ze-do eko [broj 19, jesen 2010.]

8/7/2019 ZE-DO eko [broj 19, jesen 2010.]

http://slidepdf.com/reader/full/ze-do-eko-broj-19-jesen-2010 1/32

GODINA V l BROJ 19l Jesen 2010.

ČASOPIS O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Izlazi tromjesečno

POD POKROVITELJSTVOM MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREÐENJE I OKOLIŠ

CIJENA 1 KM

I S S N 1 8 4 0 - 1 4 6 7

Centrala: 032/445-520; 445-221Vrandučka bb (Pečuj)

Tel.: 032/456-350; Fax: 456-346Benzinska pumpa 446-040



2 ZE-DO ekoJesen 2010.

EKOLOGIJA

ZE-DO eko: Časopis o zaštiti životne sredine, Izlazi tromjesečno; IZDAVAČ: NIPD „Našariječ“, d.o.o. Zenica; ZA IZDAVAČA: Sajto Ćehović, direktor; GLAVNI I ODGOVOR-NI UREDNIK: Sajto Ćehović; UREDNICA IZDANJA: Lejla Sarajlić; REDAKCIONIODBOR: Nermin Mandra, predsjednik, Branimir Muidža, Mubera Pezo, prim.dr.sci. Smajil Dur-mišević, prof.dr. Jovan Sredojević, Emir Zukić, Senaid Šabanović, Sajto Ćehović; REDAKCI-

JA: Elvira Šaćirbegović, Lejla Sarajlić, Armin Mujkić, Elmedin Bašić, Selma Sarajlić, Edina Kadu-šić, Azerin Salihbegović, Neven Krajišnik, Nejra Bradarić; FOTOGRAFIJE: Jasmin Imamović;GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Elmir Isaković; RAČUNARSKA PRIPREMA: Studio„Naša riječ“; ŠTAMPA: “Bemust” Sarajevo; ZA ŠTAMPARIJU: Mustafa Bečirović, direktor

Četiri su osobe poginule, među ko-

jima i dvoje djece starih jednu i trigodine, nakon eksplozije rezervoara utvornici aluminija na zapadu Mađar-ske. Tragedija se dogodila kod gradaAjka, 160 kilometara od Budimpešte, početkom oktobra, gdje je iz tvornicealuminija iscurilo oko milion kubikatoksičnog crvenog mulja, koji sadržimetale što nagrizaju sluznicu i stva-

EVROPA U PANICI

Crveni mulj u Mađarskojodnio četiri, a ugrozio

više stotina životaraju opekline. Za sada se šestoro ljudi

vodi kao nestalo, a 120 ih je povrije-đeno.

Eko aktivisti godinamaupozoravali na opasnostLokalni eko aktivisti i borci za zaštituokoliša kazali su da već godinama upo-zoravaju vladu na opasni crveni mulj,za kojeg su još 2003. godine izračunali

da ga ima oko trideset miliona tona.

“Kako se godinama nakupljao, crveni mulj je, po volumenu, najveći toksični otpad u Mađarskoj ”, kažu eko aktivi-sti iz Akcijske grupe za čišćenje zraka,dodavši kako se u procesu proizvodnjejedne tone aluminija, stvori čak dvijetone toksičnog otpada.

Dva metra visok crveni muljCrveni mulj, koji na nekim mjestimadostiže visinu od dva metra, ugrozio je

već sedam naselja u blizini Ajke. U trimađarske zapadne pokrajine progla-šeno je vanredno stanje, zbog najvećeekološke katastroe koja se ikad dogo-dila u toj zemlji. Mještane evakuira 30ekipa uz pomoć helikoptera, a neki suljudi spas potražili na krovovima kuća,odakle ih se pokušava odvesti. Oko če-tiri stotine stanovnika čeka na evakua-ciju, a 110 ih je spaseno i smješteno ubolnici. Nekoliko stotina tona poseb-ne smjese uliveno je u rijeku Marcal natri različite lokacije kako bi neutralizi-ralo djelovanje otrovne mase i spriječi-lo daljnje širenje eko katastroe, kojaprijeti i Dunavu, jednoj od najvećihrijeka u Evropi.



3ZE-DO eko Jesen 2010.

KANTON

Veliku pažnju Ministarstvo za

prostorno uređenje, promet ikomunikacije i zaštitu okoliša uperiodu od 2007. do 2010. go-dine poklonilo je zaštiti okoliša,nancirajući vlastite, te brojneekološke projekte nevladinih ekoudruženja, institucija i rmi, aposredstvom kantonalnog Fondaza zaštitu okoliša.

Za Mobilnu stanicu za

mjerenje kvaliteta zraka,220 hiljada KM- Iz sredstava Fonda za zaštituokoline, a koja su zapravo budžet-ska sredstva Vlade ZE-DO kan-tona, u skladu sa Zakonom ojavnim nabavkama, izvršena je

MINISTARSTVO ZA PROSTORNO UREĐENJE, PROMET IKOMUNIKACIJE I ZAŠTITU ŽIVOTNE OKOLINE

Sjajni rezultati u oblasti zaštite okoliša

Pored Plana interventnihmjera u slučajevima pre-komjerne zagađenostizraka u kantonu, izrađe-ni su i usvojeni Zakon ozaštitu od buke i Zakono proglašenju Spomeni-ka prirode Tajan te Planupravljanja otpadom uZE-DO kantonu.

Od 2008. i ove godine realizirani su projekti čišćenjaobala i korita rijeke Bosne na području ZE-DO kantona.Ministarstvo iz sredstava Eko onda inancira i zanimljive projekte kako nevladinih organizacija, tako i institucija iirmi. Jedan od najznačajnijih je Časopis o zaštiti život-ne sredine «ZE-DO eko», kojega priprema i izdaje NIPD«Naša riječ» Zenica, a pod pokroviteljstvom pomenutogministarstva. Sredstvima Eko onda inancirano je objav-ljivanje i zanimljive publikacije «Sačuvajmo naš okoliš»1 i 2, za djecu od šest do 14 godina.

Mobilna stanica

simultano mjerenje općih i poseb-nih zikalno-hemijskih i meteoro-loških parametara. Smještena je ukombi vozilu, što joj daje potpu-nu autonomnost. Mobilna stani-ca mjeri šest meteoroloških para-metara - barometarski pritisak,temperaturu, relativnu vlažnost,

brzinu vjetra, smjer vjetra i sun-čevo zračenja i devet parametarazagađujućih materija - PM10,PM2,5, PM1, SO2, CO, NO,NO2, NOx i O3, kaže ministarNermin Mandra . Komplemen-tarna aktivnost sa nabavkommobilne stanice je donošenjePlana interventnih mjera u slu-čajevima prekomjerne zagađeno-

sti zraka na području Kantona.Mobilna stanica je počela sa ra-dom početkom novembra prošlegodine, a na raspolaganju je svim

općinama u Kantonu. Rezultatimjerenja mobilne stanice svakod-nevno su dostupni i građanima naweb stranici ZE-DO kantona –www.zdk.ba. Podaci o zagađenostizraka se također svakodnevno do-stavljaju Federalnoj i Kantonalnojupravi za inspekcijske poslove, te

načelnicima općina, na čijem po-dručju mobilna stanica mjeri za-gađenost zraka.

Izdato 130 okolinskihdozvola

U pomenutom periodu izdato je130 okolinskih dozvola. – Naše ministarstvo je još 2005. godine započelo sa postupkom izdavanja

okolinskih dozvola, koja je uprav-ni akt, a koji ima za cilj obezbje-đenje visokog nivoa zaštite okoli-ne, ističe ministar.

nabavka mobilne stanice za mje-renje indikatora kvaliteta zraka.Mobilna stanica je koštala 220 hiljada KM, a predviđena je za

Nermin Mandra

Vanja Ćurin (Dvokut Pro) predaje na upotrebu ministru Mandri Mobilnu stanicu




KANTON

EKOLOŠKI PROJEKTI MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐENJE,

Rijeka Bosna bljesnula

Za već tradicionalnu akciju ćišćenja obala rijeke Bosne Vlada ZE-DO kantona

iz budžeta kantonalnog Fonda za zaštitu okoliša opredijelila 135 hiljada KM

Ovogodišnji budžet Ekoonda, koji egzistira uokviru Ministarstva za

prostorno uređenje, pro-met i komunikacije i za-štitu životne sredine ZE-DO kantona, iznosi 262hiljade KM, a namijenjenje, kao i ranijih godina za implementaciju ekološ-kih projekata, koje inici-ra resorno ministarstvo,kao i rme, institucije, te ekološki pokreti i nevla-

dine organizacije. Najvećiprojekt, koji je u dobrojmjeri tokom minulih ljet-njih mjeseci i realiziran uopćinama Kantona, je či-šćenje obala rijeke Bosne

Za čišćenje obala rijeke Bosne iz kantonalnog Ekoonda Općini Zenica je opredijeljeno 45 hiljada KM,Općini Kakanj 24, Općini Visoko 15 hiljada, OpćiniŽepče 18, Općini Zavidovići 14, Općini Maglaj 12,a Općini Doboj Jug dvije hiljade KM. Učesnici ak-

cije u svim općinama, osim prikupljanja i deponi-ranja otpada, sasijecali su i nisko rastinje. Akcijaje uspješno realizirana na području svih općina, zakoje je pomenuto ministarstvo opredijelilo sred-stva iz Fonda za zaštitu okoliša.

i uređenje njenog koritau općinama na područjuZE-DO kantona, vrijedan

135 hiljada KM. Ovo je već tradicionalna, treća poredu akcija resornog mi-nistarstva, a povjerena je općinama. Velika količina otpada, od plastičnih vre-ćica, do autoguma na nje-nim obalama, nakon štose voda povukla tokomposljednjih poplava, kojesu se dogodile početkom

ove godine, ali i otpada kojeg ostavljaju ekološkineosviješteni građani, sva-kako su nametnuli potre-bu organiziranja i ovogo-dišnje akcije čišćenja.

OPĆINA ZENICARijeka Bosna kroz zeničku općinu protiče u dužini od šezdese-tak kilometara , a akcija čišćenja njenih obala i uređenja korita se realizira u tri zone. Prva u dužini od 20 i druga – zona, udužini od deset kilometara su očišćene. Riječ je o područjuod Bilješeva, ušća rijeke Lašve u Bosnu, Janjičke ade, Drivuše iRaspotočja do mosta u Lukovom polju, druga zona je gradskopodručje, a treća - područje od Vrace do Topčić polja.U čišćenju prve i druge zone su učestvovali: ALBA Ze-nica, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Resursni ekološkicentar – REC Zenica, SRK “Bosna”, zenička udruženja “Zeleni okoliš”, kao i sportskih ribolovaca “Bistro”, a svojdoprinos su dali i PD Regionalna deponija “Mošćanica”,

te JU Dom zdravlja Zenica. Osim sredstvima kantonal-nog, akcija čišćenja obala i korita rijeke Bosne nancira sei iz sredstasva Fonda za zaštitu okoliša Vlade FBiH.




KANTON

PROMET I KOMUNIKACIJE I ZAŠTITU OKOLINE ZE-DO KANTONA

p u n o m l j e p o t o mOd sredine juna dvanaest demobilisanih boraca sa eviden-cije nezaposlenih bilo je angažovano na realizaciji projektačišćenja obala i korita rijeke Bosne. Sa akcijom su započeliiz centra grada. Od početka su nailazili samo na pohvaleMaglajlija, borili su se sa ljetnim vrućinama, ali i najez-dom komaraca i zmija. Svakodnevno su bili u opasnosti,a kako su rekli, dnevno su znali ubiti i po pet-šest zmija.Isijecali su šiblje, prikupljali bačeno smeće i puno zamje-rili neodgovornim građanima, koji u rijeku bacaju otpad.Smatraju da bi kazne za ovako ponašanje morale biti puno

oštrije što bi doprinijelo podizanju ekološke svijesti o oču-vanju životne sredine. Kada je u pitanju čišćenje koritarijeke Bosne, Udruženje Ekološki pokret Eko Maglaj po-krenulo je izradu projekta LEAP, u suradnji sa OpćinomMaglaj i u tom dokumentu među prioritetnim zadacimaje i uređenje korita rijeke Bosne. Svake godine općinskevlasti Maglaja i KJD angažuju radnike koji uređuju grad-ske površine i čiste korito ove rijeke, ali je i pomenutieko pokret nekoliko puta organizovao manje akcije čišće-nja.Takođe, realizacijom projekta “Dišimo bez ambrozije”očišćen je dio obale u blizini šetališta.

Čišćenje obala i korita rijeke Bosne u visočkoj općini, udužini od 15 kilometara obavljeno je krajem septembra.Nositelj akcije čišćenja bilo je JKP “Gradska groblja” Vi-soko, zajedno sa Sportskim ribolovnim društvom i vi-sočkim Udruženjem za zaštitu rijeka, riječnih slivova i

ekstremnih sportova “Eko viking”. Najveći problem upomenutoj akciji predstavljalo je kresanje niskog rastinjana obalama rijeke Bosne, s obzirom na to da se u popla-vama početkom godine velika količina smeća upravozaustavila na ovom rastinju.

Općina Zavidovići je sa nekoliko lokalnih udruženja građa-na sklopila Sporazum o čišćenju obala rijeke Bosne. Jedno odnajaktivnijih udruženja građana u Zavidovićima, čija je brigaprvenstveno očuvanje životnog okoliša, pod nazivom „Sadnicemira”, dobilo je čišćenje dionice desne obale rijeke Bosne, udužini od dva kilometra na samom ulazu u Zavidoviće.- Poslovi uređenja obala rijeka spadaju u rizične na područjunaše općine. Stoga je aktivistima Udruženja, na njihov za-htjev, iz Službe za upravu civilne zaštite stiglo upozorenje o

zaostalim minsko-eksplozivnim sredstvima, na dionici kojanam je dodijeljena za čišćenje. Posebno je naglašeno naselje Dolovi, kao visoko rizično područje. Dobili smo i uputstva,kako da djelujemo u slučaju njihovog pronalaska, kazaonam je Milan Šćekić, predsjednik UG „Sadnice mira“.

Polovicom jula započela je i velika akcija čišćenja obalarijeke Bosne u općini Žepče, u dužini od 24 kilometra.Akcija je trajala više od mjesec dana, a općinske vlastiŽepča ovaj posao povjerile su Javnom poduzeću Ko-munalno, SRD Bosna, učenicima KŠC “Don Bosco” teUdruženju Ekotour Željezno polje. Prvu dionicu na objestrane rijeke Bosne, od kolektora za prečišćavanje otpad-nih voda do Veterinarske stanice Žepče čistili su učenici KŠC “Don Bosco”, a JP Komunalno bilo je zaduženo začišćenje korita oko mostova u Donjoj Golubinji i Želeči.Ekotouru iz Željeznog polja bilo je povjereno čišćenje iuređenje Pepelarske rijeke, a SRD “Bosna” čišćenje obala od Veterinarske stanice do Ograjine.

OPĆINA MAGLAJ

OPĆINA KAKANJ

OPĆINA VISOKO

U općini Kakanj obale i korito rijeke Bosne očišćene su udužini od osam kilometara, I to na lokalitetu uzvodno odMosta Zlatnih ljiljana, riječ je o mostu na ulazu u grad-sku jezgru i nizvodno od Mosta mladih – most na izlazuiz gradske jezgre. Općinske vlasti Kaknja su na čišćenju

ove dionice angažirale građane sa evidencije nezaposlenihBiroa za zapošljavanje, a koji imaju brojnu porodicu ižive u teškim ekonomskim uvjetima, a u akciju su biliuključeni i kakanjski vatrogasci.

OPĆINA ŽEPČE

OPĆINA ZAVIDOVIĆI




PRIVREDA I EKOLOGIJA

OZVANIČEN POČETAK ISTRAŽNIH RADOVA ZAHIDROELEKTRANU «VRANDUK»

«Zelena» energija iz rijeke BosneRiječ je o protočnoj hidro-

elektrani, ukupne instalira-

ne snage od 19,6 MW

Javno preduzeće Elektroprivreda BiHozvaničilo je početak istražnih rado-va za buduću hidroelektranu „Vran-duk“, na rijeci Bosni. Svečanosti namjestu gdje će biti glavno postrojenjeobjekta, instalisane snage oko 20 me-gawata, nedavno su prisustvovali BiHzvaničnici iz prošlog mandata vlasti:

predsjedavajući Predsjedništva BiH,Haris Silajdžić, ederalni premijer,Mustaa Mujezinović, resorni enti-tetski ministar Vahid Hećo, premijerZE-DO kantona Miralem Galijaše-

vić, zenički načelnik Huejin Smaj-lović i brojni drugi visoki zvaničnici.„Riječ je o protočnoj hidroelektrani

ukupne instalirane snage od 19,6 MW.Svjesno smo išli da snaga bude niža zaoko 1,5 MW, kako bi imali sto odstozelenu energiju. Ukupna proizvodnjahidroelektrane će iznositi 96,38 GWh,a planirana vrijednost investicije je 47,6 miliona eura. Završetak projektaplaniran je do 2015“, rekao je tomprilikom Amer Jerlagić, generalni

direktor Elektroprivrede BiH. To-kom izgradnje ove hidroelektrane,bit će angažovano oko 800 radni-ka.. „Ovo je dokaz ispravnosti našeg opredjeljenja da ormiramo koncern ukojem će zajedno biti Elektroprivredai rudnici“, rekao je Silajdžić. Za e-deralnog ministra energije, rudarstvai industrije, Vahida Heću, gradnjahidroelektrane „Vranduk“ nastavak je aktivnosti započetih prije dvije

i po godine, od kojih će veliku do-bit imati i lokalna zajednica kojoj ćekroz projekt „Programa prijateljskogokruženja“ za poboljšanje inrastruk-ture pripasti 1,5 milion KM. Početak istražnih radova na hidroelektrani„Vranduk“, znači ulazak u realizacijuvećeg broja elektroenergetskih obje-kata u FBiH, gdje se planira gradnja9 hidroelektrana, pet termoelektranai dvije vjetroelektrane, čija je vrijed-nost nekoliko milijardi KM. Zenički

načelnik, Husejin Smajlović takođerse pohvalno izrazio o projektu, čijimće završetkom stalno zaposlenje dobi-ti dvadesetak radnika.

Načelnik općine Zenica Husejin Smajlović i generalni direktor JP EP BiHAmer Jerlagić, prije nekoliko mjeseci u Zenici su potpisali ugovor o realizaciji«Programa prijateljskog okruženja», koji će se implementirati u okviru grad-nje HE «Vranduk». Prema tom ugovoru Općini Zenica za 34 projekta, koja ćebiti implementirana u razvoj lokalne zajednice EP BiH doznačit će oko milioni 500 hiljada KM. Među najvažnijim projektima, koji će biti fnancirani iz po-menutih novaca su: rasvjetu za devet naselja, dok su izgradnja i rekonstrukci-

ja kanalizacione mreže planirane za četiri, a rekonstrukcija vodovodne mrežeu pet naselja. Tu su i izgradnja pješačkog mosta, puteva ka vidikovcima, kaoi rekonstrukcija vidikovaca... Uredit će se i obale rijeke Bosne, izgraditi ribnestaze. Svakako, uz Kraljevski grad Vranduk, koji je značajan spomenik kul-turno-povijesne bh. baštine, koji neće biti ugrožen, realizacijom projekata «Programa prijateljskog okruženja», stanovnicima Vranduka i obližnjih mje-sta pružit će se veće mogućnosti za razvoj turizma.

Piše: Armin Mujkić

Detalj sa svečanosti u Vranduku

Kraljevski grad i MZ Vranduk neće biti ugroženi




TEMA BROJA

HIGIJENA OTPADNIH MATERIJAKao rezultat životnih unkcija ljudi

i životinja stvaraju se velike količineotpadaka. Usljed zioloških unkcijastvaraju se organski otpaci, koji semoraju na higijenski način otklanjatiiz domaćinstava i naselja, jer pred-stavljaju opasnost po zdravlje.Raspadanje otpadaka organskog po-rijekla u naselju dovelo bi do širenjauzročnika i prenosilaca bolesti, za-gađenja zraka neugodnim i nekadaopasnim plinovima, pa bi život unaseljima postao ugrožen i težak. Ot-paci neorganskog porijekla, iako se neraspadaju, svojim nagomilavanjem uindustriji, domaćinstvima i naselji-ma, sprječavaju normalnu djelatnost.Zbog toga, treba sve otpatke saku-pljati i otklanjati na higijenski način,da bi se zemljište, voda i zrak u nase-lju sačuvali od zagađenja.

Otpadne materije - higijenska i

epidemiološka opasnost.

Otpadne materije organskog porije-kla predstavljaju nestabilan materijalkoji se raspada, pri čemu se stvarajuneprijatni mirisi (merkaptani, sum-

Higijena naseljai stanovanja (III)

Piše:

doc.dr.sci. Smajil Durmišević

prim.dr.med.spec

Kantonalni zavod

za javno zdravstvo

Zenica

Teleon: +387 32 443 540Fax: +387 32 443 530

e-mail: [email protected]

Cantonal Public

Health Institute of Zenica

ID broj: 421810029000672000 Zenica,Fra Ivana Jukića br.2Bosna i Hercegovina

porvodonik, metan), koji zagađujuzrak. Najopasnije su ekalne otpadnematerije, koje mogu sadržavati i pa-togene bakterije - uzročnike crijevnih

zaraznih bolesti, uzročnike drugihbolesti i jaja crijevnih parazita. I dru-gi otpaci organskog porijekla iz do-maćinstva mogu sadržavati razne mi-kroorganizme. Prenošenje uzročnikabolesti sa otpadnih materija na čo-vjeka maže biti direktno i indirektno.Direktna inekcija može nastupiti za-gađenjem ruku ili odijela, kao i udi-sanjem prašine koja sadrži veliki brojbakterija. Indirektna inekcija nastajeako se zaraza prenosi insektima i glo-darima, preko zagađenih namirnica,ako je zemljište zagađeno đubrenjemekalijama ili ekalnim vodama, tepreko vode za piće koja se zagadi po-vršinskim ili otpadnim vodama.Industrijske otpadne materije koje suorganskog porijekla predstavljaju, izistih razloga, opasnost za zdravlje lju-di. Neorganski sastojci industrijskihotpadnih materija mogu biti štetni zaljude i životinje ako dospiju u vodo-

toke ili u vodu za piće.Nehigijensko otklanjanje otpadnihmaterija iz domaćinstava dovodi dotrajnog zagađivanja zemljišta u naseljui oko njega. U naseljima gdje otklanja-nje otpadnih materija nije riješeno nahigijenski način, česte su banalne cri-jevne zaraze kod stanovništva, a javlja-ju se povremeno i epidemije ozbiljnihcrijevnih zaraznih oboljenja.Vrste otpada - Ekološki gledano, po-

stoje tri vrste otpada:- inertni otpad , koji zauzima velikiprostor, a ima mali negativan ekološ-ki i zdravstveni uticaj;

- štetni otpad , koji štetno djeluje nabiljni i žvotinjski svijet, kao i na ma-terijalna dobra;- opasni otpad , koji i u malim količi-

nama izaziva veoma štetne posljedicena biljni i životinjski svijet u dugomvremenskom periodu.Prema načinu nastajanja razlikujemo razne vrste otpadnih materija.

Ljudske fekalne maseLjudske ekalije (izmet i mokraća) posvom epidemiološkom značaju pred-stavljaju štetne i opasne materije pozdravlje. Radi toga se mora sav ljudskiekalni materijal na higijenski način

ukloniti iz stana i naselja i tako učini-ti neškodljivim i bezopasnim. Količi-ne ekalija koje se prosječno dnevnoprodukuju po jednom stanovniku su:krutih ekalnih materija 100 - 150grama i urina oko 1200 grama, dakleukupno oko 1300 grama dnevno. Toznači, godišnje od jednog stanovnikabude oko 475 kg ekalija, odnosnood 1000 stanovnika 475 tona ekali-ja. U jednom cm3 krute ekalne mase

nalazi se po nekoliko desetina mili-ona koli bak terija – bakterija porije-klom iz debelog crijeva.

Životinjski izmetŽivotinjski izmet predstavlja skorojednaku zdravstvenu opasnost kaoi ljudski, pogotovo stoga što sadržisporogene bakterije tetanusa (zli grč),antraksa (crni prišt), gasne gangrene idrugih oboljenja. Količina stajskog đu-breta, koje treba deponovati i evakuisa-

ti, izosi godišnje, u prosjeku, od krupnestoke po jednom grlu 12 - 15 m3, a odsitne stoke po jednom grlu 1,5 - 2 m3.Domaće splavine, splačine, pomije




TEMA BROJA

Domaće splavine nastaju uglavnomod pranja životnih namimica, kuhinj-skog posuđa, pribora za jelo, pranjakućnih i drugih prostorija, kod održa-vanja lične higijene, pranja odjeće i po-steljnog rublja i dr. Količina splavina unekom naselju ovisi o načinu kako se

to naselje opskrbljuje vodom. Za gra-dove se prosječno računa da na svakogstanovnika otpada godišnje oko 40.000- 60.000 litara splavina. U jednom cm 3 splavina nalazi se oko 10 - 20 milionaraznih klica, među kojima ima i pato-genih (izazivača zaraznih oboljenja).

SmećeSmeće sačinjavaju mnogobrojni kru-ti otpaci stanovanja, prometa i rada,zbog čega je ono različitog sastava, a

njegove količine variraju, zavisno odgodišnjeg doba. Količina i sastav smećaovisi i o lokalnim prilikama. Računa seda u gradovima po stanovniku otpadaoko 500 - 1000 kg smeća godišnje, neračunajući indu-strijske otpatke.U ovu količinuuračunato je iulično smeće.

Industrijske

otpadne vodeSvako industrij-sko postrojenjeupotrebljava usvom tehnološ-kom procesu ipogonu znatnekoličine vode. Pozavršetku tehno-loškog procesaovakve su vodemanje ili više opterećene različitimmaterijama i stoga imaju naziv in-dustrijske otpadne vode. Otpad-ne vode raznih tvornica sadrže, većprema svom tehnološkom procesu,različite vrste i količine organskih ineorganskih materija, koje su čestotoksične (otrovne), ili na drugi na-čin štetne. Takve industrijske otpad-ne vode zagađuju u znatnoj mjeriotvorene vodotoke, jer im oni služe

kao prirodni odvodnici (recipijenti).Na primjer, prisustvo enola u otvo-renom vodotoku, u količini od 0,2mg/L djeluje štetno na ribe, a takva

voda u kontaktu sa hlorom zaudarana karbol (stvaraju se hlorenoli). Ra-nerije nate i koksare izbacuju poredenola i cijanide, koji ubijaju pleme-nitu ribu već u koncentraciji od 1 - 2mg/L. Zakon o vodama propisuje dase industrijske otpadne vode prije is-

puštanja obavezno prečišćavaju u sa-moj tvornici. Ne smiju se, ni u kom slučaju, ispuštati u vodonosni slojzemlje, npr. putem podzemne drena-že i irigacije, niti se smiju ispuštati ugradsku kanalizacionu mrežu, zbogopasnosti korodiranja cijevi.

Posmrtni ostaci ljudiZemljište za groblje mora biti suho,porozno, djelomično pjeskovito i vannaselja. Nivo podzemne vode mora le-

žati najmanje 4 metra ispod površinezemlje. Najbliže kuće od groblja mo-raju biti udaljene najmanje 500 meta-ra. Udaljenost bunara i sličnih vodnihobjekata od groblja ovisi od smjera kre-

tanja podzemne vode, ali ta udaljenostne smije biti manja od 500 metara. Zasvaki grob treba na grobljanskom tere-nu obezbijediti površinu od najmanje4 m2. Dubina groba treba iznositi 160 - 180 cm. Proces mineralizacije lešazavisi od vlažnosti zemljišta, količinezraka u zemljištu i prisustva mikroor-ganizama. Pri povoljnim uslovima domineralizacije mehkih dijelova tijeladolazi za 7 do 10 godina. Saponika-

cija leša nastaje u vlažnom zemljištu, aproces mineralizacije leša se produžujena 15 do 20 godina. Mumikacija ilisušenje leša se javlja u suhim i poro-

znim terenima u toplim krajevima.Truhljenje i gnjiljenje leša nastaje akose proces raspadanja obavlja bez pri-sustva mikroorganizama. Sa sanitar-nog aspekta, prekopavanje parcela zaponovno sahranjivanje je dozvoljenonakon 15 do 20 godina.

Uklanjanje leševa uginulih životinja

i klaoničkih konfiskataLeševi uginulih životinja od zaraznihbolesti (Malleus-sakagija, Brucellosis – malteška groznica, Antrax - crni prist, Lyssa-bjesnilo, Pyaemia i dr.), kao idijelovi takvih životinja (koža, dlaka,rogovi, papci i ostalo) moraju se be-zuslovno ukloniti zakopavanjem ilispaljivanjem, prema propisima o suz-

bijanju i sprječavanju stočnih zaraza, očemu vode brigu veterinarske službe.Zakopavanje se vrši u duboke jame,pri čemu treba paziti da ovakva jamane dosegne blizu podzemne vode. U

jamu se prethodnonaspe dosta hlornogkrečnog mlijeka, aleš životinje se zatimprelije jakim rastvo-rom hlornog kreč-

nog mlijeka i jamase zatrpa zemljom.Jame - grobnice su vrste objekata zauklanjanje leševa ži-votinja, sa najčešćeozidanim zidovimapropusnim mate-rijalom i ocjednimdnom pokrivenimšljunkom, dubine

koliko to visina pod-zemne vode dozvoljava, uobičajeno 10- 12 m. Jame - grobnice su odozgo za-tvorene betonskim ili gvozdenim pok-lopcem, koji se obavezno zaključava.Spaljivanje - kremiranje leševa stokeje higijenski poželjno, ali je skup načinuklanjanja, te se rijetko primjenjuje.Kaflerije su industrijski objekti zakompletno tehničko iskorištavanje le-ševa životinja, a koriste se i za iskorišta-vanje klaoničkih konskata - otpadaka.Ako se sve higijenske mjere stručnosprovedu kalerije daju najveću higi-jensku i epidemiološku bezbjednost uuklanjanju leševa životinja.




EKOLOGIJA

Zenica se pitkom vodom snabdijevasa više izvorišta, a jedan od njih je i

vodozahvat Babina rijeka. U ukupnojkoličini vode uzete sa izvorišta, vodo-zahvat Babina rijeka učestvuje sa oko20 odsto. Na obalama Babine rijeke injenih pritoka nalazi se veći broj selai zaselaka, a selo Biškovići je jedno odnjih. U tom selu do nedavno je ekal-ni otpad završavao u sistemu septič-kih jama, koje su predstavljale velikuneprijatnost i potencijalnu opasnoststanovnicima ovog kraja.

Općina doniralakanalizacione cijeviNa inicijativu mještana, Općina Ze-nica je donirala neophodne kanaliza-cione cijevi, a mještani su sami izveliradove, pa je tako cijelo selo uvezanou jedan kanalizacioni sistem. Za mje-štane ovog sela to predstavlja velikoolakšanje, nakon godina neugodnihmirisa i još neugodnijeg čišćenja sep-tičkih jama što su nam i potvrdili u

razgovoru. I sve to bi bila sjajna vijestda glavna odvodna cijev ne završava,gdje drugo nego u potoku, pritoci Ba-bine rijeke. Napominjemo, riječ je opodručju koje je uredno proglašenovodozaštitnom zonom, ali toga se,čini se, niko ne pridržava. Kako sa-znajemo u Kantonalnoj inspekciji, toje dio projekta izgradnje zajedničkogkolektora za ekalije koji će biti loci-

VODOZAHVAT BABINA RIJEKA

Više štete, nego koristi

ran iznad Kantonalne bolnice Zenica.Kako kaže kantonalni vodni inspektorNijaz Mačak , do završetka tog projek-ta proći će još nekoliko godina, a dotada će ispravnost vode, koju piju Ze-ničani, ovisit će iskuljučivo o sistemuprečišćavanja VIK – ove laboratorije.

U Babinoj rijeci završavaju imrtvi psiOvo, nažalost, nije jedini problem vo-dozahvata Babina rijeka. Tu su i divljedeponije kojih je veliki broj u ovom kra-ju. Na tim deponijama osim otpada izdomaćinstava, nađe se i kabasti te ani-malni otpad. U VIK-u saznajemo da sujednom prilikom u Babinoj rijeci našlinekoliko ubijenih pasa koje su izvadiliiz rijeke, zapakovali u plastične vreće i

pokušali naći nekoga ko bi zbrinuo te le-ševe. Naišli su samo na prebacivanje od-govornosti, pa su se za nesretne pse mo-rali sami pobrinuti. Drugi problem jekonstantna sječa šume, koja dovodi dozamućenja izvorišta, iako su, napomi-njemo te aktivnosti u ovom kraju zabra-njene. Nakon svega navedenog, namećese zaključak da vodozahvat Babina rijekaJavnom preduzeću VIK kontinuiranodonosi više štete nego koristi. Direktor

VIK - a, Ekrem Kahriman, stoga kaotrajno rješenje ovog problema navodidovršenje projekta «Plava voda», čime bise vodozahvat Babina rijeka isključio izsistema vodosnabdijevanja.

Mjesto gdje se sadržaj kanalizacijeizlijeva u potok

Iz sela Babinskog sliva sav otpad odlažu u Babinu rijeku i njene pritoke

Jedna od divljih deponija

Piše: Selma Sarajlić





Nedavno je u radnoj posjetiBosni i Hercegovini boravila

državna delegacija Republi-ke Moldavije na čelu sa mi-nistrom okoliša GheogeomSalaruom, koja je bila gost Federalnog ministarstva za okoliš i turizam. Pomenutadelegacija došla je na prepo-ruku Svjetske banke, s ciljem da se gostima prezentirajupozitivni pomaci ostvareniu prvoj implementiranojazi Projekta upravljanja

čvrstim otpadom. Naime,Moldavija će uskoro pot-pisati kreditni aranžman saSvjetskom bankom za reali-

REGIONALNA DEPONIJA

«MOŠĆANICA»

SPONZOR STRANE

PRIVREDNO DRUŠTVO

Sa novom praksom PD RD «Mošćanica» započeloje 10. avgusta ove godine i uspješno je realizira, amještani su prihvatili obavezu da sami pripreme iutovare otpad na vozilo. - Dio dogovora, zapravo jei apel domaćinstvima da započnu sa razdvajanjemkorisnog dijela otpada, za šta se nadamo da će po-stati navika a mi ćemo na tome insistirati. Mještani Mošćanice su ovu akciju dobro prihvatili, što doprin-soi stvaranju pozitivne atmosfere da se kroz sličneaktivnosti nastavi saradnja regionalne deponije i ove

mjesne zajednice, ističe direktor Zukić

U okviru protokola potpisanihizmeđu Općine Zenica i MZMošćanica, Privredno društvoRegionalna deponija «Mošća-nica» dužno je mještanima

U MJESNOJ ZAJEDNICI MOŠĆANICA

Nova praksa zbrinjavanja kućnog otpada

PROJEKT UPRAVLJANJA ČVRSTIM OTPADOM

Delegacija Moldavije na «Mošćanici»

U pratnji direktora Zukića delegacija Moldavije uobilasku «Mošćanice»

zaciju ovog projekta.- Kao primjer uspješno rea-

liziranog Projekta upravlja-nja čvrstim otpadom u BiH odabrana je Zenica, odnosnoRegionalna deponija «Mo-šćanica», pa je delegacija R Moldavije osim susretasa načelnikom HusejinomSmajlovićem, obišla i novudeponiju. Mislim da je ovoprvi puta u postratnom pe-riodu da neko uči iz po-zitivnog iskustva Bosne i

Hercegovine , kaže EmirZukić, direktor Privrednogdruštva Regionalna depo-nija «Mošćanica». L.S.

istoimene mjesne zajedniceosigurati besplatno odlaganjekućnog otpada. Mošćaničanisu ovu pogodnost do sada spo-radično koristili, no ovu praksu

su sve više prihvatali.- Privredno društvo Regio-nalna deponija «Mošćanica»d.o.o. Zenica, ima u konti-nuitetu svoga poslovanja ori-jentaciju na stvaranje dobrihodnosa sa lokalnom zajed-nicom, pa smo dosada imali niz aktivnosti, o kojima smoveć javnost i upoznali, poput akcije čišćenja pojasa lokalnog puta prema Mošćanici, organi-zovanja ekološke sekcije mladihi njihove saradnje sa Resursnim

ekološkim centrom ZE-DOkantona - REC, saradnje sapodručnom osnovnom školomkroz interakciju u ekološkomobrazovanju djece, pripremnihradova za nogometno igralište ... U nastojanju da unaprijedi-mo te odnose sa rukovodstvomMZ Mošćanica smo dogovorili da radi poboljšanja kvaliteta zbrinjavanja kućnog otpada

iz domaćinstava Mošćanice

jednom sedmično organizuje-mo njegovo odvoženje prijevo-

znim sredstvom Deponije , kažeEmir Zukić, direktor PDRD «Mošćanica». S obziromna to da ovo Društvo raspola-že pogodnim traktorom saprikolicom, ova inicijativaje i realizirana. Kako je do-govoreno, vozilo Deponijesvakog utorka u zakazanovrijeme prolazi kroz selo ikupi otpad, kojega mješta-

ni utovaraju na vozilo.

Piše: Lejla Sarajlić

Emir Zukić




ZENICA I EKOLOGIJA

Predivna ada Jagnjišće koja se nalazi u skoro samom cen-tru Zenice zahvaljujući angažmanu eko aktivista i predu-zeća ALBA očišćena je od otpada te je pokošena bujnavegetacija čime je ova lokacija zasjala punim sjajem. Još

od davnina Zeničani su na adi pravili izlete, teeriće... aod kako su urađene stepenice preko kule starog mosta imlađe generacije rado posjećuju ovaj zeleni kutak. Sada ćesigurno tih posjetitelja biti još više.

Od janura ove godine Opći-

na Zenica je utvrdila obavezuodržavanja sastanaka o ekolo-giji svaka tri mjeseca s ciljemsagledavanja realizacije zaklju-čaka Vijeća općine vezanih zazaštitu okoliša. Sastancima,osim predstavnika Općine,prisustvuju predstavnici Kan-tonalnog ministarstva za pro-storno uređenje, promet, ko-munikacije i zaštitu okoline,ArcelorMittala, Metalurškoginstituta te zenički poslaniciu Federalnom parlamentu.Do sada su održana dva ta-kva sastanka, a sudeći premaizvještaju sa drugog održanog01.07.2010. god. i pored svihnastojanja općinskih struktu-ra da unaprijede zaštitu oko-kliša, malo toga je zaista ura-đeno. Ustvari, sve inicijativenastale na osnovu zaključaka

Vijeća općine, a upućene pre-ma višim instancama vlasti,ostale se neodgovorene. Pri-

SA DRUGOG SASTANKA O EKOLOGIJI

Nezainteresiranostviših instanci vlasti

mjera radi Vijeće je uputilo

inicijativu Vladi FederacijeBiH putem Federalnog mi-nistarstva za okoliš i turizamza donošenje podzakonskihakata u vezi sa primjenomnačela „zagađivač plaća“ izčlana 11. Zakona o zaštitiokoliša. Povratna inormacijajoš nije dobijena. Ista sudbinazadesila je i ostale inicijativeVijeća poput onih za ubrza-nje izdavanja okolinskih do-zvola za preostale pogone Ar-celorMittala, za davanje većihovlašetenja lokalnoj zajedniciu oblasti zaštite okoliša i sl.Upućeno je i nekoliko urgen-cija na inicijateve, ali ni nanjih nije bilo odgovora. Na-kon svega rečenog, nadati sesamo da će na narednim sa-stancima biti riječi o pomaci-ma u ovoj oblasti, a ne samo

o nezainteresovanosti čelnihljudi Federacije za rješavanjegorućeg problema Zenice.

ADA JAGNJIŠĆE

Lijepi zeleni kutak

U okviru projekta čišćenjaobala i korita rijeke Bosneresornog kantonalnog mi-nistarstva Općina Zenicaje dobila 45 hiljada KM.Dosada su očišćene dvije di-onice – u prvoj područje odBilješeva, ušća rijeke Lašve uBosnu, Janjićke ade, Drivu-še i Raspotočja do mostau Lukovom polju i druga

zona gradskog područja -od Lukovog polja do Vrace.Treća zona podrazumijevaobale i korito rijeke Bosneod Vrace do Topčić polja.

U ZENIČKOJ OPĆINI OČIŠĆENEDVIJE DIONICE RIJEKE BOSNE

U pripremi i treća

Prvu i treću zonu čišće-nja rijeke Bosne u op-ćini Zenica je u okviruProjekta čišćenja obalavodotoka u FederacijiBiH, fnansirao Fond zazaštitu okoliša FBiH.

Prva aza ovog pro-jekta podrazumijevačišćenje dijelova rijekeBosne i Lašve u uku-pnoj dužini od 100 km.

Veliki doprinos u čišćenjuprve i druge zone dali su:ALBA Zenica, Dobrovoljnovatrogasno društvo, Resur-sni ekološki centar – RECZE-DO kantona, SRK «Bosna», zenička udruženja– Zeleni okoliš, kao i sport-skih ribolovaca «Bistro».Akciju su podržali i Pri-vredno društvo Regionalna

deponija «Mošćanica» i JUDom zdravlja Zenica.- Sa ovom akcijom osim što smoočistili i uredili obale i koritorijeke Bosne, te očuvali foru i aunu u njenom slivu, uveli-ko smo doprinijeli podizanjunivoa ekološke svijesti stanov-ništva, a i razvoju turističke ponude. Jer, čista i lijepa rijekaBosna omogućava održavanje

ratinga, sportskog ribolova,škole ronjenja..., ističe JasminČabaravdić, stručni saradnik u općinskoj Službi za komu-nalne poslove i ekologiju.




ZENICA I EKOLOGIJA

Korito rijeke Kočeve nedavnoje, po drugi put ove godine,očišćeno od komunalnog ot-

pada, šljunkovitog materijalai granja. Očišćeno je područjeod zelene pijace do ušća u ri-jeku Bosnu koje se nalazi u sa-mom centru Zenice, a radoveje izvelo preduzeće Almy tran-sport. Zanimalo nas je koji jeuzrok tako brzog zaprljanjakorita koje iziskuje izdvajanjevelikih sredstava za čišćenje, našto su nam u općinskoj Služ-

bi za komunalne djelatnosti i

Jedan od plodova majke prirode koji nedvojbeno najav-ljuje dolazak jeseni su lubenice. Ove koje danas možemonaći na našim tržnicama dolaze nam iz uvoza, a rijetko ko

zna da je Zenica nekada bila poznata upravo po uzgojuove sorte. Naime, još početkom prošlog stoljeća, kako pišeMesud Šarić u svojoj knjizi „Zenička čaršija i mahale“ naBilinom polju, koje je tada bilo poljoprivredni kraj, bo-standžije su uzgajale izvrsne lubenice (karpuze su ih tadazvali op.a.) i dinje. Postoji predanje da se na teeriću kodhadži Mehmeda Šestića jela dinja koja je bila teška oko11 kilograma. I lubenice su bile poznate po svojoj veličinii slatkoći. Razlog ovako dobrog uspijevanja ovih plodo-va na Bilinom polju leži možda u sistemu navodnjavanjapomoću tzv. kola ili dolapa. Voda na rijeci pokretala je

kolo čije su kriške zahvatale vodu i nalijevale je u žlijeboveili korita, a dalje se voda razvodila po polju i bostanima.Zanimljivo je spomenuti da su neke zeničke porodice lu-benice čuvale u ječmu u hambarima, a dinje u pepelu oddrveta te ih tako održavali svježim do proljeća.

U ZENICI POČETKOMPROŠLOG STOLJEĆA

Vjerovali ili ne - uzgajalinajveće i najslađe lubenice

Sa prvim jesenjim danima kad sve postaje nekako sivo i

sumorno, Zenica se „okitila“ novim ruhom. Raznoboj-ni cvjetovi hrizantema, rijetke biljke koje cvjeta na praguzime, kada ostale biljke polako venu, pravo su osvježenjekoje plijeni pažnju na nekoliko zeničkih raskrsnica. Na tre-nutak čovjek pomisli da dolazi proljeće, a ne ledena zima.Dugo je ovaj prekrasni cvijet vezivan za smrt i prolaznost,postao je „ocijelno“ nadgrobno cvijeće, nepravedno mo-glo bi se reći. Hrizanteme su, inače, u Evropu stigle izJapana, gdje simboliziraju moć, vječni život, obilje i sreću.Pa zašto da ga i Zeničani ne bi tako doživjeli?! Doista jeprava oaza na sivom i prljavom jesenjem asaltu, pa stoga

sve pohvale ovoj ideji zeničkih stručnjaka horticulture, jerlijepo uređena Zenica je ponos svih nas.

HRIZANTEME – SIMBOLMOĆI I VJEČNOG ŽIVOTA

Kad sve vene,Zenica procvjeta...

UREĐENJE ZENIČKIH RIJEKA

Očišćeno korito Kočeveekologiju pojasnili da je rijekaKočeva, kao i većina rijekakod nas, bujičastog karaktera.

To znači da prilikom padavi-na i podizanja vodostaja savotpad koji se nalazi na obala-ma, ali i šljunkoviti materijalsa dna rijeke, usljed jačinevodene struje biva podignuti nošen do samog ušća, gdjese gomila. Stoga je neophod-no njegovo redovno čišće-nje, a dosadašnja praksa dato bude dva puta godišnje je

uglavnom dostatna.




ZENICA I EKOLOGIJA

Školska ulica jedna je od najljepših u Zenici. Nesamo stoga što u njoj «stanuje» umjetnost – lociranesu Osnovna i Srednja muzička škola, te Opća biblio-teka, nego i stoga što je krasi prelijepi drvored od 37platana. Ujesen prošle godine Zeničani su s nego-dovanjem promatrali veliku sječu ovih stabala. Kako

su nam tada kazali u Javnom preduzeću za prostornoplaniranje i uređenje grada Zenice, taj zahvat prevr-šavanja bio je nužan. Naime, zbog nedostatka svje-tlosti na 37 platana došlo je do enormnog povećanjazapremine krošnji u odnosu na prečnike debala, pasu krošnje predstavljale potencijalnu opasnost da seobruše i ugroze sigurnost prolaznika, ali i obližnjihstambenih objekata. To se zapravo i dogodilo. Spa-vajući pupoljci, ispod kore debala, razvili su se ovogproljeća, i platane su ponovno olistale. Kao i nekada i

sada ove mlade krošnje izazivaju divljenje Zeničana.

U ULICI ŠKOLSKA

Olistale krošnje

izazivaju divljenje

Dinamičan krajolik i ne-taknuta priroda, trajan suizazov znatiželjnim posjeti-ocima, u otkrivanju novihskrivenih prirodnih sadrža-

ja. U njima se pronalazi du-bok mir i intiman kontaktsa prirodom. U još očuva-nim ruralnim područjimaozelenjeni ambijenti supogodni za tihi odmor uokrilju izvornog seoskogturizma (odsutnost buke,zdrava klima, nezagađe-nost, povoljni uslovi zarekreaciju, obilaske), razo-nodu i druge pogodnostikoje priroda pruža.Udruženje građana “Ba-ton” Zenica, koje u naj-većoj mjeri okuplja ratnevojne invalide, ali i svedruge zaljubljenike u sport,rekreaciju i prirodu, po-

MANJE POZNATE EKO VRIJEDNOSTI UZENIČKOJ OPĆINI

Blagodati šest rijekanedirnute prirode

Predivni vodopadi na rijeci Sedri

red sportskih i aktivnostiočuvanja kulturno-histo-rijskih znamenitosti, svojedjelovanje usmjerava naočuvanje životne sredine

i promovisanje netaknuteprirode. Nekoliko takvihdestinacija upoznali smokroz putovanje nazvano„Batonov drum“. Relacijaod Zenice do Vranduka,koju skoro svake sedmicečlanovi Batona pređu bi-ciklima, nakon zagađenihpredjela oko Tetova i na-selja koja graniče sa želje-zarom, prolazi se kroz ne-taknutu prirodu u kojoj senalazi šest rijeka do kojihljudska noga dođe neko-liko puta u godini. SvimZeničanima i građani-ma ZE-DO kantona kojivole uživati u ljepotamanetaknute prirode prepo-ručujemo da posjete ovapodručja od Podgradišćado Vranduka i slobodno

vrijeme provedu u šetnji,rekreaciji, boravku u pri-rodi i blagodatima čistogzraka i pitke vode.

Prelijepa priroda, zvuko-vi ptica i šum vode karak-terističan za netaknuteplaninske rijeke i potokekarakteriše krajolike okorijeka Bukovice, Urve, Se-dre, Bobovnika, Ostrožni-ce i Bistrice.

Mlade krošnje

Posječeni platani




ZENICA I EKOLOGIJA

Priča oko izdavanja okolinskih dozvola za četiri depar-tmenta i deponiju Rača, ArcelorMittala Zenica još uvijek traje. Iako se iz najveće zeničke kompanije već mjesecimanajavljuje konačan završetak projekta dobijanja okolin-skih dozvola za sve departmente, proces još uvijek traje.„Postupak izdavanja dozvola za četiri pogona u završnoj je azi i može se očekivati da će sav posao biti urađen tokomoktobra“ , izjavio je Tomislav Lukić, koordinator Komisije

za izdavanje okolinskih dozvola u Federalnom ministar-stvu okoliša i turizma. Inspektori ovog ministarstva, kakosaznajemo, tek su sredinom septembra završili monito-ring u departmentima Aglomeracija, Koksara, Energeti-ka, Saobraćaj, te deponiji Rača.

Industrijski kolektori duž ArcelorMi-ttala Zenica nedavno su u rijeku Bo-snu ponovo izbacivali vode zagađeneopasnim hemijskim elementima. Zarazliku od prethodnih akcidenata,kada je otpadna voda iz industrijskihpogona bila pogubna za riblji ondnizvodno od Zenice, ovaj put forai auna, nisu pretrpjeli direktnu šte-tu. Nakon urađenih analiza uzorakavode i detaljne istrage na terenu,potvrđene su sumnje da je uzrok

onečišćenja ponovo ArcelorMittalZenica. Preciznije, radi se o voda-ma koje su ispuštane iz bazena koje

ARCELORMITTAL ZENICA

Još se čeka na okolinske dozvole

ARCELORMITTAL JOŠ JEDNOM UZROKOVAOONEČIŠĆENJE NAJVEĆE RIJEKE U KANTONU

Otrovi se nastavljaju izlijevati u Bosnu

Akcidenti na rijeci Bosni sve su uče-staliji, posebno u dane vikenda, štoposebno izaziva revolt kod ribara istanovništva naselja nizvodno odArcelorMittala Zenica, koji apelujuna inspekciju da upravo neradnimdanima pojačaju kontrolu Mittalo-vih postrojenja.

koristi AMZ. Iako su iz metalopre-rađivačkog giganta podcjenjivačkiizjavljivali kako “miješanjem alkalne vode iz obodnog kanala i nedovoljne količine vode iz rijeke Bosne, usljed niskog vodostaja, dolazi do nagle ne-

utralizacije koja vodi daje bjeličastuboju”, dokazano je da su nova in-cidentna zagađenja rijeke izazvalevode iz Mittalovih odlagališta šlja-ke. “Primjetno je da su registrirane vrlo visoka vrijednosti pH, električ-ne provodljivosti TDS (ukupne ra-stvorene supstance) i suspendovane materije. Utvrđene vrijednosti kon-

troliranih parametara kvalitete ka-rakteristične su upravo za otpadne vode iz taložnih bazena sa šljakom.Inspekcijskim pregledom bazena utvr-đeno je da su oni čišćeni i iz njih ispu-štana voda u obodni kanal, odnosno u

rijeku Bosnu” , stoji u nalazu Agencijeza vodno područje sliva rijeke Save.Direktor Agencije, Sejad Delić, pre-poručio je vodnoj inspekciji da za-brani ispuštanje ovakvih otpadnihvoda u vodotok i da ovoj kompanijinaloži da izvrši potreban predtre-tman otpadnih voda prije njihovogispuštanja u rijeku Bosnu.

Piše: Armin Mujkić




EKSKLUZIVNA REPORTAŽA

T ipične engleske kla-sične vrtove, koji sunekada bili repre-

zentativni vrtovi engleske

hortikulture, imamo prili-ku vidjeti uz dvorac Hamp-ton court. Sastoje se odšetališta, privatnih vrtova,voćnjaka kao i park - šume,koja je nekada bila lovište engleske aristokratije. Ovivrtovi su na površini odoko 300 hektara. Uporedi-mo li ih sa površinom od

šest hektara, koliki je naj-veći zenički park - Kam-

Ljepota londo

Naš suradnik Adnan Mešinović, dipl. ing hortikulture, zaposlen u JP za prostorno planiranje i uLondonu i tom prilikom posjetio vrtove u blizini dvorca Hampton court, te uradio ekskluzivnu

posjetioci koriste kočije. Iza dvorca Hampton court

se nalazi posljedni preosta-li vodoskok, do kojeg vodepošljunčane šetnice, obru-bljene drvoredima pravilnooblikovanih (topijarij) tri-stogodišnjih tisa. Suprotnestrane svakog pojedinačnogodjeljka vrta su simetrične,što je prepoznatljivo i uo-bičajeno za klasične engle-ske vrtove. Posmatrano sadistance stiče se utisak dase vrt ogleda u samom sebi.Hampton court ima mnogo

Orezivanje tisa pomoću dizalice

Povrće i voće mogu biti dek ricinus zajedno ormiraju „c

U svijetu najstarija poznata jevana i danas dobro plodonosi.

berovića polje, možemodobiti predstavu o dimen-

zijama vrtova Hamptoncourt, za čije brže obilaske

Ulaz u dvorac Henry-ja VIII, unutar kojeg se nalaze vrtovi




EKSKLUZIVNA REPORTAŽA

skih vrtova Piše: Adnan Mešinović,

dipl. ing hortikulture

đenje grada Zenica nedavno je boravio uportažu za naš časopis

znamenitosti od kojih trebapomenuti i vinovu lozu po-sađenu 1768. godine, kojazahvaljujući dobroj njezi

i danas plodonosi slatko,crno grožđe. Tu se nalazii oranžerija sa citrusima iostalim suptropskim biljemu posudama, koje se tokomhladnijih mjeseci čuvau zatvorenom prostoru.Odjeljci parka su odvojenidekorativnim, maštovitimživim ogradama u dvije

etaže, sa tisom u podnož-ju gusto posađenih lipa.Nezaobilazan je i lavirint,koji ima 800 metara stazai zidove od visoko oreza-ne živice tise. Cijeli park je, kao i svi ostali parkovi ivrtovi u Londonu, ograđenu ovom slučaju zidom, kojidatira iz vremena izgradnjedvorca, što je dokazom dahortikultura u engleskojkulturnoj baštini zauzimaznačajno mjesto.

vni. Blitva, špinat, banane,tnu“ gredicu

ka vinove loze. Brižljivo njego-sađena je 1768. godine „Zeleni tunel“ (pergola) ormiran od izbojaka lipe

Cvijetna gredica sa sezonskim cvijećem (prije zamjene)

Stalnocvjetajuće begonije obrubljene zimzelenimšimširom. Autentični vrt Henry – ja VIII

Stari ribnjak pretvoren u živopisnu, simetričnu cvijet-nu dekoraciju

Kočija za obilazak vrtova





DELTA PETROLD.O.O. KAK ANJ

Delta Petrol d.o.o. KakanjAlije Izetbegovića P+M+4

72240 Kakanj

Telefon firme: 00387-(0)32/77-53-22

Fax: 00387-(0)32/55-77-51

Finansije i računovodstvo: 00387-(0)32/55-22-11

e-mail: [email protected]

web: www.delta-petrol.com

Specijalnom opremom, odgovornim i obučenim ljudstvom vršimo slijedeće usluge:

- Čišćenje podzemnih i nadzemnih rezervoara koji služe za skladištenje ulja i naftnih derivata;- Čišćenje i ispiranje uljnih separatora i separatora otpadnih voda;- Čišćenje i pranje zaprljanih površina i saobraćajnica (sitna frakcija, zemlja, mulj, blato i drugo);- Čišćenje i ispiranje cjevovoda kanalizacione mreže i otklanjanje zapušenja i začepljenja u mreži;- Vršimo transport, skladištenje i zbrinjavanje rabljenih ulja svih vrsta bez sadržaja PCB-a;- Dekontaminaciju zemljišta kontaminiranog naftom i naftnim derivatima;- Reciklažu emulzionih ulja za hlađenje i podmazivanje mašina za obradu metala;- Kalibraciju rezervoara i mjerila na autocisternama, benzinskim stanicama i naftnim terminalima;- Nabavku, ugradnju, puštanje u rad i servisiranje kompletne opreme benzinskih stanica i naftnih terminala

Zbog porasta broja svjet-skog stanovništva te ubr-zanog ekonomskog razvo-ja zemalja poput Indije iKine, povećala se i potra-žnja sirovina. Stoga je našabudućnost u reciklaži ot-pada, koji postaje jedan od

najvažnijih izvora sirovina.U prilog ovoj konstatacijisu i slijedeći podaci:Indij je rijedak materijal, anezamjenjiv je u proizvod-nji televizora, ravnih i ekra-na osjetljivih na dodir. Pre-ma procjenama stručnjaka,zalihe indija bit će iscrplje-ne za šest do deset godina.Zalihe nate, koja je važanizvor energije i temelj in-dustrije umjetnih tvari,presušit će za šest do sedamdecenija. Prirodni izvoribakra, koji se, između osta-

ZBOG SVE MANJIH ZALIHA PRIRODNIH SIROVINABudućnost čovječanstva je u reciklaži otpada

Svjetska potražnja posebnih metala i rijetkih ruda,prema procjenama stručnjaka, utrostručit će se do2030. godine. Potražnja metala poput litija, indija,tantala ili germanija, raste zbog razvoja novih teh-nologija, kao što su baterije za automobile na struju,optički kablovi i druge moderne tehnologije, pre-

nosi „Deutsche Welle“. Ova grana industrije tek ćedoživjeti pravi procvat. Zbrinjavanje otpada postajemilionski posao. Ambiciozne zemlje u Aziji i Latin-skoj Americi jako trebaju sirovine, a Zemljini resursine mogu zadovoljiti njihove potrebe.

log, koristi i za proizvodnjuelektričnih uređaja, moglibi nestati za otprilike 30godina. Ponovna upotre-ba, odnosno reciklaža, odživotne je važnosti primje-rice za Njemačku, zemljusiromašnu sirovinama,

a koja je, ipak, godina-ma na vrhu liste svjetskihizvoznih sila. Nijemci većdecenijama u svojim do-maćinstvima odvajaju ot-pad. Iako su u početku biliismijavani, trend upotreberaznobojnih vrećica za ra-zličite vrste otpada, raširiose i na druge, prije svegaevropske zemlje. Iz starihnovina možemo dobiti bi-jeli, skupi papir. Bioplinse proizvodi iz komposta,a pravo blago skriva se uelektronskom otpadu.




TEŠANJ I EKOLOGIJA

Općina Tešanj je svoju ekološku ori-jentaciju nedvosmisleno izrazila kroz usvojenu Strategiju za dostizanjevizije - Tešanj sredina ekološke svije-sti, čistoće i reda. U Strategiji razvojaopćine Tešanj prioritetno mjesto za-uzimaju projekti unapređenja zaštiteživotne sredine i resursa. S tim u vezipokrenute su konkretne aktivnostina projektovanju sistema odvodnje iprečišćavanja otpadnih voda na po-

MDGF projekt „Kultura zarazvoj“ u općini Tešanj

Općina Tešanj je jedna od 10općina u BiH, u kojoj se reali-zuje MDGF projekt „Kulturaza razvoj“, koji implemen-tiraju tri UN organizacije

- UNDP, UNESCO i UNI-CEF, a nansira se sredstvimaVlade Kraljevine Španije. Uokviru projekta biće rekon-struisana druga aza Eminagi-ća kuće, te postavljena ljetnjascena na Starom gradu - Gra-dini. U implementaciji ovogprojekta, koji će trajati do juna

2011. godine, Općina Tešanj

je angažovala brojne organi-zacije iz javnog i civilnog sek-tora. U okviru rekonstrukcijeII aze Eminagića kuće, bit ćezavršeno uređenje enterijera,napravljen namještaj, opre-mljena suvenirnica, otvorena škola starih zanata, snimljendokumentarni lm o ovomobjektu, običajima i tradicijitešanjskog kraja. Škola starih

zanata će doprinijeti a rma-ciji i očuvanju od zaboravaonoga po čemu je tešanjskikraj bio prepoznatljiv još u 16.vijeku. Ljetnja scena na Gra-dini omogućit će izvođenjerazličitih scensko-muzičkihperormansa sa cjelokupnompotrebnom audio-vizuelnom

opemom, a u prostoru Kr-nje kule bit će napravljenagarderoba za izvođače pro-grama. Turistička ponudaće biti obogaćena nabavkomteleskopa, te organizacijom brojnih kulturnih sadržaja. Uovom projektu angažovana jei OŠ „Rešad Kadić“, uključe-

na je, naime, u program me-đukulturnog razumijevanja irazmjene sa drugim općina-ma iz MDGF projekta. Re-alizacija kompletnog projekta treba doprinijeti dostizanjumilenijumskih razvojnih ci-ljeva i upotpunjavanju turi-stičke ponude općine Tešanj.

Projekt odvodnje i prečišćavanja otpadnih vodadručju općine Tešanj. Tokom 2010.godine izrađen je projektni zadatak i otpočela je izrada studije i idejnogrješenja, koji bi trebalo da budu za-vršeni krajem godine. Izrada Studijeje povjerena konzorciju Zavoda zavodoprivredu d.d. Sarajevo i ES-Hy-drotechnics d.o.o. Sarajevo. U okvirukomisije za reviziju Studije angažo-vana su dva eminentna stručnjaka izSlovenije, koji trebaju pomoći da se

cjelokupni proces vodi u skladu sanajvišim svjetskim standardima. Pre-ma riječima doc.dr. Ismara Alagića ,vođe razvojnog tima Općine Tešanji savjetnika općinskog načelnika zapristup EU ondovima, ovim bi seuradilo projektovanje mreže za od-vodnju otpadnih voda na 60 odsto općinskog područja i de nisali jedan ili više uređaja za prečišćavanje. Nataj način općina Tešanj bi se svrstalau red rijetkih bh. općina koja slijedivisoke standarde EU i u pogledu tre-tmana otpadnih voda.

Općina Tešanj ulaže velike naporekako bi obezbijedila dovoljne koli-čine pitke vode, te tako zadovoljilanarastajuće potrebe stanovništva iprivrede. Stoga su pokrenute aktiv-nosti za pripremna hidrogeološkaistraživanja, koje općinske vlasti i JPRAD d.d. Tešanj, realizuju u saradnjisa Institutom za geologiju Univer-ziteta u Sarajevu. Pomenutim ra-dovima do kraja ove godine dobitće se inormacija o raspoloživimpotencijalima podzemnih voda na

području općine.

Piše: Edina Kadušić




EKOLOŠKI DATUMI

Obilježavanjem 22. septembra nastoji se ukaza-ti na ogroman broj prijevoznih sredstava čijiispusni plinovi i te kako doprinose zagađenju

zraka i oštećenju ozonskog omotača, a i «epi-demiji» buke. Svake godine u Evropi povodom22. septembra mreža gradova EUROCITIES,uz podršku Evropske komisije, organizira go-dišnju kampanju Evropska sedmica mobilnosti(European Mobility Week), koja traje od 16.do 22. septembra, a od 2002. godine do danasmnogo gradova se uključilo u ovu kampanju,pa je u prošloj godini 2.181 grad, sa oko 237miliona stanovnika obilježavao ovu sedmicu.

Kampanja se završava 22. septembra na Svjet-ski dan bez automobila, kada se u gradovimazatvori jedna ili više ulica za automobile, te ihpješaci i biciklisti koriste cijeli dan.

16. SEPTEMBAR –SVJETSKI DAN ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA

Budi prijatelj ozonu – ostani siguran od sunca( Act Ozone Friendly – Stay Sun Safe)

Zabrinutost za stanje Zemlji-nog ozonskog omotača svjetskinaučnici su javno istakli krajemosamdesetih godina, a na nji-hov poticaj 16. septembra 1987. godine u Montre-alu (Canada) potpisanje Montrealski protokolo tvarima koje oštećujuozonski omotač. Zemlje –potpisnice Montrealskogprotokola su odlučile sma-njiti proizvodnju i potroš-nju više od 98 odsto štetnihkemikalija. U ovom protokolu navedeno je kako emisiju stakle-ničkih plinova treba reducirati za

Ozonska rupaDo površine naše planete dopire samo manji dio ukupnog ultravioletnog zračenja sa Sunca –UVZ, a veći diotog opasnog zračenja na putu do Zemlje zaustavlja ozon. Ozonska rupa prvi puta je primijećena osamdesetihgodina prošloga stoljeća, a uzroci njenog nastanka su f zičko-hemijski procesi, u kojima atomi hlora i broma

iz reona i halona razgrađuju molekule ozona. Najveća ozonska rupa zabilježena je 17. oktobra 2006. godineiznad Antartika, a bila je velika 27, 4 kilometara kvadratnih. Istanjivanje ozonskog omotača ima za posljedicuda više UV zraka dospije na površinu Zemlje, a nepovoljno utječu na ljudsko zdravlje, biljni i životinjski svijet.

135 milijardi tona CO2 ekviva-lenta, te je stoga ovaj dokumentpostao značajan instrument uborbi protiv klimatskih pro-mjena. Rezolucijom Skup-štine UN-a u decembru1994. datum potpisivanjaMontrealskog sporazumaproglašen je Svjetskimdanom zaštite ozonskogomotača. OvogodišnjiSvjetski dan zaštite ozon-skog omotača obilježen je pod generalnim sloganom– Act Ozone Friendly – Stay Sun Sae ( Budi prijatelj ozonu –ostani siguran od sunca)

22. SEPTEMBAR – SVJETSKI DAN BEZ AUTOMOBILA

«Putuj pametnije – živi kvalitetnije»




EKOLOŠKI DATUMI

Svjetski dan zaštite životinja, obilje-žava se svake godine 4. oktobra. Ovajdan je ustanovljen 1931. godine naKonvenciji ekologa u Firenci, Italija,održane s ciljem upozorenja na polo-

4. OKTOBAR – SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTINJA

Nasilje nad životinjama jeslika bolesti našeg društva

Rezanje repova,pokušaj klanja i

ubijanja sterilisanih

pasa u Zenici

Ino štand Udruženja „Šapa“ Zenica

Mali tetrijeb

žaj ugroženih životinja. Od tada dodanas obilježava se u svim zemljamasvijeta. Udruženja za zaštitu životinjaglobalno obilježavaju taj dan kako bipovećale svijest o problemima životi-nja i potaknule ljude na razmišljanjeo svom odnosu prema životinjama.Životinje uglavnom ugrožavaju ljudi.Po podacima svjetskih organizacija,

svaki dan nestane na stotine životinj-skih vrsta, a najugroženije su morskekornjače, gorile, pande, slonovi, ki-tovi, tigrovi… Ljudi znaju za više od1,8 miliona životinjskih vrsta, a pret-postavlja se da ih je čak stotinu putaviše.

Nestanak malog tetrijebaBorba za zaštitu ugroženih životinj-skih vrsta u svijetu je u punom jekuveć godinama, dok u BiH većina gra-đana ni ne zna koje životinje su ugro-žene i koliko je potrebno truda daone opstanu. Za sada su stručnjaci uBiH jasno izdvojili šest trenutno naj-

ugroženijih pripadnika životinjskogcarstva. Tako su, u okviru Projektarazvoja i zaštite šuma BiH, ključnimugroženim životinjama, kojima setreba posvetiti posebna pažnja, pro-glašeni divokoza, veliki i mali tetrijeb,medvjed, vuk i ris.Mali tetrijeb je nestao još šezdesetihgodina prošlog vijeka, a prema novi-jim istraživanjima, velikom tetrijebui divokozi prijeti ista sudbina zbog

neuvažavanja životnih potreba za hra-nom, zaklonom i mirom, što je naro-čito izraženo u posljednjih 15 godina.

„Šapa“ upozorava naugroženost životinjaUdruženje za spašavanje i zaštituživotinja “Šapa” Zenica, obilježiloje Svjetski dan zaštite životinja, po-

stavljajući u zeničkom Šoping cen-tru ino štand, gdje su sugrađane

pokušali senzibilizirati za problemeživotinja, koje, između ostalog, sva-kodnevno mogu vidjeti na gradskimulicama. Nedavno su iz ovog udru-ženja upozorili na dva strahovitaslučaja nasilja nad životinjama. Dva

sterilisana psa, markirana i vakcini-sana, pronađeni su sa ubodnim ra-nama, odsječenih repova i velikimpovredama u predijelu vrata, kojeupućuju na pokušaj klanja životi-nja. Međutim, kako upozoravajuu „Šapi“ zabrinjavajuća je činjenicada ovo nije prvi slučaj ovakve vrsteu Zenici, gdje pojedinci nerijetkokamenuju životinje, bodu ih nože-vima, pozivaju na ubijanja, trovanja,

gađanje petardama, a ubijaju ih izhladnog i vatrenog oružja.

Primjer nasilja nad životinjama u Zenici




Aida BEGIĆ, Stručna zanat-ska škola Zenica:Ova donaci-ja je veoma vrijedna za čitavuškolu, a posebno za učenikekoji se obrazuju u saobraćaj-noj struci, kod nas konkretno

za vozače motornih vozila.Mislim da će i prisustvo uče-nika u sekcijama biti masov-nije i edukacija kvalitetnija.

MLADI I EKOLOGIJA

VRIJEDNA DONACIJA ZA ŠEST SREDNJIH ŠKOLA ZDK

Unaprjeđenje informatičke pismenostimladih saobraćajacaMinistarstvo za prostorno ure-đenje, promet i komunikacijei zaštitu okoline ZE-DO kan-tona doniralo je šest kompletaračunarske opreme za oprema-nje kabineta za rad saobraćajnihsekcija. Komplete koji se sastojeod računara sa monitorom, mul-tiunkcionalnog uređaja (printer,kopir, skener, ax), projektora sa

platnom, stalkom, digitalnog o-toaparata i kompletnim šemamasaobraćajnih znakova dobile suStručna zanatska škola Zenica,Tehnička škola Zenica, Srednjastručna škola Kakanj, STŠ “Ke-mal Kapetanović” Kakanj, MSŠ“Nordbat-2”, Vareš, i MSŠ “Žep-če” Žepče.Resorni ministar Nermin Man-dra je istakao da su ove donaci-

RIJEČ DIREKTORA ŠKOLA:

Damir PETROVIĆ, MSŠ„NORDBAT2“ Vareš: Za-hvaljujem se Vladi ZDK,koja nam je uručila ovajpoklon, a ovo će uvelikopomoći poboljšanju pro-cesa nastave, tako da će

učenicima puno pomoćida što bolje savladaju te-stove i obuku za vozače.

je u okviru projekta: ”Nabavkainormatičke i druge opreme zasaobraćajne sekcije srednjih ško-la na području ZDK”, utvrđenogProgramom utroška sredstava

dobijenih na osnovu naknada zaobavljene tehničke preglede za2010.godinu.„Ovaj projekt predstavlja podršku uradu saobraćajnih sekcija koje, prije svega, imaju edukativan karakter,te bi se na ovaj način među učenici-ma, koji se obrazuju za zanimanje vozač motornih vozila i tehničar cestovnog prometa, postigla popula-rizacija rada navedenih sekcija štobi za krajnji cilj imalo masovnije uključivanje navedenih učenika unjihov rad, te rezultiralo poveća-njem svijesti o značaju sigurnosti i

kulture ponašanja u cestovnom pro-metu“, kazao je ministar Mandra.Ministrica za obrazovanje, nau-ku, kulturu i sport ZDK Zdenka Merdžan je dodala da su prošlegodine po jedna osnovna školau svih 12 općina Kantona dobileistu ovakvu opremu, a iskustva izškola su veoma pozitivna, s tim dasu opremu koristile i druge sekci-

je, osim saobraćajne. Direktorimapomenutih šest srednjih škola ra-čunarsku opremu uručio je Mira-lem Galijašević, premijer ZDK.

Piše: Elmedin Bašić




MLADI I EKOLOGIJA

Ponos Društva je botaničkabašta, u okviru čijeg kom-pleksa je dugo egzistirala idječija igraonica. Međutim,igraonica je trenutno zapu-štena, jer Društvo, nažalostnema novaca da je obnovi.Botanička bašta ima oko150 endemskih stabala i ve-oma često je posjećuju uče-

DRUŠTVO “20. MART 1990.” BREZA

Botanička bašta, ponosDruštva i lokalne zajednice

Nevladina organizacija Eko-društvo“20. mart 1990.”, osnovana je upra-vo na taj dan prije dvadeset godinai to u Mahali, jednom ruralnom di-jelu Breze, gdje se nalazila deponijasmeća, stvarana 50 godina. Tada jepokrenuta velika akcija na područjuopćine Breza da se deponija uklonii zahvaljujući tadašnjem načelnikuBreze, angažovana je sva raspoloživamehanizacija te oko 300 ljudi, koji

su je uspješno realizovali, prikupivši 75 kamiona otpada. Prema riječimapredsjednika društva Nusreta MašeMamele, tu noć je donesena odlukada se osnuje jedno ekološko udruže-nje u Brezi, te da njegov naziv budeupravo datum, kada je cijela Brezabila na nogama.- Udruženje danas broji 525 članova,

od kojih je 65 stalnih, koji su uvijek mobilni. Društvo je ponovo registrova-no 1999. godine i tada smo od Općine dobili da uredimo po svom botaničkubaštu na prostoru nekadašnje deponije,

a za te svrhe legendarni glumac iz Bre-ze, pokojni Božo Bunjevac, Društvuje poklonio bijeli javor, srebrenu jelikui lupi, koje i danas s velikom ljubavljunjegujemo, priča Mamela.

U Botaničkoj bašti oko 150 endemskih stabala

Resorno kantonalni ministarstvo podržava njihov rad,kao i lokalna vlast. – Želim pomenuti i privrednika iz BrezeHalila Tuzlića, koji podržava sve naše aktivnosti, na čemusmo mu jako zahvalni, kaže predsjednik Društva.

nici osnovnih škola, a njomse diči i lokalna zajednica.U saradnji sa lokalnim Ra-dijom Breza, društvo emi-tuje ekološke emisije i dosada je realizovano oko 750edukativnih emisija. Tako-đer, “20. mart 1990.” imai svoj pano u centru grada,na kojem sve svoje akcije

prezentuje javnosti.- Nedavno smo realizovali projekt pod nazivom “Šta imostavljamo?” u partnerstvu saCentrom za ekologiju i ener-giju iz Tuzle i Udruženjem“Eko Leonardo” iz Priboja,čija je ukupna vrijednost bila2.800 KM. U okviru ovog projekta uradili smo dvije ekološke ulične kampanje uBrezi i Kaknju, prikupili oko1.500 potpisa za veće učešće javnosti u donošenju odluka

koje se tiču zaštite okoliša, aodržali smo i nekoliko tribi-na na selima. U saradnji saGAP-om u Vogošći, Brezi i Varešu, implementirali smoprojekt “Upravljanje otpa-dom u ruralnim dijelovimaBreze”. Već četvrtu godinuzaredom provodimo i kampa-nju Smanji-koristi-recikliraj otpad i do sada smo prikupili oko 24 tone starog papira i oko 4,5 tone plastičnih boca,ističe Mamela.

Piše: Neven Krajišnik




EKOLOGIJA

Nakon nedavnog ur-gentnog zahtjeva OpćineKakanj i brojnih apelagrađana da se riješi pro-blem animalnog otpada,koga nesavjesni bacajuu rijeku Bosnu, na loka-

litetu kakanjske mjesnezajednice Papratnica iuzvodno, na teren je iza-šao Mirsad Smailagić,ederalni vodni inspek-tor, koji je izvršio inspek-

U OPĆINAMA KAKANJ I VISOKO ANIMALNI OTPAD SVEČEŠĆE ZAVRŠAVA U RIJECI BOSNI

Nisu odgovorne

klaonice, većnesavjesni pojedincicijski nadzor u dvije kla-onice, u naselju Seoča,općina Visoko, uzvodnood lokacije na kojoj jeevidentiran animalni ot-pad. U izvještaju inspek-tora se navodi da jedna

klaonica u Seoči imavažeći vodni akt za ispu-štanje tehnološke otpad-ne vode i da postupa ponjemu i Ugovor sa jed-nom zeničkom rmom

o odvoženju te da ured-no plaća vodne naknade,dok druga klaonica, pre-ma izvještaju inspektora,ne radi već osam mjeseci.Inspektor je u svom iz-vještaju još naveo da niu jednoj klaonici u vri-

jeme pregleda nije bilotragova bacanja animal-nog otpada u rijeku Bo-snu, te izrazio sumnju daanimalni otpad s mostau Seoči, općina Visoko,u rijeku Bosnu bacajuzička lica, koja se ne-legalno bave klanjem i

prodajom mesa.«Kako bi se riješio ovaj problem potrebno je uklju-čiti kantonalne i općinske inspekcijske organe - ve-terinarsku, sanitarnu, ko-munalnu, tržnu i vodnuinspekciju, kao i aktiviste

mjesnih zajednica, kakobi se došlo do saznanja kose sve po selima ilegalnobavi klanjem životinjai bacanjem animalnog otpada u rijeku Bosnu», ističe se u dopisu kojeg jeOpćini Kakanj dostavioinspektor Smailagić.

Ugradnja ltera koji će učiniti da zrak, voda, zemlji-šte, fora i auna budu čistiji u mjesnim zajednicamaTetovo i Podbriježje, potrajaće još nekoliko godina, adok se to ne dogodi mještane ovih naselja kompani-ja ArcelorMittal će svakodnevno trovati:- Sreća je da u zraku nema žive , niti radioaktivnihmaterija, čega smo se mnogo bojali. Međutim, prisu-

tan je sumpor, benzol, nikl, olovo, krom i drugi metali,koji također štete ljudskom zdravlju. Svakodnevno smoizloženi dimu, čađi i prašini – kaže predsjednik MZPodbrežje, Senad Muratović.

MJEŠTANI ZENIČKIH NASELJA TETOVO I PODBREŽJE

Želimo čist zrak, vodu, zemljište...




EKOLOGIJA

Novi eko displej postavljen je nedavno u Ulici Alije Izetbe-govića u Kaknju. Ovaj displej, nakon testne aze, prezen-tirat će Kakanjcima trenutne vrijednosti koncentracijazagađujućih materija u zraku. Na ovaj način općinske vla-sti Kaknja su zaokružile sistem obavještavanja građana okvaliteti zraka. Kako je poznato, ranije postavljeni displej,prezentira vrijednosti štetnih supstanci u nebu iznad ovoggrada nakon 24 sata praćenja putem općinske mobilne sta-nice. Svi ovi podaci koje prikuplja Općina Kakanj, svakako

predstavljaju osnov za intervenciju u slučaju incidentnihsituacija, a u skladu sa Pravilnikom interventnih mjera uslučaju prekomjerne zagađenosti zraka ZE-DO kantona.Jer zdravlje stanovnika Kaknja je najpreče.

Sudeći prema rezultati-

ma koje od 7. septem-bra prikuplja mobilnastanica za mjerenje kva-litete zraka, nabavljenesredstvima kantonalnogEko onda i postavljenekod Vatrogasnog doma,Maglajlije žive u pravojvazdušnoj banji. Ovo sunam potvrdili i nadležni

u Ministarstvu za pro-storno uređenje, prometi komunikacije i zaštitu

AKO JE SUDITI PO REZULTATIMA MJERENJA KVALITETEZRAKA UZ POMOĆ MOBILNE STANICE ZE-DO KANTONA

Maglajlije žive u vazdušnoj banji?!okoline ZE-DO kantona.

Prvi podaci od 7. sep-tembra bili su 10 mi-krograma SO2 po metrukubnome, te 30 mikro-grama čestica prašinePM 10. Treba znati da jegranična vrijednost SO290 mikrograma, a visokavrijednost 500 mikrogra-ma po metru kubnome.

- Za petnaestak dana,najveća vrijednost kon-centracija SO2 bila je 40 mikrograma 13. septem-

bra. Što se tiče parametraSO2, kvalitet zraka uMaglaju je više nego čist.Ova vrijednost čak dostiže i ciljne vrijednosti, zapra-vo one koje mi u narodunazivamo “vazdušna ba-nja”. Naravno, ovo ne znači da bi rezultati nanekoj drugoj lokaciji bili isti. Što se prašine tiče,granična vrijednost zaPM 10 je 50 mikrogramapo metru kubnom i onaje u Maglaju bila najvi-

ša 16. septembra. Dakle,u Maglaju što se ovihparametara tiče, kvalitet zraka je izvanredan. No,stanica ne mjeri organske polutante, bio spojeve itd.,jer mi tu opremu nema-mo. Nadamo se da ćemou narednom period izna-ći nancijske mogućnosti da nabavimo opremu i zaspojeve koji su karakteri-stični za područje Magla-ja ili Visokog”, kaže Sead Čizmić, pomoćnik mi-nistra za zaštitu okoline.

KAKANJ

Novi eko displej

Piše: Nejra Bradarić




2010. je godina ekstremnih

klimatskih promjena -velike vrućine zahvatile supodručja u kojima nika-

da prije nisu zabilježene, isto je is velikim hladnoćama. Dok trajerasprava o čovjekovoj odgovorno-sti za sve što se zbiva, klimatoloziupozoravaju - prirodne katastroebit će sve češće i razornije. Rusi-jom su tokom ljeta harali požari.

Planeta zemlja sve više ugrožena

2010 – godina ekstremnih klimatskih promjena

Zabilježeno 500 prirodnih katastrofa l 2010 - najtoplija godina

Pakistan, Indiju i pola Evrope po-

godile su poplave, Kinu velika kli-zišta, Ameriku tornada. Živote jeizgubilo preko 250 hiljada ljudi.Od početka godine širom svijetazabilježeno je više od 500 prirod-nih katastroa, uglavnom većih isnažnijih nego ikada prije. Životeje izgubilo oko 250 hiljada lju-di, a štete u potresima, poplavamai požarima procjenjuju se na više

od 70 milijardi dolara. Godina je

najtoplija od kada se provode mje-renja. Stručnjaci se sastaju, orga-nizuju konerencije, ali ni oni neznaju gdje sve to vodi.

Naučnici bez objašnjenja

„Nauka ne može potpuno shva-titi ove klimatske promjene, niti prognozirati šta će se i kada zbiti.Previše toga uvjetuje jedno drugo“,riječi su nobelovca Molina. Onporučuje: „Za klimu je ključanvječni led. Čuva zemlju od atmos-erskih ekstrema. Ali, svake ga je go-dine sve manje“.Uzbunu je podigla golema san-ta leda, veličine 260 kvadratnihkilometara, koja se odlomila od le-denjaka Peterman na sjeverozapa-du Grenlanda. Riječ je o najvećojsanti koja se odvojila u posljed-

njih 50 godina. Ne zna se kadaće glavne države svijeta pristati naveliko smanjenje emisija štetnihplinova. Nova konerencija održat

Panoramski snimak vulkana Eyjafallajokull kako bljuje dim i pepeo 17.04.2010.god.

Dan poslije zemljotresa, 13.01.2010.god., Port-au-Prince, Haiti

EKOLOGIJA

Piše: Elvira Šaćirbegović




Bosnu i Hercegovinu,kao ni područje Zenič-ko-dobojskog kantona,nažalost, nisu zaobišleposljedice klimatskih

promjena. Poplave i po-kretanje klizišta koja sumirovala, kao i aktivira-nje velikog broja novo-nastalih, uzrokovale suogromne materijalneštete. Klizište na područ-ju Suljakovića u općiniMaglaj, prema razmjera-

ma i katastroalnim po-sljedicama, jedno je odnajvećih u BiH. Svi sta-novnici ovog mjesta suiseljeni, a njihove kućesu u potpunosti unište-ne. Evidentiran je i velikibroj klizišta na područjuopćina Žepče i Tešanj.

će se krajem godine u Meksiku.Stručnjaci kažu kako ekonomskaopravdanja više ne smiju biti ra-zlog za odgađanje ključnih mjera.Naučnici smišljaju kako se suprot-

staviti klimatskim promjenama.Kinezi su lansirali novi satelit zapraćenje klimatskih promjena. Ušvicarskim Alpama danas je po-krenuto prvo stvaranje umjetnogglečera.

Štete bi mogle premašiti100 milijardi dolara

Osnovna rasprava - koliko je čo-vjek kriv za klimatske promjene- polako se prebacuje na drugutemu - što možemo napraviti dase te promjene ublaže. Većinanaučnika se slaže u jednom - če-

kaju nas burna vremena, u sva-kom značenju te riječi.Ukupne štete procjenjuju se naviše od 70 milijardi dolara, štoje više nego cijele 2009, koja jeokarakterizirana kao relativnobenigna godina, barem kad jeriječ o prirodnim nedaćama naplaneti. S obzirom na događanjau Pakistanu i Kini, koji se bore spoplavama i klizištima, kao i ne-zaustavljive požare u Rusiji, gdjese temperature ne spuštaju ispod35 stepeni, ukupna šteta od pri-rodnih katastroa do kraja ovegodine mogla bi premašiti 100milijardi dolara, prognoze sustručnjaka. Naučnici upozorava-ju da će zbog posljedica global-nog zagrijavanja učestalost ek-

stremnih vremenskih događajai dalje rasti. Dr. Bill McGuire,voditelj Beneld Hazard Resear-ch centra u Londonu, smatra dabi globalno zagrijavanje mogloutjecati i na geološke katastroe,poput vulkana i potresa.“Godina katastroa” započela jepotresom magnitude 7,0 stup-njeva prema Richteru, koji je

pogodio Port-au-Prince, glavnigrad Haitija. U potresu je pogi-nulo više od 217 hiljada ljudi, a1,2 miliona ostala su bez doma.

Selo Suljakovići, Općina Maglaj

Velike poplave početkom ove godine pogodile i BiH

EKOLOGIJA




EKO ZANIMLJIVOSTI

Reakcije ljudi su ra-zličite. Prvo što naj-

češće pitaju Edinaje smiju li pojestito dekorisano voćei povrće, a mnogise i slikaju uz de-koracije, te uživajuu prizoru. Narav-no, kaže Edin, kojigeneralno uživa ukulinarstvu, da sesmiju jesti.

“Fab Lab’ kuća” je novi hitekološke gradnje. Ima 75kvadratnih metara, koristiisključivo solarnu ener-giju, a napravljena je oddrveta. Za izgradnju ovogneobičnog stambenogobjekta koriste se posljed-nja tehnološka dostignuća.Rezultat je da kuća proi-zvodi dvostruko više ener-gije nego što troši, a zahva-ljujući zaobljenom oblikuomogućuje maksimalnoiskorištavanje unutrašnjeg

EKOLOGIZMI

Došlo je vrijeme da ivodu treba oprati

U doba ekološke krizeučeni ljudi su oni kojisu najviše preplašeni

Dalji razvoj čovječan-stva ne zavisi od nivoatehničkih dostignuća,već od čovjekovih mo-ralnih principa

Čovjek ne može nasta-viti da osvaja i vlada

prirodom, a da ne oče-kuje reakcije prirodesame

Nikada ne smijemo za-boraviti da smo samokorisnici, a ne i vlasniciZemlje

Gdje čovjek ne mari za mjeru prirode, njegovo

djelovanje nije samoneprirodno i protupri-rodno, nego je neljud-sko i protuljudsko

(iz knjige «Doba ekolo-gije» Nijaza Abadžića)

SVIJET

Eko kuća – nešto sasvim novo i neobično

prostora. Zbog ovih ka-rakteristika nagrađena jena izložbi “Solar Decat-hlon Evrope”. Kuću su di-zajnirali arhitekti iz više od

dvadeset različitih zemalja,a projekt je priveden krajuzahvaljujući pomoći Insti-tuta za naprednu arhitek-turu Katalonije (IAAC),

Centra za čestice i atomeTehnološkog instituta uMassachusettsu (MIT) tesvjetske mreže Fab Laba.Graditelji su objasnili da jeu 20. vijeku orma kuće sli-jedila unkcionalnost, dok u 21. vijeku unkcional-nost ustupa mjesto ener-giji. Interijer se sastoji oddnevnog boravka, kuhinje,trpezarije, spavaće sobe,kupaonice i male spavaćesobe za goste. Početna cije-na kuće je 45.000 eura.

EDIN SMAJLOVIĆ - VISOČKI MAJSTOR DEKORACIJE

Skulpture od voća i povrćaMladi visočki ugostiteljEdin Smajlović za veoma

kratko vrijeme postao jepoznat po svojim original-nim dekoracijama voća ipovrća. Na veoma posebannačin od cvekle napraviružu, od krompira ptice,od jabuke labuda ... Edinje u ugostiteljstvu već 10godina, dok se zadnjih petgodina bavi navedenim de-koracijama voća i povrća.

- Inspiracija su mi cvijeće,posebno ruže, ma-nje životinje, ...Svoje ne-obične eksponate izlažem na svadbama i poslovnimvečerama, kada ukrašava-mo švedske stolove i određe-ne prostore – kaže Edin,naglašavajući da dekoraci-je zahtijevaju pažljiv rad i

mnogo vremena.- Lubenica je najzahtjevni-

ja, jer je krhko voće i brzopuca, a i lako se kvari, takoda mi je potrebno od 45 minuta do jednog sata, daod ovog voća uradim deko-raciju, nekada čak i duže.Najbrže napravim ružu od cvekle, za šta mi treba okopet minuta. Kada je povrće u pitanju, jako zahvalni su paradajz, krastavac i tikva,

jer se lako «rezbare“ . A kada je u pitanju vrijemepotrebno za pripremu, tozavisi od broja gostiju, patako naprimjer ukolikoje na nekom svečanomskupu dvadesetak zvani-ca, Edinu je potrebno dvadana za izradu skuplturaod voća i povrća.

Dinja Lubenica Jabuka




UMJETNOST I EKOLOGIJA

Piše: Senad Duran

ZVJEZDANA EKOLOŠKA PRIČA U Svemiru ne samo da ima razno-vrsnog života na sve strane, nego isvakojakih običaja na naseljenimplanetama. Mnogi svemirski pu-topisci o tome su ostavili mnogohronika i zapisa. Posto-je i oni koji su svojetekstove stavljaliu boce i bacalili ih niz sve-mirsku pu-činu u nadida će ih nekonaći i pročita-ti. Tako sam ija pronašao bocuu kojoj je bila pri-ča o osmogodišnjemdječaku Lin Din Timu kojije živio na planeti Sigma 7, koja senalazi na kraju Mliječnog puta.Žitelji ove planete su pametni i do-brodušni i ne pamti se da su bili unekom sukobu, niti su znali šta suto sukobi. Narodski rečeno, bili supreosjetljivi. Tehnika ih nije mno-go zanimala i svu duhovnu snaguulagali su u umjetnost. Muzikaje bila jezik kojim su se sporazu-mijevali. Tako su mogli znati štaosjećaju i misle biljke, životinje isve drugo što postoji. Ljepote ži-

vota bila je u jedinstvu, a jedin-stvo je bilo sreća.Nisu bili bogati te su rijetko puto-vali Svemirom. Činili su to u iznaj-mljenim svemirskim brodovima.Po povratku sa puta imali su običajdugo govoriti o svojim doživljaji-ma. Zato je svima bilo neobičnošto dječak Lin Din Tim nije želioda priča mnogo kada se vratio sa

putovanja na koje ga je poveo nje-gov otac.- Zašto šutiš’ Pričaj nam o svomputovanju. Gdje si bio? nestrpljivo

su ga opkolili vršnjaci.-Ta planeta je daleko od nas. Nje-ni stanovnici je zovu Zemlja. Sebenazivaju ljudima.-Kako izgleda ta planeta?

- Mutno se prisjećam daje imala dosta vodete je nalikovalaplavom biseru.-Šta si još vi-dio?-Čini mi seda sam vidiogradove odbetona. Mnogogradova. Moždaje tu bilo i ogro-

mnih abrika, puteva ibeskrajnog broja vozila.

-Kako žive ti ljudi?- Mislim da žive brzo i da oboža-vaju novac i materijalne stvari.-Dobro, to preskoči. Štasi još saznao? Kakva im jeumjetnost?-Kao i njihov život. Osred-nja i materijalistička.-To je žalosno.-I više od toga.-Ali, zašto si takav? Zašto su tvojiodgovori blijedi i nesigurni? Zarne možeš niti jednu stvar tač-

no opisati? Recimo, pome-nuo si nekakvu zgradukoju zovu operom.Kažeš da je bilovrijedno pažnječuti u tim operama p o -nešto lijepe muzike koju su kom-ponovali njihovi rijetki umjetnici.Zašto ni o tome ne možeš pouzda-no govoriti?

-Možda je na toj i takvoj Zemljibilo i drugih rijetkih i lijepih stva-ri. Možda je bilo lijepih molitvi,uzvišene pjesme, mladosti koja se

nada i sanja snove o boljem životu.Ali, ljudi na toj planeti Zemlji sva-ki dan su povređivali Prirodu okosebe i njen plač koji sam slušao isada jasno čujem. Ja upamtih samoto i sve drugo tokom dugog putakroz Svemir u sjećanju mine osta.

Ovapriča svoje-

vrsna je ekološkapararaza pjesme In-

cident , koju je napisaoKaunti Kalen, najpoznatijiamerički crnački pjesnik prvepolovine XX vijeka. Priča na-glašava da je rasizam međuljudima na neki način iden-tičan sa rasizmom ljudi pre-ma Prirodi, jer se uništavai potire ono za šta sesmatra da je „ma-nje vrijedno“.




UMJETNOST IZ SMEĆA

Gomilanje otpada, koji «proizvodimo» svi mi, ima za posljedi-cu uništavanje životnog okoliša. Na ovu činjenicu pokušao jepažnju svjetske javnosti skrenuti otogra Chris Jordan izlož-bom «Running the Numbers, autoportret». Objavljujemo ne-koliko najzanimljivijih otograja, zastipljenih na izložbi

Ova «umjetnička» slika urađena je od aluminijskih limenki. Svakih 30 sekundi 106 hilja-

da aluminijskih limenki postaje smeće

Ova slika rađena je od kutija različitih vrsta cigareta – 65 hiljada cigareta mjesečnokonzumiraju mladi Amerikanci – pušači do 18 godina, a 200 hiljada kutija cigareta, za-pravo je broj Amerikanaca koji umiru svakih šest mjeseci od posljedica pušenja

Svakih pet minuta iskoristimo dva miliona pla-stičnih boca

Svakih pet sekundi 60 hiljada plastičnih vrećicapostaje otpad




FOTO REPORTAŽA

SPORTSKO-EDUKATIVNI EKOLOŠKI CENTARSCORPIO SMETOVI

Jesen na SmetovimaKlub ekstremnih sportova SCORPIO, sa tridesetogodiš-

njim iskustvom svojih instruktora i vodećih ljudi u oblastiekstremnih sportova, sportske edukacije, kao i širenja i po-dizanja svijesti o značaju zaštite i očuvanja prirode i dalje jeistrajan na osnovnim principima svoga djelovanja, za što jedokaz Centar SCORPIO na Smetovima. Ovaj jedinstvencentar, uređen po standardima vodećih svjetskih centara sličnog tipa, svojim sadržajima prvenstveno je namijenjenmladima, kako bi im pružio osnovne sportske i ekološkespoznaje o prirodi i kulturi življenja s prirodom, kroz ra-zličite i bogate edukativne programe. Bogatstvo i ljepota prirode na Smetovima i s ljubavlju ukomponovani sadržaji

SCORPIA, te izuzetno sportsko-edukativno i pedagoškoiskustvo instruktora, omogućuje održavanje različitih vi-dova škola u prirodi, ali i nezaboravno druženje svima kojizakorače u ovaj čudesni svijet.

ze-do eko [broj 19, jesen 2010.]

Documents