina Zenica je u minulih nekoliko go-dina imala niz aktivnosti. Tako smopovećali broj stanovnika, obuhvaćenimorganizovanim prikupljanjem otpada.Primjerice, 2001. godine 70 odsto gra-da Zenice bilo je «pokriveno» organizo-vanim prikupljanjem otpada, a u ovoj godini taj procenat je povećan na 95 ,kaže Mubera Pezo, pomoćnik na-čelnika za komunalne poslove i eko-logiju, ističući da je u prethodnom

periodu podijeljeno i 4.715 kanti zaotpad domaćinstvima u prigradskimnaseljima, što je također u okviru or-ganiziranog prikupljanja otpada. Unarednom periodu organizirano sa-kupljanje otpada proširit će se i na do-maćinstva koja se nisu željela uklju-čiti u sistem, pa vlastiti otpad i daljeodlažu na divlje deponije. – Mislimda bi izmjenom odluke o komunalnomredu u općini Zenica mogli obavezati

stanovništvo na uzimanje kanti za pri-kupljanje otpada, čime bi se potpunoosiguralo ekološko uklanjanje otpada uprigradskim naseljima, kaže Pezo.

KonstituiranŠtab za

interventnodjelovanje

Štab za interventno djelovanjeu slučajevima prekomjerne za-gađenosti zraka, konstituiran

je u Zenici krajem novembra.Podsjetimo,Vlada ZE-DO kanto-na, odnosno resorno Ministarstvodonijelo je Plan interventnih mje-ra, kojima se defniraju aktivnostikada se dogodi prekomjerno aero-zagađenje. Prema ovom dokumen-tu, svaka općina u Kantonu dužnaje ormirati općinski operativništab, sa zadaćom da procjenjujeje li došlo do prekoračenja i kojipropisani stupanj mjera treba po-duzeti u slučajevima prekomjernogaerozagađnje. Radom općinskihštabova rukovode načelnici općina.- Operativni štab neće rješavati eko-loške probleme Zenice, već predlagati mjere u slučajevima incidentnih si-tuacija zagađenosti zraka. Nadamse da će ovaj Štab ipak, imati maloposla, te da ćemo ga u dogledno vri-jeme moći i raspustiti.Preduslov zato jeste implementacija projekata,

kojima ćemo zagađenost zraka svesti na najmanju moguću mjeru, kaženačelnik Husejin Smajlović.




Projekt sanacije i rekultivacije de-ponije „Siđe“ koštat će oko šestmiliona KM, od čega je Federalnoministarstvo za okoliš i turizamveć odobrilo nepovratna sredstvau iznosu od milion KM, ovim nov-cima nabavljen je geosintetičkimaterijal za sanaciju, odnosnokonzervaciju i trajno zatvaranjedeponije. Tri miliona maraka Op-ćina Zenica će osigurati kreditnimsredstvima Svjetske banke, nami-jenjenih za implementaciju Projek-ta upravljanja čvrstim otpadom 2.Ostatak sredstava od dva milionaKM, zahvaljujući angažmanu načel-nika Husejina Smajlovića, bit ćeosiguran iz grant sredstava jednemeđunarodne organizacije i jedneevropske države. O svim dosadaš-njim aktivnostima upoznati su i vi-jećnici na jednom od prošlih zasje-

danja Vijeća općine Zenica, kada sui usvojili Inormaciju o aktivnostimana sanaciji deponije «Siđe», te izre-kli čestitke zeničkim općinskim vla-stima za ovaj projekt.

U jednom poznatom zenič-kom ugostiteljskom objek-tu, zahvaljujući staklenomkrovu, ugodnoj temperatu-ri i održavanju, godinamauspijeva stablo limuna.Ove godine, kako možetevidjeti i na otograiji,urod je izuzetno dobar.

Ova uspješna botaničkarabota, neuobičajena zaovo podneblje, plijeni ve-liku pažnju gostiju.

Elaborat o prisustvu neor-ganskih polutanata u nekimbiljnim kulturama na po-dručju zeničke općine radi-li su stručnjaci ederalnogZavoda za agropedologiju izSarajeva, koji su na 44 uzor-ka biljaka, sa deset lokacija- Podbriježje, Tetovo, Gra-

dišće, Ričice, Pehare, Banlo-

ZENICA I EKOLOGIJA

OSIGURANE SVE PRETPOSTAVKE ZASANACIJA DEPONIJE SIĐE

Šest miliona KM za rekultivacijuSanacija stare gradske deponije

«Siđe» u Zenici započet će uskoro.Idejni projekt za njenu sanaciju irekultivaciju uradili su stručnjaciitalijanske Regije Piemonte i ovoće biti prva potpuna sanacija jed-nog takvog gradskog smetljištau Bosni i Hercegovini, pa i šire.«Siđe», valja kazati, već decenija-ma opterećuje životni okoliš Ze-nice, posebno mjesnih zajednicaTetova i Podbrijež ja, a od 2000.

godine do danas ova deponija jebila uzrokom brojnih ekološkihincidenata, svakako među najte-žim je pojava klizišta, koje i dan-

danas prijeti da ugrozi ljudske

živote i privatne kuće smješteneispod ove deponije. Implementa-cijom ovog projekta staro gradskosmetljište postat će rekultiviranazelena površina. Deponija „Siđe“se prostire na oko osam hektara ina njemu je niz godina odlaganneselektivni otpad, a upravo tousložnjava pitanje njene sanacije.Na ovoj deponiji dosada je od-loženo 1,3 miliona kubnih meta-

ra neselektiranog otpada, odno-sno 900 hiljada tona. Sredstvimakredita Svjetske banke za projekt„Upravljanje čvrstim otpadom 1“,koje je koristilo Privredno društvoRegionalna deponija „Mošćanica“prilikom izgradnje istoimene novedeponije, na osnovu idejnog pro-jekta, kojega su uradili italijanskistručnjaci, urađena su tri projekta– projekt istražnih radova, projektsanacije klizišta i izvedbeni pro-jekt sanacije deponije «Siđe».Projektnim rješenjima predviđenoje da se sanacija ovog zeničkogsmetljišta uradi u dvije aze. U pr-voj će se sanirati klizište, i ova azaće započeti uskoro. Naime, već jepokrenuta procedura izbora naj-povoljnijeg izvođača, a u drugojradovi, prema izvedbenom projek-tu, sanacije deponije. Implemen-tacijom ovih projekata riješit će se

negativan utjecaj deponije - pro-cjednih voda, deponijskog plina,požara, neovlaštenog pristupa ljudii životnija, neugodnih mirisa.

ŠTA JE POKAZALO ISTZAVODA ZA AGROPED

U blizini Arcelor

uzgajati kupusnja

JUŽNO VOĆE

Dobar ovogodi

te še sektoramelioracije kaž- Na lokacijaod oko kilomlinije od Arce novništvo ne gajati kupusnj nat, blitvu, asmjela jesti kop

ima običaj dabere koprivu i od njih, jer izuzetno hranl dručju sa koj uzorke koprivacijenu ne bi tr kao hrana, ni životinjskoj is biljne kulture apsorbuju toks

tale. Dozvolje graha, graška,dajza, dinje ...Stručnjaci zavovanim biljnimkoncentracijehroma, nikla, apronađena.

zi, Gornja Gračanica, uradilianalizu sadržaja olova, kad-mija, žive, cinka, kobalta, ba-kra, hroma i nikla.O rezultatima ovih istraživa-nja, Ejub Trako, pomoćnik direktora pomenutog zavoda,




ZENICA I EKOLOGIJA

EKO KVIZ – NAJMASOVNIJAEKOLOŠKA AKCIJA U ZENICI

Na mladima svijet ostajeOpćina Zenica u saradnji sa RTV

Zenica, Bosanskim narodnim po-zorištem Zenica i zeničkim osnov-nim školama, a u okviru projektaedukacije učenika o ekologiji, većsedam godina uspješno realizujeEko kviz. Riječ je o takmičenjuučenika osnovnih škola iz Zeniceu znanju iz ekologije.- Na ovogodišnji eko kviz se odazvalo 14 škola, dok su KŠC “Sveti Pavao” i OŠ “Aleksa Šantić”

Tri najbolje ekipe pored priznanjadobile su i vrijedne nagrade koje suobezbijedili sponzori kviza – Albadoo, Zenicatrans, Hipo Alpe AdriaBank… Prvoplasirana ekipa dobilaje desetodnevni odmor na Borač-kom jezeru u kampu Saveza izviđa-ča općine Zenica te štedne knjižicesa po 100 KM, dok su članovi ekipeOŠ “Ćamil Sijarić” dobili knjižice sapo 50 KM. Također, sve tri ekipe sudobile poklon pakete sponzora i

sadnice ukrasnih biljaka za školskivrt. Nastavnici koji su pripremalinajbolje ekipe kao nagradu su do-bili otoaparate.

Pobjednička ekipa - Ahmed Pašalić, Iran Durmić i Tijana Šarić sa na-stavnicom Fahretom Mekanić i direktoricom Amnom Sofć

ove godine otkazale učešće. Tokomnovembra održana su natjecanjau BNP i trenutno se emituju uprogramu RTV Zenica, a reprizno

emitovanje cijelog serijala plani-

rano je tokom zimskog raspusta.”,

rekla nam je Nefja Muslić, kon-sultantica za pitanja okoliša uopćini Zenica, dodavši da je ovoglavni edukacioni projekt u obla-sti ekologije koji fnansira Op-ćina Zenica. Do sada je za ovunamjenu izdvajano 20.000 KM,dok je ovogodišnji budžet kvizasmanjen na 10.000 KM. Nakonskoro mjesec dana natjecanja naj-više znanja i sposobnosti pokazala

je ekipa OŠ “Musa Ćazim Ćatić”te zasluženo osvojila prvo mjesto.Druga je bila ekipa “OŠ ĆamilSijarić”, dok je treće mjesto pri-

palo ekipi OŠ “Miroslav Krleža”.- Najvažnije je da među djecomvlada veliko interesovanje za kviz tako da je ovo najmasovnija eko-loška akcija, pored “Zenico, volimoTe”, koja se provodi u našoj općini.Čak su i učenici srednjih škola u više navrata predlagali da se Eko kviz proširi i na srednje škole, ali za sadanemamo sredstava, pa će ta inicija-tiva pričekati neka bolja vremena- ističe Mubera Pezo, pomoćnik načelnika za komunalne poslove iekologiju.

ŽIVANJE STRUČNJAKALOGIJU IZ SARAJEVA

ittala ne treba

e, salatu, špinat,...Kada je riječ o kontamina-ciji olovom stručnjaci po-menutog zavoda su utvr-dili da se ovaj teški metalnajviše akumulirao u uzor-cima salate, blitve, koprive,u listovima voća – jabuke,šljive, kruške, višnje, kajsi-je. Kadmijem su kontami-nirani uzorci salate i blitve,

a laboratorijski rezultati supokazali da su uzorci ko-prive najviše apsorbiralikobalt. Dva teška metala– bakar i cink, u najvećojmjeri akumuliraju se u li-stovima voća, a na osnovurezultata utvrđen je visok sadržaj hroma u krompi-ru i plodovima voća. Naj-veće koncentracije niklau uzorcima stručnjaciZavoda za agropedolo-giju su otkrili u listovima

voća te koprive. Elaborato prisustvu neorganskihpolutanata u nekim bilj-nim kulturama u zeničkojopćini, koji je usvojen i naOV Zenica, sadrži i mjeresanacije kontaminiranihpovršina.

AĐA I U ZENICI

nji urod limuna

edologiju i

udaljenim vazdušne

Mittala sta-trebalo uz-salatu, špi-što se ne bi Naš narod

ano proljeće prema jelaa da je ona ali u po-smo uzeli

ni pod kojula uzimati udskoj, ni ui.Pomenute

zetno dobroteške me-

e uzgajanje rike, para-

u u uzorko-ma pronašlia, kadmija,om živa nije




ZENICA I EKOLOGIJA

Već godinu dana vode seintenzivni razgovori o grad-nji HE Vranduk. Riječ je oprotočnoj centrali, za koju uEP BiH kažu da neće ostavitiposljedice na živi svijet, nitiće ugroziti Stari grad Vran-duk, kako to tvrde predstav-nici ekoloških udruženja.S tim u vezi, nedavno je uVranduku održana javna ra-sprava o Studiji utjecaja naokoliš, na kojoj se okupilooko 130 mještana Vrandukai Koprivne.Raspravu je vo-dioMato Bandur, savjetnik za okolinske dozvole i imple-mentaciju projekta u Fede-ralnom ministarstvu okolišai turizma, a učestvovali supredstavnici pomenutog mi-

nistarstva, ElektroprivredeBiH, te stručni konsultantitvrtke IPSA Ceteor, koja jeradila Studiju.

Mještani se plašeMještanima je pojašnjenaStudija kao i njene osnov-ne značajke poput pozitiv-nih i negativnih utjecaja temjera koje je neophodno

poduzeti kako bi se projektizgradnje HE uklopio uprincipe održivog razvoja.Prezentiran je i sam projektizgradnje HE, a iz diskusi-je se moglo zaključiti da se

EKOLOGIZMI

Trebalo bi napustiti eko-nomsku logiku, po kojojje dobro proizvoditi sve

što se može prodati

Dalji razvoj čovječan-stva ne zavisi od nivoa tehničkih dostignuća,već od čovjekovih mo-

ralnih principa

Nije humano iznuđivatirješenja za investicije na štetu zdravlja i sreće ljudi

Ima mnogo ljudi koji

su na riječima za zaštituokoliša, ali nisu spre-

mni da tome prilagode isvoje ponašanje

Ima mišljenja da je glo-balna ekološka kriza,u prvom redu – kriza

vrijednosti

Sve što znamo i mo-

žemo, ne trebamo iprimijeniti, ako to vodiprirodnoj neravnoteži

Planeta Zemlja zaslu-žuje da je promatramokao svoju domovinu

U moru bijede, nera-zvijenosti i razoreneprirodne okoline, ne

može se održati nikakav «otok blagostanja»

Ima neke zanosneljepote u ideji da je či-tava naša Planeta jedanogroman živi organi-zam, koji u hladnom

kosmičkom okruženjupulsira čudesnim,

samoorganizovanimritmom života

(Iz knjige «Doba ekolo-gije» Nijaza Abadžića»)

JAVNA RASPRAVA O STUDIJI UTJECAJANA OKOLIŠ HE VRANDUK

Dobit ćemogreen KW sate, na

principima održivog razvoja

Prema projektima, insta-lisana snaga HE Vranduk je 19,5 megavata, a go-dišnje će proizvoditi 96,3gigavat-sata električneenergije. Izgradnja će ko-štati oko l00 miliona KM,a najveći dio radova VladaFBiH namjerava povjeritidvjema tvrtkama u većin-skom državnom vlasniš-tvu - Energoinvestu i Hi-drogradnji. Novac za HE

Vranduk u cjelini je obez-bijedila ElektroprivredaBiH iz vlastitih prihoda.

Kao opravdani zahtjevi za koje se mora naći rješenje izdvo-jeni su problem kanalizacije koji je EP spremna riješiti usuradnji sa Općinom i Federacijom te zaštita kuća u nepo-srednoj blizini brane. U konačnici, prema ocjeni stručnjakakoji su radili Studiju ona ima više pozitivnih nego negativ-nih eekata, što Elektroprivredi daje zeleno svjetlo za nasta-vak projekta. Građani će pak, kako reče Alija Turajlić, ruko-vodilac Sektora za pripremu izgradnje hidroelektrana u EPBiH, konkretne koristi morati tražiti putem Općine, kojoj ćeEP na ime koncesija godišnje plaćati oko milion i po KM.

Kadira Močević

mještani plaše kako će iz-gradnja HE korist donijeti

investitoru, a njima samoštetu. Na sva pitanja, vodi-telji su spremno odgovarali,a mještanima je ostavljeno idodatno vrijeme za dostav-ljanje prijedloga i sugesti-ja, do donošenja konačneocjene Studije.

Emotivni stres napromjene

Kadira Močević, rukovo-diteljica Službe za zaštituokoliša ElektroprivredeBiH, koja je i najviše je “na-padana” ovom prilikom, zaZE-DO eko je izjavila: “Bilo

koji zahvat u vodotoku dono-si emotivni stres na promjene.Problem nastaje više zbog nepovjerenja šta će se desiti,nego analizirajući projekt i njegov stvarni uticaj. Spre-mni smo razgovarati i poku-šati sve razjasniti. Suština je

da se u skladu sa zakonimai stvarnim utjecajima koji suidentifkovani, napravi valo-ririzacija - šta to znači u kon-tekstu negativnih utjecaja, akoje su dobiti. U Vranduku,to je enrgetski kapacitet iz okvira mehanizma čistog ra-zvoja po Kjoto protokolu. Do-bit ćemo green kW sate, a poprincipima održivog razvoja.

Činjenica je da mijenjamoekosistem Bosne, ali moramoići na kompromisna rješenja,koja optimalno minimizirajunegativan utjecaj ”.

Rasprava polučila konkretne zahtjeve




ZAVIDOVIĆI I EKOLOGIJA

Zavidovićanka Adnana Baj-raktarević je prvi i za sada

jedini certif cirani turističkivodič za područje ZE-DOkantona. Ispit za turističke vo-diče polagala je pred ispitnimpovjerenstvom Federalnogministarstva za okoliš i turi-zam. Adnana se za ispit pri-premala više mjeseci, a u okviru priprema,osim obogaćivanja općeg znanja, educiralase o kulturno-povijesnoj baštini, prirod-nim resursima naše zemlje, kao i pozna-vanju stranih jezika. Za Adananu Bajrak-tarević je sticanje zvanja turističkog vodičabio logičan slijed, jer su u porodici, priroda,planinarenje, speleološka istraživanja, pje-šačke i biciklističke rute, dio svakodnevnog

U „Omladinskom kutku“ JU Grad-ska biblioteka Zavidovići, nedavnoje održana prezentacija projekta Spo-menik prirode Tajan i radionica natemu “Vizija mladih o kreiranju tu-rističkog proizvoda”. U prezentacijiovog zanimljivog projekta učestvovalisu Džeraldina Miličević, pomoć-nik načelnika i Almir Mustaf ć, višistručni saradnik Općine Zavidovići,teAdmir Barjaktarević, predstavnik SNIK “Atom” Zavidovići. Projekt

Prezentiran projekt«Spomenik prirode Tajan»

“Spomenik prirode Tajan” podržan jesredstvima Evropske unije, a ukupanbudžet iznosi 468 hiljada eura. Ovojprezentaciji prisustvovali su i učeniciGimnazije «Rizah Odžečkić» iz Zavi-dovića, koji su govorili o tome kakomladi kroz projektne aktivnosti mogupodržati Spomenik prirode Tajan,te suizrazili i svoj stav da lokalna zajednicatreba uložiti više brige za očuvanje pri-rodnog bogatstva općine Zavidovići,koje je veliko i jedinstveno.

ZE-DO KANTON DOBIO PRVOGCERTIFICIRANOG VODIČA TURIZMA

Adnana Bajraktarević želi stećii zvanje planinskog vodiča

Te čudesneskulpture od leda

života. Ova mlada, ambicio-zna djevojka, namjerava na-

staviti sa edukacijom, kakobi jednog dana stekla i zvanjeplaninskog vodiča, što će sva-kako biti značajno, s obziromda u godinama koje su prednama educirani ljubitelji pri-rode, poput Adnane, trebaju

promovirati Spomenik prirode «Tajan»,prvi u ZE-DO kantonu, ali i kada je riječ io drugim projektima ekološkog karaktera.Inače, u Strategiji razvoja općine Zavido-vići, posebno mjesto zauzima turizam ipromocija domaćih prirodnih resursa. Tobi mogao biti i garant da će za jedinog cer-tif ciranog turističkog vodiča u Kantonu, uZavidovićima, biti posla.

Piše: Arminka Memišević




Specijalnom opremom, odgovornim i obučenim kadrovima pružamo slijedeće usluge:

- Čišćenje rezervoara koji služe za skladištenje ulja i naftnih derivata

- Čišćenje i ispiranje uljnih separatora i separatora otpadnih voda- Čišćenje zaprljanih površina i saobraćajnica (frakcija, zemlja, mulj, blato i drugo)- Čišćenje i ispiranje cjevovoda kanalizacione mreže i otklanjanje začepljenja u mreži- Vršimo transport, skladištenje i zbrinjavanje rabljenih ulja bez sadržaja PCB-a- Dekontaminaciju zemljišta kontaminiranog naftom i naftnim derivatima- Reciklažu emulzionih ulja za hlađenje i podmazivanje mašina za obradu metala- Kalibraciju rezervoara, mjerila na autocisternama, benzinskim stanicama i terminalima- Nabavku, ugradnju, puštanje u rad i servisiranje opreme benzinskih stanica i terminala

DELTA PETROLD.O.O. KAK ANJ

Delta Petrol d.o.o. Kakanj

Alije Izetbegovića P+M+4

72240 KakanjTelefon firme: 00387-(0)32/77-53-22Fax: 00387-(0)32/55-77-51e-mail: [email protected]: www.delta-petrol.com

EKOLOGIJA

UZ 20. JUBILARNI BROJ ZE-DO ekaEMIR ZUKIĆ, direktor Privrednog društvaRegionalna deponija “Mošćanica”Časopis ZE DO eko pra-tim od prvog broja i veomasam zadovoljan njegovomkoncepcijom i temama koje prezentira. Mislim da je ZE DO eko, kao projekt od velikog značaja u promoci-

ji aktivnosti koje se podu-zimaju u zeničkoj općini i ZE-DO kantonu, pa i šire u oblasti zaštite životne sredine. Inormativni, te stručni tekstovi su ono što ovaj časopis čini vrijednomliteraturom, za sve koji se žele obavijestiti i uključiti u najaktuelnije civilizacijsko pitanje, a to je pitanje zaštite životne sredine. Koristim priliku da čestitamjubilej svima koji su inicirali, podržali i razvijali ovaj projekt, sa željom da u narednim godinama ča-

sopis dopre do što većeg broja građana Zeničko - do-bojskog kantona i doprinese podizanju svijesti našeg čovjeka o važnosti njegovog sudjelovanja u pitanjimazaštite okoliša.

HADŽIRA DRAČO, direktorica Osnovnespecijalne škole ZenicaČasopis ZE DO ekopratim od prvog brojai mogu samo kazati dasam veoma zadovoljnatematikom, dizajnomi svim ostalim segmen-

tima časopisa. Teme koje obrađujete uvijek su akteulne i značajne za dodatnu naobrazbugrađana u oblasti očuvanja okoliša, a poseb-no za osnovce i srednjoškolce ZE-DO kantona.Ovom prilikom čestitam jubilej onima koji suinicirali pokretanje jednog ovakvog časopisa,a posebne čestitke upućujem direktoru Sajti Ćehoivću , izvršnoj urednici Lejli Sarajlić i cijeloj ekipi, koja radi na ovom projektu, a

Ministarstvo za prostorno uređenje i zaštituokoliša pozivam da nastavi podržavati ovaj vrijedan projekt.




EKO AKTUELNOSTI

Na četvrtom Međuna-rodnom estivalu turi-stičkog i ekološkog fl-ma “Jahorinaest 2010”održanom na planiniJahorini, Visočanin Il-han Dervović i produk-cija “Visoki” osvojili sudrugo mjesto i nagradu“Srebrena borovnica”.Nagrađeni flm nosi

naziv “Kraljeva brda”,te prezentira prirodneljepote i kulturno - istorijsko naslije-đe naše zemlje, a snimljen je s ciljemafrmacije našeg bogatstva, kako pri-rodnog, tako i kulturno- istorijskogu regionu i šire, u Evropi. Scenarioza flm je radio Jasminko Mulaome-rović, montažu, muziku i postpro-dukciju Kenan Pašić, narator je bioTomislav Bošković, a pomoć pri re-

UZ 20. JUBILARNI BROJ ZE-DO ekaMUNIB ALIBEGOVIĆ, načelnik općine VisokoPrije svega u ime Općine Visoko i u svoje lič-no ime, čestitam na jubilarnom broju maga-zina ZE-DO eko, sa željom da još dugo izlazi i čitaocima prezentuje aktuelnosti iz svih serazaštite okoline. Časopis je zaista kvalitetan i u

sadržajnom i u grafčkom smislu. Teme koje suzastupljene u ZE-DO eku su vrlo aktuelne – od problematike okoliša, njegove zaštite do zdra-ve hrane. Također, cijena je vrlo popularna,

a ne komercijalna, jer mislim da izlaženje i štampanje ovog časopisa košta mnogo više, nopretpostavljam da se uredništvo, kada je riječ o cijeni koštanja jednog primjerka, zapravorukovodilo idejom kako ZE-DO eko trebanaći put do što većeg broja čitalaca, s obzirom na teme koje obrađuje. Općina Visoko i ZE-DO eko imaju veoma dobru saradnju, čak

na visokom nivou, jer redovno prati najvaž-nija dešavanja na planu poboljšanja zaštite okoline u našoj općini. I eto, još jednom, sve najbolje povodom jubilarnog 20. broja.

MEĐUNARODNI FESTIVAL TURISTIČKOG IEKOLOŠKOG FILMA «JAHORINAFEST 2010»

Ilhanu Dervoviću i produkciji«Visoki» -«Srebrena borovnica»

alizaciji pružila je novoosnovana on-dacija “Visoki”.-U konkurenciji 70 flmova iz 21 ze-

mlje, mi smo osvojili drugu nagradu.Ovo nam inače nije bilo prvo učešće na «Jahorinaestu», naime na prošlo-godišnjem estivalu smo se predstavili sa flmom “Livanjsko polje - budućnost na rubu močvare”, te osvojili specijal-nu nagradu žirija. Učestvujemo i nabrojnim drugim domaćim i inostranimestivalima, koji imaju za temu promi-canje bh. turizma i okoliša, kaže autorflma Dervović.- U flmu su predstavljene lokacije za koje mnogi od nas i ne znaju dapostoje, primjerice jedno močvarnopodručje u Haljinićima kod Kaknja,gdje 150 vrsta ptica svake zime to-kom seobe dolazi iz Sibira i sjeverne Evrope, potom pećina Megara kod

Kaknja, priča Dervović.

Vikend akcijama, organiziranimu minula tri mjeseca, mještani že-pačke Mjesne zajednice Lug-Bran-kovići, uspješno su očistili korito iobale rijeke Liješnice, u dijelu koji pro-tiče kroz pomenutu mjesnu zajednicu. Stanovnicima Lug-Brankovića ovo nijeprva akcija kako bi svoj okoliš učinili či-stijim i ljepšim, pa su već po realiziranimakcijama postali prepoznatljivi u općiniŽepče. Osim toga, mogu biti primjer

i drugima kako se brine o životnomokolišu. I pored velikih količina otpadau njenom koritu, koji je očišćen, rijekaLiješnica je bogata ribom, kao i drugimriječnim životinjskim vrstama. Akcija za ovu kalendarsku godinu uspješno jezavršena, a u MZ Lug-Brankovići senadaju da će njihove buduće aktivnostina zaštiti okoliša fnancijski pomoći iopćinske vlasti Žepča. Također se nada-ju da će njihovim primjerom na prolje-

će slijedeće godine krenuti i stanovnici ostalih naselja uz obale Liješnice.

ŽEPČEZablistala rijekaLiješnica u Lug-Brankovićima

Piše: Neven Krajišnik




MLADI I EKOLOGIJA

Ekološka sekcija OŠ „AlijaNametak“ u Peharama kodZenice okuplja tridesetak učenika koje u izučavanju

nauke o zaštiti okoliša vodinastavnica Zineta Habibo-vić. I ove godine članovieko sekcije marljivo su radilina uređenju škole i školskogdvorišta. Zasadili su oko

EKO SEKCIJA OŠ „ALIJA NAMETAK“ PEHARE, ZENICAUređenje škole i školskog dvorišta – briga mladih ekologa

Čišćenje školskog dvorišta500 sadnica raznog cvijeća,ukrasnog grmlja, crnogorič-nog drveća i zasijali travu.Nekada je u neposrednoj

blizini škole bila deponijasmeća, koju su uklonili čla-novi eko sekcije, a u ovojakciji su učestvovali i ostaliučenici ove škole. Članovieko sekcije, u saradnji sa

MZ Pehare, redovno uče-

stvuju i u tradicionalnojakciji proljetnog čišćenjagrada „Zenico, volimo te“.„Aktivnosti eko sekcije pod-stakle su i ostale učenike daviše pažnje posvete uređenjuškolskog dvorišta, a mnogi razrednici su časove odjeljen-ske zajednice koristili da kod učenika razvijaju ekološku

svijest i kulturu“ , kaže na-

stavnica Habibović.Desetak članova eko sekcijemarljivo su se pripremali iza učešće u zeničkom „Ekokvizu“, koji je nedavno za-vršen, od kojih su tri najbo-lja učenika i reprezentovalisvoju školu na ovom takmi-čenju, što ga tradicionalnoorganizira Općina Zenica.Učesnici jedne od eko akcija

Prva gimnazija u Zenici već duže vremena „vodi borbu“sa nadležnim institucijama u vezi sa uklanjanjem kon-tejnera za smeće ispred ulaza u školu. Osim što ugroža-va zaštitu okoliša i estetski djeluje vrlo ružno, kontejnerpredstavlja i potencijalnu opasnost po zdravlje učeni-ka jer se nalazi u neposrednoj blizini kapije, kroz kojusvakodnevno prolaze gimnazijalci. Osim toga, nesavje-sni Zeničani nerijetko zapale otpad, pa štetna isparenjadodatno zabrinjavaju menadžment škole. Kako nam jerekao direktor Vedat Hadžiosmanović, nekoliko putasu upućivali zahtjeve nadležnim institucijama da se kon-

tejner izmjesti, ali on i dalje stoji, kako stoji.

PROBLEM PRVE GIMNAZIJE U ZENICI

UZ 20. JUBILARNI BROJ ZE-DO ekaVEDAT HADŽIOSMANOVIĆ, direktor

Prve gimnazije u ZeniciUpućujem iskrene čestitke izdavaču i re-dakcijskom kolegiju časopisa ZE – DO eko.Forma i sadržaj časopisa su vrhunski. Ovaj časopis već pet godina, koliko izlazi, za nas predstavlja najveći iskorak u razvoju ekološ-

ke svijesti, ekološke kulture i znanja, što je posebno važno nama u obrazovanju, kakou osnovnim i srednjim školama, tako i nazeničkom Univerzitetu. ZE – DO eko in-

ormiše, afrmiše i educira čitaoce o svimaspektima zaštite okoliša i razvoja ekološke svijesti, ne samo u Kantonu, već i šire ...Stoga mislim da kontinuitet njegovog izla-ženja, moramo svi i dalje podržavati - od društvenih i privrednih subjekata, do školai udruženja. Iako ZE-DO eko izlazi pod pokroviteljstvom kantonalnog Ministarstva

za prostorno uređenje i okoliš, smatram dabi i druga ministarstva trebala participi-rati u pokroviteljstvu, poput Ministarstvazdravstva, Ministarstva obrazovanja...

Kontejner na ulazuu školsko dvorište




MLADI I EKOLOGIJA

Za 50 učenika - čla-nova ekoloških sekcijakakanjskih osnovnih i

srednjih škola, te maleRome, nedavno je u ve-likoj sali Općine Kakanjupriličena radionica otemi „Utjecaj životnesredine na zdravlje lju-di“. O ovoj temi mla-dim Kakanjcima su go-vorili uvaženi ljekari- doc. dr. sc. Ibrahim Aličković i dr. Sen-ka Imamović Balorda .Inače, ovaj projekt eko-loške edukacije kakanj-skih učenika inanciralisu HO «World Vision»i Općina Kakanj, uz po-dršku JU Doma zdravljasa poliklinikom Kakanji NVO «EUR Romalen». - Općina Kakanj decenija-

EDUKACIJA I RADIONICA ZA KAKANJSKE ŠKOLARCE

“Utjecaj životne sredine na zdravlje ljudi”

ma ustrajno radi na zašti-ti i unaprjeđenju životne sredine, u želji uspostave što harmoničnijeg odnosaizmeđu privrede i zaštite okoline. Ovom nastojanjupridružili su se i vijećni-ci Vijeća općine Kakanj sazaključcima, u kojima se traži od svih relevantnihdruštvenih subjekata da sa

svojim aktivnostima dopri-nesu zaštiti okoliša, kaže dr.Aličković. Akcioni plan zapoboljšanje ekološke kom-ponente življenja, kojeg jeusvojilo Općinsko vijećeKaknja, nabavka mobil-ne stanice za praćenje ae-rozagađenja, instaliranjedva eko gradska displeja,na kome se svakodnevno

građanima Kaknja prezen-tiraju rezultati mjerenjaštetnih supstanci u zraku,

putem mobilne stanice,Lokalni ekološki akcioniplan – LEAP, intenzivanrad Komisije za unaprje-đenje ekološke kvaliteteživljenja, koju je ormiraoopćinski načelnik, pravnaborba pred nadležnim su-dovima, uključivanje ci-jele društvene zajednice udavanje primjedbi i suge-stija na studije o utjecajuna okoliš, koje izrađujuprivredni subjekti, u ciljudobijanja okolinskih do-zvola od Federalnog mini-starstva za okoliš i turizam,dio je borbe za zdraviji Ka-kanj. O ovome je polazni-ke radionice upoznala dr.Imamović Balorda.

U okviru trodnevne edu-kacije o temi «Utjecaj ži-votne sredine na zdravlje»,održana je i likovna radi-onica, na kojoj su mladiKakanjci radili likovneuratke o okolišu.Učenici

su bili podijeljeni po ško-lama iz kojih dolaze i svojeviđenje zaštite okoliša pre-nijeli su na papir. Priređe-na je i izložba, a sve radoveocjenjivao je stručni žiri,koji je dodijelio i lijepe na-grade. Valja istaći da će senajbolji crteži kakanjskihosnovaca i srednjoškolaca

naći i u novogodišnjemkalendaru Općine Kakanjza 2011 godinu.- Cilj edukacije i radionice

Najbolji crteži o okolišu u novogodišnjemkalendaru Općine Kakanj

koje smo organizovali nije samo da skrenemo pažnjuna problematiku zaštite oko-liša u kakanjskoj općini, već i da povećamo nivo ekološke svijesti školske populacije,

upoznamo ih sa temamakoje nisu dio školskog progra-ma, te da se kroz crtež nauče izražavati o načinu rješava-

nje problema u okolini ...., izjavio je za ZE-DO ekoportparol Općine KakanjEvelin Memić. Prema nje-govim riječima, posebnomalim Romima treba pru-

žiti mogućnost da saznajuviše o zaštiti okoliša, kao ida se upoznaju sa Lokal-nim ekološkim akcionim

planom – LEAP-om, ko-jega je usvojilo i Općinskovijeće Kakanj.- I trodnevna edukacija i radionica nose snažnu po-ruku, da čovjek od ranog

djetinjstva mora biti svje-stan, savjestan i odgovo-ran prema životnoj okoli-ni, kazao nam je Memić.

Na trodnevnoj edukaciji i mali Romi

Piše: Azerin Salihbegović




MLADI I EKOLOGIJA

Osnovna specijalna školau Zenici,već je treću go-dinu zaredom, u okviru

Dječije nedjelje, uspješnorealizirala projekt „Školau prirodi“. Učenici oveškole 2008. godine su bo-ravili u Neumu, 2009. u„Aquareumalu“ u Fojnici,a ove godine u apartmani-ma „Medena“ u Trogiru.„Škola u prirodi“ je pro-jekt tokom kojeg učenicidaleko od gradske buke

uče kako sačuvati prirodui od nje «posuditi» sve štoje dobro.

„ŠKOLA U PRIRODI“ OSNOVNE SPECIJALNE ŠKOLE ZENICA

Uživali i učili u morskom ambijentu Trogira

- Edukacija o prirodi uprirodnom ambijentu im-perativ je ranog učenja i zauzima posebno mjesto unastavnom planu i progra-mu, a poseban značaj ima zanaše učenike- kaže Hadžira Dračo, direktorica zeničkeOsnovne specijalne škole.Ovogodišnja „Škola u pri-rodi“ realizirana je pod

motom „Sve što je lijepo,kratko traje“, a u projektuje učestvovalo 106 osoba -

učenici, roditelji i nastavni-ci škole. - Boravak na moru oduše-vio je našu djecu, jer bez obzira na dalek put, nanjihovim licima se daloprimijetiti oduševljenje, saželjom da se ovakvo pu-tovanje ponovi. Posebnuzahvalnost dugujemo Mi-nistarstvu za rad, socijlanu

politiku i izbjeglice ZE-DO kantona, koje svaki put svesrdno pomaže ovaj projekt - kaže Dračo.Veća organizacija “Škole uprirodi“ upriličena je u lje-to 2008. godine u Neumu,nakon što je ova škola do-bila donaciju od Hayat TV u okviru emisije „Dobriljudi“, gdje je učestvovalo

135 osoba. Prošle godine,učenici su uživali u « Školiu prirodi», koja je realizi-rana u Fojnici, gdje su seučenici, roditelji i osoblješkole upoznali sa brojnimznamenitostima ovog gra-da i družili se kroz razneprogramske aktivnosti.Tokom ovogodišnje«Škole u prirodi» organi-zirane su posjete Splitu iTrogiru, gdje su se djeca

upoznala sa kulturnomi historijskom baštinomovih gradova.U blizini apartmana «Me-dena», gdje su bili smje-šteni, nalazi se mini zoovrt, pa su učenici imalipriliku upoznati razne vr-

ste životinja.Realizirane su pojedinač-ne i grupne radionice zaučenike, kao i radionicaza roditelje. a u večernjimsatima organizirane su i za-bave, tokom koje su djecauživala uz muziku i ples.

Kreativno-edukativne radioniceUčenici se bavili sportom

Ispred samostana u Fojnici Učenici uživali u Neumu

Hadžira Dračo

Piše: Elmedin Bašić




EKOLOGIJA

KAD PLANINARIMAGLAJLIJA RAMIZ

MUSAEFENDIĆ

Po jedan kamen

sa svakogosvojenog vrhaSedamdesetjednogodišnji Maglaj-lija Ramiz Musaeendić planina-ri više od tri decenije, a otkako jeotišao u penziju ima puno više vre-mena da se posveti svojoj velikojljubavi. A da mu zauvijek ostane usjećanju svaki vrh koji osvoji, po-nese po jedan kamen.- Nema vrha u Bosni i Hercegovini koji nisam osvojio, a bio sam i naplaninarskom pohodu u Požegi (Hr-vatska). Maglić je najviši vrh na koji sam se popeo. Sa svakog osvojenog planinskog vrha donesem po jedankamen za uspomenu. Na planinarske pohode uglavnom ne nosim oto apa-rat, te nemam otografja za uspome-nu, pa mi je kamenje sa planinskihvrhova neka vrsta suvenira. Kada se

vratim kući, na svakom upisujem sakojeg je vrha. Pretpostavljam da toniko od planinara ne radi, a i akoradi, sigurno nema bogatiju kolekcijukamenja od moje , priča Ramiz.Planinarenje za Ramiza nije samo lje-pota, uživanje, upoznavanje BiH, veći sticanje novih prijateljstava.- Ne postoji planinarsko društvo uBiH u kojem nemam prijatelja. Zatose smatram bogatim čovjekom, veli.

VLAŠIĆ

Sniježni div u srcu BosneNedavno smo posjetili planinu

Vlašić, sve poznatiju destinaci-ju zimskog turizma u regionu.Bilo je to baš u vrijeme kada jeprvi snijeg prekrio obronke oveplanine, pa je Vlašić bljesnuo usvom punom zimskom sjaju.Ovim otografjama prenosi-mo vam djelić vlašićke snježnečarolije.

Prve ledenice ukrasile strehe na Babanovcu

Pogled sa skijaške stazeod kojeg zastaje dah

Usamljeni gorostas sa kojeg su nekad skakali samo najhrabriji, danasspava zimski san i čeka bolje dane

Natpisi postavljeni da skrenu pažnjuna važnost čuvanja okoliša – sažeto,interesantno i nadamo se eektno

Tekst i photo: Selma Sarajlić




UMJETNOST I EKOLOGIJA

SENAD DURAN, književnik ipublicistaNiti jedan veliki pozitivni preokret u

ljudskoj historiji nije se zbio, a da munije prethodila promjena čovjekove svi-jesti i ideja o životu. Danas to isto mo-žemo reći i za veliku ekološku promjenu,

«Suočavanje sa klimom» naziv je zani-

mljive izložbe karikatura, koja je gotovomjesec dana (od kraja oktobra do krajanovembra) plijenila zeničke publike.Ri-ječ je zapravo o projektu, nastalom kaorezultat suradnje Švedskog instituta,Ambasade Švedske u BiH, Zeničkogmuzeja, Ghete instituta, švedskih i ka-rikaturista sa Balkana, između ostalogazastupljen je i poznati zenički karikatu-rista Alija Kulenović. Izložba je nastalana ideju 25 karikaturista iz nordijskihzemalja, u suradnji sa Konerencijom oklimi, održanoj prošle godine u Kopen-hagenu (Danska), a prezentira zabavna,istodobno i zabrinjavajuća razmišljanjao klimatskim promjenama.Otvaranju zeničke izložbe nazočio jeBosse Hedberg , ambasador KraljevineŠvedske u BiH, kome su domaćini bili

Taj predio savršeni

kao pozadina slike udešen

nelagodnu dilemu budi.

U detalju svakom slikar je izbjegaoi nagovještaj sam

nečega nezavršenog i nedorečenog,

izgubljenog i uzaludnog.

Prozračno nebo i biljurne vode,

beskrajni vidici, rumen plamtećih šuma,

smaragdne poljane i padine strme

sa cvijećem i ružama divljim,

sve to odiše čarobnom skladnošćubudeći u duši dirljivu privlačnost.

Opravdano, pomisliti se može

da je slikar, želeći naslikati

čovjeka divnog i savršenog

tu veličanstvenu pozadinu

u zanosu prvo sačinio.

Ili, treba pomisliti da je slikareva

prva želja i cilj pravibio da naslika lice i srce tog čovjeka

prepuno brige i ljubavi

i njeogov pogled sneni

na taj predio savršeni.

Uz trud i vještinu najveću,

ispalo je onako kako jeste,

to jest, tom pozadinom

trebalo je spašavati stvar cijelu,tu težnju, za sada, odveć smjelu.

Senad Duran

ZANIMLJIVA IZLOŽBA EKOKARIKATURA PUTUJE PO BiH

Suočavanjesa klimom

Sastavni dio projekta «Suočavanje saklimom» je i desetak kratkometražnihdokumentarnih lmova o temi zašti-te okoliša nekoliko evropskih autora,

te dvodnevne radionice za školarce iprosvjetne radnike, koje je držala mla-da Helena Lindholm iz Štokholma,karikaturistkinja i ilustratorica u šved-skim dječijim časopisima

načelnik općine ZenicaHusejin Smajlo-vić i direktor muzejaAdnadin Jašarević. - Karikatura je kao žanr jako dobra u us-postavljanju komunikacija i prenošenjuporuka djeci, mladim generacijama, ali i odraslim ljudima, pa i kada je riječ oproblematici zaštite okoliša i klimatskimpromjenama. Sjećam se da smo mi uŠvedskoj imali sličnu ekološku kampanjuputem karikatura krajem šezdesetih go-dina prošloga stoljeća, kako bi se povećalasvjesnost djece o važnosti zaštite okoliša.Za nas je bilo jako važno ovu izložbu pri-

kazati u Zenici,stoga što smo svjesni ko-liko je okoliš u ovom gradu uništen zbog zastarjele industrije, kazao je ambasadorHedberg, otvarajući izložbu, koju ćevidjeti i publika drugih bh. gradova.

EKOLOŠKA PJESMA

Predio savršeni

UZ 20. JUBILARNI BROJ ZE-DO ekaod koje zavisi naša budućnost. Važno je shvatiti da nova ekološka svijest morapostati dio našeg duhovnog nasljeđa. U tom pogledu, časopis “ZE-DO eko” kroz

dosadašnje brojeve, a vjerujem da će tako biti i ubuduće, postavio je novi i dragocjeni obzor ekoloških znanja, isku-stava, ponašanja i sistema vrijednosti.

Načelnik Smajlović i ambasador Hedberg




EKOLOŠKI DATUMI

Spomenik prirode Tajan ZavidovićiZahvaljujući kantonalnoj Vladi, odnosno Ministar-stvu za prostorno uređenje, promet i komunikacijei zaštitu okoliša, te Kantonalnoj skupštini, u 2008.godini proglašen je prvi spomenik prirode. Riječje o Spomeniku prirode Tajan, kojega čini teritorijistoimene planine u zavidovićkoj, te Ponijeri u ka-kanjskoj općini. Brojni su razlozi za proglašenjeSpomenika prirode Tajan:Tajan je bogat kanjonima i speleološkim objektima– pećinama i jamama, jezerima, prirodnim kamenimmostovima...Pećine su prirodna staništa za šišmišetokom zime, inače najugroženijih sisara u Evropi,kao i mrke medvjede. Na Tajanu rastu i endemske

biljke – Gregersenova mlječika, koja je na međuna-rodnoj crvenoj listi ugroženih biljnih vrsta, te endemBalkana – Bosanski ljiljan. Spomenik prirode Tajan sasvojim izletištima - Kamenicom, Ponijerima i Pepela-rima predstavlja i veliki turistički potencijal, u komeima mjesta za ljubitelje alpinizma, planinarenja, vo-žnje planinskim biciklom, lova, ribolova....

11. DECEMBAR – MEĐUNARODNI DAN PLANINA

Planine – izvor kisika i pitke vode,čuvari bioraznolikostiPlaninska područja na svim

kontinentima predstavlja-ju društveni, ekonomski iekološki kapital od izuzet-nog značaja. One su velikičuvari bioraznolikosti, isto-dobno i veliki izvori kisika,pitke vode, štite nas od veli-

Među najvećim svjet-skim planinskim lan-cima su Himalaji, Kor-diljeri i Ande, a međunajpoznatijim evrop-skim lancima svakakosu Alpe, Pirineji, Ape-nini, Tatre i Dinaridi.Bosna i Hercegovina jekontinentalna zemlja,bogata planinama, ameđu onima sa najvi-šim vrhovima su: Bje-

lašnica, Romanija, Ja-horina, Vranica, Prenj,Velež, Volujak, Dinara,Čvrsnica, Cincar, Drež-nica, Trebević, Vlašić ...

kih udara vjetra, zaustavlja-ju oblake i njihove oborine,dom su brojnim biljnim iživotinjskim vrstama... Me-

đutim, procesi globalizaci-

je, urbanizacije i masovnogturizma velika su prijetnjaplaninskim zajednicama iresursima. Ekološki sistemiplanina su izloženi uništava-nju, a planinsko stanovniš-tvo se suočava sa rastućim

siromaštvom i glađu.U ci-lju što učinkovitije zaštite iočuvanja specifčnih karak-teristika planinskih područ-ja, Europska unija 1975.

godine određuje tzv. “manjezaštićena područja” (LessFavoured Areas – LFAs). Ta-kođer, tokom posljednje de-kade Evropska unija je krozsvoju uvezanu politiku ipoštovanje Ugovora iz Lisa-bona, u velikoj mjeri okusi-rana na planinska područja.Donošenjem i stalnim una-prjeđivanjem odgovarajućih

sektorskih legislativa, Bosnai Hercegovina sigurnim ko-rakom prati sva regionalnai evropska stremljenja na

polju zaštite i održivog ko-rištenja vrijednih i raznovr-snih planina. Aktivnosti ipokušaji, kojima se nastojiukazati na značaj planinskih

zajednica, njihovu vrijed-

nost i dobrobiti koje namplanine pružaju, su Među-narodna godina planina,Svjetski dan planina (11.decembar/prosinac), te Dan

čistih planina.




EKOLOGIJA

«Ima nešto krajnje romantič-no u zvuku zabijanja cepinaili dereza u led, u zveketu otkinutih komada leda, ili škripanja ledene mase pod težinom penjača. Dubokoispod leda čuje se šum nevid-ljivog vodenog toka, koji ovuzamrznutu i nepokretnu vo-denu sliku čini nadrealnim», zapisao je jednom prilikomEdin Durmo, osnivač iprvi čovjek Kluba ekstre-mnih sportova SCORPIO

ZIMA NA SCORPIOV NAČIN

Staklasta čarolijazaleđenihzeničkih slapova

Zenica.Penjanje zaleđenih slapovau posljednjih desetak go-dina postaje sve popular-niji zimski sport, zapravoposebna sportska discipli-na, kojom se bavi sve višezaljubljenika, pa čak i re-nomirani alpinisti, osvajačinajvećih svjetskih vrhova. – To uopće ne čudi, jer je am-bijent za ovaj sport bajkovit – zaleđena voda «dizajnira»goleme sige, stalaktite i sta-

lagmite, «cigare», «gljive»..., kaže Durmo. Penjanje iosvajanje zaleđenih slapo-va, kao sportske discipline,Scorpiovci su započeli prveporatne godine. Vodeći pe-njački dvojac SCORPIA –

Edin Durmo i Jure Miljak prepenjali su tada prvi zale-đeni slap u podnožju Tadiji-ne stijene u Kaćunima, op-ćina Busovača, i nazvali ga imenom poginulog članaKluba Muhameda Hajda-revića , rođenog Busovljaka.Iako zime u zeničkom kra-ju i nisu tako hladne, ipak sedogodi poneka, pa se onda

članovi Kluba SCORPIO

prepuste staklastoj čarolijizaleđenih zeničkih slapovana području Lašvanske pet-lje, Raspotočja, Vranduka,Nemile...«Šumski ljudi», «Balda-hin», «Blizanci», «Meteor»,

«Irijan», «Scorpio», jedanod najekstremnijih ... –na-zivima ovih zaleđenih ze-ničkih slapova kumovali sučlanovi Kluba ekstremnihsportova koji su ih i osva-jali. A jedan zaleđeni slap,stotinu metara visok, naizlazu iz tunela Vranduk,osvojila je i jedna djevojka- najbolja ekstremna spor-

tašica BiHDženana Brkić.

UZ 20. JUBILARNI BROJ ZE-DO ekaEDIN DURMO, rukovodilacKluba ekstremnih sportova«Scorpio» ZenicaZaštita okoliša je postala sastavni dio naših života i tim prije mora-

mo pozdraviti ideju jedne, već re-nimorane, bogato opremljene i sa-držajno kvalitetne revije, kakav je ZE-DO eko. Posebno je značajan

kontinuitet njenog izlaženja, ali i ši-roka diustribucija, jer je od nemjer-ljive važnosti da ZE-DO eko dođe do svakog školarca, studenta, odrasle osobe i tako nas stalno podsjeća navažnost globalnog promišljanja, ali i

lokalnog djelovanja u oblasti zaštite okoliša i unaprjeđenja zdravog nači-na života. Čestitam od svega srca 20,jubilarni broj.




Bonn spada među naj-starije gradove Njemač-ke, pa je 1989. godineproslavio dvije hiljadegodina postojanja. Proš-lost grada, duga dva mi-lenija, može se sagledatii kroz bogatstvo i ljepo-

U POSJETI NJEMAČKOM BONN-u

Parkovi i zeleniloBeethovenovog grada

Piše: Adnan Mešinović

EKSKLUZIVNA REPORTAŽA

Naš suradnik Adnan Mešinović, dipl. ing hortikulture , zaposlen u Javnom preduzeću za prostor-

no planiranje i uređenje grada, nakon ekskluzivne reportaže o ljepoti londonskih vrtova, objav-

ljene u prošlom broju, boravio je nedavno u Bonnu i ponovo za naš časopis uradio reportažu.

tu njegovih parkova izelenih površina.Okosnicu gradskog ze-lenila Beethoven-ovogrodnog grada predstav-ljaju aleje koje povezu-ju veliki broj parkova,zelenih površina predvi-

đenih za rekreaciju, pri-vatnih vrtova kao i bo-tanički vrt. Osim aleja,sa dominirajućim drvo-

rednim vrstama, poputplatana, divljih kestena,lipa u Bonnu, možemoprošetati i alejom lješ-

njaka ili alejom trešanja.Najpoznatija je alejadivljih kestenova, kojaspaja zamak u Poppels-

doru, sa dvorcem ukojem je od 1818. go-dine smješten Bonnskiuniverzitet.

Ružičnjak u botaničkom vrtu

Statua od vulkanskog kamena

Staklenik sa tropskim klimatskim uslovima




EKSKLUZIVNA REPORTAŽA

Centralni zenički park – Botanički vrt?

Centralni park u Zenici površine je 16 hiljadakvadratnih metara i ima izvrsne preduslove zapreobrazbu u botanički vrt. Za njegovo osniva-nje ne nedostaje entuzijazma, već nansijskihsredstava. U svakom slučaju bilo bi višestruko

korisno za Zenicu i ZE-DO kanton realiziratiovu ideju.

Uz dvorac u Poppels-doru smješten je je-dan od najstarijihbotaničkih vrtova sje-verno od planinskogmasiva Alpa. Posjedujeoko 11 hiljada razli-čitih vrsta biljaka, ar-

boretum u parkovskojormi, gredice na otvo-renom, te jedanaeststaklenika sa vještačkidobivenim klimatskimuslovima, u rasponuod pustinjske do trop-ske klime.Vrt danas

prvenstveno služi zanaučno- i s t r a ž i v a čk irad, a svakodnevno gaposjećuje i veliki broj

znatiželjnika. Svjetskipoznat, ovaj vrt nastaoje 2000. godine kada jeu njemu cvjetao najve-ći poznati cvijet Titanarum, visine 275 cm,koji ima prepoznatljivimiris strvine.

Obilazak Bonnskih„zelenih“ znamenito-sti možemo upotpuni-ti posjetom obližnjemmjestu Röttgen. Ovdjese nalazi dvorac sa ima-njem porodice Mehl-Mühlens, gdje se osim

rasnih, trkaćih konja,njeguju i vrtovi, kojipredstavljaju svojevrsnihortikulturni biser.

Staklenik sa pustinjskim klimatskim uslovima

Upravitelj zadužbine porodice Mehl - Mühlens

Victoria amazonica – džinovski amazonski lokvanj

Bršljanu se česta prepušta „uređenje asada“ u Bonn - u

Ukrasna vrijednost kupusnjača



d

P h ot o: I z ar h i v a k l ub a S c or pi o

ze-do eko [broj 20, zima 2010.]

Documents