ze-do eko [broj 1, februar 2006.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 1, februar 2006.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-1-februar-2006 1/28

ZE-DO eko

1

Godina I, broj 1, februar, 2006. godine

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINEEKO

PodPokroviteljstvom

ministarstvaza Prostorno

ureenje i okoliš



ZE-DO eko

2

TBG BH d.o.o. Kakanj

BETONARA SARAJEVO

Doglodi bb Ilidža

71000 Sarajevo

+387 (0)33 764 390

fax +387 (0)33 764 391(0)33 764 340

(0)33 764 341

Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj

Selima ef. Merdanovića 146

72240 Kakanj

Bosna i Hercegovina

+387 (0)32 557 500

fax +387 (0) 32 557 600www.heidelbergcement.ba

www.kakanjcement.ba

TBG BH d.o.o.o Kakanj

BETONARA LUKAVAC

Magistralni put bb

75300 Lukavac

+387 (0)35 553 150

fax +387 (0)35 553 250(0)35 550 090

(0)35 550 091



ZE-DO eko

3

MANDRA: - Stanje okoliša u Zeni-čko-dobojskom kantonu bilo je bolje u

prošloj, nego u 2004. godini. No, to neznači da je situacija dobra. Još uvijek nemamo adekvatnih sistemskih rješe-nja u oblasti zaštite okoline. Istina, si-stemski se oblast zaštite životne sredinerelativno kasno počela rješavati. Tek prije sedam-osam godina u Bosni i Her-cegovini se počelo ozbiljnije razmišljati,govoriti i raditi o zaštiti životne sredi-ne. Evo, primjerice tek je u julu 2004.godine stupio na snagu set okolinskihzakona, ali je jako malo doneseno pod-zakonskih akata. Istina, u sistemskomrješavanju ekologije mnogo nam po-maže Evropska komisija, putem brojnihprojekata, poput projekta monitoringazraka, a slijedi i izrada projekata za mo-

NERMIN MANDRA, MINISTAR ZA PROSTORNO URE\ENJE,PROMET, KOMUNIKACIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA

Ponosni smo na EKO fond

trana, Tvornica cementa Kakanj, zeničkiMittal Steel, maglajski Natron Hayat.

O EKO FONDU KANTONA

MANDRA: - Doista, imamo mnogorazloga da se pohvalimo zbog uspješnogegzistiranja Eko onda. Osim ZE- DO, sli-čan ond u BiH ima još samo Tuzlanskikanton. U naš ond skupljaju se namjen-ska sredstva za zaštitu okoline, a po odluciKantonalne vlade 80 posto tih sredstava se vraćaju općinama, dok 20 procenata ostaje na računu Eko onda. Godišnji prihodu Fondu za zaštitu životne sredine je okomilion KM, od čega se 800 hiljada dakle vraća općinama, a 200 hiljada KM osta-

je u ondu. Do sada je sredstvima Fondanancirano niz značajnih projekata zaedukativno djelovanje, a u smislu jačanjasvijesti građana kantona o značaju životnesredine, na preventivnom eko djelovanjuradile su i nevladine organizacije, za čije je projekte ovo ministarstvo iz sredstavaEko onda u 2005. doniralo ukupno oko34 hiljade KM. Također, novcima ondanancirali smo nekoliko vrlo konkretnihakcija, a jedna od onih koje zaslužuju naj- više pomena jeste akcija čišćenja obala

rijeke Bosne cijelim njenim tokom kroznaš kanton, u kojoj je učestvovalo okohiljadu ljudi. U toj akciji, vjerovali ili ne,prikupljeno je petnaest hiljada plastičnih vreća smeća.

O NOVIM EKO PROJEKTIMA

MANDRA: - Pripreme za izgradnjubrane na rijeci Bosni, kojom bi se priku-pljao sav plutajući otpad su u toku. Branaće biti izgrađena ove godine i zapravo je

riječ o pilot projektu. To znači, ako se ovajpilot projekat pokaže ekasnim, ondaćemo u toku rijeke Bosne na teritorijunašeg kantona, graditi nekoliko takvihbrana. Na jezeru Bočac u RS izgrađena je dvjestametarska brana i na tom prin-cipu ćemo i mi graditi branu ili brane narijeci Bosni, s tim što će realizacija ovog

Ovo Ministarstvo je za «Mošćanicu»izdalo urbanističku suglasnost i gra-đevinsku dozvolu. Drago nam je da suradovi na njenoj izgradnji poodmakli,a čini mi se da je u toku druga aza re-alizacije projekta upravljanja čvrstimotpadom u zeničkoj regiji – ormiranje

Međuopćinskog vijeća. No, kada već govorimo o budućoj deponiji da kažem još da su ove godine izrađeni i planoviza prilagođavanje projektu upravljanjačvrstim otpadom za deponiju Bukva,nadomak Tešnja, deponiju Nekolj, opći-na Maglaj i gradsku deponiju u Kaknju.

Polovicom maja 2004. godine Mini-starstvo za prostorno uređenje i okoliš

započelo je realizaciju projekta uspo-stave Eko policije u ZE-DO kantonu, aokončan je u prvom kvartalu 2005. go-dine. Eko policija postoji u svakoj opći-ni na teritoriju našeg kantona, a to je

jedan od realiziranih projekata, kojimse doista ponosimo.

Ministarstvo je u 2005. godini, a nainicijativu Općine Zavidovići započelo

pripreme za ormiranje Spomenika pri-rode Tajan Zavidovići, koji bi obuhva-tao prostor općina Zavidovići i Kakanj.U toku je prikupljanje i izrada pro-storno-planske dokumentacije, a trebarazminirati i neka područja, za koje se

sumnja da su pod minama. Obratilismo se MAC-u da ogradi te dijelove bu-dućeg Spomenika prirode, dok se ne ste-knu uvjeti za njegovim deminiranjem.

nitoring voda, tla. Nadalje, da bih mo-gao ocijeniti stanje okoliša u ZE –DOkantonu, trebao bih imati i egzaktnepokazatelje o zraku, vodi, tlu. Na terito-riji kantona samo na nekoliko mjesta se

mjere emisije štetnih materija u zrak – uKaknju, iako sam dobio inormaciju da je ovaj uređaj u zadnje vrijeme u kvaru,u Zenici se periodično mjere koncentra-cije štetnih polutanata...Ono što je ohra-brujuće, kada je u pitanju odnos premaokolišu proizvodnih pogona i industrij-skih postrojenja na prostorima kantona jeste uvođenje novih, suvremenih te-hnologija, što je pretpostavka za manjeemisije štetnih polutanata u zrak. Dobarprimjer za to su kakanjska Termoelek-

projekta u nas biti mnogo zahtjevnija, jer je u pitanju bujičasta voda, koja znai podivljati, za razliku od mirne vode je-zera Bočac. Projekat će se realizirati u triaze: prva aza jeste projektovanje doku-mentacije, i po našim procjenama ne bitrebala koštati više od deset hiljada KM,druga aza je izgradnja platorme, odno-

sno brane, a treća jeste predaja brane naupravljanje nekome. Za održavanje bra-ne bit će potrebna dvadesetčetvorosatnadežura osoblja i mehanizacije i uklanja-nje nakupljenog otpada. Naravno da ćeoni privredni subjekti koji se bave reci-klažom plastike i drveta imati prioritetu dodjeli na brigu i održavanje jednogtakvog «objekta». Izgradnjom brane, kaoi akcijama čišćenja, nadam se, da ćemorijeku Bosnu i njene obale učiniti doistalijepim okolišem. l.s.

ze-do , čp ž . Izdavač NIPP Naša riječ DD Zenica. Za izdavača Sajto Ćehović, direktor. Urednica izdanja Lejla Sarajlić. Redakcioni odbor: Nermin Mandra, predsjednik, Samira Karić, prim. mr. sci Smajil Durmišević, dr. dr. MustaaOmanović, Hilmo Bjelopoljak, Muhamed Brka, pro. dr. Jovan Sredojević. Redakcija: Indira Hasanica Hačimić, Nedžib Smajlović, RazijaBašić, Elvira Šaćirbegović, Lejla Sarajlić, Lejla Kadrić, Nejra Bradarić, Azerin Salihbegović i Bojan Bogdanović. Fotoreporter MehmedDoglod. Photo na naslovnoj strani Alen Imamović. Tehnički urednik Selver Omerović. Računarska priprema Studio NIPP Naša riječ.

O STANJU OKOLIŠA



ZE-DO eko

4

RMU KAKANJ

Zaštita okoliša, kao obaveza, uKaknju je često pripisivana isklju-čivo Rudniku. Danas to nije tako.Svi nekadašnji rudnički izvori za-gađenja zatvoreni su ili modernizi-rani. U posljednjih nekoliko godinaiz Rudnika nema zagađivanja vodai zraka, a zemljište samo u toku ek-sploatacionog trajanja doživljavaprojektovane promjene koje će na-kon otkopavanja uglja biti rekultivi-

sano i prilagođeno okolini.

Programi održivog razvoja

Dugačak je popis realiziranih pro-grama i izvedenih projekata u oblastiodrživog – ekološkog razvoja. Između

Rudnik mrkog uglja Kakanj i ekologija

ODRŽIVI RAZVOJ –STRATEŠKO OPREDJELJENJE

ostaloga izdvajamo: izgradnju sistemaza prečišćavanje otpadnih voda, zatva-ranje rudničkih kotlovnica i priključi- vanje na sistem daljinskog grijanja, eli-

miniranje buke koju su uzrokovala gla- vna jamska ventilaciona postrojenja,ukidanje transporta uglja željeznicomsa parnom vučom i kamionskog tran-sporta uglja kroz gradsko područje. Uovoj će godini biti završena izgradnjapretovarnog sistema za potrebe pu-štanja u rad željezničkog transporta

uglja sa PK Vrtlište do Termoelektra-ne. Na ovaj način će prestati potreba zakamionskim transportom, što će bitinovi doprinos smanjenju buke, emisijedimnih plinova i prašine. Nedavno jezavršena izgradnja industrijskog vodovoda iz rijeke Bosne za Površinski kopVrtlište, čime su pripremljeni uvjeti zarealiziranje projekta gradnje postroje-nja za automatizirano pranje teretnih vozila i čime je značajna količina pitke vode stavljena na raspolaganje građa-nima Kaknja. Važno je napomenuti,da se uzeta voda iz Bosne vraća nazadprerađena i čistija, nego što je bila prijeulaska u ovaj sistem.

U Rudniku je urađena projektnadokumentacija, kojom se tehničkirješava problem prečišćavanja otpa-dnih voda nakon separiranja uglja.To znači da korištenje bilo koje te-hnologije u budućoj preradi ugljaneće predstavljati izvor zagađenja

gravitirajućih vodotokova. Idejno jeu opciji i separiranje uglja na pogo-nu Haljinići Parnaby metodom, što je potpuno zatvoreni sistem separi-

Ovdje se nekada kopao ugalj - VOĆNJAK 1

Gdje se nekada kopaougalj sada je krug upravne

zgrade PK Vrtlište

nč-č p Odgovoran i aktivan odnos prema ekološkim obavezama Rudnik mrkog uglja

Kakanj je pokazao i u martu 2004. godine kada je bio domaćin i organizator izu-zetno uspješnog naučno-stručnog skupa ˝Stanje i perspektive zaštite okoliša na po-

dručju Kaknja.˝ Sve što je tada menadžment Rudnika obećao i realizirao je. Sadase razmišlja o novoj organizaciji takvog skupa, sa ciljem da i ostali kažu šta su od obećanog ispunili. Tada je preporučeno niz naučno- stručnih prijedloga o sakuplja-nju i obradi sekundarnih energetskih goriva, upravljanju komunalnim otpadom,zaštiti zemljišta, zraka i vode. Preporučeno je unaprjeđenje i poboljšanje sanitarno-higijenskih uslova, ekološko iskorištavanje termalnih voda i uređenje hidrotehni-čkih objekata u slivovima Bosne i Zgošće. Znamo da su neke preporuke realizirane,neke su u toku, ali na novom naučno stručnom skupu, smatraju u menadžmentuRudnika, može se uraditi kompletna analiza i napraviti korak više. Aktivnimekološkim pristupom Rudnik, kao najznačajniji kakanjski privredni subjekt, vraća

gradu i građanima Kaknja budućnost i pravo na zdrav život. Zato ne iznenađujeopredjeljenje da se ovakvi skupovi priređuju u organizaciji Rudnika.



ZE-DO eko

5

RMU KAKANJ

ranja uglja, bez izbacivanja čvrstihčestica prašine i otpadne vode.

Degradacija zemljišta izazvanapodzemnom i površinskom eksploa-

tacijom uglja može se rekultivirati tek

nakon potpuno završene eksploatacije uglja na određenom lokalitetu. Bezobzira na tu činjenicu, ne čekajući kraj

eksploatacije, stručnjaci Kakanjskogrudnika imaju pripremljenu, a dioprogramsko-projektne dokumentacijepripremaju za rekultivaciju degradira-nih površina.Tamo gdje se više ne kopaugalj, na bivšem kopu Karaula izvršenesu i tehnička i biološka rekultivacija.Veliki dio tih površina sada se pripre-ma za regionalnu industrijsku zonu.

Ekološko sagorijevanje uglja

Tehnologija sagorijevanja ugljakoja omogućava prihvatljiv okolin-ski razvoj važno je ekološko pitanjeu procesu priključivanja evropskomtržištu energije. Već sada u Rudnikuističu da to nije obaveza proizvođačauglja nego i njegovih potrošača, odno-sno proizvođača električne energije.O tome generalni direktor RudnikaKakanj H n kaže: ˝Ne-ma dobrog i lošeg, ekološki prljavog i

čistog uglja. Ima kvalitetnih i nekvali-

Voćnjak na bivšem kopu Karaula

tetnih uređaja za preradu i energetskukonverziju uglja. Najveći potrošač ka-kanjskog uglja je Termoelektrana Ka-

kanj, zato sagorijevanje uglja, kojeg ćeprihvatiti okolina nije jedina i isklju-čiva obaveza Rudnika. Održivi razvojima globalni ekonomski pristup, ato znači da Kakanj, Federacija BiH iBosna i Hercegovina imaju obavezepo međunarodnim konvencijama izoblasti zaštite okoliša i pokretanja ra-zvoja vlastitih projekata za postizanjemeđunarodnih standarda u ovoj obla-sti. Nama treba jedinstvena ekološkastrategija u energetici. Nepravedno jeiz moćnih ekonomskih centara razvijati tehnologije za sagorijevanje uglja,a očekivati od postojeće rudničkeekonomske moći izgradnju i unaprje-đivanje tehnologija za oplemenjivanjeuglja.To je višedecenijski pogrešanodnos prema zaštiti okoliša.¨

Upravljanje kvalitetom

Tako u Rudniku mrkog uglja Ka-

kanj poslovnu strategiju temelje na vrijednostima održivog razvoja, a im-plementiraju u skladu sa mogućno-stima.U rudničkom menadžmentunema nikakvih dilema o uvođenju si-stema upravljanja kvalitetom. Među-tim, rudnici u Federaciji BiH nemajuekonomsku moć i snagu da razvijajuproizvodnju uglja u skladu sa izuze-tno zahtjevnim međunarodnim ekostandardima.Onda kada budu ospo-

sobljeni za taj proces i u Rudniku Ka-kanj će biti spremni za certiciranjeprema standardima ISO kvaliteta.

Press služba RMU KakanjJedan od staklenika na PK Vrtlište

e čh gKrajem prošle godine Rudnik Kakanj jebio organizator okruglog stola na temuorganizacijskih promjena u procesu re-strukturiranja i povezivanja rudnika satermoelektranama. I tom prilikom se

govorilo o ekologiji i održivom razvoju. Istaknuta je nužnost izrade bilansaemisije stakleničkih gasova, što je drža-vna obaveza prema Protokolu iz Kyota.Država BiH mora do 2008. godine ura-diti bilans emisija stakleničkih gasova(GHG green-house gases) u 1990. godi-ni, kao baznoj godini u odnosu na koju

je neophodno reducirati emisije za 5% u periodu od narednih pet godina. Kako jeBiH imala u 1990. godini visok nivo in-dustrijske proizvodnje, neophodno je osi-

gurati da se sve emisije tadašnjih privre-dnih subjekata na prostoru BiH priznaju

od strane međunarodnih regulacionihtijela. Preostali dio nedostignutih emisijazbog trenutno smanjene industrijske pro-izvodnje će omogućiti neometan srednjo-ročni razvoj energetskog sektora.Ukoliko se država BiH ne izbori za pri-znavanje nivoa emisija iz 1990. godine,

postoji objektivna opasnost da među-narodna regulaciona tijela uzmu kaobaznu jednu od poslijeratnih godina, ilida nam se oduzme dio emisija u korist bivših republika u sastavu SFRJ.

Neadekvatno bilansiranje GHG emisijamože imati teške posljedice za RudnikKakanj, kao i na cio rudarski sektor, teiz Rudnika Kakanj preporučuju ormi-ranje državnog regulatornog tijela kojebi uradilo bilans GHG emisija na bh.nivou i njegovu raspodjelu po privre-dnim subjektima.



ZE-DO eko

6

KANTONALNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

s p-b u svijetu su: zagađenost cjeloku-pne životne sredine kritičnih razmjera,

zagađenost površinskih i podzemnih voda, ograničene količine pitke vode,problem dispozicije-krajnjeg uklanja-nja čvrstog i tečnog otpada, zagađivanježivotne sredine hemijskim materijama,zagađenje atmosere, razgrađivanjeozonskog sloja stratosere, buka kao savremeni ekološki problem, demograskaekspanzija-eksplozivno povećanje brojastanovnika na Zemlji, graničene mo-gućnosti proizvodnje i neravnomjerna inepravedna distribucija hrane u svijetu,i nergetska kriza.

Glavni sanitarno-higijenskiproblemi u Kantonu

Na osnovu naših istraživanja, teren-skih podataka, laboratorijskih analiza,sanitarno-higijenske i epidemiološkesituacije, možemo reći da su g-hg pb, kojigeneriraju nesigurnu i mogu generiratinepovoljnu epidemiološku situaciju uKantonu, sljedeći:

Neredovna i nedovoljna javno-zdrav-stvena kontrola vode za piće, naročito vode iz lokalnih vodovoda, bunareva, ka-ptiranih i nekaptiranih izvora. Nedovoljnai neadekvatna dezinekcija vode za piće useoskim i mjesnim vodovodima, i voda ulokalnim vodnim objektima, bunarevimai kaptiranim izvorima se rijetko podvrga- va dezinekciji.Loše sanitarno-tehničkostanje lokalnih i općinskih vodovoda, aposebno lokalnih vodnih objekata – se-oskih i mjesnih vodovoda, bunareva, ka-

ptiranih i nekaptiranih izvora. U situacijikada nije riješeno uklanjanje tečnih i čvr-stih otpadnih materija na higijenski zado- voljavajući način, tehnički neispravni vo-dni objekti predstavljaju stalnu opasnost

SUŠTINSKI EKOLOŠKI PROBLEMI U SVIJETU I NA PODRUČJU ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

Čist okoliš, zalog prosperitetasvake zajednice

piše: p. . c.s d- ć, . . pc,č sžb hg - g- kg zc

za pojavu epidemija, vodom prenosivih

opasnih zaraznih bolesti, tiusa, paratiusa,dizenterije, zarazne žutice i dr., čak i akobi se zanemarila dugoročna opasnost odzagađenja vode mnogobrojnih hemijskimmaterijama, a ne bi se smjela zanemaritiova opasnost, koja može imati teratogene,tutagene i kancerogene zdravstvene po-sljedice. Nekompletne i sanitarno-tehničkineispravne gradske kanalizacione mreže.Nepostojanje sistema za prečišćavanje ko-munalnih i industrijskih otpadnih voda,nepostojanje ili sanitarno-tehnička nei-spravnost lokalnih objekata za uklanjanječvrstih i tečnih otpadnih materija, kojekontaminiraju površinske i podzemne

dobojskog kantona, dajemo ć

pp relevantnim subjektimadruštvene zajednice:Spriječititi devastaciju šuma i

obradivog zemljišta i njihovo racio-nalno korištenje, rukovodeći se devi-zom da bez zdrave šume nema vode,a bez vode i kvalitetnog zemljišta nećebiti zdrave hrane.

Pratiti, proučavati, sprječavati iuklanjati nepovoljne uticaje štetnihekoloških aktora na zdravlje ljudi i naživotnu okolinu.Racionalno upravljatiprirodnim resursima kroz ujednačeniodnos zaštite okoline i ekonomskog ra-zvoja.Spriječiti zahvate koji ugožavajuživotnu okolinu i zdravlje ljudi, životi-nja i biljaka.Poticati korištenje obno- vljivih sirovina i energije, te saniratioštećenja životne okoline i zdravlja ljudii životinja na teret zagađivača. Odgoj-nim, obrazovnim i drugim podsticaj-nim mjerama razvijati svijest o potrebi iobavezi zaštite životne okoline, te tražitimoduse implementacije pozitivnih za-konskih propisa u oblasti zaštite životne

sredine. Također, nužno je obavještavati javnost o stanju okoline, kao i o pravi-ma i obavezama građana, privrednih idruštvenih subjekata da učestvuju u za-štiti i unapređenju životne okoline. Po-trebno je i neprestano tražiti mogućno-sti uklanjanja čvrstih otpadnih materijaiz seoskih naselja na organizovan način,podsticati i tražiti izgradnju higijenskihobjekata za uklanjanje tečnih otpadnihmaterija i ekalija u seoskim naseljima,promovirati i implementirati izgradnju

regionalnih deponija i sistema za pre-čišćavanje otpadnih voda, kao i obra-zovati kadrove za rad u oblasti zaštiteživotne sredine,podržavati i podsticatinaučno-istraživački rad u ovoj oblasti.

Napominjemo i upozoravamo svenadležne i zainteresovane: zdravaživotna sredina je starategijski važna zabudućnost jedne zajednice i čovječanstvau cjelini. Sanirajmo već zagađeno izaštitimo od zagađenja i neracionalnog iskorištavanja, posebno, zrak, vodu,zemljište i šume. To je zalog za zdrav isiguran prosperitet zajednice.

vode i tako stalno i dugoročno ugrožavajuzdravlje stanovnika. Nedovoljna tehničkaopremljenost komunalnih preduzeća, sanedovoljnim brojem radnika uposlenih naneposrednom održavanju čistoće naselja,nezadovoljavajuće opće higijensko stanjenaselja, neredovan odvoz smeća iz naselja,neriješeno pitanje odvoza i krajnje dispozi-cije smeća iz seoskih naselja, nedozvoljivološe sanitarno-tehničko stanje i lokacija većine deponija krutih otpadaka, i drugisanitarno-ekološki problemi.

Zaštita zdravlja stanovništva

respektujući higijensko-epidemi-ološku situaciju na području Zeničko-



ZE-DO eko

7

KANTONALNI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Javno-zdravstvena kontrola vodeza piće koju provodi Kantonalni zavodza javno zdravstvo Zenica u posljednihdevet godina znatno je porasla. Pro-tekle, 2005. godine, u prvih jedanaestmjeseci, uzeto je 3.399 uzoraka vode zapiće na mikrobiološku analizu, od čega600 uzoraka sa područja Tešnja. Od

tog broja 430 uzoraka je bilo mikrobi-ološki neispravno, ili 12,7 odsto. Akose to uporedi sa 2004. godinom onda je došlo do blagog pogoršanja mikro-biološke ispravnosti vode za piće jer jeu 2005. godini bilo 10,4 odsto neispra- vnih uzoraka. Što se tiče ziko-hemij-ske analize u periodu januar-novembar2005. godine, urađeno je 1.031 analiza,

JAVNO- ZDRAVSTVENA KONTROLA VODE ZA PIĆE U ZE-DO KANTONU

Blago pogoršanje kvalitetavode u 2005. godini

mjera. Među njima su najznačajnije:

spriječiti devastaciju šume i zemljištana slivnim područjima jer situacija naterenu je veoma ozbiljna u Zenici, ali iu Zavidovićima, Varešu kao i drugimopćinama Zeničko-dobojskog kan-tona. Neophodno je i osigurati zonusanitarne zaštite oko izvorišta, onakokako zakon propisuje, a na čemu se vrlo malo radi. Naročito su ugrožene

Posebnonezadovoljavajućestanje u Brezi,

Kaknju, Žepču,Maglaju i

Zavidovićima

u dvije ustanove, Kantonalnom zavoduza javno zdravstvo i Bolnici Tešanj. Bilo je neispravno 313 uzoraka ili 30,4 od-sto, a to je pogoršanje ziko-hemijskogkvaliteta vode za piće sa 26,5 odsto u2004. godini, i sa 30,4 odsto u prvih je-danaest mjeseci 2005. godine.

Spriječiti devastacijušume i zemljišta

Po mišljenju prim.dr.sci Dur-miševića da bi se prevenirala kon-taminacija vode neophodno je niz

šire sanitarne zone, gdje su očite de- vastacije šume i degradacija zemljišta.Nužno je i uklanjati otpadne materi- je na higijenski način, a to znači na-stojati iznalaziti razne mogućnosti zaizgradnju septičkih jama u seoskimpodručjima. Naime, kanalizacioni vo-dovi koji se grade bez sistema za pre-čišćavanje još više i teško opterećuju vode i zemljište, kao i podzemne vode,

što je i najopasnije. U narednom pe-riodu nužno je poboljšati sanitarno-tehničko stanje vodnih objekata. Nato upućuje i ovaj argument: do pro-

šlogodišnjeg pogoršanja stanja vodedovelo je upravo loše sanitarno-te-hničko stanje objekata za uklanjanje

otpadnih materija i vodnih objekata.Tako su velike kiše, odnosno pove-ćan vodostaj površinskih, oborinskihi otpadnih voda, «otključale» ovajproblem. Dr. Durmišević kaže:

- To je veliki rizik koji može dove-sti do pojave vodom prenosivih obo-ljenja čak i u epidemijskom obliku, ukojem se mogu pojaviti tius, parati-us, dizenterija, zarazna žutica...

Mjere za prevenciju

kontaminacije vode

Neophodno je, ističe ovaj stru-čnjak, biti racionalan u izboru meto-da i sredstava za dezinekciju vode,zapravo poboljšati dezinekciju vodeza piće, naročito u lokalnim vodnimobjektima, gdje se ona rijetko, slabo inestručno provodi.

Savremeni problem u tehnologijipripreme vode za piće je nedovoljnoprečišćavanje prije dezinekcije, na-

ročito prije klorisanja, zbog pojavetzv. sporednih proizvoda dezinekcije vode, čija količina upravo zavisi odkoličina ovih materija koje zagađuju vodu, a što dugoročno može biti jakoštetno za zdravlje u smislu nastajanjatzv. trihalometanskih i drugih poten-cijalnih kancerogenih materija.

Ključni sanitarno-ekološki proble-mi na kontaminaciji vode za piće suupravo neriješeni problemi higijen-skog uklanjanja tečnih otpadnih ma-terija, kao i čvrstih. Pored izgradnjeseptičkih jama treba uraditi i sanaciju organizovanih smetljišta i uklonitidivlje deponije, te raditi na izgradnjisanitarnih deponija. i. H. Hčć

oc Svjetski stručnjaci procjenjuju da 1,1 milijarda ljudi oskudijeva u zdrav-stveno ispravnoj vodi za piće. Iako se na Zemlji nalaze ogromne rezervevode, samo je mali procenat slatke vode pogodan za piće. Sa povećanjemstandarda ljudi, urbanizacijom i razvojem industrije potrošnja vode ra-ste, a time i količina otpadnih voda. Dolazi do ugroženosti i poremećaja

prirodne ravnoteže usljed povećanog zagađivanja, što, osim gubitka kva-liteta vode, može imati dalekosežne zdravstvene i ekonomske posljedice.

Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuju da oko 400 mili-ona ljudi u zemljama u razvoju pati od bolesti koje su posljedica upotrebezdravstveno neispravne vode za piće i u druge svrhe. Od tih bolesti dnevnoumire oko 30.000 ljudi. Čiste vode za ljudske potrebe je sve manje.



ZE-DO eko

8

EKOLOGIJA I ZAKON

-U 2005. godini Ministarstvoza prostorno uređenje, promet,

komunikacije i zaštitu životnesredine započelo je sa postupkomizdavanja okolinskih dozvola. To je upravni akt, koji ima za cilj vi-sok nivo zaštite okoline, a koji jeistovremeno i zakonska obaveza.U ministarstvu je urađen Pravilnik o pogonima i postrojenjima kojimogu biti izgrađeni i pušteni u rad,samo ako imaju okolinsku dozvo-lu. Inače, ovu dozvolu moraju ima-

ti i postojeći pogoni i postrojenja,a za njihovo usklađivanje sa oko-linskim propisima zakonodavac jeostavio rok do 2008. godine.

MINISTAR NERMIN MANDRA

O OKOLINSKIM DOZVOLAMA

Evropska unija je po-mogla Bosni i Hercegovi-ni da donese set okolin-skih zakona, usvojenih još pretprošle godine, a jedan od njih je i zakono zaštiti zraka. U želji daBiH dostigne EU stan-darde i kada je riječ o kvalitetu zrakaAmbasada Velike Britanije pomogla

je pri izradi upitnika i CD –ova, koje je Federalno ministarstvo za pro-storno uređenje i okoliš krajem pro-šle godine uputilo širom FederacijeBiH, na adrese, kako velikih, tako imalih privrednih subjekata, u vidu

PRVI KORAK U PROVEDBI OKOLINSKIH ZAKONA U BiH

Mjerenje emisija štetnihmaterija – obaveza za

male i velike zagađivače

Fond za globalni okoliš, skraće-nica GEF, osnovan je 1991. godinezajednički je program UNDP-a,UNEP-a i Svjetske banke. GEFnancira nerazvijene zemlje zaprovedbu programa i projekata izoblasti zaštite okoliša i to za četirioblasti – zaštitu biološke raznoli-kosti, smanjenju stakleničkih pli-nova, zaštitu međunarodnih vodai zaštitu ozonskog omotača.

EKO dokumenti

Kyoto protokolKyoto protokol je donesen

1997. godine, a on je zapravo oja-čao Okvirnu konvenciju UN-a o

klimatskim promjenama iz 1992.godine, kojom su se razvijene ze-mlje obavezale da će smanjiti svojeukupne emisije šest glavnih stakle-ničkih plinova i to najmanje za petposto ispod razine iz 1990. godine,u periodu od 2008. do 2012. go-dine. To zapravo znači da će po-tpisnice Kyoto protokola smanjitiemisije šest glavnih stakleničkihplinova za 10 posto ispod razine iz2000. i 30 posto ispod onoga što se

očekuje 2010. godine.

Fond za globalniokoliš –GEF

dopisa naslovljenog kao«BH sistem inormisanjao emisijama u zrak». Še sektora za zaštitu životnesredine u Kantonalnomministarstvu za prostornouređenje i okoliš Sead Či-zmić ovaj dopis komentira

riječima: - Ovo su dobile velike kom-panije, poput Tvornice cementa Ka-

kanj, Mittal Steela Zenica, kakanjskeTermoelektrane, ali i male privatnerme poput ćevabdžinica, pekara,pržionica kae i drugih, zapravo svioni čija su ložišta veće snage od 250kilowata. Tako aktički samo kućneložionice nemaju obavezu mjerenjaemisija štetnih polutanata u zrak.Kako doznajemo, realizacija pome-nutog projekta povjerena je hidro-meteorološkim zavodima sa sjedišti-

ma u Sarajevu i Banja Luci. – Većinaprivrednih subjekata u postratnom vremenu ne mjeri emisije štetnihsupstanci u zrak, niti imaju nova-ca za tako skupe uređaje, niti imajustručnjaka za to. No, s obzirom nato da imamo namjeru pridružiti seEvropskoj uniji, ovo se iz temeljamora promijeniti, a pomenuti projekat je prvi i vrlo značajan korak zato – ističe Čizmić.

Sead Čizmić

Svi oni čija su ložišta veće snage od250 kilowata bit će obavezni mjeritiemisije štetnih materija u zrak

Kako nam je kazao dr. Sulejman Muhamedagić, koordinator u departmentu za istraživanje i razvoj tehnologije i proizvoda,u Mittal Steelu Zenica privode kraju posao na registracijizagađivača, bilo da je riječ o emisiji štetnih polutanata uzrak, vodu ili tlo. Kako nam je kazao dr. Muhamedagić ovaj posao registracije zagađivača je obaveza Mittal Steela prema Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i

zaštitu okoliša. Inače, stanje zagađivača će se snimati i svakenaredne godine. Od 2008. godine počet će primjena zakonavažećih u Evropskoj Uniji, kojih će se morati pridržavati sva preduzeća u Bosni i Hercegovini. I.H.H.

IZ MITTAL STEELA

Pri kraju registracija zagađivača



ZE-DO eko

9

O tome Emir Zukić, direktor Pri- vrednog društva regionalna deponija«Mošćanica» kaže: Buduća deponijabit će na površini od 26 hektara, prošlegodine izgrađena je kvalitetna ograda,koja onemogućava neovlašten ulazak bilo koga u krug buduće deponije, zavr-šeni su i zemljani radovi, te je tako platopripremljen za izgradnju kaseta, a već supotpisani i ugovori sa izvođačem radovaza polaganje sanitarnih kaseta, drena-

žnog sistema i sistema za otplinjavanjeplinova, koji se razvijaju iz krutog otpa-da, sa jednom lagunom za ocjedne vode.

Deponija će proraditido kraja 2006. godine

Sve su ovo slijedeće aktivnosti uokviru ugovora sa jednim izvođačem,a drugi ugovor koji je potpisan preci-zira izgradnju interne saobraćajnice.

PROJEKAT UPRAVLJANJAČVRSTIM OTPADOMU REGIJI ZENICA

Predstojiveliki posaoRegionalna sanitarna

depona, tek je jedan,

istina bitan segment uimplementaci svakogprojekta upravljanjaotpadom, a ovaj dio

pomenutog projekta uzeničkoj regi se najbolje

razva, u odnosu naizgradnju regionalnihsanitarnih depona u

drugim delovima Bosne

i Hercegovine

Trenutačno, Privredno društvo regio-nalna deponija «Mošćanica» je u azipriprema za objavljivanje tendera za

izbor izvođača za izgradnju objekataulazno-izlazne zone, pristupne sao-braćajnice do same deponije i nabavkumehanizacije, kao i druge opreme neo-phodne za početak rada Regionalne sa-nitarne deponije «Mošćanica». -Imamoozbiljne ambicije, kaže direktor Zukić,da deponija već u ovoj godini počneprimati otpad iz zeničke, kao i nekolikosusjednih općina, a koje će biti potpi-snice međuopćinskog vijeća.

Preduvjet za razvojostalih segmenata projekta

Izgradnja i početak rada Regio-nalne sanitarne deponije «Mošćanica»zapravo je preduvjet da se započnu ra-zvijati i ostali segmenti projekta upravljanja čvrstim otpadom u regiji Zeni-ca. Za osiguranje ovoga aktivnosti suna početku. –Među tim aktivnostima je ormiranje Međuopćinskog vijeća, ukojemu će se naći predstavnici općina-potpisnica ovoga tijela. Prevashodnizadatak će biti kreiranje politike upravljanja otpadom, reguliranje odnosa

između općina i planiranje razvojasistema otpada. Važna zadaća bit ćei izrada strateškog dokumenta «Planupravljanja otpadom», koji bi trebalotretirati sve podsisteme, te da duguro-čno denira ciljeve i zadatke, da bismo jednoga dana imali i ono što imaju sverazvijene zemlje u svijetu, kada je riječo implementaciji projekta upravljanjačvrstim otpadom – ističe direktor Zu-kić. Ovaj plan također, treba denirati iaktivnosti, što će se voditi u pojedinimopćinama – budućim članicama me-

đuopćinskog vijeća, a koje su u okviruzeničke regije, odnosno dvaju kantona– Zeničko-dobojskog i Srednjobosan-skog kantona. l.s.

Do kraja ove godine Regionalna sanitarna deponija“Mošćanica” primit će prve količine komunalnog otpada

op

Jedan od prvih zadataka u implementaciji projektaupravljanja otpadom jeste smanjenje komunalnog otpada na «izvoru». – Mi ćemo morati voditi javnukampanju, kako bismo stanovništvo u regiji Zeni-ca upoznali sa ovim ciljem i njegovim doprinosom uimplementaciji projekta. Pored smanjenja produkcijekrutog otpada, među ciljevima projekta je i selektivnoodlaganje, istodobno i prikupljanje otpada, počev od domaćinstava do raznih trgovačkih radnji i malih,srednjih i velikih privrednih subjekata. Dakle, u star-tu bi trebala selekcija otpada, organiziran transport inaravno organizirano tržište za otpad, koji može biti dragocjena sirovina. Sve ovo

bi otvorilo mogućnosti zapošljavanja određenog broja ljudi, koji bi od toga moglidobro živjeti. Mi trenutačno od toga nemamo ništa, ili imamo vrlo malo. Naime, početne korake je uradila zenička ALBA, ali bez stvaranja jedne drugačije klime irazmišljanja nećemo moći ostvariti te ciljeve – kaže direktor Zukić.

Selektivno prikupljen biološki otpad pogodan je za kompostiranje. Proizvodnjakomposta u svijetu je koristan proizvod. Također, jedna vrsta krutog otpada, spa-ljivanjem koristi se za proizvodnju toplotne, odnosno električne energije, i u poje-dinim zemlja Evrope i svijeta u tu svrhu su se razvile skupe tehnologije... Mi nanivou BiH imamo usvojenu strategiju upravljanja čvrstim otpadom, a u kom će se

pravcu razvijati ovaj segment, to još nije moguće kazati. U svakom slučaju više oovome moraju razmišljati kako entitetske, tako i državne vlasti.

Emir Zukić

PROJEKTI



ZE-DO eko

10

EKOLOGIJA VELIKIH ZAGAĐIVAČA

-Tvornica cementa Kakanj je po-stala proizvođač svjetske klase, pro-izvodeći godišnje 600 hiljada tonacementa, što dokazuju međunarodni

certikati ISO 9001 za upravljanje kva-litetom i ISO 14001 za zaštitu okoliša iživotne sredine. Instaliranjem vrhun-ske tehnologije implementirali smo vi-soke standarde zaštite okoliša. Danasemisije prašine ne prelaze 10 mg/m3,što je mnogo niže od evropskog limita,koji iznosi 50 mg/m3. Do 2010. godi-ne Tvornica cementa Kakanj će uložiti95,95 miliona KM u modernizacijupostrojenja, kaže Hilmo Bjelopoljak,direktor Tvornice cementa Kakanj.

Audit za noveokolinske standarde

Do danas je u Tvornici cementaKakanj investirano oko 60 miliona KMu različite projekte modernizacije, odčega je samo za novi vrećasti lter ulo-

TVORNICA CEMENTA KAKANJ

ženo sedam miliona KM.Pored toga, zamijenjen jeglavni hladnjak klinkera ispojen na novi sistem opra-šivanja vrećastog ltera, teizvršena modikacija iz-mjenjivača toplote u što jeuloženo četiri miliona KM.Ovim projektima uklonjeni

su glavni izvori emisije pra-šine. Takođe su ugrađeni novi vrećastioprašivači na silosima klinkera, moder-nizirani oprašivači ispod silosa klinkera,te unaprijeđen tretman otpadne vode.

-Glavni ciljevi budućih ulaganja supostići okolinske standarde Evropske

unije kroz investicije vrije-dne 17 miliona KM, zatimrekonstrukcija, modernizacija i povećanje kvaliteta tvor-nice za proizvodnju klinkerai cementa, u što planiramouložiti 57,45 miliona KM,potom ugradnja i implemen-tacija novih proizvodnih lini-

ja za proizvode povezane sacementom (agregati,beton, kreč i suhimalter), investiranjem u iznosu od 21,5miliona KM, kaže Bjelopoljak.

Po riječima Bjelopoljaka ono što jeostalo da se riješi u 2006. godini je sma-njenje buke u pogonu, za što će utrošitideset miliona KM, potom uvođenje ISOstandarda i na novom kamenolomu Ri-bnica, a u januaru su imali audit za uvo-đenje najnovijeg okolinskog standardaISO 14001:2004. U cementnoj indu-

striji kažu nekih većih otpadaka nema,osim zagađivanja zraka koje su riješili.Problema sa zagađivanjem vode kojukoriste za rashladne uređaje, nema.Nju vraćaju čistijom od one koju uzimaju.

Sekundarne sirovine kao gorivo

-Naš doprinos daljem očuvanjuživotne sredine biće korištenje alter-nativnih goriva, odnosno sekundarnihsirovina kao goriva. U svijetu je pozna-to da se gume i razni organski otpatcikoriste u te svrhe. Smatramo da mo-žemo spaljivanjem gume i plastike za-mijeniti 10 do 15 odsto goriva, ističeBjelopoljak. r.Bć

Park u samom krugu tvornice

Smanjena emisija prašine

U naredne četiri godine uradit će se sljedeći projekti: zamjena elektro flteravrećastim flterima na mlinovima cementa; modernizacija depo hale za sirovi-nu; izgradnja silosa klinkera, čime će se eliminisati vanjsko deponovanje klin-kera; modernizacija sistema oprašivanja između silosa; oblaganje objekatazvučno izolacionim materijalima radi smanjenja buke, te nova drobilica za

sirovinu, sa minimalnim emisijama buke.

U projekte modernizaceinvestirano 60 milionaKMl Smanjenje bukeu pogonu ove godine, a

uvešće se i novi okolinskistandardi ISO 14001:2004

Hilmo Bjelopoljak

Emisija prašine pet puta manjaod evropskog limita



ZE-DO eko

11

EKOLOGIJA VELIKIH ZAGAĐIVAČA

-Od 1997. godine do danas re-

konstruisali smo elektroltere nablokovima 5 i 6, čime smo smanji-li emisiju čvrstih čestica za desetputa. Rekonstruisali smo elektro-lter na bloku 7, kako bi emisijučvrstih čestica doveli u zakonskeokvire. Isto tako izvršena je re-konstrukcija na blokovima 5 i 7,s ciljem smanjenja emisija štetnihmaterija. Sada su rjeđa potpaljivanja i gašenja, smanjena jekoličina dima i prašine, ali i energenata potrebnih za pokre-tanje ovih procesa, kaže Salih Purišević, direktor Termoe-

lektrane Kakanj.

Smanjit će se termalno zagađenje rijeke Bosne

Kada je u pitanju tretman otpadnih voda one se preči-šćavaju u tri sistema. U toku je izgradnja rashladnog siste-ma za blokove V i VI, čime će doći do smanjenja termalnogzagađenja rijeke Bosne. Ovim projektom će se značajnosmanjiti uzimanje vode iz rijeke Bosne, za više od 80 pro-cenata. Voda će se koristiti u recirkulaciji. Okončanje ovogprojekta očekuje se u maju 2006. godine, a koštaće oko 12miliona maraka.

U posljednje dvije godine asaltiran je put na odlaga-lištu u dužini od 800 metara, što je smanjilo dizanje pra-šine, a ugrađen je i sistem daljinskog kvašenja uglja prijeodlaganja. Rekultivisano je 1,1 hektara degradiranih po-

TERMOELEKTRANA KAKANJ

Rekonstrukcijom elektrofiltera smanjitizagađenost zraka

vršina na prostoru deponije uglja. Zasađen je vjetrozašti-tni pojas na depou uglja na Hrasnu, što će smanjiti diza-nje prašine, te zatravljeno 0,8 hektara oko izvorišta pitke vode. Ovaj projekat biće nastavljen i u ovoj godini.

Projekti vrijedni 15 miliona KM

Rad elektro ltera je posljednjih godina značajno pobolj-šan, ali sadašnje nansijske mogućnosti TE nisu dovoljne dabi se ispunile granične vrijednosti emisije čestica SO2 i NOx.JP Elektroprivreda BiH je aplicirala za sredstva za realizaciju eko projekata. U decembru prošle godine je prezentiran

projekat pod nazivom ‘’Struja IV’’. Predloženi su projekti re-konstrukcije elektrostatičkih ltera blokova 5 i 6 TE »Kakanj»,

čija je vrijednost 8,8 milona KM, rekon-strukcije tretmana otpadnih voda 2,2miliona KM, izrada idejnog rješenja zapostrojenje odsumporavanja i denitri-kacije dimnih plinova, vrijednog milionKM...Vrijednost ovih projekata je oko15 miliona KM, kaže Velispahić. U ovojgodini će se intenzivnije pristupiti uvo-đenju sistema okolinskog upravljanjaISO 14001:2004.Po starim propisima

bila je dozvoljena emisija čestica od 150miligrama po metru kubnom , a sada je granična vrijednost emisije 100 mili-grama, tako da će se ponovo pristupitirekonstrukciji elektro ltera. r.B.

Termoelektrana Kakanj, kao jedan odvećih zagađivača životne okoline na

području ZE-DO kantona, postratnihgodina uložila na desetine miliona KMza zaštitu životne sredine

Salih Purišević

Bazeni za prečišćavanje otpadnih voda

Prskanjem odlagališta smanjena emisija prašine

Već pet godina u Termoelektrani prate radioaktivnost uzoni utjecaja, jer su termoelektrane na izvjestan načinizvori radioaktivnosti. Rezultati mjerenja su pokazali danema povećanja radioaktivnosti u odnosu na prirodnu.

- Oko 800.000 KM je utrošeno na sanaciju tunela Slapni-čkog potoka. Ovaj tunel se nalazi ispod deponije šljakei pepela, tako da neće više biti zadržavanja vode u nje-mu i na površinama gdje se vrši odlaganje. Poboljšano

je upravljanje hemikalijama. Pristupilo se selektivnom prikupljanju otpada. Izgrađen je prostor za odlaganjesekundarnih sirovina i otpada, a poboljšan je i sistemupravljanja otpadom (akumulatori, rasuti materijali,ambalažni otpad i drugo), kaže Šahbaz Velispahić, te-hnolog za zaštitu okoline u Termoelektrani Kakanj.



ZE-DO eko

12

LIČNOSTI

Proesor Mustaa Omanović je jedan od najnepokolebljivijih boracaza očuvanje čovjekovog prirodnogokoliša. Radio je na izradi Strategijeodrživog razvoja BiH, član je Komi-teta za vode, predsjednik Balkanskeorganizacije za zaštitu okoliša ispredBiH, ekspert Ujedinjenih nacija zaodrživi razvoj i okoliš, član Hel-sinškog komiteta za ljudska prava iAsocijacije nezavisnih intelektualaca«Krug 99»... Izlaženje prvog broja ča-sopisa «ZE-DO eko» iskoristili smokao povod za razgovor sa ovim neu-mornim borcem za čistiju Planetu.

l P oć, č c , bg hg , P p «pć»?Svi eko sistemi u svijetu su do te

mjere zagađeni da je potpuno pore-mećena prirodna ravnoteža. Uticajčovjeka na prirodu bio je takav damu sad priroda, u znak «zahvalnosti», vraća «đonom». Najbolji primjer za tosu klimatske promjene. U pravu ste,

zbog enormnog zagađenja poremeće-ni su vitalni dijelovi atmosere i vode.Atmosera i hidrosera su u pravomsmislu postale deponije.

Amerika – najvećizagađivač u svijetu

l k ć gđč p-g ?Nažalost, najveći zagađivač oko-

liša u svijetu su Sjedinjene Američke

Države, koje još nisu potpisale Proto-kol iz Kyota. Zemlje-potpisnice ovo-ga Protokola su pokušale na najboljimogući način smanjiti dalje zagađi- vanje i njegov dosadašnji eekat sve-

PROF. DR. dr. MUSTAFA OMANOVIĆ

Otpad ne trebadeponirati, nego

prerađivatiU znak «zahvalnosti» za sve što joj je učinio, prirodačovjeku uzvraća udarac «đonom» l Zemlje u razvoju

su najveći borci protiv eko zagađenja l Koksara uLukavcu uništila je proizvodnju zdrave hrane

l Otpad kao izvor energije

sti na koliko-toliko razumnu mjeru.Ako se može govoriti o učinkovitostinapora za očuvanje prirodnog okoliša,može se reći da zemlje u razvoju, upr-kos nedostatku nansijskih sredstava,na ovom planu poduzimaju mnogo više od razvijenijih zemalja.

lk , pg, -c B Hcg?Kada govorimo o BiH, proteklih 15-

ak godina je, u smislu ekološke eduka-cije stanovništva, učinjeno dosta, ali ne idovoljno. Ekološke organizacije i pokre-ti, koji su dobro umreženi, učinili su svesa svoje strane kako bi urazumili poten-

cijalne zagađivače. Rezultat tih naporasu ekološki prihvatljiva ulaganja u bh.privredu zemalja koje i na svom terenu vode računa o zaštiti okoliša. Ovdje mi-slim, prije svega, na dvije cementare – uLukavcu, gdje su investirale Švedska iAustrija, i Kaknju, gdje je ušao kapital izNjemačke. Oni su uložili značajna sred-stva, prije svega u zaštitu okoliša.

Opasne koksare

l d gč č BH?Kada je riječ o nekim drugim, na-

primjer o gospodinu Mittalu i njego- vom bratu koji su investirali u Lukavcu,gdje su otvorene dvije koksare, ne bi sereklo da su oni, u ekološkom smislu,naročito zabrinuti. Više od 40 koksa-ra u Evropi je zatvoreno zato što slovekao najveći zagađivači. A sad se kod nastrebaju aktivirati sve tri koksare, što jeužas jedan jer ona prva koja je aktivira-na već je uništila dolinu rijeke Spreče ibitno loše uticala na vodotokove sve doBosanskog Šamca. Obale su do te mje-re kontaminirane da je veliko pitanje

hoće li se ljudi u ovim krajevima, po-znatim po proizvodnju zdrave hrane,dalje moći baviti poljoprivredom. Mismo se kao država deklarirali da ćemoproizvoditi zdravu hranu, ali o tome,nažalost, nema ni govora.

Koksare su opasne i u jednom dru-gom smislu. Nedavno smo imali pri-mjer iz Kine, gdje je nekoliko milionaljudi ostalo bez pitke vode usljed zaga-đenja rijeke iz koje su se snabdijevaliovom dragocjenom tečnošću. Jednaod komponenata koje su tu vodu uči-nile neupotrebljivom je upravo ben-zol, koji se najviše proizvodi u koksa-rama. Znamo da se Maglaj snabdijeva

prečišćenom vodom iz rijeke Bosne.Strah me je i pomisliti šta bi bilo kadabi ovdje došlo do incidenta sličnog ne-davnom događaju u Kini.

l k , p v , p g -p ć mćc?Poznato je da sam bio veliki pro-

tivnik deponije na Mošćanici. Iako sepriča o sigurnosti, mi znamo šta segore dešava, da je dovoz smeća prili-

čno nekontroliran. U svijetu se smećesve manje deponira i sve se više pre-rađuje. U tom smislu, zenička «Alba» je napravila dobar potez – počela jesa reciklažom papira. U svijetu je svemanje deponija i zato što je nemogućenaći adekvatna mjesta za njih. U takvojsituaciji, otpad se prerađuje, iz nje-ga se proizvodi energija... Učinci kojise ovim postižu nisu samo ekološki,nego i ekonomski. Ako se reciklažompapira proizvede tona novog papira, topredstavlja uštedu od osam m3 drveta.Ovo bi svima nama trebalo poslužitikao pouka i povod za razmišljanje.

razGovarao: Nedžib SMAJLOVIĆ



ZE-DO eko

13

ZENICA I EKOLOŠKI PROJEKTI

Eko ond Općine Zenica u 2005. go-dini na raspolaganju je imao 273.059,52KM, a potrošeno je 292.354,44 KM.Program utroška ovih sredstava usvojilo je Vijeće Općine Zenica na svojoj sjedniciod 28. ebruara 2005. godine, a planirana

OPĆINA ZENICA I EKOLOŠKI PROJEKTI

SanacijadeponijeSiđe,edukacija,

poboljšanjeinfrastru-

kture Zenica je grad prepun zelenila

Javne zelene površine sveuređenije

Pogled na Vranduk

Smetovi ovih zimskih dana

- Zbog pokretanja rada integralne proizvodnje planiran je ponovo projekat mjerenja zagađenosti zraka na području općine Zenica u toku 2005. godine. U tusvrhu u Eko ondu su planirana sredstva u iznosu od 22.873,62 KM, koja su odobrena Metalurškom insti-tutu “Kemal Kapetanović” Zenica kao jedinoj instituc-iji registrovanoj za takvu vrstu mjerenja i praćenjazagađenosti zraka – kazala nam je Nafja Muslić,stručna suradnica za ekologiju u Službi za prostornouređenje Općine Zenica.

Nafija Muslić

sredstva su bila u visini 472.873,62 KM.Ovaj program dobio je i saglasnost Mi-nistarstva za prostorno uređenje, pro-met i komunikacije i zaštitu okolineZeničko-dobojskog kantona.

Tako je u prošloj godini realiziranoniz značajnih projekata iz Eko onda.

Za interventne mjere na deponiji Siđeod planiranih 100.000 KM utrošeno je 84.582,70 KM. Ova sredstva suprema ugovorima odobrena Javnompreduzeću „Komrad“ koje redovno

održava stanje na deponiji Siđe.Za projekat edukacije stanovništva

planirano je 32.000 KM, a potrošeno je2.257,75 KM više. Tako je iz ovog gran-ta nansirana akcija proljetnog čišćenja

grada u periodu od 26. marta do 11.aprila pod motom “Volimo svoj grad”. Uakciji su učestvovale gradske i prigrad-ske mjesne zajednice. Za glavni projekatedukacije stanovništva iz oblasti ekolog-ije “Eko kviz”, potrošeno je 20 hiljadaKM. U ovom projektu učestvovali su

učenici osnovnih škola sa područjaopćine Zenica. Za ovaj projekat, inače, vlada veliki interes učenika, koji na ovajnačin proširuju svoja ekološka znanja.

Protekle godine iz ovog ondarješavani su i problemi kanalizacije upojedinim mjesnim zajednicama. Tako je za MZ “Lukovo polje” odvojeno33.556,46 KM, uz dodatnih 13.587,11KM, za MZ „Dolača“ 13.359,80 KM, teza MZ „Raspotočje“ 72.137 KM.

Za izradu projekta sistema za

prečišćavanje otpadnih voda ZIM-a Zeni-ca odobreno je 20.000 KM. ZIM Zenica jeprema Ugovoru izradu projekta dao najpo- voljnijem ponuđaču “Institutu za privredniinžinjering” d.o.o. Zenica. i.H.H.

n pIako je u 2005. godini bili planirano dase iz Eko onda Općine Zenica izdvoji50.000 KM za čišćenje riječnih koritaovaj projekat nije realiziran. Naime,namjera je bila da u ovom projektuučestvuju mjesne zajednice, eko pokre-ti, ribarske i nevladine organizacije...

Međutim, i pored provedene procedu-re, zbog novog zakona o nabavkamanavedeni učesnici nisu imali pravoučešća u javnim tenderima.



ZE-DO eko

14


Zagađenje prirode je

svaki dan sve veće, jer

su političari masovno

pustili mozak na pašu.

xxxNi Pedi Ešdaun nije

vodio mnogo brige o

zagađenju. Svaki čas

je puštao niz vodu po

nekog ministra.

xxx

Pošto nije bilo dovolj-

no đubreta za sjetvu,

na teren smo moralidovesti ministra poljo-

privrede.

xxx

Baba za dedu, deda

za babu... počela je

ekološka kampanja

vađenja repe.

xxx

U većini ministarstavase brinu o zdravoj ra-

dnoj sredini. Kancela-

rije su im pune cvjećki.

xxx

U sklopu akcije čišćenja

lišća i penzioneri su odlu-

čili da prevrnu po neki

list. U potrazi za crvima,

žirom i pečurkama.Bojan Bogdanović

EKOLOGIZMI

Od oktobra prošle godi-

ne Metalurški institut «Ke-mal Kapetanović» redovnomjeri zagađenost zraka napodručju Zenice, a premapotpisanom dogovoru saOpćinom Zenica. Mjerenjase vrše na tri lokaliteta - In-stitutu, Crkvicama i Tetovu.Novce za monitoring obe-zbijedila je Općina Zenica,

MONITORING ZAGA\ENOSTI ZRAKA NA PODRUČJU ZENICE

Utjecaj elektrolučne pećina ZE atmosferu neznatan

kle prije početka integralneproizvodnje i puštanja upogon «velikih» postroje-nja. To je bitno kako bismosa pokretanjem integralneproizvodnje mogli upo-rediti rezultate mjerenja.Prijatno smo iznenađeniučinkom ugrađenih lterana elektrolučnoj peći, takoda je njen uticaj na atmo-

seru gotovo neznatan, ka-zao nam je mr. ekološkoginženjerstva Fahrudin Du-ran, še Zavoda za zaštitu iekologiju na Institutu.

U prilog rečenom go- vore i rezultati mjerenja

koji su na području Te-tova i Instituta gotovoidentični. Koncentracijesumpordioksida u mikro-gramima po metru ku-bnome, u oktobru prošlegodine su imale najma-nje prosječne vrijednostii iznosile su: Institut 28,Crkvice 24, Tetovo 63; naj- veće prosječne vrijednosti

koncentracija sumpordi-oksida zabilježene su u januaru i iznose: Institut155, Crkvice 104, Tetovo163. Slično je i sa koncen-tracijama lebdećih česti-ca. Najmanje vrijednostisu zabilježene u oktobru,a najveće u januaru. Pro-sječne vrijednosti lebdećihčestica u mikrogramima pometru kubnome iznose: 163na području Instituta, a 136na području Tetova. e.š.

Uzorci poslije 24 sata nasisavanja zraka, a koji se

analiziraju na prisustvo olova, kadmija i drugih šte-tnih materija

b) mjereno na područjuinstituta

a) mjereno na područjuTetova

Osamdesetih godina cijela zenička kotlina je bila konta-minirana olovom i kadmijem. Uzrok tome, pored velikihzagađivača, je i slabo provjetravanje kotline.Rizično je bilikonzumiranje voća i povrća uzgajanog na ovom području,a zagađenost u naselju Tetovo je bila i do četiri puta veća

od propisanih normi. Ovo stanje u velikoj mjeri je promije-njeno1987. godine ugradnjom fltera na aglomeraciji.

mr. Fahrudin Duranzahvaljujući prije svega na-čelniku Husejinu Smajlovi-

ću, kome je stalo da neboiznad našeg grada i nakonpokretanja integralne pro-izvodnje u Mittal Steel-uostane čisto.

- Omogućeno nam je damjerimo «nulto» stanje, da-

- Za nas je inoviranje tehnologije, pokretanje nove proizvodnje i ekologija praktično jedan projekat. Za po-kretanje postrojenja moramo pribaviti okolinske doz-vole. S druge strane, kad se starta s radom, vršit će semonitoring o čemu će javnost biti obavještavana, a mi

ćemo „u hodu“ vršiti eventualne korekcije i dovođenjesvih parametara u predviđene okvire. S druge stra-ne, mnogi prijeratni proizvodni kapaciteti potpuno suugašeni i demontirani: četiri koksne baterije, tri viso-

REKLI SU: PROF. DR: AZIZ MUJEZINOVIĆ

Mittal Steel ima obavezu i prema lokalnoj zajednicike peći, ostaje samo jedna, SM čeličana sa osam peći...Ostaje tehnologija koja danas unkcionira u Evropi,

gdje se znaju koje tehničke mjere treba poduzeti da seriješi problem ekologije. Kompanija Mittal Steel Zenicaima obavezu prema međunarodnoj zajednici vezano za

ekologiju kao i prema lokalnom okruženju. U strategiju kompanije je uključena ekologija. Mi smo na praguda dobijemo i kredite vezano za ekologiju, ističe pro.dr.

Aziz Mujezinović. I.H.H.



ZE-DO eko

15

Kada je 1999. godine ormirana uZenici, eko policija je unkcioniralapri općinskoj službi za inspekcij-ske poslove. Nakon reorganizacijeopćinskih inspekcija, eko policajci su«prekomandovani» u Javno preduzećeza prostorno planiranje i uređenjegrada, gdje se nalaze i danas. U Ze-nici djeluju četiri eko policajca, dok ih na području Zeničko-dobojskogkantona ima 23. Iako mala, ova ekipa je, u saradnji sa samo dva komunalnainspektora, postigla da Zenica tokomposljednjih nekoliko godina, postanenajčistiji grad u Federaciji BiH.

Pomoć ZE-DO kantona

Osnovni zadatak eko policije je danadzire aktivnosti u vezi sa realizacijom općinske Odluke o javnom redu,što podrazumijeva čitav spektar akti-

vnosti na terenu. Da bi svoj rad učiniliekasnijim, eko policajci su usposta- vili saradnju sa brojnim građanima, vladinim i nevladinim organizacijamai institucijama, čiji posao je čuvanjeprirodnog okoliša, a kako nam je ka-zao Vladimir Lazić, eko policajac ko-ordinator, među njihovim partnerimanajviše se ističu zeničko komunalnopreduzeće «Alba» i Eko pokret Zeni-čko-dobojskoga kantona, a izvrsnosarađuju i sa Policijskom upravom

Zenica i sa općinskim inspekcijama,poput tržišne i komunalne.- Institucije vlasti su u dobroj mjeri

shvatile značaj i smisao postojanja


ZENIČKI EKO POLICAJCI

U “zasjedi” sa digitalnom

kamerom

eko policije, što potvrđuje pomoć u opremi koju smou aprilu ove godine dobiliod Vlade ZE-DO kantona,a koja se sastojala od uni-

ormi, skutera, mobilnihteleona i digitalnih kame-ra, bez kojih je nemogućekvalitetno raditi ovaj posao

– kaže Vladimir Lazić.

Ružne građanske navike

Jedan od najkrupnijih problema sakojima se svakodnevno susreću zeničkieko policajci je navika nekih građanada krupni otpad, umjesto u kontejnere,odlažu pored njih. O slučajevima ova-kvog odnosa prema ekologiji najčešćeih obavještavaju radnici «Albe», nakončega eko policajci, «naoružani» digital-

nim kamerama, postavljaju «zasjedu» i

hvataju izgrednike na djelu.Drugi veliki problem

predstavljaju «divlje» de-ponije, kojih na područjuzeničke općine ima višeod dvije stotine. Ovakvihodlagališta smeća, premariječima Vladimira Lazića,ima najviše u prigradskim

i seoskim područjima, odnosno u di- jelovima Općine koji nisu obuhvaćeniorganiziranim odvozom smeća.

Sve veća ekološka svijest

Osim što interveniraju u slučajevi-ma kada dođe do narušavanja čovjeko- vog okoliša i kada imaju ovlaštenje daizriču kazne i podnose prijave Sudu zaprekršaje, eko policajci dosta naporapoduzimaju i u želji da preventivno

djeluju. U vezi s tim, oni utiču nasavjest građana, podstiču ih na razmi-šljanje o značaju čuvanja ambijenta ukome žive, sudjeluju u programimaekološke edukacije stanovništva...

- Ekološka svijest kod naših gra-đana još uvijek nije na zadovoljavaju-ćem nivou, ali neki pozitivni pomacisu, ipak, zabilježeni. Napredak urazumijevanju ekoloških problemai potrebe za njihovim rješavanjem

postignut je naročito otkada je uzelamaha ekološka edukacija mladih uškolama. Naravno, ne treba zaboravi-ti ni ogroman značaj medija u općem

procesu buđenja ekološke svijesti kod građana – kaže Vladimir Lazić. n.s.

Instituce vlasti su pravilno shvatile značaj postojanja eko

policajaca, što potvrđuje pomoć koju im je Vlada Kantona uručilau aprilu prošle godinelEkološka svest građana je u porastu,naročito od kada je ekološka edukaca uzela maha u školama

Dio opreme koju je osigurala VladaZE-DO kantona

Sredinom januara ove godine, grupaizletnika je na bivšem površinskom kopu

Mošćanica otkrila veću količinu upotri- jebljenih šprica i igli, praznih bočica od lijekova i druge medicinske ambalaže.Savjesni izletnici su odmah izvijestilieko policajce, a ovi su se dali u, za sadabezuspješnu, potragu za licima koja su

počinila ekološki incident. Medicinskiotpad je upakovan u 40 vreća i uklonjenuz pomoć zeničke «Albe», čiji djelatnici

su transportirali na gradsku deponiju.Kako kažu u eko policiji, sretna okolnost

je što je otpad bio odložen u relativnonenaseljenom području.

Digitalna kamera kao svjedok

Vladimir Lazić



ZE-DO eko

16

Duže od tri godine, pri Udruženjugrađana sportskih ribolovaca «Bistro»iz Zenice djeluje ekološka sekcija.Kako smo saznali od njenog predsje-

dnika Adnana Dogloda, Sekcija bro- ji više od 1.000 članova, a do sada jerealizirala brojne akcije u cilju zaštitečovjekovog okoliša.

Otkad je osnovana, eko-sekcija jepoduzela brojne akcije, od kojih je većina bila vezana za održavanje či-stoće vode i korita rijeke Bosne. Ze-nički ribari svake godine organizirajudesetak akcija čišćenja, a nemjerljiv

ZENIČKI RIBARI - EKOLOZI


Da nam Bosna bude čistija

je njihov doprinos u identiiciranjui lociranju «divljih» deponija na po-dručju Zenice. Nakon što su objavilipublikaciju u kojoj je evidentirano

oko 120 «divljih» deponija, osim re-akcije ekoloških pokreta koji djelujuna ovom prostoru, reagirala je i vlastZeničko-dobojskog kantona. Naime,nakon njenog objavljivanja uslijedila je velika akcija uklanjanja smeća izkorita Bosne, duž cijelog njenog toka

kroz naš kanton.- U 2005. godini u

Jelini smo napravili pose-ban revir za ribolovce nakome će prednost imatičlanovi Udruženja «Bi-stro» ratni vojni invalidi.Intenzivno smo radili nauređenju međunarodnesportsko-ribolovne sta-ze Drivuša, koja je od strane Općinskog vijećaZenica proglašena zaeko-zonu. Put do ovoga

Čišćenje koritarijeke Bosne

Tokom ove, 2006. godine, ekoloziUdruženja «Bistro» namjeravaju in-tenzivirati svoj rad na zaštiti životnog

okoliša. - U Jelini, Vranduku i Nemili postavit ćemo nadstrešnice za ribare, a poduzet ćemo opsežne aktivnosti na či-šćenju najatraktivnijih terena za ribolov.Takođe, imamo namjeru angažirati sena čišćenju obala potoka, u šta nastoji-mo uključiti što veći broj mjesnih zaje-dnica, škola i građana – kaže Doglod.

Udruženje ribara «Bistro», zbog svojeaktivnosti i rezultata koje je postiglona općinskoj, kantonalnoj i drža-vnoj razini, uvršteno među korisnikeopćinskoga Eko Fonda. Jedan od va-žnijih poslova koje je «Bistro» uradilou protekloj godini je priprema proje-kta za izgradnju Eko ribarske staze u

Mjesnoj zajednici Dolača, na kojoj ćebiti organizirana ribarska natjecanjana svim razinama, od općinske do in-ternacionalne.

Priprema terena zaribare – ratne vojne

invalide u Jelini

lokaliteta trebao bi biti asaltiran, bit će postavljene nadstrešnice i klupice zaodmor... Iako najviše truda u njenu pri-

premu ulažu članovi naše eko-sekcije,Drivuša će služiti za odmor i rekreacijusvih koji požele da dođu ovdje - rekaonam je predvodnik zeničkih ribara-ekologa Doglod. (n.s.)

Osim redovnog čišćenja

korita reke Bosne,identifcirali i 120 «divljih»

depona na područjuZenicelRevir u Jelini za

ratne vojne invalide - ribare

Početkom decembra prošle godine održano je takmi-čenje osnovaca u EKO kvizu koji su zajednički realiziraliOpćina Zenica i RTV Zenica. Na ovom EKO kvizu, kojepostaje sve popularnije među zeničkim osnovcima, svojeznanje iz oblasti zaštite životne sredine pokazali su učeniciiz petnaest osnovnih škola sa područja zeničke općine. Naj-bolji su bili osnovci «Skendera Kulenovića», a ovu školu supredstavljali učenici Sabina Muminović, učenica VII3, AjnaDurmiš, učenica VIII 3 i Almir Vardo iz VIII 2 razreda. -Nakon što smo dobili literaturu organizovali smo internoškolsko takmičenje iz ekologije 25. oktobra 2005, i tako

odabrali naše predstavnike, kaže Husejin Herceg, nastavnik biologije, koji je pripremao cijelu ekipu za takmičenje. Uče-nici ove škole takmičili su se sa osnovcima iz osnovnih škola«Aleksa Šantić», »Vladimir Nazor», «Musa Ćazim Ćatić», a

EKO KVIZ, SVE POPULARNIJA EDUKACIJA MLADIH IZ EKOLOGIJE

Ekolozi “Skendera Kulenovića” bez premca

u nalu su bili sa ekipom OŠ»Ćamil Sijarić» iz Nemile. Po

riječima Hercega svi učenici su vrijedno radili i puno nau-čili iz ove oblasti, mada su im pomogle i psihičke pripreme,poput simuliranog takmičenja u okviru škole, gdje su suče-ljavali znanja pred cijelim razredima. r.B.



ZE-DO eko

17

KAKANJ I EKOLOGIJA

Poznata je stvar da Kakanjci de-

cenijama udišu zagađen zrak i da nji-hovi napori da se stanje poboljša rije-tko donose pozitivne pomake.Uz to,godinama niko ne zna koliko koji za-gađivač doprinosi takvom stanju i kobi trebao za to snositi konzekvence.Na ova i druga pitanja vezana za ovuproblematiku odgovore bi trebalo dapruži Studija o upravljanju kvalitetomzraka, koju već tri godine radi «CETE-OR» iz Sarajeva, za nevjerovatnih 88hiljada maraka. Na jednoj od sjednicaOV Kakanj raspravljalo se o ekologiji

i dokumentu koji nije dao pravu slikuzagađenosti zraka u Kaknju. Pove-ćan broj oboljelih od karcinoma plu-ća mnoge je u gradu zabrinuo. Kadase raspravljalo o Studiji o upravljanjukvalitetom zraka, od kojeg su vlasti,a i građani Kaknja, očekivali puno,

KAKANJ I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

Studija o upravljanju kvalitetom zrakatrebalo bi da pruži valjane odgovore

nč m jphćUpravo završavamo studiju o ispitivanju kvaliteta zrakau Kaknju, sa mjerama koje treba poduzeti lokalna zajed-nica i viši organi vlasti koji raspolažu gigantima poput Ce-

mentare, Termoelektrane, Rudnika... Završena je geološkastudija tla na području Varde, gdje žive uglavnom Romi.Njome je precizno određeno gdje se i šta smije graditi,kako bi bila spriječena divlja gradnja i stvoreni uvjeti zabudući sportski centar, odnosno proširivanje nogometnog stadiona. Radi se i studija o ispitivanju uzroka velikog napuknuća stambenih i gospodarstvenih objekata koji su

oštećeni usljed dugogodišnje eksploatacije sirovine za Tvornicu cementa. Nakonizrade studije, osim što ćemo znati koliki je stepen oštećenosti, znaćemo i ko trebasanirati te objekte- kaže načelnik Općine Kakanj Mensur Jašarspahić.

Uznemirujuća izjava

proesora KneževićaKakanjci su nakon izjave proesoraKneževića, da se u proizvodnji cementa

pojavljuje i živa, odlučili da u narednimmjesecima ponovno organizuju ekolo-ško udruženje. Kada Studija o upra-vljanju kvalitetom zraka bude gotova,ukoliko bude sadržavala rapantne po-datke o zagađenoj životnoj sredini Ka-kanjaca, uslijedit će tužbe, kako bi onikoji zagađuju, platili milionske odštete.

A do tada oni koji vode brigu o graduKaknju moraju jednom za sva vreme-na reći ‘’Ili ćete uspostaviti standardei smanjiti broj umrlih od karcinoma ilićemo na jednoj od narednih sjednicaOV Kakanj predložiti isljeljenje građa-na grada Kaknja gdje je EKOLOŠKAbolest postala prava napast’’.

vijećnici su imali niz primjedbi. Najvi-še primjedbi uputio je vijećnik SDASenad Jašarspahić, koji stanuje u ne-posrednoj blizini Tvornice cementa,a koji tvrdi da ovaj kolektiv još uvijek u velikoj mjeri zagađuje zrak i okolinu.Zapitao se i koliko su šljaka i pepeo,

inače otpadni materijal iz ovdašnjeTermoelektrane, radioaktivni. SenkaImamović, vijećnica SDP-a, je govorilao uticaju zagađenog zraka na zdravljegrađana i dodala da Studija mora ob-

raditi i ovu problematiku. Nakon du-gotrajne rasprave zaključeno je da sedopuni Komisija Općine koja sarađujesa «CETEOR»-om na izradi ovog do-kumenta, da se primjedbe i prijedloziispoštuju, i da se u roku od tri mjesecaVijeću ponudi konačan tekst Studije sapreciznim podacima, kako bi se moglipokrenuti sudski procesi protiv aero-zagađivača. a.shbgć

Općina Kakanj obiluje rekreacionim zonama iizletištima. Svakako da sunajatraktivniji Ponijeri, va-zdušna banja smještena nanadmorskoj visini od 1200metara, a udaljeni od Ka-knja tek dvadesetak kilo-metara. Ponijeri su bogatiorom i aunom. Bjelogo-

rične i crnogorične šume,čiste rječice i potoci, ono ješto privlači brojne izletni-ke, planinare, lovce i ribo-lovce. U šumama Ponijera

NADOMAK KAKNJA

Vazdušna banja Ponijeri i izvor Tičići

žive zečevi, lisice, jazavci, pačak i srne i medvjedi. Poni- jerima protiču Marošićka iMala rijeka, bogatim pastr-mkom, mrenom i klenom.

Četiri kilo-metra od Ka-knja, u mjestuTičići nalazi seizvor ljekovitetermalne vode,za koju su me-dicinski stru-čnjaci potvrdilida ima ljekovita

svojstva. Njenatemperatura je 57 stupnje- va, a ono što općinske vlastiKaknja planiraju, kada je oTičićima riječ, jeste da na

Izvor termalne vode TičićiDetalj sa izletišta Ponijeri

ovom mjestu izgrade sport-sko-rekreacioni i privrednicentar. Za to je već urađenidejni projekat.



ZE-DO eko

18

Ideja o osnivanju Odsje-ka Ekološkog inženjerstva naMašinskom akultetu u Zenici

pokrenuta je još 1990. godine,ali se sa realizacijom krenulotek školske 1996/97. godine,kada su proesori ovog akul-teta pro. dr. Saet Brdarević,pro. dr. Dušan Vukojević ipro. dr. Mustaa Omanovićuradili inicijalni elaborat.

Interesovanje za ovaj studijsvake godine je veći, a kakonam je kazao doc. dr. ŠeetGoletić, studenti koji diplo-miraju vrlo brzo dobiju posao

u nekoj od velikih kompanija,poput Mittal Steela Zenica,Termoelektrane Kakanj, Tvor-nice cementa..., ali i u manjimrmama koje su u razvoju.

EKOLOŠKO INŽENJERSTVO

Nov, zanimljiv i perspektivan studij

- Naši studenti dobijutehničko-tehnološka zna-nja koja im u budućem radu

omogućavaju da prepoznajuproblem i denišu ga, pre-dlože rješenje u smislu lte-ra i prečistača, konstruiraju,projektuju. Naša ideja vodilja,

prilikom osnivanja odsjeka, je da školujemo kvalitetnekadrove koji će znati rješavati

probleme, kazao nam je pro.dr. Šeet Goletić.Nusret Imamović, apsol-

vent :- Od osnovne škole imaosam sklonosti prema tehnici itehničkim naukama, tako da je studij mašinstva bio logi-čan izbor. Ekološko inženjer-stvo me privuklo jer je nov izanimljiv studij, a obzirom današoj zemlji predstoji periodindustrijalizacije i ekološkihreormi, smatram ga per-

spektivnim sa velikim mo-gućnostima za zaposlenje inapredovanje u radu. U tokuprve dvije godine studija sveispite sam dao u roku, a pro-

sjek ocjena je bio dobar, pasam zahvaljujući tome dobio istipendiju njemačke ondaci-

je Hajnrih Bell. Po završetkustudija namjeravam upisatipostdiplomski studij, a većimam i par ponuda za zapo-slenje. e. š

Nusret ImamovićDoc. dr. Šefket Goletić

Planinarsko društvo «Ta- jan» u Zenici osnovano je1949. godine i najstarije jeplaninarsko društvo u ovomgradu. Članovi ovoga društvadobitnici su brojnih pehara,medalja, diploma i priznanja,na takmičenjima Planinar-skog saveza BiH. Imena njihovih čla-nova nalaze se na evidenciji posjetilaca

NAJSTARIJE PLANINARSKO DRUŠTVO U ZENICI

Tajanovci istovremeno

i veliki ekolozi

Više od 56 godinaegzistiraju u Zenici

lDobitnici su brojnihpehara, medalja, diplomai priznanja l Revnosno

brinu o okolišu, čuvajućisvako drvo od sječe

zhć d č Njihov planinarski dom nalazi se na Li-scu na 1.013 metara nadmorske visine,ispod vrha Golub, čija je nadmorska vi-sina 1.350 metara. Dom je okružen listo-

padnom šumom koja nije ni deset metaraudaljena od same zgrade doma. -Kao

gorivo za zagrijavanje doma više od polavijeka koristimo drvo. Zamislite da nismovodili računa o šumi, na stotinu metaraod doma ne bi bilo nijednog drveta, ističeNikola Opačak, predsjednik ovog planinarskog društva. Opačak ističe da svake godineimaju akcije kada prikupljaju ogrijevno drvo, a stara je praksa da svaki planinar zimi,kada dolazi u dom, usput donese pokoju granu, tako da sebi obezbijedi ogrijev.

Zgrada planinarskom doma na Liscu, koja je godinama građena, u strašnom po-žaru do temelja je uništena prije dvije godine. Zahvaljujući donatorima prikupilisu oko 30.000 KM i renovirali Dom, te ga osposobili da mogu primiti u dnevnomboravku stotinjak ljudi, a na noćenje četrdesetak osoba.

Omladinau planinarskom pohodu

planinarskih domova širomBiH, zatim Slovenije, Hrvatske,Austrije, Švicarske, Srbije i CrneGore. Njihove najpoznatije ma-niestacije su decembarsko si- jelo, planinarska čimburijada,susreti planinara veterana, teniz drugih aktivnosti zabavnog

karaktera. Tajan je član PS BiH i međuna-rodne organizacije planinara. r.B.

Dom je izuzetno posjećen jer je planinaLisac bogata ljekovitim biljem, gljivamai šumskim voćem. Šume su uglavnom li-

stopadne, bogate potocima koji se ulije-vaju u Bosnu, a vratila se i divljač. Pre-lijepi pašnjaci plijene svojom ljepotom išarenim ćilimima u kasno proljeće.

Dom na Liscu

Nikola Opačak

EKOLOGIJA IZ DVA UGLA



ZE-DO eko

19

O SVEMU POMALO

Krajem devedesetih, ta-čnije 1987. godine u NIPP«Naša riječ» rođena je idejada Zenica bude domaćin je-dne lijepe kulturne manie-stacije – riječ je o BiennaluEKO karikature. Bio je to ,što bi se reklo, pun pogodak za grad, poput Zenice, koji je prije rata po zagađenostiživotne sredine bio sapatnik velikih svjetskih i europskih

industrijskih centara, poputitalijanskog Milana, njema-čkog Münchena, indijskogBopala, američkog Newyor-ka... Biennale EKO karikatu-re održan je dva puta, a imao je gotovu svjetskog odjeka,u smislu da su u natjecanjuza nagrade stizale karikatu-re na eko teme najpoznati-

O JEDNOJ ZABORAVLJENOJ KULTURNOJ MANIFESTACIJI

Retrospektiva Biennala EKO karikature

jih svjetskih karikaturista.

Na oba biennala, i onomprvom iz 1987, i onom dru-gom iz 1989. godine prire-đene su izložbe nagrađenihi najuspješnijih karikatura,a priređivale su se u povodu 5. juna – Svjetskogdana zaštite životne sredine.– NIPP Naša riječ ozbiljnorazmišlja da ove godine,ukoliko našu ideju podr-že aktuelne kantonalne iopćinske vlasti uradimoretrospektivu nagrađenih inajboljih karikatura sa obabiennala, te priredimo izlo-žbu u povodu 5. juna – ri- ječi su direktora Naše riječiSajte Ćehovića. l.s.

Nijaz Abadžić bio je rodonačel-nik ekološkog novinarstva u Bosnii Hercegovini, koji je oblasti ekolo-gije posvetio cijeli svoj život. Bio jepoznat po TV emisiji «Živjeti s pri-

rodom», koja se emitirala u Dokumentarnom programuFederalne TV, i u kojoj su istinski uživali, kako mlađi, takoi stariji gledatelji. Osnivač je Fondacije «Fondeko», a bio jei glavni urednik istoimenog časopisa, te autor sjajne knji-ge «Doba ekologije». Za medijsku ekološku prezentacijui edukaciju dobitnik je trinaest domaćih i devet visokihmeđunarodnih nagrada i priznanja, među kojima je naj- veće Povelja časti Ujedinjenih naroda «Global 500». Riječ

je zapravo o najvećem svjetskom priznanju za zasluge uzaštiti životne sredine. Nijaz Abadžić se upravo zbog ovo-ga s pravom ubraja među najuspješnije ekološke novinarei misionare ekologije u svijetu. l.s.

IN MEMORIAM NIJAZ ABADŽIĆ,

novinar i publicista

U toku 2005.godine u udruženju građana Ekološki po-kret EKO Maglaj najviše pažnje je posvećeno izradi Lokal-nog ekološkog akcionog plana u saradnji sa općinom Maglaj.Naime, maglajska općina je među nekoliko općina u Bosni iHercegovini, gdje se zahvaljujući sredstvima Švedske vladineorganizacije za međunarodni razvoj – SIDA prvo sačinio Lo-kalni ekološki akcioni plan – LEAP, a prvorangirani ekološkiproblem biće riješen zahvaljujući 50 hiljada eura, koliko ulažeSIDA i 50 hiljada KM, koliko općina izdvaja iz svog budžeta.Sa ukupno 150 hiljada KM u Maglaju će se urediti pješačka ibiciklistička staza, kao i dio obale rijeke Bosne. Od aktivnosti

u toku protekle godine svakako treba izdvojiti sačinjeni Kata-log divljih deponija na području općine Maglaj, što je realizo- vano u saradnji sa EKO Ligom ZE-DO kantona. U Katalogu jepredstavljeno 20 divljih deponija na području općine Maglaj.

Članovi EKO sekcije Opće gimanzije učestvovali su u raduEKO škole, koja je u novembru organizovana na Smetovima.Članovi Udruženja zajedno sa predstavnicima nekoliko nevladinih organizacija i mjesnih zajednica sa područja općineMaglaj učestvuju i na seminaru koji organizuje Udruženjeizbornih zvaničnika Bosne i Hercegovine. n. Bć

EKOLOŠKI POKRET EKO Maglaj

Izradu LEAP –a

pomogla švedska SIDA

EKOLOGIZMI

Izgleda da nama samo genetski

inžinjering može pomoći. Rečeno

nam je da će biti bolje kad na vrbi

rodi grožđe!

xxx

Nekoliko ministara se udružilo u

društvo sa neograničenom neo-

dgovornošću, tako što su počeli

da sade tikve sa đavolom.

xxx

Skupština je mjesto izrazite

ekološke kulture. Tamo se radi

u rukavicama, a ruke i novac se

peru svaki čas!

xxx

I odnos penzionera prema prirodi

je sve bolji. Odnesu dvojicu-trojicu

svaki dan.

Pojedini ministri pretjeruju sa pošu-

mljavanjem. Gdje god mrdnu, vukusa sobom svoje porodično stablo.

xxx

Nezgodno je da o ekologiji govo-

re baš oni političari koji još nisusišli sa drveta.

xxx

Pitam se zašto sjeku onolikešume, kad njima fali samo jedna

daska?xxx

Ako je političarima ova državakrava muzara, onda je jasno da

je rat izazvalo kravlje ludilo.xxx

Ispred društva ekologa molim po-

litičare da ne pljuju po Skupštini!

Bojan Bogdanović



ZE-DO eko

20

Zašto baš Spomenik prirode Tajan Zavidovići?Na području zavidovićke općine tri su kanjona – ka-

njon Mašice, za kojega dobri poznavaoci prirode kažuda je jedan od najljepših u BiH, kanjon Duboke Tajašni-ce, koji je gotovu još neistražen, te kanjon Suhe – obiluje speleološkim objektima, koji su prepuni arheoloških

i paleontoloških nalazišta. Tu su i Mašićka stijena, na

Spomenik prirode

Tajan ZavidovićiIdeju Općine

Zavidovići, te nekolikozavidovićkih eko

nevladinih organizaca,kojoj se pridružila i

Općina Kakanj, da seprirodna bogatstva nateritoru pomenutih

općina zaštite kaoSpomenik prirode Tajan

Zavidovići, zdušnopodržalo Kantonalnoministarstvo za prostorno

uređenje i okoliš

mjestima visoka i više 250 metara, zapravo je još neo-svojena i sigurno je da će u budućnosti za alpiniste biti veliki izazov, jezero na Mašici, nastalo 1985. godine, akada je riječ o speleološkim objektima najznačajnije su jame Atom, Omladinska jama, Lukina pećina i pećinau Srednjoj stijeni. Zanimljiva ora i auna, također su

karakteristike ovog teritorija- budućeg Spomenika pri-rode Tajan Zavidovići.Područje obiluje divljim životi-njama, kao što su mrki medvjedi, vukovi, lisice, srne,zečevi, divlje mačke, kune, divlji veprovi. A pećine suidealno zimsko stanište za šišmiše, inače vrlo ugrože-ne sisare u Evropi, kao i za mrke medvjede. Na terito-riju budućeg Spomenika prirode Tajan Zavidovići rastenekoliko endemskih biljaka, od kojih je najznačajnijaGregersenova mlječika, potom bršljan (hedera helix),te endem Balkana-bosanski ljiljan /lilium bosniacum).Brojni su i paleontološki nalazi, starosti i po petnaestak

hiljada godina. Turistički potencijal ovoga područja jetakođer vrlo bogat, a među njima su tri poznata izleti-šta: Kamenica, Ponijeri i Pepelari. l.s.

Od Spomenika prirode Tajan Zavidovići veliku korist ćeimati turizam, istodobno i ugostiteljstvo ZE-DO kantona.U Kantonalnom ministarstvu za prostorno uređenje i oko-liš, inače koordinatoru priprema, kažu da će osiguranjesvih pretpostavki za ormiranje Spomenika prirode TajanZavidovići, biti jedan od prioriteta u ovogodišnjim akti-vnostima. – Dio teritorija budućeg Spomenika prirodeTajan Zavidovići je pod minama i neeksplodiranim uboji-

tim sredstvima. Moramo obezbijediti sigurnosni aspekt zabuduće izletnike i turiste, što znači da će naš prvi korak bitideminiranje terena- kazao nam je še Sektora za zaštituokoliša Sead Čizmić, pomenutog ministarstva.

EKO IDEJE



ZE-DO eko

21

NAŠE KLIJENTE JE LAKO PREPOZNATI



ZE-DO eko

22

Ukupna površina

naše Planete iznosi 510

miliona četvornih kilome-tara, a od toga na kopno,

odnosno litosferu otpada

148,9 miliona četvornih

kilometara, ili 29,2 pro-

cenata, Površina oceana,

mora i kopnenih voda, što

se stručnom terminolo-

gijom zove hidrosfera je

361,1 miliona četvornih

kilometara, ili zauzima

površinu Zemlje od 70,8

procenata. Procjena je

da je ukupna količinavode na našoj Planeti

1.500 miliona kubnih ki-

lometara, od čega se 97

procenata nalazi u mo-

rima i oceanima. Manje

od 1 procenat ukupne

Zemljine vode dostupno

je za ljudsku upotrebu.

To je uglavnom voda u

kružnom toku između tla i

atmosfere i iznosi oko 1,3

x 104 kubna kilometra.

AKO NISTE ZNALI

PovršinaZemlje 510miliona km2

Tropske šume su

jedan od najvećih pri-

rodnih resursa naše

planete. One su više

od 50 miliona godina

stvarale izuzetno djelo-

tvoran eko sistem. Ra-

čuna se da je polovica

tropskih šuma na pla-

neti Zemlji zbrisana za

svega dvadeset godina.

Mnoge zemlje na jugu«sijeku granu na kojoj

sjede» prekomjernim

uništavanjem tropskih

šuma i oslanjanjem

svoje ekonomije na

izvoz drveta. Primjeri-

ce, šezdesetih godina

prošloga stoljeća to su

bili Filipini, Indonezija

sedamdesetih godina,

a i Malezija, uskoro će

to biti i Meksiko, kao i

neke zapadnoafričkedržave. Računa se da

se dnevno uništi oko

stotinu hiljada jutara

tropskih šuma.

Tropske šume

BIODIVERZITET ZE-DO KANTONA

Njemački botaničarOto Sendtner je u prvojpolovini 19.stoljeća bo-ravio je u Bosni i Herce-govini u cilju prikuplja-nja materijala. Prolazećidolinom rijeke Bosne u

aprilu 1847.godine nalokalitetu ispod Moše- vačkog šiljka, sjevernood Maglaja, Sendner jeotkrio i primjerke nje-

HALACSYA SENDTNERI - ZVORIĆmu nepoznate biljke.

Bila je to halacsyasendtneri. Ime rodudato je u čast austrij-skog botaničara EugenaHalacsya (1842-1913),a ime vrste prema pro-

nalazaču Sendtneru.Halacsya je u narodupoznatija kao zvorić.

Duplikati Sendtne-rove zbirke dospjeli su u

poznate botaničke cen-tre u Evropi, a cjeloku-pna zbirka i kao doka-zni materijali čuvaju seu Botaničkom muzeju uMinhenu.Članovi Ekosekcije Opće gimnazi-

je «Edhem Mulabdić»pune dvije godine radilisu na izradi Deklaracijeo zaštiti staništa ende-mične biljke halacsye.Koliko su mladi ekolo-zi bili uporni govori ito da je Deklaraciju nasvojoj aprilskoj sjednici2004.godine usvojilo iOpćinsko vijeće Magla- ja. Ekolozi-gimnazijalcisa Projektom zaštitestaništa endemičnebiljke halacsye, uče-stvovali su i na Trećemdržavnom takmičenju

mladih istraživača izoblasti životne okolinei tamo osvojili dvije na-grade – za stepen reali-zacije i za primjenjivostProjekta.

N. Bradarić

U Deklaraciji izmeđuostalog stoji: pozivamo

građane Maglaja dashvate vrijednost i ljepo-tu ove endemične biljke,svi su dužni da očuvajuhalacsya sendtneri radi sebe i budućih generacija,

označimo njen lokalitet i tako spriječimo njenouništavanje, ne ugrožavajmo njeno stanište bli-zinom naselja, autoputeva, ispašom stoke, samo

jedan ubrani cvijet ugrožava opstanak vrste.

Odnedavno je svjetska lista ginko stabala, naj-starije vrste drveta na svijetu, bogatija za primjerak koji se nalazi na parkiralištu u blizini zavidovićkeposlovnice Elektrodistribucije. Riječ je o stabluginko bilobe, ženskog spola, koja na visini od je-dnog metra ima obujam od 229 centimetara.

Pozornost na postojanje ove rijetke, ali izuze-tno vrijedne biljne vrste u Zavidovićima skrenuo jeSportsko –naučno- istraživački klub Atom,čiji čla-novi ovih dana vrijedno rade na zičkoj zaštiti sta-bla ginka.Njihova želja je da zaštite stablo, da ga ne

bi snašla sudbina ginko stabla koje je silom prilika

GINKO BILOBA U ZAVIDOVIĆIMA

LJEPOTAN IZ DOBA DINOSAURA

posječeno tokom posljednjeg rata.Ginko biloba jedrvo kojeg zovu “ljepotan iz doba dinosaura” , a vodi

porijeklo iz Kine. Prema dostupnim inormacijamadrvo ginko bilobe doneseno je u Evropu iz Japana1730 godine,a najstarije drvo ove vrste nalazi se uEngleskoj i datira iz 1761.godine. Ginko biloba je jedini predstavnik porodice ginkoaceae, pa ga čestonazivaju “živi osil” jer je živio u doba dinosaura.

-Za ginko se može reći da je najstarije drvona planeti Zemlji.Sposoban je da preživi naj-surovije klimatske promjene pa čak i atomskubombu za što postoji dokaz u Hirošimi.Imamosreću da i naš grad u jednom parku ima sačuva-no starije stablo koje ćemo uvrstiti u turističkumapu grada-kaže Admir Bajraktarević predsje-

dnik SNIK Atoma. l. kadriĆ

Većina država i gradova u svijetu su svoje starije primjerke ginka zakonski zaštitili i danas ih koristekao turističke atrakcije. - Općina je prihvatila naš

prijedlog da se iz transera za ekologiju prebaci ne-što sredstava pa će volonteri našeg kluba zaštiti ovurijetku biljnu vrstu - kaže Bajraktarević. A u cilju

promocije ove rijetke biljne vrste Atomci su zavido-vićko stablo već uvrstili u svjetsku listu stabala kao ina turitičku mapu grada, koja je u izradi.



ZE-DO eko

23

Oko 26 hiljada marakauloženo je za rješavanje je-dnog od najvećih ekološkihproblema u zavidovićkoj

općini, riječ je o nedostatkukanalizacione mreže.-Najveći dio sredsta-

va utrošen je na nabavku iisporuku cijevi za rješavanjekanalizacije u prigradskimnaseljima Vučjak i Podubra- vlje,te u MZ Branioci gradai «Asim Čamdžić».Takođe,realizovan je i projekat sa-nacije kanalizacione mreže

EKO PROJEKTI U OPĆINI ZAVIDOVIĆI

Toplifikacijomdo čistijeg zraka

kod gradskog stadiona «Kri- vaja», vrijedan 1700 KM,a hi-ljadu maraka utrošeno je narješavanje kanalizacije u MZ

Klek-kaže Džeraldina Mili-čević pomoćnica načelnikaopćine Zavidovići.

Općina je tokom pro-šle godine od sredstava koje je dobila iz Fonda za zaštituokoline ZE-DO kantona ulo-žila deset hiljada maraka zaprojekat regulacije potoka ihortikulturnog uređenja užeggradskog područja.Upravo uužem gradskom dijelu, prošle

godine postavljene su novekorpe za smeće, kupljenepripadajućim novcima kan-tonalnog EKO onda. Od većih projekata nansiranihiz ovih sredstava treba po-menuti izradu idejnog rješe-nja toplikacije grada, kakobi Zavidovićani imali čistijizrak, jer trenutačno je prili-čno zagađen, a glavni zaga-đivači su brojne privatne ko-

tlovnice i gradski dimnjaci.Općina Zavidovići je za izra-du ovog projekta izdvojilaoko šest i po hiljada maraka.Valja pomenuti i projekat či-šćenja obala rijeke Bosne napotezu između dva gradskamosta,kao i čišćenje obale rijeke Krivaje na području MZBrezik, vrijedan 7.650 KM.

L. KADRIĆ

-U prošloj godini započeli smo sa organizovanim prikuplja-njem otpada u ruralnim sredinama,što je za nas jedan od većih ekoloških problema.U okviru toga realizovan je pilot

projekat u MZ Mečevići, riječ je o uklanjanju divlje deponijesmeća- ističe Džeraldina Miličević.Za ozelenjavanje površinaoko stadiona «Krivaja» uložili smo 2500 hiljade maraka, asa1500 KM uredili smo mezarje, ovo je inače zajednička akti-vnost Općine Zavidovići i UG Eko Klek.Od dobijenih sred-stava Općina je manje iznose utrošila na izradu promotivnog materijala vezanog za ekologiju, analizu vode, kao i na zaštitudrveća ginko i tisa, i to na inicijativu SNIK Atom.

Zavidovići su prepuni zelenila

EKOLOGIJA U ZAVIDOVIĆIMA



ZE-DO eko

24

EKOLOGIJA U UMJETNOSTI

Iako je, nakon izlaska iz štam-pe «Zapisa o plavoj planeti» SenadDuran objavio nekoliko odličnihknjiga iz oblasti beletristike, ovodjelo će, zbog svojevrsne stilskei žanrovske «iščašenosti», ostatiupamćeno ako ne kao najbolji, aono sigurno kao najzanimljiviji dioDuranovoga spisateljskog opusa.

«Zapisi o plavoj planeti» su knji-ga čija prioritetna ambicija nije da

čitaocu ponudi gotove odgovore.Ona je više podstrek na razmišlja-nje i povod da se, čitajući je, zami-slimo nad nizom krupnih pitanja,koja se tiču našeg odnosa premaSvijetu u kome živimo, odnosno -

SENAD DURAN: “ZAPISI O PLAVOJ PLANETI”

Knjiga o čovjekovoj

kozmičkoj “kući” Koliko god njegove

ambice bile“nebeske”, čovjek

nema mnogo izbora:Plava Planeta je

njegov jedini dom

našeg odnosa prema samim sebi.Neki suvremeni mislioci vjeruju

da je čovjekov (moralni i materijalni)

sunovrat počeo onda kada je ova «ra-zumna životinja» o samoj sebi počelarazmišljati kao o autonomnom entite-tu, izoliranom od Svijeta. U «Zapisi-ma o plavoj planeti» Senad Duran, naneobično suptilan i inteligentan način

homo sapiensa podsjeća da on, ma

koliko se njegove ambicije doimalekao «nebeske», u promišljanju vlastiteegzistencije nema izbora: P P- g . «Zapisi oplavoj planeti», knjiga je o čovjeku injegovoj kozmičkoj «kući». n.s.

Tomislava Perazića, poznatog aka-demskog slikara, nije potrebno po-sebno predstavljati Zeničanima, ali igrađanima širom BiH, kao i Evrope, tedalekih kontinenata, poput Amerikei Australije. Cijeli naš grad je zapravo jedna velika galerija Perazićevih slika, jer je malo domova Zeničana bez njih.

SLIKARSTVOTOMISLAVAPERAZIĆA

Mimoza, taj divni zimski cvijet!Ipak, za one koji ne poznaju Perazića,kazaćemo da je rođen 1934. godine u

Baru (Crna Gora). Akademiju likovnihumjetnosti završio je 1961. godine uLjubljani, u klasi pro. G.A.Kosa. U du-gogodišnjem radu izlagao je na više od100 kolektivnih, a imao je oko 80 samo-stalnih izložbi, te je više puta nagrađi- van. Likovnom poetikom ovog vrsnogslikara preovladavaju tonovi zelenih,žutih i narančastih nijansi, zapravo bojesunca, cvijeća, mora, zemlje. Koliko jeekologija prisutna u njegovim djelima,

Perazić kaže: -Simbol ekologije u mojim djelima je jedan prelijepi zimskicvijet mimoza, koji raste i gaji se uHerceg Novom. Nedavno sam završio jednu veliku sliku mimoze, čije su di-menzije jedan metar sa 70 centimeta-ra. Mimoza je moja vječna inspiracijai najčešće je na mojim platnima, madaslikam i ostalo cvijeće. Pejzaži me ta-kođer okupiraju, kao i slapovi, kanjo-ni... Volim slikati i masline, taj simbolmira, to plemenito drvo, zatim nar iostalo mediteransko voće. r.B.



ZE-DO eko

25

Poslije rata turističkaprivreda ZE-DO kantonakrenula je «punim jedri-ma» naprijed. A o njenimperspektivama koju riječ više kazao nam je Muha-med Brka, predsjednik Turističke zajednice Ze-ničko-dobojskog kantona:– Razvoj turističke privrede u budućnosti ovisiod organiziranja i korištenja priro-dnih bogatstava, airmacije bogatekulturno-povijesne baštine, uz većpostojeće objekte za sport, zabavu,

kulturu, a nužno je razviti i mrežuhotelskih, kao i drugih ugostitelj-skih kapaciteta, trgovačke i zanatskeobjekte, saobraćajnu i komunalnuinrastrukturu, kako bi turistimaboravak u našem kantonu ostao unezaboravnoj uspomeni. Termalniizvori i izletišta, ogromne mogućno-sti za lov i ribolov, rekreacione zone,turističko-ugostiteljska ponuda,koja iz dana u dan postaje sve bo-gatija, kulturno-povijesno naslijeđe,

eto to je ono čime se Turistička zajednica Zeničko-dobojskog kantonamože pohvaliti i ponuditi turistima.U ovom broju časopisa ZE –DO Ekopredstavljamo vam tek neke od turi-stičkih destinacija.

POSLOVNO-INFORMATIVNO-TURISTIČKI CENTAR SMETOVI

Od jeseni prošle godine na je-dnom od najljepših izletišta u ZE-DO kantonu – Smetovima, u un-kciji je Poslovno-inormativno-tu-ristički centar Smetovi, koji je eto,pored nekoliko planinarskih domo-

TURISTIČKA ZAJEDNICA ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

Beskrajna ljepota predjela

Muhamed Brka

va obogatio turističkuponudu ovog izletišta.Prema riječima Masa-ra Krasnića, animato-ra turizma TZ ZE-DOkantona Zeničani, ali ituristi iz ostalih bh, pa iinozemnih gradova većsu ove zime rado svraćaliu ovaj objekat, kojega jeuz pomoć Općine Zenica

izgradila gotovu vlastitim sredstvimaTZ ZE-DO kantona. U okviru centraSmetovi je trgovina prehrambenimproizvodima, ast ood, mini kuhinja,

a na katu su dva apartmana za noće-nje, koji će biti opremljeni po hotel-skim standardima.

GRADINA TEŠANJ

Gradić Tešanj u posljednje vrijemepostaje sve zanimljivija turistička desti-nacija, kako stoga što je uspio sačuvatioriginalnu bosansku arhitekturu, takoi zbog značajnih povijesnih spome-nika. Među tim spomenicima svaka-

ko divljenje turista pobuđuje UtvrdaGradina, koja se uzdiže iznad Tešnja idominira okolicom ovoga grada, a tusu i Sahat kula, Stari grad – Čaršija,džamija Ferhadija, gazi Ferhad-begovmezar, tešanjska Musala, Eminagićakonak, Rimski most na Krndiji, stećciu Jablanici...

B A N J S K O - R E K R E A T I V N ICENTAR “AQUATERM” I MOTEL“BANJA”

Poznavaoci tvrde da se ispod gradi-ća Olovo nalazi pravo more termalneljekovite vode, a dokaz toga je nekoli-

ko izvora u samom gradu i njegovojbližoj okolici. Upravo ove prirodnekarakteristike su uvjetovale da Olovopostane jedan od najznačajnijih cen-tara banjskog turizma. Poznat je poBanjsko-rekreativnom centru «Aqu-aterm» i Motelu «Banja». KapacitetHotela «Aquaterm» je 120 ležajeva utrokrevetnim i dvokrevetnim soba-ma, te apartmanima, a hotel posjedu- je i brojne banjsko-rekreativne sadr-žaje. Motel «Banja» nalazi se u blizinipomenutog hotela, a udobne sobe sukao i u «Aquatermu» sa kupatilima satermalnom vodom.

ODMARALIŠTE DOLI NA ZVIJEZDI

Općina Vareš prepuna je prirodnihljepota – počev od živopisnih dolinaStavnje, Bukovice, Očevije i Tribje, aiznad njih se uzdižu planine Zvijezda,Perun, Ravan planina i Greben, obra-slim stoljetnim, gustim šumama smr-če, jele i bukve. Na planini Zvijezda,u gustoj crnogoričnoj šumi nalazi seodmaralište Doli, u kome gosti mogu

koristiti bungalove i usluge domaćekuhinje. Posebno je neodoljiv zimskiambijent na Zvijezdi.

L. Sarajlić

EKOLOGIJA I TURIZAM



ZE-DO eko

26

Fiksna rešetka

F kapacitetaod 480 - 850 l/h

Sustavza podnavodnjavanje

Cy

Sistem za reutilizacijuotpadne vode

ec Bx Kapaciteta od 50 -200 E.S. (korisnika)

j pć

v g

Projektanti i investitori Pozor:g p đ č

spc , ć ph -h ppc 120 -33.000

ZENICA, ULICA ZAVNOBIH-a bb

tel: 032 443 600, fax: 443 601

www.ag-metal.com; e-mail: [email protected]

aG-metal zc p b isea- B Hcg

r BH:)seParatori ulja i masti:-Tip 1500: Konjuh Živinice (parking za

kamione), Petrol AG Zenica (benz.pumpa)-Tip D-25: Đukić Banjaluka (autoprao-

na), Art Busovača (benz.pumpa)-Tip 400: SHP Celex Banjaluka (skladište).b)mastolov/Pjeskolov:-Tip 1500: 2 komada Konjuh Živinice

(radnički restorani)c) trokomorna sePtiČka jama:-Tip PC- 1 : Violeta Grude ; i Tip 10000:

Tropik Banjaluka (za 100 E.S.))otto Pe 015 seParator n.

derivata:Galeb Vitez (benz.pumpa u N.Travniku)

ipđč

isea -

p p-bch

ph đ-

ph pc- 5-5.000

isea đ pž b p- g h ppeu, g : ;

; pg cc- pc; p; g

p pc; g; g b p, -

p pp gc

B đ bg -gc đ

pž . gp pč-

ć pčć

ž bp ,

, b g p-

cp

Biološki uređaj nabazi aktivnog mulja

sp pOd 5 - 28 E.S.(korisnika)

Biološki uređaj nabazi aktivnog mulja

CpcOd 32 - 70 E.S.(korisnika)

Biološki uređaj zapročišćavanje nabazi aktivnog mulja

P iOd 50 - 200 E.S.(korisnika)

Trokomornaseptička jama

tpč Od 4 - 100 E.S.(korisnika)

Biološka jama

ihf Od 3 - 150 E.S.(korisnika)

Pžckapacitet 0,4 - 15 m3

Separator ulja

sp Protok od 0,20 do 30 l/s

Separator nafnihderivata s koalescen-tnim lterom

o PeProtok od 1,5 do 6,0 l/s)Mastolov/pjeskov

m p Od 50 - 1500 obroka

Mastolov/pjeskov

Fy Od 15 - 70 obroka

Sustav za tretmansvih oborinskih voda

rKap. od 500 - 1000 m3

Crpna stanica

Pcprotoka 0 - 36 m3/h

Crpna stanica

Pc pprotoka 0,4 - 14,4 m3/h

Odjeljak za denitrikaciju

o cOd 5 - 10 E.S.(korisnika)

r, ,



ZE-DO eko

27

jP “ep B Hcg” .. - st “k” – k

n p p h h , h s eniso 14001:2004 p :- p phh hg -

- p p g- h - c te B



ZE-DO eko

MINISTARSTVO ZDRAVSTVAZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

UNAPRIJE\ENA EKOLOGIJA

ze-do eko [broj 1, februar 2006.]

Documents