novi muallim [broj 55 djelimičan, jesen 2013.]

8132019 Novi Muallim [broj 55 djelimičan jesen 2013]

httpslidepdfcomreaderfullnovi-muallim-broj-55-djelimican-jesen-2013 126

muallimmuallimCIJENA 5 KM ZA INOZEMSTVO 5 euro

JESEN 2013 bull GODINA XIV bull BROJ 55

Begić Omer

Begović Ibrahim

Čamdžić Elvir

Čančar Nusret

Dizdarević Mevludin

Duraković Enes

Duranović Elvir

Đulović Mensud

Eydi Ehsan

Gobeljić Mustafa

Halilović Smajo

Handžić Mehmed

Hrvačić Đevad

Ibreljić Reuf

Isanović Hadžiomerović Amina

Ismail Mohamed

Jusić Muhamed

Karić Enes

Kevrić Mahir

Mujić Šejla

Spahić Edin

Sultanović Adis

Šahinović Rifet

Šarić Muhamed

Šljivo Meho

Tahirović Senada

Velić Ejub

Zukić Melisa

casopis za odgoj i obrazovanje

n o v i

J

J



Senada Tahirović UVODNIK 2

MUALLIMOV FORUMIbrahim Begović STANJE I PERSPEKTIVE MEKTEBA U ODGOJNO-

OBRAZOVNOM SISTEMU ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI IHERCEGOVINI 4

hafiz Mensud Đulović MEKTEPSKA NASTAVA- OD IDEJE DOREALIZACIJE 10

Adis Sultanović MEKTEPSKA NASTAVA IZMEĐU TEORIJE IPRAKSE 15

hafiz Elvir Duranović IZUČAVANJE ARAPSKOG PISMA U PROCESUMEKTEPSKE NASTAVE - PRAKTIČNI SAVJETI 20

Reuf Ibreljić ULOGA MUALLIMA U FUNKCIJI RAZVOJAPOZITIVNE MEKTEPSKE PEDAGOŠKE KLIME 27

Amina Isanović Hadžiomerović MODEL ZA PROCJENU KVALITETAUDŽBENIKA MEKTEPSKE NASTAVE 33

Senada Tahirović ISLAMSKA VJERSKA POUKA U BOSNI I

HERCEGOVINI OD 1945 DO 1990 GODINE POLITIČKI I PRAVNI

KONTEKST INSTITUCIONALIZACIJE VJERSKOG POUČAVANJA 45

PUTOKAZIEnes Karić ŽRTVA ŽRTVOVANJE QURBĀN 58

SAGLEDAVANJAMustafa Gobeljić HADIS U KULTURI OBILJEŽAVANJA ZNAČAJNIH

VJERSKIH DATUMA I DOGAĐAJA BOŠNJAKA 66Ejub Velić PITANJE NOŠENJA FEREDŽEZARA U RASPRAVAMA

BOŠNJAČKIH TRADICIONALISTA I MODERNISTA U 20STOLJEĆU 80

MUALLIMMohamed Ismail UČENICI 88Elvir Čamdžić KURrsquoANSKA KAZIVANJA U PRIZMI PEDAGOŠKE

VAŽNOSTI PRIČE 94Melisa Zukić PRISUTNOST I DEFINISANJE CILJA MAJČINOG

ODGOJA U BOŠNJAČKOJ PORODICI 101

ISLAMSKE TEMEMehmed Handžić KURBAN BAJRAM 111Omer Begić O HADŽI I HADŽERI 112Rifet Šahinović SURA MERJEM - ODGOJNE SMJERNICE 116Ehsan Eydi NAREĐIVANJE DOBRA I ODVRAĆANJE OD

NEVALJALOG U ISLAMU 125

MUALLIMOV INTERVJUAMBASADOR NUSRET ČANČAR 983085 U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U MUSLIMANSKOM SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA JE VJERA 132

HISTORIJA OBRAZOVANJAhafiz Đevad Hrvačić IDŽAZETNAME MEHMED EF

HANDŽIĆA 146

HUTBAEdin Spahić SMISAO I PORUKA KURBANA 153

Muhamed Šarić HUTBA O VODI 156

PREGLED 161

Izdavač Udruženje ilmijje Islamske zajednice u BiH

Za IzdavačaMensur Pašalić

Glavna urednicaSenada Tahirović

RedakcijaDr Ahmet Alibašić mr Zehra Alispahić Dr IsmetBušatlić Almedina Ćelebić mr Ferid Dautović mrMevludin Dizdarević dr Nedžad Grabus dr Dževad

Hodžić mr Samedin Kadić mr Meho Šljivo

Savjet časopisadr Dževdeta Ajanović Ishak Alešević dr SafetHalilović dr Fikret Karčić Dr Enes Karić HuseinKavazović Hasan Makić dr Hilmo Neimarlija ŠevkoOmerbašić mr Muharem Omerdić dr Enes Pelidija

dr Fuad Sedić Seid Smajkić dr Edina Vejo

Sekretar RedakcijeAmir Zimić

LekturaAdaleta Kadić

Prijevodi rezimeaSubhi Wassim Tadefi (arapski)

Amra Kaljanac (engleski)

KorekturaAmir Zimić

ŠtampaAMOSGRAF SARA JEVO

Tiraž1500

Adresa Sarači 77 71000 SarajevoTelefon ++387 (33) 236-391 Fax ++387 (33) 236-002

wwwrijasetbanmuallimrijasetbamuallimbihnetba

UplateU KM na žiro-račun 1602005500015065 kod Vakufske

banke DD Sarajevo uz naznaku ldquoza Novi MUALLIMrdquo Za sve uplate staviti naznaku ldquoza Novi MUALLIMrdquo

ČASOPIS IZLAZI TROMJESEČNO

Rukopisi fotosi i diskete se ne vraćaju

Stavovi u objavljenim tekstovima odražavaju stavovenjihovih autora a ne nužno i stavove Redakcije

časopisa Novi Muallim

Časopis za odgoj i obrazovanje

bull jesen 2013 bull god XIV bull br 55 bull

NOVI MUALLIM



4 Novi Muallim bull jesen 2013 bull god XIV bull br 55

STANJE I

PERSPEKTIVE

MEKTEBA U

ODGOJNO

OBRAZOVNOM

SISTEMUISLAMSKE

ZAJEDNICE U

BOSNI I

HERCEGOVINI

Ibrahim BEGOVIĆ

Sažetak

Stjecanje znanja u islamu se podrazumijeva kaoživi kontinuirani i nedovršeni proces koji čo-

vjeka konstantno suočava sa novim izazovima inovim traganjima Cilj ovog rada je dati nekoliko

naznaka koje upućuju na to da je i mekteb kaoosnovna islamska odgojno-obrazovna ustanovau tom procesuKao i diljem muslimanskog svijeta svijest o ulozii značaju mekteba u izgradnji i čuvanju islamskogidentiteta pokretačka je snaga Islamskoj zajedni-ci u BiH za očuvanje i unapređenje ove ustanoveIstrajno bdijenje nad mektebom tokom minulihstoljeća omogućava nam da u ovom vremenukoje donosi brojne teške izazove u pogledu vred-novanja duhovnih vrijednosti usmjerimo naša

nastojanja da se mekteb u percepciji muslimana spunim povjerenjem doživljava kao ustanova čijuulogu i mjesto nijedna druga ustanova ne možepreuzeti niti nadoknaditiTokom višegodišnjeg analitičkog praćenja mek-tepskog odgojno-obrazovnog rada uočeno je dapostoje potrebe ali i mogućnosti šireg edukativ-nog djelovanja mekteba Zapravo to je zahtjevi izazov novog vremena Prihvatajući taj izazovVjerskoprosvjetna služba se odvažila da poduzmekorake za promjene koje bi dosadašnji ldquoklasičnirdquotransformisale u ldquonovirdquo mekteb ustanovu koja

bi osim djece zadovoljavala specifične islamskeedukativne potrebe i ostalih uzrasnih i starosnihkategorija džemata




Uvod

Ikrersquo - prvi imperativ islama postavio jetemeljnu odrednicu čovjekovog duhovnog iumnog uzdizanja jer objedinjuje vjerovanje iznanje Stjecanje znanja u islamu se podrazumi-

jeva kao živi kontinuirani i nedovršeni proceskoji čovjeka konstantno suočava sa novim izazo-

vima i novim traganjima Cilj ovog rada je datinekoliko naznaka koje upućuju na to da je i mek-teb kao osnovna islamska odgojno-obrazovnaustanova u tom procesu

Mektebi su prva organizirana učilišta mu-slimana za koja bi se u simboličkom značenjumoglo kazati da su izdanci sufe prvog učilištakoje je djelovalo u Poslanikovoj džamiji još odnjene izgradnje i osnivanja zajednice muslima-

na u Medini nakon Hidžre od 622 godine Tako je sufa a potom i mektebi prethodnica školamedresa akademija i visokog školstva u musli-manskom svijetu

Bez obzira na promjene koje se dešavaju uoblasti obrazovanja kod muslimanskih narodamekteb i da dalje ostaje ustanova koja u sarad-nji s porodicom djeci mladima a nerijetko iostalim kategorijama džematlija daje osnovnaznanja o vjeri razvija prve vještine primjene

vjerskih propisa promovira odgojne vrijednostii razvija svijest o pripadanju džematu i društve-noj odgovornosti

Mektebi i Islamska zajednica u Bosni iHercegovini

Kao i diljem muslimanskog svijetasvijest o ulozi i značaju mekteba u izgradnjii čuvanju islamskog identiteta pokretačka jesnaga Islamskoj zajednici u BiH za očuvanjei unapređenje ove ustanove Istrajno bdijenjenad mektebom tokom minulih stoljeća omo-gućava nam da u ovom vremenu koje donosibrojne teške izazove u pogledu vrednovanja du-hovnih vrijednosti usmjerimo naša nastojanjada se mekteb u percepciji muslimana s punimpovjerenjem doživljava kao ustanova čiju ulogui mjesto nijedna druga ustanova ne može pre-uzeti niti nadoknaditi čak i kada se znanje o

vjeri stječe kroz različita posredovanja kao naprimjer vjeronauka u školama prilozi o vjeri uelektronskim i printanim medijima javnim pre-davanjima prilozima na web-sajtovima i drugo

Zapravo zbog nerijetko zbunjujućih kon-

tradiktornih neprovjerenih i neutemeljenih vjerskih sadržaja u spomenutim alternativnim

kanalima saznavanja o islamu uloga i značajmekteba u općoj edukaciji i procesu duhovnogdozrijevanja ličnosti postaje i važnija i komplek-snija Nepohađanje mekteba uglavnom će imatiza posljedicu odgojno-obrazovne praznine pri-

je svega u praktičnom dijelu obuke i usvajanjuodgojnih vrijednosti ali i konkretnom znanjupojedinih islamskih disciplina jer svi drugi obli-ci vjerskog obrazovanja u našim okolnostimapredstavljaju samo odgovarajuću nadgradnju ipodrazumijevaju i mekteb Zbog toga mekteb usistemu islamskog odgoja i obrazovanja Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini nema alter-nativu (Opširnije u radu ldquoSvijest o mekteburdquoTakvim 2010 (14311432 po H) Rijaset Islam-ske zajednice Sarajevo 2010)

Stanje mekteba i odgojno-obrazovnog rada unjima

Tokom agresije na našu domovinu u pe-riodu 1992-1995 godine Islamska zajednica uBosni i Hercegovini pretrpjela je ogromne ma-terijalne štete Tako je preko 50 mekteba bilouništeno ili devastirano Većina sačuvanih mek-teba bili su vrlo oskudno tehnički opremljeniZa stasanje novih generacija u vjeri bilo je nuž-no krenuti u obnovu izgradnju i opremanjemektepskih prostorija kao osnovni preduvjet zaodgojno-obrazovni rad Ovome zadatku se pri-stupilo dosta odgovorno o čemu govore sljedećipodaci 1999 godine od 1301 osnovnim inven-tarom bilo je opremljeno svega 567 mektebada bi 2012 godine od 1855 1098 mekteba biloopremljeno u skladu sa standardima koje propi-suje Pravilnik o mektebima i mektepskoj nastavi

Uporedo sa izgradnjom i opremanjemmektepskih učionica radilo se i na drugimpretpostavkama donošenje novog pravilnikapropisivanje tehničkih standarda za oprema-

nje mekteba novi nastavni plan i program (ovidokumenti su dostupni na httprijasetba

mekteb) novi udžbenici (Ilmihali od 1 do 8sufara i nekoliko knjiga kao dopunska nastav-na sredstva Ilmihal 9 je u fazi finalne obradeza štampu) pokretanje podstranice za mektebehttprijasetbamekteb sa brojnim sadržajima zapolaznike muallime roditelje i širu javnost tedodatne edukacije muallimskog kadra iz oblastipsihologije i didaktike najopsežnijeg poslijerat-nog projekta dodatne specijalističke edukacijemuallima (O ovome detaljnije u radu ldquoMekteb -temeljna odgojno-obrazovna ustanovardquo u knjiziIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini ndash Dvije




decenije reisu-l-uleme dr Mustafe Cerića Centarza napredne studije Sarajevo 2012)

Sva navedena nastojanja a posebno ak-tuelni Nastavni plan i program i udžbenicikoncipirani su na način da se kroz mektepski

odgojno-obrazovni rad s uzrastom od 6 do 14godina prenesu osnovna znanja o vjeri razvija-

ju vještine i navike primjene islamskih propisausvajanje odgojnih vrijednosti i islamskog pona-šanja radi svakodnevnog kvalitetnog življenja u

vjeri Muallimi kroz takav uvjetno kazano kla-sični mekteb svojim organiziranim planskim iprogramskim ciljno usmjerenim i instituciona-liziranim radom pomažu porodici u vjerskomodgojno-obrazovnom profiliranju dječije lično-sti kao i odgovarajućoj socijalizaciji i integracijimladih osoba u džemat

U mektebima onakvim kakvi jesu sadaprema posljednjim statističkim pokazateljima u20122013 mektepskoj godini nastava je realizi-rana u 1855 mekteba bilo je 5377 kombinovanihodjeljenja (grupa) održano 465654 časova aupisanih polaznika bilo je 86230 Od toga 22009polaznika je pored ilmihalskog gradiva učilokurrsquoansko pismo dok ih 23911 uči u Kurrsquoanu

Međutim tokom višegodišnjeg temeljitoganalitičkog praćenja mektepskog odgojno-obra-zovnog rada uočeno je da postoje potrebe ali i

mogućnosti šireg edukativnog djelovanja krozustanovu mekteba Zapravo može se kazati da

je to zahtjev i izazov vremena Prihvatajući tajizazov Vjerskoprosvjetna služba se odvažila dapoduzme korake za promjene koje bi dosadaš-nji ldquoklasičnirdquo postepeno transformisale u ldquonovirdquomekteb ustanovu koja bi osim potreba odgojai obrazovanja djece zadovoljavala specifičneislamske edukativne potrebe i ostalih uzrasnih istarosnih kategorija džemata

Novi mekteb za novo vrijeme

Već je istaknuto da se sticanje znanja kao iukupna odgojno-obrazovna nastojanja u islamutretiraju kao kontinuirani i nezavršeni proces čijirazvoj se usmjerava prema potrebama vremena iprostora Konkretizacija takvog pristupa odgojui obrazovanju na našim prostorima prisutna je

još od utemeljanja Gazi Husrev-begove medresekada je u vakufnami precizirano da će se poredostalog u ovoj školi izučavati nauke koje vrijemebude iziskivalo Naša teza je da je ovakav pristupodgojno-obrazovnom radu u osnovi i intencijibio prisutan na svim nivoima islamskih obra-zovnih ustanova od mekteba do fakulteta

Mekteb je kroz višestoljetnu povijest isla-ma na našim prostorima prolazio različite višeili manje uspješne faze reforme čime se ovaj radnaravno neće baviti Međutim smatramo važ-nim ukazati na to da mekteb nije bio izuzet iz

promjena koje su se događale u društvu Nekadasu promjene donosile unapređenje rada mekte-ba kao što je bilo i teških društveno-političkihperioda kada su mektebi stagnirali i zaostajaliu prilagođavanjima da uspješno odgovore svo-

joj uzvišenoj zadaći Fokus našeg interesovanjasada usmjeravamo na aktivnosti koje su nakonstabilizacije zakonske regulative vjeronaukeu školama na čemu se unutar odgovarajućegresora Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta poseb-no naporno radilo do 2003 godine i usvajanjaOkvirnog zakona o osnovnom i srednjem obra-zovanju poduzimaju mjere jačanja i profiliranjamekteba u pravcu prerastanja u ustanovu koja bimogla odgovoriti zahtjevima i izazovima promi-

jenjenih okolnosti i našoj stvarnosti tj pružitineophodne uvjete cjeloživotne edukacije i pret-postavke duhovnog dozrijevanja džematlijakako onih iz mlađe životne dobi tako i ostalihstruktura džemata

Ideja da se od ldquoklasičnogrdquo putem ldquotihe re-formerdquo krene ka ldquonovomrdquo mektebu - ustanovikoja bi u perspektivi zajedno sa džamijom bi-

la centar koji će svojim sadržajima i modelimafunkcioniranja odgovarati različitim duhovnimpotrebama svih struktura džematlija javno jeprezentirana na naučnom skupu bdquoReforma ob-razovanja u Islamskoj zajednicildquo održanom23 juna 2003 godine u Sarajevu u organizacijiVjerskoprosvjetne službe pod pokroviteljstvomRijaseta Islamske zajednice u Bosni i Herce-govini Od tada se poduzima nekoliko važnihaktivnosti za koje bi se moglo kazati da su za-pravo pokretanje procesa reforme mekteba

Osnovna ideja je da se postepeno napravepretpostavke kako bi bdquoklasičnildquo mekteb koji ova-kav kakav jeste u ograničenoj i dosta skučenojformi i obimu daje osnovno znanje o vjeri i ele-mentarnu praksu u izvršavanju obrednih propisasamo za dječiji uzrast transformira u ustanovukoja će kroz odgovarajuće sadržaje islamskogodgojno-obrazovnog rada u kontinuitetu veziva-ti svoje odgajanike i omogućiti im cjeloživotnuislamsku edukaciju Takav mekteb bi odgajani-ke pored educiranja o vjeri osposobljavanja zaprimjenu islamskih propisa i razvijanja navika

islamskog ponašanja pratio njihovo odrastanjei dozrijevanje u vjeri bio potpora u rješava-




nju njihovih specifičnih problema bodrio ih iusmjeravao na njihovom životnom putu te kori-stio njihovim postignućima potičući ih da kadase steknu uvjeti za to svoje intelektualne moral-ne i materijalne potencijale dijelom stavljaju na

raspolaganje potrebama mektebaOvakva percepcija mekteba pretpostavlja

da u vremenu koje dolazi mektepski odgajani-ci ostaju u stalnoj vezi s mektebom da od njegaprimaju ali i da mu daju svoje usluge postajućinjegovi aktivisti i realizatori njegovih projekataCilj je da se kroz mektepski odgojno-obrazovnirad još u djetinjstvu uspostavljena veza mekte-ba sa novim članovima džemata više ne prekidatokom cijelog njihovog života tj da se uspostavisnažna bdquomektepska halkaldquo radi promicanja uku-pnog islamskog rada i djelovanja u džematu iZajednici u cjelini

U projekciji novog mekteba ovu ustanovu vidimo kao centar iz kojeg se pokreće irealizira cijeli niz odgojno-obrazovnih i dru-gih društveno korisnih projekata i sadržajausmjerenih prema različitim kategorijama dže-matlija Da bi mektebi postali centri takvih

višestrukih aktivnosti potrebno je obezbijeditiodgovarajuće pretpostavke kao što su prostor-no i tehničko opremanje finansijska sredstvaadekvatno stručno osposobljeni kadrovi pro-

gramsko obogaćivanje i proširivanje sadržaja narazličite generacijske grupe i sl Jasno je da tonije moguće postići u kratkom roku i da će zato trebati mnogo vremena truda i rada Među-tim sasvim je izvjesno da ovo ma koliko zbognaše realnosti izgledalo idealistički postavljeno

već sada nakon određenog perioda u kojem seradilo na promjenama vezanim za mekteb ima-mo nekoliko stotina mekteba koji kadrovskiprostorno i tehnički ispunjavaju polazne pret-postavke za pokretanje kreativnih programa naprincipu cjeloživotne islamske edukacije i uspo-stavljanja mektepske halke zaokruženog modelauzimanja i davanja odgovarajućih duhovnih idrugih vrijednosti unutar džemata U mnogimod tih mekteba osim redovne nastave za djecu

već imamo brojne sadržaje i za ostale kategorijedžematlija kao što su kursevi Kurrsquoana tribinepredavanja omladinska druženja sportske i kul-turne sadržaje i slično Ako bi se pokazalo višehrabrosti volje i nastojanja gotovo svaki mektebmože se u relativno kratkom roku osposobiti zanavedeni model djelovanja Pretpostavljamo da

će to biti nužno i uraditi da bi se mekteb smjestiou kontekst novog vremena i prilagodio potreba-

ma koje nameću aktuelni društveni procesi akoje mi i kad bismo htjeli ne možemo zaustavi-ti Ako se to ne uradi ldquoklasičnirdquo mekteb može jošdosta dugo egzistirati ali će ostati ustanova vrloograničenog dometa Zapravo već se nazire da

funkcioniranje po klasičnom modelu destimu-lativno djeluje na korisnike mektepskih uslugaNaime općepoznata je činjenica da se iz godineu godinu od šeste do devete mektepske godineu velikom broju mekteba broj polaznika znatnosmanjuje što se ne zanemarujući i druge faktoreovog negativnog trenda dešava i zbog neuvaža-

vanja potreba dinamičnijeg inoviranja konceptaukupnog rada i djelovanja unutar ove ustanove

Imajući u vidu svu složenost ova-ko visoko postavljenog cilja u profiliranjunove uloge mekteba u našoj realnosti raspo-loživu infrastrukturu finansijske i kadorovskeresurse težinu generacijama protežiranih reduk-cionističkih shvatanja o mektebu koraci koji sepoduzimaju u ovom procesu trebaju biti odmje-reni i temeljiti Mekteb ne treba biti žrtva bilokakvih avanturističkih iskoraka koji bi bili pukoprilagođavanje aktuelnim trendovima u obrazo-

vanju Ovoj ustanovi trebaju promjene koje ćesačuvati kontinuitet stoljećima naslaganih ne-prevaziđenih odgojno-obrazovnih vrijednostiuz njihovo situiranje u kontekst novih potreba i

novih mogućnosti koje mekteb ima pred sobom(o ovome detaljnije vidjeti u radu ldquoMekteb ndash te-meljna odgojno-obrazovna ustanovardquo u knjiziIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini ndash Dvijedecenije reisu-l-uleme dr Mustafe Cerića Centarza napredne studije Sarajevo 2012)

Transformacija mekteba na ovoj trasi jeproces koji ima svoje faze i one se moraju pro-ći novo struktuiranje odgojno-obrazovnog radas djecom razvijanje programa rada s mladima ismjelije uvođenje odgovarajućih programa edu-kativnog rada sa starijima

Prva faza je kvalitetno novo struktuiranjeodgojno-obrazovnog rada sa najmlađima sauzrastom do četrnaest godina To struktuiranje

je započeto još 2000 godine nakon usvajanjanovog Nastavnog plana i programa i još uvijektraje U njega se mora i dalje ulagati Najbitnije jeda ono što je do sada urađeno ničim nije ograni-čilo mogućnosti stalne nadgradnje Normativnii pedagoški okvir koji je dat u ovom segmenturiješio je sržna pitanja i potpuna implementacijatog okvira omogućit će da mekteb najmlađoj po-

pulaciji u džematu pruži adekvatne edukativneodgojne i rekreativne sadržaje




Druga faza je uspostavljanje instituci-onalnog edukativnog rada sa omladinomU Vjerskoprosvjetnoj službi na ovom pro-

jektu se radi od 2010 godine Nakon što jeRijaset podržao idejni plan uspostavljanja ovog

institucionalnog rada od maja 2011 do janua-ra 2012 godina razrađen je koncept okvirnogoblika rada s mladima i uobličen u forminazvanoj edukacijski programi za mlade teme-ljito pripremljena i realizirana višednevna obukakoordinatora tokom koje su budući koordina-tori i voditelji edukacijskih programa za mladedetaljno upoznati sa konceptom ovog instituci-onalnog rada zatim imali obuku i treninge izoblasti menadžment organizacije obrazovnimenadžment menadžment u oblasti socijalnih ihumanitarnih aktivnosti te menadžment u obla-sti rekreativno-sportskih aktivnosti Urađenasu i usvojena Pravila o organizaciji i realizaci- ji edukacijskih programa za mlade Nakon svihovih aktivnosti stekli su se opći uvjeti za uspo-stavljanje novog institucionalno organizovanogislamskog edukativnog rada s mladima U toku

je eksperimentalna primjena ovih edukacijskihprograma za mlade na nivou medžlisa nakončega će se pristupiti evaluaciji ovog projektanjegovoj doradi i zaživljavanju kao segmenta cje-loživotne islamske edukacije

Treća faza bi bila aktivnije uvođenje eduka-tivnih programa za specifične kategorije starijihdžematlija Ovim se ne želi kazati da se u mno-gim našim džematima ne realizuju slični sadržajisa svim strukturama džematlija Naprotiv upra-

vo je na iskustvima takvoga rada razvijena idejao ldquonovom mekteburdquo - centru koji će pružati in-telektualne ali i sve druge duhovne vrijednostidžematlijama a isto tako njihove potencijalekoristiti u višenamjenskoj i višedimenzionalnoj

ulozi koju će mekteb imati u novom vremenuMekteb transformisan u ustanovu cjelo-

životne islamske edukacije za sve generacijedžematlija još uvijek je daleko No proces tran-sformacije je pokrenut on teče i početni rezultati

vidljivi su na obzorju koje nam nadamo se na- javljuje novi mekteb

Zaključak

Ostvarivanje ovakve vizije mekteba nužnopodrazumijeva da strukture Islamske zajednice

koje odlučuju o ukupnom odvijanju i razvoju vjerskog života normativno i materijalno podržeovaj proces Premda se oduvijek mektebu pri-davao veliki značaj na njegovom kvalitetnijemstatusu do sada se nije dovoljno uradilo

Mekteb je uvijek imao zadatak da na ade-kvatan način i kvalitetno odgaja nove generacijeu vjeri ali se relativno malo ulagalo u svu po-trebnu infrastrukturu za realizaciju tako visokogcilja Dakle da bi se od ldquoklasičnogrdquo stiglo doldquonovogrdquo mekteba valja takav pristup u potpu-nosti promijeniti i odlučnije krenuti u promjenekoje će ovoj ustanovi omogućiti da odgovoriizazovima ali i mogućnostima koje donosi novo

vrijeme Vjerujemo da će se to u bliskom perio-du i dogoditi




ndash ndash

Summary

POSITION AND PERSPECTIVES OF MAKTABS IN

EDUCATIONAL SYSTEM OF ISLAMIC COMMUNITY

IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Ibrahim BEGOVIĆ

e main goal of this paper is to offer somenotes which indicate that maktab being as anelementary educational institution representsa permanent and open process of learning andfacing new challenges Awareness about role andimportance of maktabs in creation and protec-tion of the Islamic identity is a driving force forthe Islamic Community in Bosnia and Herzego-

vina its development and maintenance Yearsof analytical monitoring of educational work inmaktabs show that there are numerous needsas well as opportunities for wider educationaloperation of maktabs at represents the mainobligation challenge of the new age By acceptingthat challenge the Islamic Education Depart-ment dared take steps to transform the ldquoclassicalrdquomaktab into the ldquonewrdquo maktab ndash an institutionwhich can meet specific educational needs ofboth children and adults




MEKTEPSKA

NASTAVA

OD IDEJEDO REALIZACIJE

Hafiz Mensud Đulović

Sažetak

Mektepska nastava ndash od ideje do realizacije jerad koji ima za cilj da skrene pažnju na stvarneprobleme mektepske nastave Oni otežavaju radmuallima u mektebu i umanjuju njegovu efika-snost a samim time i njegovu važnost U radu suproblematizirana tri ključna problema mektep-ske nastave preopširnost gradiva neredovnostpolaznika i neadekvatna valorizacija rada djece i

muallima u mektebu Za ove dileme su ponuđe-na i neka moguća rješenja a sve s ciljem da se ovapitanja počnu adekvatno rješavati i da se na njihdadnu adekvatni odgovori Mektepska nastavakao zaseban odgojno-obrazovni sistem Islamskezajednice zavređuje puno više pažnje nego li jojse posvećuje




ZNATI I UMJETI

Znanje kao cilj a čitanje učenje i proučava-nje kao metode predstavljaju neke od ključnihpojmova naše vjere islama U brojnim ajetimaKurrsquoana nalazimo potvrdu za tu tvrdnju Allahdžš kaže bdquoReci zar su isti oni koji znaju ioni koji ne znajuldquo1 U mnogim izrekama Mu-hammeda as (hadisima) i u mnogim njegovimpostupcima vidimo koliku je pažnju on posve-ćivao znanju i koliko je cijenio i poštovao oneu svome okruženju koji su znali i umjeli U jed-nom od hadisa on kaže ldquoKo bude išao putemtraženja znanja Allah će ga uputiti na jedan oddžennetskih puteva Doista meleki svojim krili-ma natkriljuju učenika koji traži znanje i doistaza učenjaka traže oprosta oni koji su na nebesi-

ma i oni koji su na zemlji pa čak i ribe u vodiA prednost učenjaka nad pobožnjakom je kao iprednost punog mjeseca nad ostalim zvjezdamaZaista su učenjaci nasljednici poslanika a posla-nici nisu ostavili iza sebe ni dinara ni dirhema

već su ostavili znanje pa ko uzme znanje uzeo jenajveće blagoldquo 2

Ovakav stav izvornih tekstova islama pre-ma znanju je u bitnome odredio muslimane kaobaštinike znanja To su oni koji tragaju za zna-njem i kojima znanje samo po sebi nije cilj većsredstvo spoznaje Onoga koji je izvor znanja

U islamu znanje ima svoje faze koje počinju saidejom (mišlju ili nijjetom) prelaze u realizaciju(praktičnu primjenu) i svoj vrhunac doživljava-

ju u kontinuitetu (ustrajnosti u dobru) Stoga je znanje u islamu neprestalni proces koji pro-žima cijelo ljudsko biće od uma preko srca pado svih organa ljudskoga tijela Znanje bez djela je poput drveta bez ploda ndash govorili bi islamskialimi

O MEKTEBU I MEKTEPSKOJ NASTAVI

Raduje me činjenica da se o mektebu i mek-tepskoj nastavi u posljednje vrijeme sve više pišeu glasilima Islamske zajednice Časopis Muallimkoji baštini imena onih koji u mektebu prenoselsquoilm na druge je svijetli primjer kako i na ko-

ji način treba govoriti o mektebu On časopisMuallim pokušava dati prostor onima koji sunajizravnije uključeni u mektepsku nastavu daiznesu i opišu svoje iskustvo skrenu pažnju naprobleme i poteškoće te ponude moguća rješenjai nove ideje kada je u pitanju mektepska nastava

1 Sura Ez-Zumer 92 Bilježe Ebu Davud i Tirmizi

Mekteb kao oblik podučavanja djece jako jestar Arapi su prije islama imali škole u kojimasu djeca učila čitanje i pisanje One su se zvalebdquokuttabldquo pl bdquokatatibldquo ili mektebi kako bismomi kazali Oni su pojavom islama evoluirali i

razvili se u dva smijera a) one koji su zadržaliprvotnu namjenu i funkciju i gdje se učilo samočitanje i pisanje (njih su pohađala i musliman-ska i nemuslimanska djeca) i b) one u kojima sumuslimanska djeca pored čitanja i pisanja učilai osnove iz poznavanja Kurrsquoana i uvod u nekekurrsquoanske znanosti U njima se sticalo osnovnoobrazovanje iz Kurrsquoana hadisa šerijatskih propi-sa poezije i osnova arapske gramatike Mektebisu bili predviđeni za predškolski i školski uzrasta medrese za srednji i nešto kasnije za višiuzrast Ovi mektebi će se kasnije programski iprostorno vezati za džamije Tako će džamije bi-ti prve islamske odgojno-obrazovne ustanove

Ono što karakteriše ovaj prvi period jesteodsustvo nekih pisanih Nastavnih planova i pro-grama Znanje je shvatano u širem smislu riječitako da cilj učitelja (šejha) nije bio da učenikuprenese informaciju već da ga poduči znanju ipraktičnoj primjeni tog znanja Takvi rezultati sene mogu programski pratiti i propisati brojemčasova Oni su apsolutno neodređeni spontani inepredvidivi Tek se osnivanjem prvih medresa

kada i prve znanosti dobijaju svoje zaokruženjestiču uslovi za praćenje toka i razvoja nastaveNaši mektebi u Bosni i Hercegovini su se

dolaskom Turaka ustoličili i kroz svoju dugu hi-storiju postojanja mijenjali su svoju formu ali isvoj status u društvu Nekada su zauzimali zna-čajno mjesto u široj društvenoj zajednici a danasnemaju apsolutno nikakav formalno-pravni sta-tus To između ostalog bitno utiče na kvalitetmektepske nastave

Mektepska nastava je jedan od odgoj-no-obrazovnih sistema Islamske zajednice

Mnogobrojne su njene koristi o kojima se pisaloi o kojima se piše i govori Svake godine mektebopravda svoje postojanje i svoju svrhu onda kadaneko dijete nauči da obavlja namaz ili savladakurrsquoansko pismo i osposobi se za učenje Kurrsquoani-Kerima To su dva segmenta ili dvije disciplinemektepske nastave koje je jedino u mektebu mo-guće sistemski savladati i doseći njihov krajnjicilj a to je kontinuitet primjene istih

Mekteb je zbog toga nezamjenjivi oblikdruženja djece školskog uzrasta u okviru ko-

jeg oni treba da uče o svojoj vjeri upoznaju sesa islamskim obavezama i izvršavaju one ko-




jih su postali svjesni Svaki muallim koji u tokumektepske godine nauči neko dijete obavljanjunamaza ili uspješno s njim pređe Sufaru i uvedega u učenje Kurrsquoana može biti zadovoljan svo-

jim uspjehom i to mu je najveća satisfakcija da

nastavi dalje u svome radu i zalaganju On timeispunjava svoju misiju kao i misiju Islamske za-

jednice roditelje čini sretnim a svoj džemat činizrelijim kvalitetnijim i boljim

Vjersko-prosvjetna služba Rijaseta IZ-e jeposljednjih godina činila velike napore da mu-allimima u mektebu olakša izvođenje nastavePokušala ju je standardizirati propisujući nor-me šta svaki mekteb treba da ima da bi mogaonormalno fonkcionisati donoseći jedinsteni Na-stavni plan i program po kojem bi svaki muallimtrebao da radi izrađujući udžbenike po svimmetodičko-didaktičkim kriterijima kako bi na-stavu učinili interesantnijom i ljepšom a ujednoi lakšom kako muallimima tako i učenicima

Ovdje želim naglasiti da su trenutni udž-benici mektepske nastave urađeni dobro ikvalitetno Pažljivo je osmišljena svaka nastavnacjelina i uz svaki sadržaj je ponuđena i vježba ko-

ja je prikladna za uzrast kojem se sadržaj izlažeTo u mnogome olakšava rad muallimu u nastaviU mektebu koji ima preko 150 učenika i gdje jenastava planirana po mektepskim razredima ovi

udžbenici će pomoći izvođenje nastave U onimmektebima gdje je riječ o kombinovanim odje-ljenjima korist će biti manja

Rad po udžbenicima je moguće pratiti u pr- voj trijadi mektepske nastave (razredi 1-2-3) Tusu sadržaji lijepo izloženi i moguće je sa djecomsvaku temu obraditi kvalitetno

Problemi nastaju nakon toga u drugoj i tre-ćoj trijadi (razredi 4-5-6 i 7-8-9) s obzirom da

je u tim godinama NPP-om predviđeno učenjeSufare i Kurrsquoana a ti časovi ničim nisu standar-dizirani niti je za njih predviđen neki određeni

fond časovaSufara i Kurrsquoan su jedan od glavnih za-

dataka mektepske nastave Neophodno jeposvetiti posebnu pažnju u mektebu časovimaSufare i Kurrsquoana jer mnoge lekcije iz druge i tre-će trijade mektepskih udžbenika jednostavnoostanu neobrađene sa svim učenicima

Također kao svojevrsan vid promocije mek-teba i mektepske nastave ne treba zaboraviti nitakmičenja završne ispite i hatme koje Pravilniko mektepskoj nastavi predviđa

Posljednjih godina mnogo je učinjeno napoboljšanju ovog segmenta rada Islamske za-

jednice ali isto tako potrebno je stalno i iznovaukazivati na određene nedostatke koji se po-

javljuju a koje je potrebno otkloniti kako bimektepska nastava dobila svoju punu dimenzijui kako bi potpuno opravdala svoju svrhu

PROBLEMI MEKTEPSKE NASTAVE

Preopširnost ciljeva mektepske nastave

Svaka nastava predstavlja organizirani in-stitucionalni stvaralački napor koji ima za ciljpomoć u savladavanju propisanih sadržaja (zna-nja vještina i navika) Ciljevi nastave su ti kojiodređuju koja su to znanja vještine i navike kojeučenik treba da usvoji u toku nastavnog procesaStoga je određivanje ciljeva neke nastave najvaž-

niji proces na osnovu kojeg stručnjaci propisujuNastavni plan i program kojim će se doći do tihciljeva Ako su ciljevi neke nastave preopširni inedovoljno precizni to neminovno utiče na toda i Nastavni plan i program bude preopširanpovršan i nedovoljno detaljan

Ako pogledamo šta su ciljevi mektepskenastave vidjećemo da je to nastava koja tražiusvajanje svih formi znanja teorijska praktičnai iskustvena

Teorijska ndash po kojima mektepska nastavatreba da upoznaje učenike mekteba sa islamom i

njegovim učenjem praktična ndash po kojima trebada priprema i osposobljava polaznike mektebskenastave da žive u skladu sa islamskim propisima iiskustvena ili primijenjena ndash po kojima ona tre-ba da razvija ljubav prema islamu odgaja djecu uduhu islamskoga ahlaka podstiče ih na praktičnu primjenu islamskih normi u svakodnevnom živo-tu itd

Ovi ciljevi su uzeti iz dnevnika mektepskenastave Na osnovu postavljenih ciljeva određu-

ju se metode rada propisuju se načini primjene

i putevi kojima se dolazi do njih Neupitno je dali mektepska nastava mora ispunjavati sva tri ovacilja Mora jer muallim djecu u mektebu ne učisamo islamu on s njima zajedno savladava ononaučeno gradivo i podstiče ih da to što su nauči-li i primijenili u praksi žive do kraja svog životaUpitna je jedino širina obuhvaćenog gradiva

Izrađeni NPP-i po ovim ciljevima zbogpreopširnosti a vremenske ograničenosti mek-tepske nastave ne dozvoljavaju dublje uvođenjeučenika u sadržaje određenih praktičnih temaislama koje su za mekteb važnije i bitnije od onih

teoretskih već isključivo omogućavaju površnoupoznavanje sa islamom kao konceptom života




Mektepska nastava bi se po kvalitetu obra-đenog sadržaja trebala razlikovati od nastaveIslamske vjeronauke u školama Roditelji odmuallima u mektebu očekuju da njihovo dijetekvalitetno savlada određene sure dove i ostale

sadržaje bitne za namaz da nauči obavljati na-maz primjenjujući u njemu i sunete i mustehabeda savlada vještinu učenja Kurrsquoana što bolje i štopreciznije i sl

Stoga moramo kazati da su velika očekiva-nja od mektepske nastave i da su veliki zadacistavljeni pred muallime puno veći u odnosu naone koji se nalaze pred vjeroučiteljima u škola-ma (što se vidi i iz ciljeva jedne i druge nastave)

Za postizanje pravih rezultata u mektepskojnastavi neophodno je reducirati njene ciljeve apotom i novim NPP-om propisati metode na-stavna pomagala i sredstva kojima bi se do tihciljeva došlo

Neophodno je pristupiti izmjenama Nastav-nog plana i programa On se prije svega trebauskladiti sa NPP islamske vjeronauke u školamaMuallimu u mektebu treba ostaviti više prostoraza časove prezentacije pokaznih vježbi i prak-tičnog rada i druženja sa djecom Mektepskogradivo treba biti idejno zaokruženo kroz svakugodinu odnosno ne treba biti organizirano poprincipu škole 9-godišnjeg obrazovanja već po

principu cilindričnih krugova stepenovano gdjebi svaki stepen imao tri faze učenje praktičnidio i primjena u praksi To bi gradivo učinilo ko-risnim praktičnim a ujedno i interesantnijim

Neredovnost polaznika mektepske nastave

Jedan od osnovnih problema mektepske na-stave s kojim se susreću muallimi u gotovo svimdžematima je neredovnost djece u nastavi Mek-tepska nastava je specifična po tome što svojim

većim dijelom predstavlja savladavanje vještina

Obavljanje namaza je vještina koja podrazumijeva praktičnu primjenu više radnji koje su prijetoga idejno objašnjene i usvojene Učiti Kurrsquoan

je također vještina koja podrazumijeva pravilnoprepoznavanje izgovor i povezivanje slova arap-skog pisma Da bi se savladala bilo koja vještinaneophodan je kontinuitet u radu Neredovnostpolaznika mektepske nastave stoga predstav-lja veliku prepreku u kvalitetu ove praktičnenastave

Ukoliko analiziramo razloge te neredov-nosti uviđamo da su oni ponekad objektivne a

ponekad subjektivne prirode Subjektivni razlo-zi odsustva s nastave su najčešće prouzrokovani

činjenicom da mektepska nastava nije obavezu- juća i nedolazak sam po sebi ne povlači nikakvesankcije Oni se otklanjaju kvalitetnom komuni-kacijom na relaciji muallim-roditelj-dijete

Međutim objektivni razlozi koji su češći

ostaju biti stalna smetnja mektepskoj nastavi ato su sportski treninzi učešće djece u raznimrekreacijskim i porodičnim aktivnostima radna polju po selima obilazak rodbine školske

vannastavne sekcije kursevi dodatna i dopun-ska nastava i sl

S obzirom da je mektepska nastava svoje- vrsna vikend škola kako su to dobro primijetililjudi iz rukovodstva vjersko-prosvjetne službeona u svim ovim vannastavnim sadržajima imnogim drugim koji ovdje nisu spomenuti imasvoje realne rivale Dijete ili roditelj je nerijetkou dilemi čemu da dadne prednost mektebu iliškolskoj sekciji mektebu ili sportskom treningumektebu ili kursu stranog jezika mektebu ili po-sjeti rodbine na selu itd

Stoga napominjem da bi trebalo uzeti urazmatranje ideju o drugačijem pristupu u mek-tepskoj nastavi u smislu organizacije vremena iterminima njenog održavanja i to iz dva razloga

1 Zbog važnosti kojeg kontinuitet u nastaviima u savladavanju određenih vještina (Sufara iučenje Kurrsquoana) i

2 Zbog činjenice da sva pomenuta sport-ska udruženja ili centri za djecu i mlade koji u vrijeme vikenda organizuju za njih razne sa-držaje imaju puno bolju statusnu poziciju uobrazovnom sistemu našeg društva od mektebai mektepske nastave

Mektepska nastava je vjerovatno jedinioblik poduke u našoj državi koji traje 9 godina aza koji oni koji ga pohađaju ne dobiju niti jedan

validni dokument koji im sutra koristi bilo da je riječ o upisu u školu ili negdje drugdje Čak sui preporuke koje imami daju djeci za upis u Me-

dresu vrlo često samo formalne i nemaju nekuustaljenu formu i važnost Čini se da se problemkontinuiteta mektepske nastave u posljednje

vrijeme pokušava ublažiti relaksiranim pristu-pom u mektepskoj nastavi Time se pokušavadoći do kvantiteta i održivosti ali nažalost naštetu kvaliteta

Neadekvatna valorizacija rada djece i muallimau mektebu

U svemu što čovjek obavlja važna mu je

povratna informacija ili feedback o rezultatimanjegovog rada Ta potreba je posebno izražajna




kod djece Neke novije teorije u pedagogiji kažuda je sistem vrednovanja znanja važniji od Na-stavnih planova i programa i metoda u nastaviRazinu i kvalitet znanja učenika ne određuje na-stavni proces već ispit kojeg on polaže

Ocjena rada učenika je često motivirajućifaktor koji ga podstiče da ide naprijed u svojimpostignućima

U Pravilniku o mektebu i mektepskoj na-stavi ne nalazimo nikakve upute o tome kakomuallim treba valorizovati rad djece u mektebui mektepskoj nastavi Da li je potrebno ocjenji-

vati njihova postignuća ocjenama ili na nekidrugi način Kako uspostaviti sistem u kojemće ocjena koja u konačnici nema svoju težinubiti stimulans djeci za učenje i takmičenje Dali su knjižice diplome pohvale i priznanja ko-

ja imaju samo simboličku vrijednost dovoljnosredstvo valorizacije dječijih znanja

Ovom segmentu treba pristupiti ozbiljno tepronaći načine i metode valorizacije mektepskoguspjeha Djeca moraju imati cilj kojem streme i

za koji se bore Što se tiče valorizacije rada mu-allima u mektebu neophodno je stepenovati i

jasno definisati šta su ciljevi mektepske nastave Oni moraju biti jasniji precizniji i praktičkimjerljivi da bi se po njima mogao valorizirati irad muallima u mektebu

Da bi se mektepska nastava ostvarila u svojoj punini i da bi uspješno prešla put od teorijepreko prakse do praktične aktivne primjene ne-ophodno je odlučnije krenuti u rješavanje njenihstvarnih smetnji koje ne dozvoljavaju njen ključ-ni kvalitet kojeg svi mi očekujemo

ndash

ndash

Summary

THE SIGNIFICANCE OF THE CENSUS

IN THE YEAR 2013 AND RELATING CONTROVERSY

hafiz Mensud Đulović

Forum with the topic ldquoCensus in 2013 questions

and challengesrdquo was held in the Bosniak institute

ndashthe Foundation of Adil Zulfikarpašić the introduc-

tion word which we bring here was delivered by

dr Neimarlija In this speech he stressed the signifi-

cance of the 20013 census in BiH and the warning

that the war induced demographic changes must

not be overlooked ie genocide big losses of popu-

lation and prosecutions Census of 2013 represents

a controversy and a dilemma but none the less the

author believes that it is an important fact that the

Bosniaks as one of the constitutive peoples of Bos-nia and Herzegovina will for the first time be able

to articulate their national affiliation he further

states that it is in general interest of the Bosniaks

that the census is carried out in accordance with

the law and that the provisions of the law for the

coming census are in full accordance with current

European statistic and demographic standards



132

Novi Muallim bull jesen 2013 bull god XIV bull br 55

U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa

AMBASADOROM NUSRETOM ČANČAROM

Sažetak

U ovom intervjuu na pitanja o izgledimaza rješenje sirijske krize o odgovornostimeđunarodne zajednice i regionalnih sila zadogađanja u Siriji o realnoj opasnosti da sesunitsko-šiitski konflikt nastavi produbljivatii da se on prelije i na neke druge muslimanskezajednice odgovara Nusret Čančar diplomata sdugogodišnjim iskustvom Kao vrsni poznavatelj

prilika u arapskim zemljama u ovom intervjuanalizira promjene koje su posljednjih godinazahvatile područja Bliskog Istoka i Sjeverne Af-rike stanje arapskih nacija danas te događaje iposljedice ldquoarapskog proljećardquo

Ambasador Nusret Čančar spada u veterane bhdiplomacije U Minis-

tarstvu vanjskih poslova radi od 1994 godine Bio je ambasador BiH prvo u Qataru a potom u UjedinjenimArapskim Emiratima Pri završetku prvog ambasadorskog mandata u Dohi qatarski emir ga je odlikovaoOrdenom za zasluge sa Poveljom a za unapređenje bilateralnih odnosa Prije diplomatske službe gospodin

Čančar je dugo godina živio i radio u arapskom svijetu U krugovima Islamske zajednice BiH gdje je radio od1989 do 1993 kao asistent na Fakultetu islamskih nauka na predmetu Povijest islamske kulture i civilizacijeostao je upamćen kao inicijator i učesnik mnogih znanstvenih skupova o kulturnoj i političkoj povijesti is-lama i nacionalnoj emancipaciji Bošnjaka od kojih je svakako najznačajniji međunarodni simpozij a kasnijei zbornik radovao temi bdquoIslamski fundamentalizam ndash šta je toldquo Nakon prvih demokratskih izbora u BiH bio

je vrlo aktivan suradnik a jedno vrijeme i urednik u političkim nacionalnim sedmičnicima bdquoMuslimanskiglasldquo i bdquoLjiljanldquoGospodin Čančar je na Sarajevskom univerzitetu završio studije filozofije i sociologije a potom i arapskog

jezika i književnosti Bio je stipendista Vlade Egipta na Kairskom univerzitetu na specijalističkim studi- jama iz klasične islamske filozofije Od 2005 radi u Ministarstvu vanjskih poslova BiH kao ambassador atlarge Obnaša dužnosti nacionalnog koordinatora za odnose BiH sa Organizacijom islamske suradnje i ner-

ezidentnog ambasadora BiH za Albaniju Njegova uža specijalnost koju iskazuje u javnom prostoru našezemlje suvremena politička povijest muslimanskog svijeta kao i diplomatsko iskustvo stečeno na tom poljupreporučuju ga kao vrlo referentnog sugovornika o temi kojom se u ovom broju bavimo

RazgovaraoMuhamed JUSIĆ



133


Poštovani gospodine Čančar mnogo toga sepromijenilo u onome što se zove arapskim pai islamskim svijetom tj na području Bliskogistoka i Sjeverne Afrike od kad ste se vi lično iprofesionalno počeli zanimati za to podneblje

Koje su glavne promjene koje ste vi kao našdugogodišnji ambasador i poznavalac prilikau tom dijelu svijeta uočili naročito u kontek-stu posljednjih dešavanja koja se eurocentrič-no nazivaju bdquoarapskim proljećemldquo

Da promjene u arapskom i muslimanskom svijetu su ogromne mada one poprilično kasne u od-nosu na maticu društvenih pomjeranja u globalnomsvijetu U toj matici društveno-političkih promjena

već odavno je palo na desetine totalitarnih i auto-kratskih režima diljem svijeta

Ovdje je važno napomenuti da je cijeli arapskisvijet nakon raspada Osmanskog carstva a neki di-

jelovi još i ranije sa izuzetkom dijelova današnje SArabije pao pod kolonijalnu upravu evropskih dr-žava ndash nacija V Britanije Francuske i Italije Danasnajbogatiji dio arapskog svijeta pet država GCCndash Zaljevskog vijeća suradnje ndash Kuwait Qatar Uje-dinjeni Arapski Emirati Bahrejn i Oman nezavi-snost su stekli tek 1971 godine Kolonijalna uprava

je ostavila vrlo duboke tragove u povijesti razvojaarapskih država To je nekad bio jedinstven korpus

arapskog svijeta koji je kolonijalnim programima velikih evropskih sila razbijen i usitnjen fizički po-

Najveće promjene u arapskom svijetudogodile su se u svijesti ljudi a izrazilese kroz pokret bdquoarapsko proljećeldquo Ljudiu arapskom svijetu stiču političko

punoljtstvo i iz pukih podanika vlastipretvaraju se u građane dakle ugrađane kao politička bića sa sviješću osebi i svijetu oko sebe Oni zahtijevajuda vlade u njihovim državama buduizraz većinske volje građana a nenikako izraz volje apsolutističkogmonarha političkih oligarhija vojnog establišmenta ili stranih silaPrati ih vrlo jaka volja samosvijest i

samopouzdanje da mogu mijenjati svijetu kojem žive Pri tome su se oslobodilistraha od represije i iskazuju snažnumotiviranost da se žrtvuju na tom putuTa promjena nije jednokratan čin kojise odigrava u Libiji Siriji ili Egiptu Tapromjena je dobila i mentalnu dubinui političku širinu u svijesti ljudi i ona je već proces koji se širi Da se naslutitida niti jedna arapska država neće biti

pošteđena tog procesa promjena

litički kulturno pa čak i lingvistički do apsurdaDanas se jedan Alžirac i Iračanin vrlo teško mogusporazumjeti na maternjem arapskom ukoliko nisuškolovani u književnom arapskom jeziku Mnogo im

je lakše komunicirati na engleskom ili francuskomČak i vrlo površan pogled na geografsku

kartu suvremenog arapskog svijeta otkriva nam datu nešto nije u redu Granice među državama suprave linije povučene kolonijalnim lenjirom jeru povijesti arapskog svijeta tamo nikada nije bilonikakvih državnih granica Skorašnje međunarodnearbitraže u pograničnim sporovima između nekiharapskih država su pokazale da su državne granicecrtane na osnovu koncesionih ugovora kolonijalnihkompanija za eksploataciju nae sa lokalnim ple-menskim poglavicama Kasnije su teritorijalne gra-nice koncesionih ugovora uz potporu kolonizatorapretvorene u međudržavne granice Tako u Gulfu idanas srećemo apsurde da je prostor npr plemenaAl-Quwari podijeljen u tri države S Arabiju Emi-

rate i Qatar ili prostor plemena Al-Khalifa jednimdijelom ušao u sastav Qatara a drugim u sastav Ba-



134


U suvremenoj političkoj povijesti više puta se pokazalo da oni koji žele vladati svijetom sami sebi pišu pisma iproturaju ih drugima na čitanje A cilj

je vrlo jasan osujetiti procese koji im neidu u korist Zato bdquoarapsko proljećeldquo urecepsiju svijeta kojem se ono događatreba ugurati kao imperijalističkizavjerenički izumTačno je da se budućnost velikih nacijamarljivo planira i one se žele ugraditiu tekuće procese i okrenuti ih u svojukorist Pa onaj ko se podrobnije baviosuvremenom političkom poviješću

Srednjeg istoka sigurno se sreo sapolitičkim analizama vrlo autoritativnihsvjetskih instituta o iranskoj revolucijikoje su bdquovrlo argumentiranoldquo tvrdileda su iransku revoluciju kreiralisami Amerikanci U naravi moćnih je da tvrde da se bez njihove voljeništa značajno na planeti ne može nidogoditi kao što je u naravi slabih inaivnih da povjeruju u to

hrejna Takvih primjera je na desetine u suvreme-nom arapskom svijetu

Ako samo površno pogledamo šta se krije udubinama zemlje ispod tako iscrtanih granica ot-krit ćemo džavolski osmišljen plan tamo gdje ima

najmanje stanovnika po četvornom kilometru kri- ju se najveći prirodni resursi nae i zemnog gasaA na površini to se vrlo zorno pokazuje u kvalitetiživota tamošnjih ljudi bruto društveni proizvod sta-novnika Jemena po glavi stanovnika godišnje iznosi2500$ a stanovnika Qatara 125 000$ i najveći je usvijetu

Tako kolonijalno definiran prostor na traguevropske vizije države-nacije s predumišljajem jeinstitucionalno izgrađivan u namjeri da kod tamoš-njih arapskih plemena proizvede identitet nacije uevropskom smislu riječi Tako smo dobili iračanskukuvajćansku saudijsku sirijsku jordansku libijskualžirsku i ine nacije koje nisu izrasle iz prirodnograzvoja kolektivne svijesti naroda jer za to nisu nipostojali elementarni prirodni i društveni preduvje-ti Svi oni govore istim jezikom dijele istu kulturupovijest tradiciju i duhovnost kao i geografski am-bijent Sve te tako uspostavljene države-nacije odsvog postanja su u permanentnim rivalstvima su-kobima i povremenim ratovima s ciljem zauzimanjateritorija susjeda proširenja hegemonije jačih na ra-čun slabijih ili borbe protiv svojih građana a zaradi

pukog očuvanja vlasti

Oprostite ali kako objašnjavate da tako nao-pako postavljeno stanje arapskog svijeta možeda traje tako dugo

Svjedoci smo da može Takvo stanje nije proi-zvod htjenja tamošnjeg naroda Narod tamo ne bira

vlade i vladare u demogratskim procedurama naslobodnim izborima između više političkih opcijakoje se kroz programe nude građanima U monar-hijama vlast se porodično nasljeđuje a vlade kao iz-

vršni organi vlasti su po pravilu izraz volje monarhaU jednopartijskim republikama vlade su izraz voljepolitičkih oligarhija okupljenih oko predsjednikaU onim takozvanim demokratskim republikama sarazvijenim institucijama vladavine imate političkuscenu koja je dosta slična onoj našoj iz doba SFRJgdje je jedna ideologija vladajuća a sva političkaodstupanja od nje su kao i odstupanja Socijalistič-kog saveza ili Saveza socijalističke omladine i dru-gih satelita u odnosu na politiku Saveza komunistaNaravno takve sisteme karakterizira represija dr-

žavnog aparata nad građanima neograničena vlasttajnih policija i obavještajnih službi i kazneni pro-

gon opozicije kroz uvođenja vanrednog stanja kadgod vladajuća vrhuška bude ugrožena Zajedničkosvima je politička dugovječnost vladara koji na fin-giranim izborima dobijaju uvijek između 70 i 90podrške glasača a neki i 100 Također vladari i

vladajuće oligarhije su se enormno obogatili krozmonopole uzurpaciju položaja i korupciju jer nepostoje nikakvi instrumenti civilne kontrole i tran-sparentnosti u aktivnostima zvaničnika To su vrlozorno pokazali nedavni prevrati u Tunisu Libiji iEgiptu Zajednička karakteristika ovakvih režima ješto svi imaju jake sponzore i pomagače među moć-nim državama i svjetskim silama Njihovi sponzorine žele promjenu stanja u tim zemljama jer je to udirektnoj suprotnosti sa njihovim interesima A akose promjena nekim čudom ipak desi kao u Alžiru1990 ili u Egiptu 2011 i na vlast dođu neki politič-ki nepodobni momci onda se organizira vojni udarkako bi situaciju vratio u pređašnje stanje

I na kraju dozvolite da odgovorim na posljednjidio vašeg prvog pitanja Najveće promjene u arap-

skom svijetu dogodile su se u svijesti ljudi a izrazilese kroz pokret bdquoarapsko proljećeldquo Ljudi u arapskom



135


svijetu stiču političko punoljtstvo i iz pukih podani-ka vlasti pretvaraju se u građane dakle u građanekao politička bića sa sviješću o sebi i svijetu oko se-be Oni zahtijevaju da vlade u njihovim državamabudu izraz većinske volje građana a ne nikako izraz

volje apsolutističkog monarha političkih oligarhija vojnog establišmenta ili stranih sila Prati ih vrlo ja-ka volja samosvijest i samopouzdanje da mogu mi-

jenjati svijet u kojem žive Pri tome su se oslobodilistraha od represije i iskazuju snažnu motiviranostda se žrtvuju na tom putu Ta promjena nije jedno-kratan čin koji se odigrava u Libiji Siriji ili EgiptuTa promjena je dobila i mentalnu dubinu i političkuširinu u svijesti ljudi i ona je već proces koji se širiDa se naslutiti da niti jedna arapska država neće bitipošteđena tog procesa promjena

Na čemu temeljite tu vašu procjenu

Svako onaj ko u posljednjih dvadesetak godinačita arapske novine gleda arapske TV posmatra ra-zvoj kulturnih i političkih trendova među arapskimelitama i pije čaj sa pripadnicima vrlo raznolikihdruštvenih profila u arapskom svijetu od hadžijapo kafanama trgovaca na suku ribara pa do bizni-smena akademika i političara primijetit će da setaj svijet u svijesti promijenio Tome je neizmjernodoprinio ubrzan razvoj komunikacijskih tehnologi-

ja prvenstveno satalitskih televizija i interneta kojise režimski više ne daju kontrolirati Svima je do-stupno sve i svako bira ono što želi Arapi su u ovojglobalizaciji rekao bih izabrali sebe

Možda bi se i mogli složiti s vama ali u svjet-skoj političkoj analitici a i kod nas u BiHpostoje i drugačije procjene ovih događajaMnogi ih tumače kao sofisticirano osmišljenscenario svjetskog imperijalizma za novuuredbu svijeta tzv novi svjetski poredak ukojem bi arapski svijet arapskim proljećima irevolucijama bio dodatno oslabljen i prigotov-ljen za nova desetljeća zapadne eksploatacijeKako to komentirate

Tačno je da tzv bdquoarapsko proljećeldquo zaokupljaglobalnu pažnju i da se na različitim dijelovima svi-

jeta sreću vrlo različita tumačenja jer je to fenomenkoji bi mogao narušiti i promijeniti geo strateškemarkere moćnih političkih igrača na svjetskoj sce-ni Posebno kad je u pitanju energetska politika jerdobro kreirana i zaštićena energetska politika zna-

či i siguran tempo razvoja i privrednog rasta a nato su zapadne ekonomije danas vrlo osjetljive Isto

tako na to je osjetljiva i Kina I ona je vrlo zainte-resirana strana u ovoj globalnoj igri Dostupnostdovoljne količine energenata relativno jeine cijeneza Kinu znači kontinuirani privredni rast i dolazakna prvo mjesto svjetske ekonomije a u globalnom

svijetu ekonomska moć je mjera svake druge moćiZnate u suvremenoj političkoj povijesti više puta sepokazalo da oni koji žele vladati svijetom sami sebipišu pisma i proturaju ih drugima na čitanje A cilj

je vrlo jasan osujetiti procese koji im ne idu u koristZato bdquoarapsko proljećeldquo u recepsiju svijeta kojem seono događa treba ugurati kao imperijalistički zavje-renički izum

Tačno je da se budućnost velikih nacija marljivoplanira i one se žele ugraditi u tekuće procese i okre-nuti ih u svoju korist Pa onaj ko se podrobnije baviosuvremenom političkom poviješću Srednjeg istokasigurno se sreo sa političkim analizama vrlo autori-tativnih svjetskih instituta o iranskoj revoluciji kojesu bdquovrlo argumentiranoldquo tvrdile da su iransku revo-luciju kreirali sami Amerikanci U naravi moćnih jeda tvrde da se bez njihove volje ništa značajno naplaneti ne može ni dogoditi kao što je u naravi slabihi naivnih da povjeruju u to Ili da spomenem i drugislučaj Naša javnost je odskora mogla čitati objavlje-ne dokumente u knjigama Williama Enghdala Je-dan od njih tretira razvoj Brazila kao potencijalnogkonkurenta SAD Navodno je neki američki institut

šezdesetih godina izradio studiju o depopulacijiBrazila koja bi se trebala implementirati kroz genet-ski modificirani kukuruz koji Brazilci obilato kon-zumiraju kroz kokice a dužom upotrebom izazivasterilitet Naravno da je Brazil nastavio demografskii ekonomski rast i od tada dva puta premašio u stu-diji zacrtanu granicu U svjetskoj politici mnogo seplanira ali se planirano malo ostvaruje a u ovo naše

vrijeme sve manje Možda je za to najbolji primjerIrak Zapadnom vojnom intervencijom trebao je bi-ti transformiran u demokratsku državu koja će bitibrana širenju iranske dominacije u regionu a desilose upravo suprotno

Mnogi su problemi i izazovi s kojima se suo-čavaju arapske zemlje ali trenutno je najgorasituacija u Siriji gdje je prema informacijamaUN-a stradalo preko 100 000 ljudi milioni suraseljeni a prema brojnim međunarodnim itamošnjim izvorima hemijsko oružje je kori-šteno čak 14 puta posljednji put u predgrađuDamaska sa stravičnim posljedicama Kakvisu izgledi za mirno ili bilo kakvo drugo rje-

šenje sirijske krize



136


Na valu bdquoarapskog proljećaldquo protesti i demon-stracije protiv Asadovog basističkog režima započelisu i u Siriji prije dvije i pol godine Kao i u Libiji re-žim je na demonstracije odgovorio oružjem policijei vojske a posljedice su bile stotine poginulih u re-

dovima demonstranata odmah na početku protestaZatim su protesti prerasli u oružanu pobunu opozi-cije protiv režima Formirano je opoziciono Sirijskonacionalno vijeće u egzilu koje pokušava političkikoordinirati borbu protiv režima u Damasku Upo-redo s tim formirana je i Slobodna sirijska vojska oddezertera iz regularne vojske i sirijskih građana spre-mnih za oružanu borbu Zapadni svijet predvođenSAD i EU priznao je politički legitimitet Sirijskomnacionalnom vijeću i Slobodnoj sirijskoj vojsci aliim je uskratio potrebnu vojnu i finansijsku pomoćMuslimanski sunitski svijet predvođen Turskom i SArabijom učinio je isto ali je bio mnogo izdašniji u

vojnoj i finansijskoj pomoći sirijskoj opoziciji Od-mah potom borbe su se u Siriji rasplamsale i prerasleu stravičan građanski rat Iran Rusija i Kina rezo-lutno su stali na stranu Asadovog režima Svi do-sadašnji pokušaji diplomatsko-političke medijacijeza mirovno rješenje sukoba kroz Vijeće sigurnostiUN nisu dali nikakve rezultate Rusija i Kina vetomsprječavaju uvođenje bilo kakvih kaznenih sankcijaprotiv Asadovog režima Rusija kontinuirano opskr-bljuje sirijski režim potrebnim naoružanjem i muni-

cijom i ne samo ona

S druge strane stravične scene ubijanja i ma-sakriranja civila u sirijskim gradovima i selimamedijski su vrlo agresivno i znalački korištene dasu proizvele opću solidarnost i suosjećanje sa žrtva-ma Ta solidarnost je proizvela sasvim konkretna i

organizirana nastojanja islamističkih grupa diljemmuslimanskog svijeta Formirani su brojni geril-ski borbeni odredi koji su pohrlili u Siriju kako bise borili protiv Asadovog režima Prema zapadnimizvorima na sirijskom ratištu učestvuju dobrovoljciiz najmanje 29 država a prema zvaničnim sirijskimiz 83 države Procjenjuje se da u Siriji protiv Asa-dovog režima ratuje oko 40 hiljada gerilaca raspo-ređenih u različite borbene grupe sa vrlo različitimideologijskim i političkim bacgroundom Svaka odtih borbenih grupa ima svoje sponzore i logistiku

van Sirije a neke od njih su bolje naoružane i višemotivirane za borbu od Slobodne sirijske vojske NaZapadu postoji bojazan da bi proislamističke grupemogle prevagnuti u sirijskom ratnom galimatijasupa zbog toga oklijevaju u pružanju značajnije vojnepomoći ili eventualnoj vojnoj intervenciji

Sirijski slučaj je već dobrano zapušten i neodo-ljivo podsjeća na španjolski građanski rat iz 1936 go-dine u kojem su se za vlast borili fašisti i komunistiKapitalistički svijet je podržavao Frankove fašiste asocijalistički komuniste I u španjolski građanski ratsu hrlile hiljade dobrovoljaca sa raznih strana svi-

jeta pokrenute idejom bdquointernacionalne proleterske



137


solidarnostildquo pa i sa ovih naših prostora Ishod jepoznat kao i ono što je poslije uslijedilo Španjolskigrađanski rat je bio predigra za Drugi svjetski ratMolimo Boga i nadajmo se da sirijski slučaj ne budepredigra za novi svjetski rat

Sirijski građanski rat je izuzetno opasan za mu-slimanski svijet jer u sebi krije klice općeg sukobasunita i šiita Iranska država pruža bezuvjetnu po-dršku i pomoć Asadu zato što se njegov režim teme-lji na manjinskoj vlasti alevita šiitske sekte koja jemanjina u sirijskom društvu svega oko 10 ukupnesirijske populacije Ta podrška je bila neupitna i pret-hodnom sirijskom predsjedniku Hafizu Bašarovomocu uprkos njegovim zločinima nad civilima Ha-me sunitima kada je osamdesetih godina prošlogstoljeća vojska ubila preko 30 hiljada ljudi U sirijskigrađanski rat je na strani Asadovog režima involvi-ran i libanonski Hizbulah šiitska partijska vojska izsusjedne zemlje što ovaj sukob dodatno usložnjavaZa muslimane generalno a za veliku iransku naci-

ju posebno sramno je da se hegemonija nad nekimprostorom osigurava masakrima i pomorom neduž-nih civila djece žena i staraca kakvu smo nedavnogledali u predgrađima DamaskaKako sada stvari stoje za Siriju ne postoje dobra

rješenja Borbena prevlast jednog tabora nad

drugim bez obzira ko bio u pitanju sirijskim

građanima neće donijeti mir i sigurnost Iz

povijesti ovog prostora znano je da stotine

hiljada uništenih nevinih života i desetine

razorenih sela i gradova pokreću revanšizme i

odmazde

Kolika je odgovornost međunarodne zajed-nice i regionalnih sila za sve što se događa uSiriji

Njihova odgovornost je ogromna Zapadnesile koje su vojno intervenirale u Libiji hipokrizij-ski su ustuknule u Siriji i kompromitirale zvaničnoobjavljeni razlog libijske intervencije zaštita civilaod odmazde diktatorskog režima i zaštita njihovogprava na izgradnju demokratskog društva Pokazalose da je glavni razlog zapadne intervencije bio libij-ska naa No ne treba sumnjati da će libijski naroddugoročno profitirati od te intervencije U Siriji jeBašarov diktatorski režim još i prije upotrebe bojnihotrova počinio stravične zločine nad svojim građa-nima upotrebom konvencionalnog oružja sa žrtva-ma od preko 100 hiljada duša Uprkos svemu to nije

dovoljno jak razlog za zapadnu vojnu intervencijuzato što se Zapad pribojava da bi vlast u Siriji posli-

je vojne intervencije mogli preuzeti islamisti A saislamistima se još ne zna kakav bi odnos mogli ima-ti prema Izraelu Da stvar bude gora u Siriji se nebi mogao izvesti vojni udar jer bi regularna sirijska

vojska padom režima bila uništena

Regionalne sile Turska Iran i S Arabija su za-interesirane i svaka na svoj način involvirane straneu sirijskom građanskom ratu Porazno je i obeshra-brujuće za budućnost ovih država da nisu uspjeleizgraditi zajedničku platformu nastupa prema sirij-skom režimu s ciljem spašavanja naroda od pogi-belji Svaka od ovih država ima dovoljno i vojnih ifinansijskih kapaciteta za takvu misiju Udruženimsnagama one bi sa lahkoćom mogle zaustaviti bra-toubilački građanski rat i pristupiti izgradnji trajnogmira Čak i pod pretpostavkom da se dogodi najav-ljena zapadna vojna intervencija protiv sirijskog re-žima time se ne postiže mir u ovoj zemlji Ko će naterenu razdvojiti zaraćene strane razoružati brojnegerilske grupe ko će održavati mir dok se ne prove-du slobodni parlamentarni izbori i uspostavi nova

vlast Teško je i zamisliti da će zapadne sile u sirijskidžehenem poslati 100 ili 200 hiljada vojnika ali je

jednako teško zamisliti a možda i teže da će to ura-diti Turska Iran i S Arabija Mada je najprirodnijeda to urade upravo ove tri države Takva misija bibila najstabilniji polog za izgradnju povjerenja me-đu njima i otvorila bi nove perspektive za regional-

nu suradnju bez uplitanja kolonijalnih gospodaraU protivnom sirijski slučaj je predodređen da budepredigra za opći rat između sunita i šiita u kojemzasigurno svi gube

Drugo ništa manje značajno krizno žarište je Egipat Mnogi se plaše da bi simpatizerisvrgnutog predsjednika Muhameda Mursijabez obzira dolazili iz pokreta Muslimanskabraća ili ne mogli izvući opasne zaključke daza njih nema demokracije i da promjene nemogu doći mirnim putem kroz demokratskeprocese što bi ih gurnulo ka radikalizmu pamožda i militarizmu Koliko su takvi strahoviopravdani

Vojni puč u Egiptu nažalost otvara i takve mo-gućnosti U pozadini se da naslutiti da egipatski ge-nerali takvo što i priželjkuju Kako je inače mogućeobjasniti njihovu spremnost da u jednom danu nakairskim trgovima ubiju oko 2000 demonstranataZločini i brutalnost su sračunati da izazovu slič-nu reakciju militanata ukoliko oni tamo postoje

a kako bi opravdali razlog vojnog puča i dodatnuupotrebu vojne sile Srećom takvo što se do sada



138


nije dogodilo Muslimanska braća koja su vojnimpučem svrgnuta sa vlasti nisu pozvali na oružaniotpor Upravo suprotno pozvali su na nastavak mir-nih protesta građana radi povratka legitimiteta de-mokratski uspostavljenih institucija države ustava

parlamenta predsjednika i vlade u Egiptu Pokazalose da taj poziv građani respektiraju i odazivaju muse Stotine hiljada egipatskih građana u urbanimsredinama svakodnevno mirno demonstriraju iuzvikuju da ne žele vlast vojne hunte Opasnost sekrije u udaljenim egipatskim provincijama poputSinaja gdje se aktiviraju borbene grupe i diverzija-ma atakiraju na egipatsku vojsku i vojnu infrastruk-turu U urbanim sredinama do sada uglavnom nijebilo organiziranih oružanih sukoba sa vojskom štoohrabruje

Nakon svega što se dogodilo u Egiptu kakoprocjenjujete dalji razvoj događaja

Pa iz iskustva je poznato da vojni udari ne rje-šavanju društvene protivrječnosti ni u jednoj državiOni ih na vrlo kratko vrijeme samo zamrzavaju Egi-pat je u vrlo dubokoj političkoj i ekonomskoj krizi ipodjelama Naciji od skoro 90 miliona stanovnikanedostaju osnovna finansijska sredstva da bi druš-tveni život uopće funkcionirao počevši od opskrbehljebnim brašnom do motornih goriva rezervnih

dijelova i repromaterijala za industriju Egipatskaturistička privreda radi jedva sa 30 kapacitetaPlinovod kojim se Izrael opskrbljuje egipatskim ze-mnim gasom više ne radi nego što radi jer je izloženstalnim diverzijama na Sinaju Jedina privredna gra-na koja radi istim kapacitetom jeste brodski prometkroz Sueki kanalOko 3 miliona Egipćana koji rade

van zemlje povlače svoje depozite iz egipatskih ba-naka a porodicama u domovini šalju minimum tektoliko da bi preživjeli Zemlja je već dugo u kronič-noj nestašici konvertibilnog novca Tih 11 milijardidolara koje su obećali S Arabija Kuwait i EmiratiEgiptu je dovoljno za otprilike 6 mjeseci Čak ni du-plo veća pomoć ne rješava problem ukoliko se u egi-patskoj ekonomiji ne pokrenu unutarnji mehanizmikoji će je dovesti u stanje samoodrživosti Analiti-čari egipatske scene procjenjuju da se ekonomskakriza pod vojnom huntom samo produbljuje Glad ineimaština koji kucaju na vrata Egipćana brišu ide-ološke i političke razmirice i njihov gnjev sve višeupravljaju ka vojnom upravitelju zemlje Zato je zaočekivati da će se generali polagano izvlačiti iz teodgovornosti i prebacivati je na civilnu vlast makar

ona bila i marionetska

Mislite na ovu privremenu strukturu civilne vlasti koju su oni uspostavili

Da upravo na tu i vojska će je maksimalno

isturati sve dok oni imaju bilo kakvu prođu

Procjenjuje se da vojna uprava u Egiptu ne može potrajati dugo i da će se morati organizirati novi

parlamentarni izbori

Da li imate informacije kako izgleda sadašnjapolitička scena u Egiptu

Pa prema analizama arapskih ali i zapadnihmedija egipatska politička scena je duboko podije-ljena Tu se jasno ocrtavaju tri politička bloka blokMuslimanske braće radikalski selefistički blok i se-kularističko liberalni blok Nijedan od ovih blokovanema većinsku podršku građana Blok Muslimanskebraće je neznatno oslabio ali se procjenjuje da oni

još uvijek uživaju podršku oko 40 građana i ukoli-ko dekretom vojne uprave ne budu zabranjeni bit će

vrlo značajan faktor u svakoj budućoj vladi EgiptaOdnos političkih snaga na egipatskoj sceni pokazujeda će svaka buduća vlada biti koalicija više političkihopcija

U Tursku se dugo upire prstom kao na primjeruspješne demokratizacije pa čak i bdquokohabita-

cije islama i demokracijeldquo ali i ekonomskograsta i relevantne političke stabilnosti u tomdijelu svijeta Onda su uslijedile demonstracije u Istanbulu i sve ono što ih je pratilo Kudaide Turska i da li će i ona biti uvučena u vrtlogpreviranja koja razaraju njene južne susjedeSiriju i Irak

Turski primjer društvenih reformi desetogo-dišnjeg rasta i stabilnosti na najboljem je putu daobori zapadnjački stereotip o inkopatibilnosti isla-ma i demokracije koji i vi implicirate u vašem pita-nju Svako onaj ko ozbiljno i odgovorno čita izvoreislama i ko nepristrasno analizira Poslanikovu prak-su vidjet će da je demokracija imanentna izvornojmuslimanskoj političkoj praksi Poznato je da posla-nik Muhammed a s ni na samrtničkoj postelji nijehtio nominalno čak ni preporučiti ko bi trebao daga naslijedi Htio je da tu odluku donese zajednicakoju je vodio i u koju je imao puno povjerenje Po-znato je također da se tada začela i prva klica šizmeu islamu odnosno kasnije razvijenog šiizma Dakleprve podjele u muslimanskoj zajednici desile su se

zbog kontrole vlasti a ne zbog religijske dogme Istisu razlozi i suvremenih podjela i trvenja



139


Sirijski građanski rat je izuzetno opasanza muslimanski svijet jer u sebi krijeklice općeg sukoba sunita i šiita Iranskadržava pruža bezuvjetnu podršku i

pomoć Asadu zato što se njegov režimtemelji na manjinskoj vlasti alevitašiitske sekte koja je manjina u sirijskomdruštvu svega oko 10 ukupne sirijskepopulacije Ta podrška je bila neupitnai prethodnom sirijskom predsjednikuHafizu Bašarovom ocu uprkosnjegovim zločinima nad civilima Hamesunitima kada je osamdesetih godinaprošlog stoljeća vojska ubila preko 30

hiljada ljudi U sirijski građanski rat jena strani Asadovog režima involvirani libanonski Hizbulah šiitska partijska vojska iz susjedne zemlje što ovaj sukobdodatno usložnjava Za muslimanegeneralno a za veliku iransku nacijuposebno sramno je da se hegemonijanad nekim prostorom osiguravamasakrima i pomorom nedužnih civiladjece žena i staraca kakvu smo nedavno

gledali u predgrađima DamaskaKako sada stvari stoje za Siriju nepostoje dobra rješenja Borbena prevlast jednog tabora nad drugim bez obzirako bio u pitanju sirijskim građanimaneće donijeti mir i sigurnost

Dio Poslanikovih najbližih sljedbenika je sma-trao da to treba biti neko iz njegove porodice njemunajbliži ndash dakle Alija njegov amidžić i istovremenozet jer Poslanik za nasljedstvo nije imao sinova ani braće To je bila uobičajena praksa tog vremena

No Poslanik očito nije tako mislio Drugim jezikomkazano porodica i krv sami po sebi nisu dovolj-na preporuka za politiku vlast i vladanje Druga jestvar što je politička povijest islama kasnije krenuladrugim putem Ako bi prirodu islamske vladavineonakve kakva je postojala u Poslanikovoj praksiželjeli definirati terminima moderne političke zna-nosti onda sasvim opravdano možemo kazati da jeto većinska volja zajednice ndash dakle demokracija iopća javna stvar ndash dakle republika Toliko o islamui demokraciji

Što se tiče Turske i njene izgledne budućnosti valja najprije znati sljedeće Turska je za posljednjihosam godina svoj bruto društveni proizvod poveća-la za skoro četiri puta 2004 godine turski GDP jeiznosio 302 milijarde $ a 2012 on je iznosio 1125milijardi $ Ako se u vidu ima činjenica da Turskanema nae i zemnog gasa resursa koji obezbje-đuju najbržu akumulaciju kapitala onda je turskiekonomski rast ravan čudu Izuzimajući Kinu to jenajveći i najbrže ostvareni ekonomski rast u ovomnašem vremenu Normalno tako impozantan rastizaziva podozrenje i strahove posebno u Evropi

Turske reforme privredni rast i stabilnost ostvarenisu na političkom programu Partije pravde i razvoja Redžepa Tajjiba Erdogana Taj politički programkoji ima stabilnu podršku turskog biračkog tijela odskoro 50 usmjeren je na moralnu obnovu turskogdruštva uspostavu zakonitosti pravde reda i ra-da a sve na temeljima muslimanske tradicije ovog

velikog naroda i postignuća suvremene znanostiAktuelna turska administracija na dobrom je putuda riješi kronične protivrječnosti turskog društvasmanjenje na podnošljivu mjeru razlika između bo-gatih i siromašnih i funkcionalnu integraciju Kurdau tursko društvo kroz garantiranje manjinskih pra-

va kurdske zajednice U unutarnjoj političkoj prak-si turske države prije Erdogana kurdsko pritanje jebilo tabu tema i država se prema njemu odnosilauglavnom represivno Rigidno nacionalno-nacio-nalistički koncept centralizirane turske države nijeostavljao prostor brojnim etničkim manjinama uturskom društvu da se identificiraju sa turskom dr-žavom a posebno Kurdima Kroz politički programAKP taj prostor se otvara u politici ravnomjernogregionalnog ekonomskog razvoja i integracije poli-

tičkih partija sa kurdskim predznakom u parlamentErdoganov politički program od Turske je napravio

društvo regionalne stabilnosti i najbrže rastuću re-gionalnu silu političkog i ekonomskog lidera u mu-slimanskom svijetu Uprkos globalnoj ekonomskojkrizi i recesiji u euro zoni Turska nastavlja ekonom-ski rast koji je i prošle godine iznosio 32

Ekonomska moć države radikalno je promije-nila i njen vanjskopolitički imidž posebno u arap-skom svijetu Turska se pokazala kao bezrezervnipomagač demokratskih promjena u arapskom svi-

jetu u liku bdquoarapskog proljećaldquo Njene kompanije salahkoćom dobijaju velike infrastrukturne projekte

vrijedne milijarde dolara diljem muslimanskog svijeta od Magreba do Kazastana a koji su nekada bilirezervirani za zapadne kompanije Turske robe kao

i kineske sa tržišta muslimanskog svijeta sve višepotiskuju robe iz razvijenog zapadnog svijeta Tur-



140


ski visoki zvaničnici su rado viđeni gosti u većinimuslimanskih metropola Od Turaka se želi učitia i oni sami su vrlo vješti trgovci i sponzori većinetekućih promjena u ovom dijelu svijeta

Interesantno je osmotriti izraelsku recepciju na-rastajuće turske moći u arapskom svijetu a koja se s

vremena na vrijeme pojavi u izraelskoj štampi Izra-elci sa zabrinutošću konstatiraju da je Turska postalalider muslimanskog svijeta da sve značajnije lider-ski samostalno oblikuje arapsku i muslimansku po-litičku scenu u međunarodnim odnosima da pružapolitičku potporu i pomoć islamističkim pokretimaa što je prema njihovom mišljenju prepreka nasto-

janjima međunarodne zajednice da se na Srednjemistoku obezbijedi regionalna stabilnost i ekonomskiprosperitet Pojedini izraelski analitičari upozorava-

ju da je krajnje vrijeme da se prekine turska podrškaMuslimanskoj braći u Egiptu i drugim islamističkimrežimima i da se osujeti strategijska dubina njenoguticaja na muslimanski svijet Također upozorava-

ju da ubrzani turski ekonomski rast nema pozitivanefekat na očuvanje regionalne stabilnosti i da taj rast

treba usporiti Slično podozrenje srećemo i u evrop-skoj javnosti Francuska štampa vrlo često produciraturkofobične procjene i analize u kojima prognozirada će turski ekonomski i demografski rast poremeti-ti balans političke moći velikih evropskih nacija po-

sebno ako bi Turska postala punopravnom članicomEvropske unijeNa tom tragu treba posmatrati ljetošnje prote-

ste i nemire u Istambulu i drugim turskim gradovima Jednostavno Turska postaje suviše moćna uregionu i treba joj namjestiti scenarij u kojem će sezabaviti sama sobom umjesto da se bavi susjedimaarapskim svijetom i kavkaskim regionom To je io-nako odavno monopol velikih sila

S druge strane s vana se da primijetiti da turskileadership pomalo počinje biti opijen svojim uspje-sima i s vremena na vrijeme neoprezan u rješavanjuzahtjeva političke opozicije i civilnog društva Ma-nje represije a više taktičnosti političke mudrosti ikreativne političke medijacije u odnosima sa opozi-cijom Turskoj može biti samo od koristi Čini se dasu to oni iz ljetošnjih nemira naučili

Građanski rat u Siriji i sektaške borbe u Irakuimaju vrlo negativne posljedice na tursko duštvoNajprije ekonomske jer su ove dvije države većtradicionalna tržišta za turske robe i preferiranedestinacije za njene moćne kompanije u izvođenju

velikih infrastrukturnih projekata Također one su

i najbliže susjedstvo iz kojeg se Turska po najpo- voljnijim cijenama opskrbljuje energentima Iz tihrazloga Turska je vrlo zainteresirana i ulaže maksi-malne napore da se tamo postigne mir i stabilnost

Na drugoj strani sektaške borbe između sunitai šiita u Siriji i Iraku nagrizaju i unutarnju strukturuturskog društva Alevitska zajednica u Turskoj kojojotprilike pripada oko 20 ukupne turske populacijesve više ne odobrava zvaničnu politiku turske drža-

ve prema Asadovom režimu u Damasku jer je Sirija jedina država gdje aleviti drže vlast Sličan odnosimaju i prema sektaškim nemirima u Iraku gdje sesolidariziraju sa politikom šiitske zajednice Do sa-da su te tenzije držane pod kontrolom a ponajprijerekao bih zahvaljujući relativno dobrim odnosimaTurske sa Iranom Procjenjuje se da bi poremećajtursko-iranskih odnosa u napetoj situaciji u regi-onu mogao ugroziti relativno harmonične osnoseizmeđu alevitske i sunitske zajednice u Turskoj

Nedavno smo i u bh javnom prostoru bili svje-doci dešavanja koja bi se mogla okarakterizi-rati kao pokušaj stvaranja sunitsko-šiitskog

animoziteta i na našim prostorima Koliko jerealna opasnost da se sunitsko-šiitski konflikt

Prevenciju daljeg širenja sunitsko-šiitskih animoziteta i sukoba izgrađanskog rata u Siriji najbolje moguizvršiti tri regionalne sile Turska Iran

i S Arabija Borba za vlast i dominacijuna pojedinim geografskim prostorimau muslimanskom svijetu upregnula je i zloupotrijebila vjeru i mezhebskerazlike U Siriji se preko krvi sirijskognaroda sukobljavaju i lome interesi ovetri regionalne sile kao i globalni interesiIstok ndash Zapad Potrebno je da to naša javnost razumijeŠto se BiH tiče ne vidim nikakvu

opasnost od širenja sunitsko-šiitskoganimoziteta Na koga bi se taj sunitskianimozitet prema šiitima širio ovdjeu BiH Šiitska tradicija vjere kod nasnikada nije bila društveno etabliranaNe postoje šiitske institucije u strukturiIslamske zajednice a ni u širojdruštvenoj zajednici kao ni sljedbenicišiizma izuzev nekoliko pojedinacai jednako minorne grupe sunitskih

simpatizera šiizma



141


nastavi produbljivati i da se on prelije i na ne-ke druge muslimanske zajednice pa i na ovunašu

Već smo naprijed konstatirali da se podjele i

animoziteti u muslimanskoj zajednici kako onojprvotnoj u Poslanikovo vrijeme tako i u ovoj današ-njoj ne dešavaju zbog religijsko-teoloških razloganego zbog interesa ndash a vlast je kuća svih interesaSamo naivni neće povjerovati u to Pa zar vi možetepovjerovati da aleviti u Siriji progone sunite samozato što su ovi suniti Ne razlog je sasvim bizaranAleviti kao izrazita manjina imaju vlast privilegijei monopole koje žele po svaku cijenu zadržati naisti način kao što suniti u Bahrejnu koji su izrazitamanjina žele po svaku cijenu zadržati vlast u tota-litetu nad šiitskom većinom Bizarni razlozi zaštiteprivilegija i monopola vlasti maskiraju se sektaško-religijskim razlozima To je vrlo brutalna politizacija

vjere i mezheba za dnevno-političke potrebe Pa ka-ko razumjeti jednako brutalne sukobe u jednonaci-onalnim jednokonfesionalnim i jednomezhebskimdruštvima poput Tunisa i Libije Svugdje se radi ouzurpaciji vlasti manjine nad većinom Negdje su temanjine ustrojene na religijsko-mezhebskoj osnovia negdje na klasnoj ili političko-oligarhijskoj osno-

vi Konsenzualno prihvatanje kodeksa elementarnihljudskih prava i sloboda pojedinaca i grupa a koje

su imanentne svim religijskim tradicijama a i suvre-menoj političkoj praksi sekularne države riješilo biproblem Muka je u tome što se niko ne želi odrećiprivilegija i monopola vlasti

Prevenciju daljeg širenja sunitsko-šiitskih ani-moziteta i sukoba iz građanskog rata u Siriji najbo-lje mogu izvršiti tri regionalne sile Turska Iran i SArabija Borba za vlast i dominaciju na pojedinimgeografskim prostorima u muslimanskom svijetuupregnula je i zloupotrijebila vjeru i mezhebske ra-zlike U Siriji se preko krvi sirijskog naroda suko-bljavaju i lome interesi ove tri regionalne sile kaoi globalni interesi Istok ndash Zapad Potrebno je da tonaša javnost razumije

Što se BiH tiče ne vidim nikakvu opasnost odširenja sunitsko-šiitskog animoziteta Na koga bi setaj sunitski animozitet prema šiitima širio ovdje uBiH Šiitska tradicija vjere kod nas nikada nije biladruštveno etablirana Ne postoje šiitske institucije ustrukturi Islamske zajednice a ni u široj društvenojzajednici kao ni sljedbenici šiizma izuzev nekolikopojedinaca i jednako minorne grupe sunitskih sim-patizera šiizma Bosanski muslimani iskazuju jed-

nak nivo solidarnosti prema nevinim žrtvama usirijskom građanskom ratu kao i prema žrtvama ze-

mljotresa u Iranu Koliko mogu i jednima i drugimaupućuju humanitarnu pomoć S vremena na vrijemeovu našu periferiju zapljusnu oslabljeni valovi poli-tizacije vjere iz muslimanskog svijeta Odgovorni uIslamskoj zajednici razumiju te trendove i pružajuadekvatne odgovore

Politička i društvena previranja u brojnim ze-mljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike sve više se pretvaraju u sukob kojim dominira-

ju autokratski režimi s jedne strane i snageokupljene oko ideja tzv bdquopolitičkog islamaldquos druge Međutim arapska društva imaju du-gu tradiciju i drugih ideoloških i političkihpokreta od arapskih nacionalista preko so-cijalista i ljevičara različitih profila pa sve doliberalnih i neoliberalnih gupacija Šta se de-šava sa drugim političkim alternativama Je liih vrijeme pregazilo ili se nisu snašli u novimokolnostima

Arapska politička scena je u minulih šezdese-tak godina iskusila vlast i nacionalista i socijalistai autokratskih apsolutističkih monarhija bez bilokakvog političkog pluralizma Pokazalo se da su toistrošeni politički modeli kompromitirani auto-kratskom vladavinom i dugogodišnjom represijomnad narodom do te mjere da se ne daju reformiratiPored toga većina tih političkih modela strana jetradiciji arapskog naroda posebno basistički režimiz Sirije i Iraka Osnivači tih ideologija i kasnije nanjima razvijenih političkih sistema potiču iz novijepolitičke filozofije sa Zapada Jednostavno to bdquopoli-

tičko drvoldquo nije se primilo u arapskoj pustinji Ostao je još bdquopolitički islamldquo kao neisprobani model Oko

Naš problem nije u nedostatku interesainvestitora da ulažu u našu zemljuNaš problem je u slabom kapacitetuinstitucija da apsorbiraju investicijski

kapital Nedostaju kvalitetni zakonio zaštiti stranih investicija zakonio koncesijama efikasne procedureza otvaranje stranih kompanija istimulativne mjere za strane investicijeNedostaje transparentnost i fer play uposlovanju Mi smo još uvijek rekorderiu regionu po vremenu potrebnom zaotvaranje kompanije To znaju i našiljudi koji se bave biznisom



142


njega se viju magline predrasuda i fobija Privlačan je za široke narodne mase zato što još uvijek čuvakolektivno sjećanje na zlatno doba muslimanskogsvijeta u kojem su muslimani bili subjekt a ne sa-mo objekt političke povijesti kao danas Sažeto ka-zano bdquopolitički islamldquo zagovara najprije moralnu

obnovu muslimanskog svijeta uređenje društva natemeljima izvorne muslimanske tradicije i institu-cionalno oživljavanje međumuslimanske solidar-nosti Neki od ovih elemenata daju se prepoznati upokretu bdquoarapsko proljećeldquo i ponajviše time izaziva-

ju podozrenje na Zapadu Budućnost modela bdquopo-litičkog islamaldquo najviše zavisi od bdquoizvođača radovana terenuldquo Ukoliko taj model uspije ljudima vratitislobodu bolji život samopoštovanje i dostojanstvoonda će on i uspjeti bez obzira na sve protivljenjesvjetskih gospodara i njihovih namjesnika Ukoli-ko bdquopolitički islamldquo sklizne u kulturno-duhovni ro-mantizam bez društvenog konteksta jednoumlje imilitarizam onda mu neprijatelji nisu ni potrebniRaspast će se sam od sebe

U domaćim medijima se mogla pročitati kon-statacija koju su podržali i neki ovdašnji politi-čari i intelektualci o tome kako bdquoarapske zemljeBiH daju sadaku a našim komšijama investici- jeldquo vjerovatno aludirajući na najavljene inve-sticije Ujedinjenih Arapskih Emirata u SrbijuZnajući da govorite u svoje ime i da ne iznosi-

te zvanični stav Ministarstva vanjskih poslovaBiH smatrate li ovu konstataciju tačnom

Naravno da ne smatram Valja znati da su svi oviinvestitori iz Arapsko-perzijskog zaljeva koji danasuspješno ulažu u Srbiju Crnu Goru Albaniju i Ma-kedoniju prethodno bili u BiH i nudili iste ili sličneprojekte Qatar je još 1998 godine prilikom prve

posjete njihovog emira BiH nudio velike energetskeprojekte u skladištenju i distribuciji ukapljenog ze-mnog gasa (LNG) Trebao im je partner za izgrad-nju velikog gasnog terminala na jadranskoj obaliodakle bi plin plinovodima distribuirali u EvropuU tadašnjoj administraciji BiH oni jednostavno nisuimali sugovornika za tu temu Istu ponudu su uputilii Hrvatskoj i predsjednik Mesić je ostvario vrlo pri-snu suradnju sa katarskim emirom ali projekat nikod njih nije realiziran Sad se vode pregovori o rea-lizaciji tog projekta u Albaniji Projekat se zove bdquoSe-man Gazldquo i sastoji se od izgradnje gasnog terminalakapaciteta 10 milijardi m3 i podvodnog plinovodaza distribuciju plina u Italiju i dalje u Evropu Istiti Katarani bili su zainteresirani za ulaganja u našuturističku industriju i industriju hrane ali ništa odtoga nije realizirano Umjesto u BiH investirali suu Crnu Goru 320 miliona $ kupivši turistički kom-pleks Plavi horizonti na crnogorskoj obali I Emira-ćani su bili ovdje u Sarajevu 2001 i 2009 godineposljednji put ministar vanjskih poslova i direktornajvećeg emiraćanskog investicijskog fonda AbuDhabi Investment Authority Razgovarali su sa naj-

višim bih zvaničnicima ali su konkretne investicijeizostaleNaš problem nije u nedostatku interesa in-

vestitora da ulažu u našu zemlju Naš problem jeu slabom kapacitetu institucija da apsorbiraju in-

vesticijski kapital Nedostaju kvalitetni zakoni ozaštiti stranih investicija zakoni o koncesijamaefikasne procedure za otvaranje stranih kompanijai stimulativne mjere za strane investicije Nedostajetransparentnost i fer play u poslovanju Mi smo jošuvijek rekorderi u regionu po vremenu potrebnomza otvaranje kompanije To znaju i naši ljudi koji sebave biznisom Nigdje nije potrebno toliko dozvolai raznih suglasnosti kako bi se započeo neki privatnibiznis U poslu kojim se bavim sretao sam naše lju-de bivše političare koji nisu više u politici nego sebave privatnim biznisom koji investiraju u Albanijiu izgradnju malih hidroelektrana Bio sam ne maloiznenađen i pitao ih zašto bježe od istih investicijau BiH Rekli su da je u Albaniji neuporedivo lakšei unosnije poslovati nego u BiH I sve to u BiH nijenikome problem Zato mi još uvijek primamo sada-ku od naših prijatelja iz arapskog svijeta jer nismo

spremni biti ozbiljni i odgovorni partneri u poslumada nam se velike investicije neprestano nude

BiH je kao država vrlo maloorganizirano radila na promocijisvog imidža u ovom dijelu svijetaPrirodne ljepote naše zemlje i vrlo

bogata kulturna baština kao i prirodnimineralni i drugi resursi skoro da sunepoznati u arapskom svijetu Izuzevmalog broja stručnjaka i turista kojisu nas posjećivali Ohrabruje činjenicada je u posljednje dvije godine sve višeturista iz Kuwaita i drugih zaljevskihzemalja koji BiH prepoznaju kao svojuomiljenu destinaciju i vraćaju joj seProcjenjuje se da je BiH ove godine

posjetilo već 35 hiljada turista izZaljeva Taj dobar glas o ljepoti Bosne injenih ljudi počeo se širiti Zaljevom



143


Onaj ko je spreman on i dobija investicije a onaj konije on dobija sadaku

Kakav je imidž BiH u arapskom svijetu Da li se išta treba i može uraditi na tom planu

Pored sve neaktivnosti i bahatosti u našim od-nosima sa arapskim svijetom mi tamo još uvijekimamo dobar imidž Kao što je bivša Jugoslavija uarapskom svijetu poznata po Titu Južna Afrika poNelsonu Mandeli BiH je poznata po rahmetli AlijiIzetbegoviću To je za BiH do sada još uvijek najboljibrend u arapskom svijetu

BiH je kao država vrlo malo organizirano radi-la na promociji svog imidža u ovom dijelu svijetaPrirodne ljepote naše zemlje i vrlo bogata kulturnabaština kao i prirodni mineralni i drugi resursi sko-ro da su nepoznati u arapskom svijetu Izuzev ma-log broja stručnjaka i turista koji su nas posjećivaliOhrabruje činjenica da je u posljednje dvije godinesve više turista iz Kuwaita i drugih zaljevskih zemaljakoji BiH prepoznaju kao svoju omiljenu destinacijui vraćaju joj se Procjenjuje se da je BiH ove godineposjetilo već 35 hiljada turista iz Zaljeva Taj dobarglas o ljepoti Bosne i njenih ljudi počeo se širiti Za-ljevom To se već dobrano osjeti na ulicama Saraje-

va i drugih gradova Uz turiste se lagano pokreću iza sada male investicije zaljevske srednje klase No

ukoliko se ovaj trend nastavi a treba sve učiniti datako bude za očekivati je i pokretanje krupnijih investicija prvenstveno u turističkoj industriji Bilo bipošteno odati priznanje našem aktuelnom ambasa-doru u Kuwaitu gospodinu Senahidu Bristriću naentuzijastičkom radu u otvaranju BiH za bogati za-ljevski svijet

Dozvolite mi da ovom prilikom navedem samo jedan primjer iz moje diplomatske prakse kako seiz ničega znanjem umijećem i jakom voljom ipakmože proizvesti dobar imidž jedne zemlje

Dok sam bio ambasador BiH u Abu Dabiju

2001 godine sreo sam ponovo mog slovačkog kolegus kojim se stjecajem okolnosti poznajem još iz LibijeBio je jako marljiv i vrijedan i nastojao ostvariti ne-kakav opipljiv rezultat u odnosima između Slovačkei Emirata No imao je problem i često mi se žaliodomaćini geografski ne mogu identificirati Slovačkui često je miješaju sa Slovenijom Čehoslovačkom iSlavonijom Trebao je ponuditi nešto uvjerljivo počemu će prepoznavati njegovu zemlju a malo toga

je bilo za prepoznavanje A onda je došao na ideju jedino što Slovačka ima kao poveznicu sa arapskimsvijetom jeste biblioteka orijentalnih rukopisnihknjiga Safvet-bega Bašagića u Bratislavi Izvijestio jesvoje ministarstvo o tome i predložio plan napravi-ti prezentaciju Bašagićeve biblioteke kao kulturnogblaga Slovačke u Emiratima Prezentacija je održa-na Trajala je četiri mjeseca Rukopisi na arapskomstaroturskom i perzijskom izlagani su u svih sedamemirata uz popratna predavanja i rasprave kulturnei akademske elite Lokalne televizije i štampa pratilisu to kao vrlo rijedak i zanimljiv kulturni događajKad je sve završeno rekao mi je da više nema pro-blema kod domaćina u geografskom prepoznavanju

Slovačke Svi su je pamtili kao zemlju u kojoj se na-laze vrlo stari i vrijedni rukopisi na njihovom jezikuGeografija više nije bila ni važna izuzev pri kupovi-ni aviokarata za Bratislavu

A onda sam se skahrio Kome ja da predložimprezentaciju orijentalnih rukopisa Gazi Husrev-be-gove biblioteke u Sarajevu



Summary

FAITH IS BEING ABUSED IN FIGHT FOR POWER ANDDOMINATION IN MUSLIM WORLD

INTERVIEW WITH AMBASSADOR NUSRET CANCARBy Muhamed Jusic

Well-experienced diplomat Nusret Cancar answersquestions about possible solutions to crisis in Syria re-sponsibility of the international community and pow-ers in the region for the events in Syria about the realdanger of the Sunni-Shia conflict growing deeper andspreading to some other Muslim communities As anexpert on Arab countries he analyses recent changesin the Middle East and North Africa state of Arab na-tions today and events and consequences of the ldquoArab

Springrdquo



Senada Tahirović UVODNIK 2

MUALLIMOV FORUMIbrahim Begović STANJE I PERSPEKTIVE MEKTEBA U ODGOJNO-

OBRAZOVNOM SISTEMU ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI IHERCEGOVINI 4

hafiz Mensud Đulović MEKTEPSKA NASTAVA- OD IDEJE DOREALIZACIJE 10

Adis Sultanović MEKTEPSKA NASTAVA IZMEĐU TEORIJE IPRAKSE 15

hafiz Elvir Duranović IZUČAVANJE ARAPSKOG PISMA U PROCESUMEKTEPSKE NASTAVE - PRAKTIČNI SAVJETI 20

Reuf Ibreljić ULOGA MUALLIMA U FUNKCIJI RAZVOJAPOZITIVNE MEKTEPSKE PEDAGOŠKE KLIME 27

Amina Isanović Hadžiomerović MODEL ZA PROCJENU KVALITETAUDŽBENIKA MEKTEPSKE NASTAVE 33

Senada Tahirović ISLAMSKA VJERSKA POUKA U BOSNI I

HERCEGOVINI OD 1945 DO 1990 GODINE POLITIČKI I PRAVNI

KONTEKST INSTITUCIONALIZACIJE VJERSKOG POUČAVANJA 45

PUTOKAZIEnes Karić ŽRTVA ŽRTVOVANJE QURBĀN 58

SAGLEDAVANJAMustafa Gobeljić HADIS U KULTURI OBILJEŽAVANJA ZNAČAJNIH

VJERSKIH DATUMA I DOGAĐAJA BOŠNJAKA 66Ejub Velić PITANJE NOŠENJA FEREDŽEZARA U RASPRAVAMA

BOŠNJAČKIH TRADICIONALISTA I MODERNISTA U 20STOLJEĆU 80

MUALLIMMohamed Ismail UČENICI 88Elvir Čamdžić KURrsquoANSKA KAZIVANJA U PRIZMI PEDAGOŠKE

VAŽNOSTI PRIČE 94Melisa Zukić PRISUTNOST I DEFINISANJE CILJA MAJČINOG

ODGOJA U BOŠNJAČKOJ PORODICI 101

ISLAMSKE TEMEMehmed Handžić KURBAN BAJRAM 111Omer Begić O HADŽI I HADŽERI 112Rifet Šahinović SURA MERJEM - ODGOJNE SMJERNICE 116Ehsan Eydi NAREĐIVANJE DOBRA I ODVRAĆANJE OD

NEVALJALOG U ISLAMU 125

MUALLIMOV INTERVJUAMBASADOR NUSRET ČANČAR 983085 U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U MUSLIMANSKOM SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA JE VJERA 132

HISTORIJA OBRAZOVANJAhafiz Đevad Hrvačić IDŽAZETNAME MEHMED EF

HANDŽIĆA 146

HUTBAEdin Spahić SMISAO I PORUKA KURBANA 153

Muhamed Šarić HUTBA O VODI 156

PREGLED 161

Izdavač Udruženje ilmijje Islamske zajednice u BiH

Za IzdavačaMensur Pašalić

Glavna urednicaSenada Tahirović

RedakcijaDr Ahmet Alibašić mr Zehra Alispahić Dr IsmetBušatlić Almedina Ćelebić mr Ferid Dautović mrMevludin Dizdarević dr Nedžad Grabus dr Dževad

Hodžić mr Samedin Kadić mr Meho Šljivo

Savjet časopisadr Dževdeta Ajanović Ishak Alešević dr SafetHalilović dr Fikret Karčić Dr Enes Karić HuseinKavazović Hasan Makić dr Hilmo Neimarlija ŠevkoOmerbašić mr Muharem Omerdić dr Enes Pelidija

dr Fuad Sedić Seid Smajkić dr Edina Vejo

Sekretar RedakcijeAmir Zimić

LekturaAdaleta Kadić

Prijevodi rezimeaSubhi Wassim Tadefi (arapski)

Amra Kaljanac (engleski)

KorekturaAmir Zimić

ŠtampaAMOSGRAF SARA JEVO

Tiraž1500

Adresa Sarači 77 71000 SarajevoTelefon ++387 (33) 236-391 Fax ++387 (33) 236-002

wwwrijasetbanmuallimrijasetbamuallimbihnetba

UplateU KM na žiro-račun 1602005500015065 kod Vakufske

banke DD Sarajevo uz naznaku ldquoza Novi MUALLIMrdquo Za sve uplate staviti naznaku ldquoza Novi MUALLIMrdquo

ČASOPIS IZLAZI TROMJESEČNO

Rukopisi fotosi i diskete se ne vraćaju

Stavovi u objavljenim tekstovima odražavaju stavovenjihovih autora a ne nužno i stavove Redakcije

časopisa Novi Muallim

Časopis za odgoj i obrazovanje

bull jesen 2013 bull god XIV bull br 55 bull

NOVI MUALLIM




STANJE I

PERSPEKTIVE

MEKTEBA U

ODGOJNO

OBRAZOVNOM

SISTEMUISLAMSKE

ZAJEDNICE U

BOSNI I

HERCEGOVINI

Ibrahim BEGOVIĆ

Sažetak









Uvod













































































Zaključak








ndash ndash

Summary




Ibrahim BEGOVIĆ






MEKTEPSKA

NASTAVA



Sažetak






ZNATI I UMJETI































































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo




STANJE I

PERSPEKTIVE

MEKTEBA U

ODGOJNO

OBRAZOVNOM

SISTEMUISLAMSKE

ZAJEDNICE U

BOSNI I

HERCEGOVINI

Ibrahim BEGOVIĆ

Sažetak









Uvod













































































Zaključak








ndash ndash

Summary




Ibrahim BEGOVIĆ






MEKTEPSKA

NASTAVA



Sažetak






ZNATI I UMJETI































































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo




Uvod













































































Zaključak








ndash ndash

Summary




Ibrahim BEGOVIĆ






MEKTEPSKA

NASTAVA



Sažetak






ZNATI I UMJETI































































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo


























































Zaključak








ndash ndash

Summary




Ibrahim BEGOVIĆ






MEKTEPSKA

NASTAVA



Sažetak






ZNATI I UMJETI































































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo




ndash ndash

Summary




Ibrahim BEGOVIĆ






MEKTEPSKA

NASTAVA



Sažetak






ZNATI I UMJETI































































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo




MEKTEPSKA

NASTAVA



Sažetak






ZNATI I UMJETI































































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo




ZNATI I UMJETI































































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo












































































ndash

ndash

Summary
























132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



132


U BORBI ZA VLAST

I DOMINACIJU U

MUSLIMANSKOM

SVIJETU

ZLOUPOTRIJEBLJENA

JE VJERA

Intervju sa


Sažetak












133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



133




















134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



134





















135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



135






















136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



136





cijom i ne samo ona








137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



137











odmazde















138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



138
























139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



139




















140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



140






















simpatizera šiizma



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



141




















142


















143
















Summary




Springrdquo



142


















143
















Summary




Springrdquo



143
















Summary




Springrdquo



Summary




Springrdquo

novi muallim [broj 55 djelimičan, jesen 2013.]

Documents