zdrav. njega bolesnika s hipertenzijom

8/17/2019 Zdrav. Njega Bolesnika s Hipertenzijom

1/26

1. UVOD

Povišeni krvni tlak je tlak u arterijama veći od normale, najčešće bez simptoma koji povećava

rizik nastanka zatajenja srca, srčanog udara tj. infarkta srca, moždanog udara, aneurizmi-

patološkog proširenja arterija, oštećenja bubrega i oštećenja očne pozadine, odnosno krvnih

žila mrežnice oka.

ipertenzija znači povišenje krvnog tlaka bez obzira na uzrok, a dijeli se na primarnu ili

esencijalnu i sekundarnu hipertenziju.

!isoki tlak se naziva i "tihi ubojica# jer najčešće godinama ne uzrokuje nikakve tegobe, aoštećuje vitalne organe i njihovu funkciju, mozak, srce, bubrege. $rvni tlak prirodno se

mijenja u raznim razdobljima života jedne osobe, pa čak i tijekom dana. %jeca i adolescenti

imaju znatno niži tlak od odraslih osoba. !rijednosti krvnog tlaka variraju i tijekom dana

fiziološki. &lak je najviši ujutro, a najniži noću za vrijeme spavanja.

' ovom maturalnom radu nakon uvodne cjeline, u drugoj cjelini govoriti ću o pojmu

hipertenzije i njenim oblicima, a u trećoj cjelini o nekim faktorima i načinima života kojiutječu na sami razvoj bolesti. (etvrta cjelina nosi naslov )vijesti o hipertenziji, liječenju i

postignutoj kontroli, govorit ću o suradnji bolesnika sa liječnikom i ostalim medicinskim

osobljem. ' petoj cjelini govori se ukratko o kliničkoj inerciji, a u šestoj o koronarnoj

bolesti, sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji, o zdravstvenoj njezi

bolesnika, te o sudjelovanju i važnosti medicinskih sestara u liječenju ove

bolesti. Prognoza povišenog krvnog tlaka * hipertenzije, naziv je sedme cjeline koja govori

o samom liječenju hipertenzije i uporabi terapije, i posljednja osma zaključak je na temu ovogmaturalnog rada.

&ijekom izrade maturalnog rada koristio sam se dostupnom stručnom literaturom, te

literaturom sa interneta.


2/26

2. HIPERTENZIJA - POJAM I PODJELA

ipertenzija je veliki zdravstveni problem zbog velike stope invalidnosti i mortaliteta.

'braja se u kronične nezarazne bolesti. &o su bolesti nesigurne etiologije, imaju multiplerizične faktore, dugi period latencije, nezaraznu etiologiju, dovode do funkcionalnih oštećenja

i praktično se ne mogu liječiti. +ako se hipertenzija relativno lako dijagnosticira, pretpostavlja

se da je broj oboljelih mnogo veći, a da su otkriveni slučajevi su samo "vrh ledenog brijega#.

)matra se da približno polovica hipertoničara ne zna da boluje od povišenog tlaka, četvrtina

se uopće ne liječi iako zna za svoje stanje, a samo osmina bolesnika se liječi adekvatno.

Definicija - ipertenzija ili visoki krvni tlak stanje je povišenog sistoličkog iili dijastoličkog

tlaka. rbitrarno se uzima da je normalan tlak odraslih jednak ili niži od /0120 mmg,

odnosno 3.415.0 kPa.

ipertenzijom u odraslih se smatra sistolički tlak jednak ili veći od 60mmg, odnosno 5.7

kPa, a dijastolički tlak jednak ili veći od 28mmg, odnosno 5.4 kPa.

Podjela i!e"#en$ije%

Prema etiologiji hipertenzija se dijeli na esencijalnu i sekundarnu. 9sencijalna jemultifaktorijalna bolest, nepoznata uzroka. )ekundarna hipertenzija je uzrokovana nekim od

poznatih uzroka.

&i uzroci mogu biti:

lijekovi ;kortikosteroidi, >>.medicina.hr1clanci1hipertenzija.htm ;70.0/.500.=

5

http://www.medicina.hr/clanci/hipertenzija.htmhttp://www.medicina.hr/clanci/hipertenzija.htm


3/26

' ambulantama opće medicine 23? hipertenzija su esencijalne, dok je samo 5? sekundarnih

hipertenzija. ' specijaliziranim ambulantama ili odjelima 20-28? hipertenzija su esencijalne.

' najmanje 20 ? ljudi koji imaju povišeni krvni tlak ;hipertenziju= uzrok je nepoznat. &akvo

se stanje naziva esencijalna hipertenzija. 9sencijalna hipertenzija vjerojatno ima više mogućih

uzroka.@noge promjene na srcu i krvnim žilama utječu na pojavu hipertenzije.

'koliko je uzrok poznat tada govorimo o sekundarnoj ili posljedičnoj hipertenziji koja je

nastala nakon nekog drugog poremećaja. Avu vrstu hipertenzije ima 8-0 ? hipertoničara

;osoba s povišenim tlakom=.

' 8-0 ? oboljelih s povišenim krvnim tlakom uzrok su bubrežne bolesti. ormonski

poremećaji ili uzimanje odreBenih lijekova ;oralna kontracepcija protiv začeća= uzrok su povišenog tlaka u -5 ? hipertoničara. !rlo rijedak uzrok povišenog krvnog tlaka je

feokromocitom, tumor nadbubrežne žlijezde koji luči adrenalin i noradrenalin.

Cojaznost ;debljina=, zatim sjedilački način života, stres, prekomjerno uživanje alkohola ili

prekomjerno konzumiranje slane i masne hrane, mogu imati značajnu ulogu u nastanku

hipertenzije. Ave uzroke možemo nazvati i promjenljivim uzrocima nastanka hipertenzije, jer

na njih svaki čovjek može imati utjecaja u njihovu nastanku. Promjenom bilo kojeg od

navedenih uzroka može se izbjeći hipertenzija ukoliko ne postoji i nasljedni, nepromjenjivi

uzrok.

Postoje istraživanja koja pokazuju kako stres može dovesti, ukoliko je jedini mogući uzrok,

do povremenog povišenja krvnog tlaka. Daime kod stresa se aktiviraju u tijelu biokemijski

procesi koji dovode do stiskanja * vazokonstrikcije krvnih žila, zbog lučenja odreBenih

hormona i na taj način se jednim dijelom može objasniti mehanizam nastanka hipertenzije.

7


4/26

2.1. &i'!#o'i

Posljedice povišenog krvnog tlaka su pogubne za čitav niz organa i organskih sustava. )toga

je od iznimne važnosti pravodobno otkrivanje povišenog tlaka dok još nije uzrokovao

oštećenja. !rlo često u početku nastanka hipertenzije karakterističan je izostanak simptoma

povišenog krvnog tlaka. An se najčešće otkriva kada su izraženi simptomi koji upućuju na

vrlo visoki skok tlaka, promjene i oscilacije krvnog tlaka ili posljedice koje povišeni krvni

tlak uzrokuje na drugim organima, očima, bubrezima, krvnim žilama, srcu i mozgu. Asimnavedenih posljedica krvnog tlaka on se otkriva i sistematskim pregledima ili slučajnim

rutinskim mjerenjima u ordinaciji liječnika opće medicine.5

Asobe koje imaju povišeni krvni tlak najčešće se jave liječniku kada osjete zatiljnu

glavobolju, omaglicu, vrtoglavicu, umor, pospanost, osjećaj da im je glava "napuhnuta kao

balonE, zujanje ili šum, odnosno pucketanje u ušima, nestabilnost pri hodu. Deki od oboljelih

navode zamućenje ili poremećaje vida. Pojedini imaju bolove u prsnom košu, bolove u lijevoj

strani vrata ili lijevoj ruci, pojedini navode palpitacije tj. "lupanje srca#.7

2.2. Dija(no$a

%ijagnostička obrada hipertenzije ima 7 osnovna cilja:

Potrebno je utvrditi da li se radi o perzistentnoj hipertenziji. rterijski tlak se pri svakom

pregledu mjeri 7 puta, a dobivene vrijednosti se moraju provjeriti bar 7 puta unutar / dana.

&o se radi jer su moguće greške od strane mjernog aparata ili grešku mogu stvoriti fiziološkakolebanja arterijskog tlaka kod pacijenta, npr. nakon fizičke aktivnosti, pušenja ili psihičkog

napora .

&reba procijeniti težinu hipertenzije i stupanj oštećenja ciljnih organa kako terapijska

intervencija ne bi bila neprimjereno blaga ili pretjerano agresivna.

Potrebno je otkriti sekundarne oblike, koji su rijetki, ali su potencijalno izlječivi kirurškim

zahvatom ili nekim drugim postupkom.

5 )heldon C.)., @aFo


5/26

2.). O*lici i!e"#en$ije

+la(a i!e"#en$ija%

- 80 - 60 ? hipertoničara

- asimptomatska

- spada u domenu liječnika opće prakse

U'je"ena i!e"#en$ija%

- 78 - /8? hipertoničara

- asimptomatska, a oštećenja ciljnih organa su rijetka i blaga

Te,a i!e"#en$ija%

- 8 - 0 ? hipetoničara

- u pravilu su oštećeni ciljni organi

- spada u domenu interniste

Mali(na i!e"#en$ija%

- 0 - ? hipertoničara

- po definiciji je simptomatska s teškim oštećenjima ciljnih organa

- zahtijeva hitno bolničko liječenje

Hi!e"#en$ina "i$a%

- obilježena je naglim pogoršanjem općeg stanja s velikim gradijentom tlaka u razmjernokratkom stanju i znacima encefalopatije

- zahtjeva specijalističko liječenje u jedinicama intenzivne skrbi

Asnovne pretrage koje treba napraviti svakom hipertoničaru:

anamneza i klinički pregled uz fundoskopiju,

standardni ehokardiogram,

analiza mokraće: specifična težina, p, proteinurija, sediment,

8


6/26

analiza krvi: glukoza, kalij, kolesterol, kreatinin, mokraćna kiselina.

Da osnovne pretrage nadovezuju se dopunske pretrage:

pri sumnji na kroničnu parenhimsku nefropatiju radi se 'G!, ispitivanje bubrežnih

funkcija, urografija i po potrebi biopsija bubrega.

$oarktacija aorte dokazuje se aortografijom.

$od feokromocitoma odreBuju se katekolamini ili vanilmandelična kiselina u 5/-satnoj

mokraći, nativno ili nakon 0.7 mg klonidina

@nogobrojne su studije jasno pokazale da je arterijska hipertenzija vodeći činitelj rizika od

razvoja cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti te važan činitelj razvoja

bubrežne bolesti. Posebno zabrinjava golem porast prevalencije ;broj slučajeva

pojedinih bolesti kod odreBenog stanovništva u odreBenom periodu=, arterijske

hipertenzije u nerazvijenim i slabije razvijenim zemljama svijeta. Dažalost u tom

dijelu svijeta, ne samo zbog nedostatka lijekova nego i zbog često nedostupnezdravstvene zaštite, svakim danom povećava se posebno broj bolesnika s

cerebrovaskularnim inzultom, što je posljedica neliječene arterijske hipertenzije.

Početkom prošlog stoljeća nije se pridavalo veće značenje arterijskoj hipertenziji iako je i tada

primijećena povezanost povišenoga krvnog tlaka i mortaliteta. @nogi su liječnici na

hipertenziju gledali kao na "normalnu# pojavu povezanu sa starenjem. !eć tada su, nažalost

ne kliničari, nego osiguravajuća društva u )jedinjenim meričkim %ržavama provela

ispitivanje i na velikom broju ispitanika dokazala da arterijska hipertenzija donosi rizik od

povećanog mortaliteta.

@nogobrojne su studije jasno pokazale da je arterijska hipertenzija vodeći činitelj rizika od

razvoja cerebrovaskularnih i kardiovaskularnih bolesti te važan činitelj razvoja bubrežne

bolesti ./

/$ako poboljšati uspješnost liječenja hipertenzijeH, članak, ;06.08.5002.=, Pavlović %, Iačeković , Pavlović D.(lanak prenesen iz časopisa @edicus, http:11>>>.plivamed.net, ;52.0/.500.=

6

http://www.plivamed.net/http://www.plivamed.net/


7/26

). /A0TORI NAINA IVOTA NA 0OJE &E MOE UTJE3ATI

ZDRAV&TVENOM EDU0A3IJOM

Tjele4na Te5ina - prekomjerna težina predstavlja dvostruko do šesterostruko povećanje rizika

razvoja hipertenzije.

I4"ana *o(a#a 4olj6 - unošenje soli u većoj količini od fiziološki potrebne količine se

dovodi u vezu sa visokim krvnim pritiskom.

I4"ana *o(a#a $a4i7eni' 'a4ni' i4elina'a - povećan nivo ukupnih masnoća, kao o J%J

holesterola u direktnom je srazmjeru sa povećanim rizikom nastajanja kardiovaskularnih

oboljenja.

0alij6' - neke studije su otkrile inverznu vezu izmeBu krvnog pritiska i dijetetskog unosa

kalijuma.Alool - postoji veza izmeBu prekomjernog unosa alkohola i nivoa krvnog pritiska. Ako

80? pacijenata koji su alkoholičari imaju hipertenziju.

P6,enje - izgleda paradoksalno, ali nije utvrBeno da pušenje ima značajniji utjecaj na krvni

pritisak. @eButim, prestanak pušenja značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih oboljenja,

posebno kod mlaBih osoba.

0o"i,#enje lijeoa - oralna kontracepcijska sredstva, steroidi, antiinflamatorni nesteroidni

lijekovi, simpatikomimetični lijekovi itd./i$i8a a#ino4# - umjerene aerobne vježbe utiču pozitivno na smanjenje krvnog pritiska,

povećanje nivoa %J kolesterola, a time je i manji rizik od nastanka kardiovaskularnih

oboljenja. %nevno vježbanje oko 50 min., smanjuje rizik od smrti zbog

"e4 - stres značajno utiče na povećanje krvnog pritiska. &reba pokušati, koliko je god

moguće izbjegavati stresne situacije.

Do* i 4!ol - postoji pozitivna veza izmeBu dobi i krvnog pritiska kod većine ljudi sa

raznovrsnim geografskim, kulturnim i socio-ekonomskim karakteristikama. 'stanovljeno jeda muškarci imaju veći pritisak od žena u dobi do /0-te godine.

4


8/26

Dakon 80-te nema izrazitih razlika u prosječnom krvnom pritisku kod polova, iako je rizik

veći za muškarce nego za žene.

Dija*e#e4 - mnogi dijabetičari su hipertenzivni što značajno povećava već izraziti rizik za

kardiovaskularni sistem ;rizik od kardiovaskularnih oboljenja je 5-7 puta veći kod muškaraca

i /-8 puta veći kod žena dijabetičara=. Pažljiva kontrola hipertenzije kod dijabetičara je odsuštinskog značaja.

P"e#odni a"dioa46la"ni !"o*le'i - hipertenzivni pacijenti koji su imali

kardiovaskularne probleme su izloženi većem riziku oštećenja zbog čega je njima potrebna

dodatna kontrola i nadzor.

Hi!e"li!ide'ija - povišeni holesterol i smanjen odnos visokozasićenih1niskozasićenih

lipoproteina ;%J1J%J= predstavljaju faktore rizika.

).1. 0lini8a !"ocjena i!e"#en$ino( !acijen#a

).2. 3ilj je !o4#i7i do*"6 "e(6lacij6 "no( #laa

Ano gdje liječnici, kliničari mogu i trebaju učiniti puno više jest nastojati da se postigne dobra

regulacija krvnog tlaka u bolesnika koji imaju pristup zdravstvenoj zaštiti. %anas, kada na

raspolaganju imamo vrlo dobre lijekove za kontrolu krvnog tlaka, nikako ne možemo reći da

smo zadovoljni regulacijom arterijskog tlaka u većine naših bolesnika.

8 +P9K&9DG+L, doc., http:11>>>.aaMi.rs.ba1do>nload ;05.0/.500.=

3

http://www.aaqi.rs.ba/downloadhttp://www.aaqi.rs.ba/download


9/26

ko na arterijsku hipertenziju gledamo kao na svjetski zdravstveni problem, opet moramo

ponoviti da upravo u nerazvijenom dijelu svijeta nikako ne možemo biti zadovoljni kako se

liječi hipertenzija. &o je problem koji sigurno ne mogu riješiti liječnici i ostali zdravstveni

djelatnici. Ano gdje liječnici, kliničari mogu i trebaju učiniti puno više jest nastojati da se

postigne dobra regulacija krvnog tlaka u bolesnika koji imaju pristup zdravstvenoj zaštiti.

9. &VIJE&TI O HIPERTENZIJI: LIJEENJU I PO&TI;NUTOJ

0ONTROLI

Problem liječnika je da neadekvatno i nepravovremeno korigiraju terapiju, što nazivamo

kliničkom inercijom. )a strane bolesnika postoji drugi problem, a to je loša suradnja.

+nteresantno je da ne postoje samo razlike u prevalenciji nego i značajne razlike u svijesti o

hipertenziji, liječenju i postignutoj kontroli u pojedinim zemljama i regijama.

%anas raspolažemo neosporno dobrim antihipertenzivnim lijekovima, diureticima, beta-

blokatorima, blokatorima kalcijskih kanala,


10/26

Desumnjivo uspjeh liječenja ne ovisi samo o stručnoj kompetenciji liječnika i dobrim

učinkovitim lijekovima nego i o pridržavanju bolesnika uputa, te o pravodobnom i pravilnom

uzimanju lijeka. Poseban su problem kronične bolesti kada bolesnici moraju godinama

uzimati više lijekova.

$ada govorimo o suradnji bolesnika ;engl. compliance=, razlikujemo dva pojma koje možemo

hrvatski nazvati trajnost, možda bolje ustrajnost ;engl. persistence=, te adherencija, tj.

pridržavanje ;engl. adherence=. +ako se navedeni izrazi često rabe kao sinonimi i obično

rabimo izraz suradljivost, moramo ipak imati na umu da suradljivost ovisi i o pridržavanju,

što znači da li bolesnik svaki dan redovito uzima lijek kako je preporučeno i ustrajnost, da

bolesnik redovito mjesecima i godinama uzima propisanu terapiju.

!iše opservacijskih studija je dokazalo da je suradljivost bolesnika s hipertenzijom loša. Prije

desetak godina jedna britanska studija pokazala je da od gotovo 8.000 hipertoničara nakon

šest mjeseci samo njih 80? još uvijek uzima antihipertenzivni lijek. Iloom i suradnici proveli

su ispitivanje na više od 5.000 bolesnika. Dakon godinu dana 6/? bolesnika nastavilo je s

terapijom blokatorima &-receptora, 83?


11/26

Nto je razlog loše suradnjeH $ada bolesnici s nekom kroničnom bolesti imaju teškoće, npr.

bolesnici s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti, sigurno će se bolje pridržavati upute

liječnika nego bolesnici koji nemaju tegoba.

Iolesnici s arterijskom hipertenzijom, osim iznimaka, dugo nemaju druge tegobe. @nogi

lijekovi imaju nuspojave, npr. kašalj, glavobolja, edem skočnih zglobova, ponekad erektilna

disfunkcija, mučnina itd. &o je možda i najvažniji razlog slabije suradnje bolesnika. %rugo,

mnogi bolesnici uzimaju i druge lijekove. Postoje jasni dokazi da se suradnja smanjuje ako se

mora uzimati više lijekova ili tableta na dan.

9.). Mo5e li 4e 46"adnja !o*olj,a#i=Lasno da može, ali se odmah susrećemo s nekoliko zapreka. Prvo moramo dokazati lošu

suradnju jer se može dogoditi da antihipertenzivne lijekove proglasimo neefikasnim. '

zadnjih desetak godina razvijale su se različite metode ispitivanja i mjerenja bolesnikove

suradnje. @ože nam pomoći razgovor s bolesnikom koji će, najčešće u slučaju pojave

nuspojava priznati da je prekinuo terapiju. $orisnim se pokazala upotreba kutija s

elektronskim brojačem. Kegistrira se svako otvaranje kutije. Lasno je da postoji mogućnost

"varanja#, pa je navedena metoda neosporno korisna, ali ne i posve pouzdana.

%rugo je odreBivanje koncentracije lijeka u serumu bolesnika. AdreBivanje koncentracije

lijeka sigurno je pouzdana metoda, ali često nije dostupna, a još manje možemo reći da je ova

metoda ispitivanja suradnje praktična. Poseban je problem suradnje bijelog ovratnika ;engl.

>hite-coat compliance=. $ao što imamo hipertenziju bijelog ovratnika imamo i suradnju

bijelog ovratnika. Iolesnik prije posjeta liječniku počne redovito uzimati terapiju, pa imamo

lažno dobru suradnju.

%a zaključimo, nije lako postaviti dijagnozu loše suradnje. Dema zlatne metode, ali pažljiv

razgovor s bolesnikom uz mogućnost monitoriranja, npr. elektronska kutija, mogu nam

pomoći u ispitivanju suradnje bolesnika i liječnika.

$ad se uvjerimo u lošu suradnju, postoji nekoliko načina kako je možemo poboljšati:

Iolesnika moramo iscrpno upoznati s njegovom bolesti, u ovom slučaju

hipertenzijom. Dužno je objasniti sve o bolesti i o mogućim posljedicama i odgovoriti


12/26

bolesniku na pitanja koja ga zabrinjavaju. !ažno je upoznati bolesnika o povoljnom

učinku liječenja, odnosno kako liječenje sprečava i smanjuje mnoge komplikacije.

@oramo bolesnika upoznati s mogućim nuspojavama, ali pažljivo da ga ne uplašimo.

'poznati bolesnika s rasporedom uzimanja lijekova. ko je moguće, smanjiti

učestalost uzimanja lijeka. Prednost treba dati fiksnim kombinacijama jer se na tajnačin smanjuje broj tableta.

ktivno uključiti bolesnika u liječenje. 'poznati ga sa značenjem samokontrole

arterijskog tlaka, kontrole tjelesne težine itd.

Asim razgovora korisno može biti dati bolesnicima i razne pisane materijale koje vrlo

često tiska farmaceutska industrija.

Postoje razni načini podsjećanja bolesnika na uzimanje lijeka, npr. posebno pakiranje

lijeka kao i kod oralnih kontraceptiva. @ora se posebno spomenuti usluga )@) ;engl.short message service= lijeka. $linar i suradnici, ;odnosno PJ+! zdravlje i &

@obile= u suradnji s ljekarnicima i liječnicima pokrenuli su jedinstvenu uslugu. Kadi

se o relativno jednostavnoj metodi, tj. bolesnicima je na mobilni telefon dolazila

poruka kada moraju uzeti lijek. $ako svaki dan raste broj korisnika mobitela, ova bi

usluga mogla postati vrlo korisna.

5


13/26

>. 0LINI0A INER3IJA

Da lošu kontrolu arterijske hipertenzije utječu i liječnici. Aliviera i suradnici proveli su vrlo

zanimljivo ispitivanje meBu liječnicima primarne zdravstvene zaštite. ' manje od 73?

posjeta bolesnika uvedena je ili promijenjena antihipertenzivna terapija iako su bolesnici u

više od 27? posjeta imali sistolički tlak iznad /0 mmg, a u 78? iznad 80 mmg.

Avakav se stav naziva kliničkom inercijom. Posebno je zanimljivo mišljenje ispitanih

liječnika kada bi započeli terapiju. !ećina je liječnika odgovorila da bi s terapijom počela

kada je sistolički tlak iznad 80 mmg, a dijastolički iznad 2 mmg, iako su isti liječnici

odgovorili da su upoznati s najnovijim smjernicama u kojima se medikamentno liječenje

preporučuje kad je sistolički tlak iznad /0, a dijastolički 20 mmg. Postoji više radova koji

dokazuju kako liječnici često neadekvatno korigiraju, tj. mijenjaju ili povećavaju terapiju.Postoji nekoliko razloga za takav stav liječnika. (esto postoji mišljenje meBu liječnicima da

je potrebno nekoliko mjeseci do punog učinka lijeka. Ponekad liječnici precjenjuju postignut

terapijski uspjeh ili jednostavno pretpostavljaju da bolesnici ne žele uzimati dodatne lijekove.

%okazano je da liječnici u kojih je dokazana manja klinička inercija postižu bolju kontrolu

arterijskog tlaka u svojih bolesnika. ' poznatoj studiji JJ& najbolja kontrola tlaka bila je

u bolesnika liječenih od liječnika s najmanjom kliničkom inercijom.

Mo5e li 4e lini8a ine"cija !o*olj,a#i=

)mjernice mogu biti i jesu korisne, ali moraju biti jasne, kratke i dostupne svim liječnicima.

@ože i moraO 9dukacija liječnika sigurno je najvažnija. 9dukacija treba biti kako za mlade

liječnike, specijalizante tako i za specijaliste.

Dužno je edukaciju provoditi na više načina:

kroz predavanja,

kroz stručne radionice i vježbe,

7


14/26

kroz seminare.

)mjernice mogu biti i jesu korisne, ali moraju biti jasne, kratke i dostupne svim liječnicima.

&reba poraditi kako ne bi bilo bitnijih razlika u smjernicama. +mamo američke, europske i

nacionalne smjernice. Lasno je da postoji razlika meBu stanovništvom kulturna, socijalna,ekonomska, rasna itd., što sigurno može utjecati na donošenje pojedinih smjernica. +pak ne bi

smjelo biti značajnih razlika, ciljevi svima moraju biti jasni i dostupni.

/


15/26

6. KORONARNA BOLEST – SEKUNDARNA PREVENCIJA I

REHABILITACIJA

$oronarna je bolest kronična, a njezina etiologija multifaktorijalna, što znači da ovisi o

djelovanju više čimbenika rizika, kao što su hipertenzija, pušenje, dijabetes, dislipidemija,

nedovoljna tjelesna aktivnost, pretilost, i sl. Kehabilitacijski postupak, koji u sebi sadrži mjere

sekundarne prevencije, neizostavni je dio liječenja kardiovaskularnih bolesnika, što su pokazale mnoge epidemiološke studije.

Da temelju tih opažanja i dokaza o korisnosti, osnovani su programi kardijalne rehabilitacije

kako bi pacijentu omogućili tjelesnu aktivnost i savjetovanje vezano za rizične čimbenike i

njihovu modifikaciju.


16/26

obliku zdravstvenog osiguranja,

nacionalnoj tradiciji.

$ardijalna rehabilitacija mora biti sveobuhvatna, dugotrajna odnosno doživotna, i u sebi

uključivati elemente sekundarne prevencije: sprečavanje napredovanja bolesti, pojave komplikacija ili njihovo odgaBanje,

potaknuti aktivni pristup samog bolesnika prema rehabilitaciji,

biti nedjeljiva od sekundarne prevencije,

u sebi obuhvaćati identifikaciju pojedinih rizičnih čimbenika i njihova intenziteta,

utvrditi ukupni rizik i načiniti prognostičku evaluaciju te bolesniku pružiti najveću

moguću podršku u borbi protiv svih individualnih rizičnih čimbenika.

Gasniva se na multidisciplinarnom pristupu tj.timskom radu različitih stručnjaka na čelu s

kardiologom, koji osigurava da program rehabilitacije bude adekvatno proveden te da se

bolesnika nauči da sam doživotno provodi mjere rehabilitacije i sekundarne prevencije.3

?.1. &i(6"no4# *ole4nia !"i !"oo@enj6 $d"a4#ene nje(e

Gdravstvena njega je djelatnost koju provode medicinske sestre, ona obuhvaća znanja,

postupke i vještine pomažući pojedincima, grupama i društvenim zajednicama očuvati iodržati zdravlje, te spriječiti bolest. )igurnost bolesnika predstavlja važan čimbenik u kvaliteti

pružanja zdravstvene skrbi populaciji. ) obzirom na činjenicu da je 30? svih poslova skrbi za

hospitaliziranog bolesnika u tijeku 5/ sata u području odgovornosti medicinske sestre, od

iznimne je važnosti osigurati optimalnu sigurnost bolesnika pri provoBenju zdravstvene njege.

Clavna medicinska sestra, pomoćnik ravnatelja ima odgovornost osigurati najviši stupanj

sigurnosti bolesnika pri provoBenju zdravstvene njege tijekom 5/ sata. &o je moguće ostvaritisamo kroz dobar sustav nadležnosti odlučivanja i odgovornosti. )igurnost bolesnika važna je i

obaveza voBenje sestrinske dokumentacije,odnosno evidencija svih provedenih postupaka

tijekom 5/ sata. Abaveza dokumentiranja sestrinskog rada temelji se na Gakonu o sestrinstvu.

%okumentiranjem rada medicinskih sestara moguće je pravovremeno otkloniti opasnost za

bolesnika i utvrditi odgovornost medicinske sestre u situacijama kada je već došlo do

eventualnog štetnog postupaka po pacijenta. Podaci koji su dobiveni voBenjem sestrinske

dokumentacije predstavljaju vrijedan izvor informacija glavnoj medicinskoj sestri u

3Lembrek C.@., Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju, Gagreb,

http:11>>>.hukms.hr1pdf1+QkongresQsazeci.pdf , ;07.0/.500.=

6

http://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdfhttp://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdf


17/26

upravljanju i organizaciji zdravstvene njege. Adgovornost za ukupno provoBenje zdravstvene

njege u bolnici tako je u potpunosti u nadležnosti glavne medicinske sestre. &o predstavlja

visoki stupanj autonomije, ali u isto vrijeme i veliku odgovornost.2

6.2. Medicinske ses!e i "!e#enci$% k%!di%sk'(%!ni) *&(esi

Iolesti srca i krvnih žila čine vodeći uzrok morbiditeda i mortaliteta u razvijenim zemljama te

predstavljaju jedan od najvećih medicinskih problema suvremenog svijeta. ' Kepublici

rvatskoj prema podacima rvatskog zavoda za javno zdravstvo kardiovaskularne bolesti su

uzrok smrtnosti u preko 80? umrlih. Poznati su nam čimbenici rizika za kardiovaskularne

bolesti, takoBer prema podacima GGLG, živimo nezdravo, pušimo previše, nezdravo se

hranimo, vježbamo malo ili nikako. Podaci ukazuju kako je neophodno potrebno intenziviratiakcije prevencije kardiovaskularnih bolesti na svim razinama zdravstvene zaštite.

>>.hukms.hr1pdf , ;07.0/.50.=

0Jjubas ., Cagić $., $GI)$R $I>>.hukms.hr1pdf1+QkongresQsazeci.pdf , ;05.0/.500.=

4

http://www.hukms.hr/pdfhttp://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdfhttp://www.hukms.hr/pdfhttp://www.hukms.hr/pdf/I_kongres_sazeci.pdf


18/26

prosvjećivanja, ako prema provedenoj anketi puši oko 70? medicinskih sestara koje rade na

kardiološkim odjelima, nezdravo se hrani većina medicinskih sestara, rad u smjenama, a to je

svaki drugi dan, glavno jelo su pizza ili ćevapi, manje od 50? ih se bavi nekom tjelesnom

aktivnošću, one koje imaju hipertenziju neredovito uzimaju lijekove, kao da je sama činjenica

što rade na kardiologiji zaštitni mehanizam. Kezultati dobiveni provedenom anketom ukazujukako je potrebno najprije provesti radikalne akcije u zdravstvenim ustanovama s ciljem

očuvanja kardiovaskularnog zdravlja medicinskih sestara te osviještenu medicinsku sestru

potaknuti na aktivnu ulogu u provoBenju mjera zdravstvene zaštite u sklopu Dacionalnog

plana i programa.

3


19/26

. PRO;NOZA POVI


20/26

$od dugogodišnjeg neliječenog ili neadekvatno liječenog povišenog krvnog tlaka u srcu

dolazi do zadebljanja tj. hipertrofije srčanog mišića. $rvne žile koje opskrbljuju srčani mišić

kisikom i hranjivim tvarima tzv. koronarne arterije nalaze se na vanjskoj strani srčanog mišića

i opskrbljuju svojim najtanjim ograncima debljinu srčanog mišića od oko cm.

$ada zbog povišenog krvnog tlaka doBe do zadebljanja srčanog mišića više od cm u

presjeku mišića, srčane * koronarne krvne žile ne mogu opskrbiti dovoljnom količinom krvi

najdublje dijelove srčanog mišića * endokarda koji je odebljao i tada može nastupiti srčani

udar, odnosno infarkt srca, i bez aterosklerotskih promjena tj. i bez stvaranja naslaga u

koronarnim srčanim krvnim žilama koje opskrbljuju srčani mišić. 'koliko uz zadebljanje

srčanog mišića osoba puši, ima povišene masnoće ili šećer u krvi tada dolazi i do

aterosklerotskih promjena u srčanim, koronarnim krvnim žilama i mogućnost nastanka

srčanog infarkta se višestruko povećava.

.

50


21/26

%akle u početnoj fazi oštećenja srčanog mišića dolazi do zadebljanja srčanog mišića uslijed

povišenog krvnog tlaka koji nije ili je neadekvatno liječen. $asnije dolazi do proširenja

srčanih klijetki. Dajprije dolazi do zadebljanja odnosno hipertrofije, a zatim proširenja tj.

dilatacije lijeve klijetke. 'slijed proširenja lijeve klijetke dolazi do volumnog opterećenja

srčanog zaliska koji dijeli lijevu pretklijetku i klijetku - mitralni zalisak, koji vremenom popušta i dovodi do prelijevanja, odnosno vraćanja krvi iz proširene lijeve klijetke u lijevu

pretklijetku a zatim u pluća. Da taj način razvija se plućni edem * "voda u plućimaE koja

može ukoliko se ne intervenira medikamentoznom terapijom dovesti do smrti. &akvi bolesnici

javljaju se jer imaju nedostatka zraka, ne mogu noću spavati, tipično je da spavaju na 5-7

jastuka, polusjedeći, često uz otvoreni prozor jer nemaju dovoljno zraka. 'glavnom imaju i

otok * edeme potkoljenica, osjećaju se malaksalo, slabo, nemaju snage i osjećaju zaduhu.

.1. Lije8enje !oi,eno( "no( #laa

Primarna * esencijalna hipertenzija ne može se izliječiti, za razliku od sekundarne koja se

može izliječiti odstranjenjem uzroka koji je doveo do hipertenzije, npr. tumor nadbubrežne

žlijezde - feokromocitom.

)vi koji imaju dijagnosticiranu primarnu hipertenziju, odnosno nepoznat uzrok povišenog

krvnog tlaka moraju znati kako izlječenja nema, kako će liječenje biti DUGOTRAJNO I

DOŽIVOTNO. ' praksi se često susrećemo sa slučajevima kako bolesnici zanemaruju ili

uzimaju neredovito terapiju za krvni tlak što je pogubno za njihov srčano krvožilni sustav.

@nogi naši pacijenti uzimaju terapiju za sniženje krvnog tlaka samo onda "kad osjeteE kako

imaju povišeni krvni tlak. &o je potpuno pogrešan način uzimanja terapije koja može

potencirati nagle promjene i skokove krvnog tlak i ubrzati nastanak komplikacija.

&erapija koja se prepisuje za sniženje krvnog tlaka treba se uzimati redovito, po mogućnosti u

isto doba dana i potrebno je nekoliko puta tjedno, ponekad ujutro, ponekad navečer izmjeriti i

bilježiti vrijednosti krvnog tlaka, nakon odmora od 0-etak minuta. )vaki bolesnik kojem je Povišeni krvni tlak Povišeni krvni tlak, doc., http:11ultrazvuk-tarle.hr1laboratorijske-

pretrage1zdravlje1ateroskleroza ;0/.0/.500.=

5

http://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/aterosklerozahttp://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/aterosklerozahttp://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/aterosklerozahttp://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/ateroskleroza


22/26

prvi put dijagnosticiran povišeni krvni tlak i prvi put prepisana terapija, trebaju u dogovoru s

liječnikom dolaziti u slijedeća tri mjeseca kontrolirati krvni tlak u ordinaciju.

&akoBer treba bolesnika uputiti koji tlakomjer za kućnu upotrebu treba kupiti i pokazati mu

kako i kada će sam kontrolirati i bilježiti vrijednosti krvnog tlaka. Potrebno je usporediti u

ordinaciji izmjerene vrijednosti krvnog tlaka na bolesnikovom i liječničkom tlakomjeru u

ordinaciji kako bi se vidjelo jesu li izmjerene vrijednosti na kućnom tlakomjeru točne. Gatim

je nužno napraviti plan i dogovor izmeBu liječnika i bolesnika, kada će se bolesnik javljati

svom liječniku s mjerenim vrijednostima krvnog tlaka, jer to jedino jamči sigurnost kako će

bolesnik pravovaljano uzimati prepisanu terapiju.5

$od starijih bolesnika liječnik treba upozoriti bolesnike kako na prepisanu terapiju može doći

do naglog pada krvnog tlaka i kako bi bilo dobro mjeriti krvni tlak u sjedećem i stojećemstavu kako bi se izbjegle omaglice, nesigurnost pri hodu i posljedice preniskog tlaka za starije

osobe. $od dakle prepisivanja terapije liječnik bi trebao u prva tri mjeseca nakon prepisivanja

terapije kontrolirati i vidjeti koja vrsta, koja doza lijekova za sniženje krvnog tlaka je

najoptimalnija za njegovog pacijenta.

$ada se jedanput odredi vrsta lijeka1lijekova za sniženje krvnog tlaka i kada se uvidi da su

efikasni, tada se bolesnik treba toga pridržavati. &o znači da kada bolesnik ujutro izmjeri tlak

50130 neće preastati uzimati terapiju ili izostaviti lijek koji mu je preporučen, već će ga

popiti. !rijednosti tlaka neće padati ispod normale ili tek neznatno ukoliko je terapija

pravilno, optimalno odreBena. 'koliko se kod tako izmjerenog tlaka ne popije jutarnja doza

lijeka tada je za očekivati da će u slijedeća 5/ ili /3 sati doći do naglog i velikog porasta tlaka,

zbog kojeg mnogi bolesnici završavaju u itnoj službi.

5 +bid.

55


23/26

&lak tijekom dana normalno i kada nemate povišeni krvni tlak ili kada niste pod terapijom za

sniženje krvnog tlaka varira, ali te varijacije su fiziološke.&ako i bolesnici koji su pod

terapijom imaju varijacije od 8-0 ? u vrijednostima tlaka koje su tolerirajuće.

Međutim najopasnije je izostavljati terapiju ne uzimati prepisanu terapiju i na taj na!in

u"ro#avati vlastito z$ravlje.

&erapija koja se prepisuje kod bolesnika s povišenim krvnim tlakom odreBuje se nakon

prethodno učinjenih dijagnostičkih pretraga. Gatim se terapija odreBuje u skladu s dobi

bolesnika, spolom, pridruženim drugim bolestima, prema već prepisanoj terapiji za druge

bolesti i naravno prema vrijednostima krvnog tlaka. )vi navedeni parametri uzimaju se u

obzir i tada se prepisana terapija treba redovito uzimati.

Jiječniku je takoBer važno pri odluci o terapiji znati obiteljsku anamnezu, navike pacijenta,

pušenje, droge, alkohol, postoji li kontraindikacija za primjenu nekih lijekova za sniženje

krvnog tlaka, npr. ne smiju se prepisivati beta blokatori kod asmatičara, takoBer je liječniku

od iznimne važnosti postoje li već promjene na ciljnim tj. vitalnim organima i kojeg su

intenziteta ;srce, mozak, bubrezi=. 'z prepisanu terapiju bolesnicima koji boluju od povišenog

krvnog tlaka liječnik treba u razgovoru sa svojim pacijentom pokušati postići da on sam uvidi

koje greške u svakodnevnom životu čini i što valja promijeniti u cilju što uspješnijeg

liječenja.

9vo nekih smjernica:

Potrebno je promijeniti životne navike u prehrani, pokušati reducirati tjelesnu težinu,

)manjiti unos soli,

)manjiti udio masti, osobito zasićenih masnih kiselina,

)manjiti konzumaciju alkohola,

57


24/26

Prekinuti pušenje,

Povećati fizičku aktivnost ;hodanje dnevno barem S sata ili vježbanje 8-estak minuta

1 dan=.7

.2. Naje7a je ("e,a !"ein6#i #e"a!ij6 ada 4e "ni #la no"'ali$i"a.

Asnovne preporuke koga i kada treba liječiti povišeni tlak lijekovima:

Asobe s trajno povišenim krvnim tlakom, iznad 3010 mm g

Asobe s tlakom /0120 - odluku treba donijeti prema riziku za nastanak kardiovaskularnih bolesti, postojanje šećerne bolesti, povišena masnoća u krvi ili oštećenje vitalnih organa

&reba liječiti i bolesnike sa izoliranom sistoličkom hipertenzijom ;samo povišenje

sistoličkog #gornjegE krvnog tlaka. &akav povišeni tlak imaju obično stariji bolesnici.

%anas temeljem statističkog praćenja oboljelih s izolirano povišenim sistoličkim tlakom

vidimo, osobito u starijih od 60 godina kako je i samo taj povišeni tlak uzrok opasnosti od

nastanka koronarne bolesti, moždanog udara i aneurizmi krvnih žila ;patolškog proširenja=

arterija koje pod povišenim arterijskim, sistoličkim tlakom mogu prsnuti.

&erapija se primjenjuje kod malignih hipertenzija. !rijednosti krvnog tlaka iznad 550150

mmg

$oje lijekove ćete uzimati, jedan ili više njih i koje kombinacije odredit će !aš obiteljski

liječnik ili kardiolog. %anas je na raspolaganju liječnicima veliki izbor različitih vrsta lijekova

za sniženje krvnog tlaka. $od prepisivanja terapije liječnici se oslanjaju na primjenu terapije prema primjeni onog lijeka ili kombinacije koja će uz najmanju dozu imati

NAJ%OVO&JNIJI U'INA( NA )NIŽ*NJ* (RVNOG T&A(A U+ NAJMANJ*

NU)%OJAVA &IJ*(A.

7 Ap.cit., Povišeni krvni tlak Povišeni krvni tlak, doc., http:11ultrazvuk-tarle.hr1laboratorijske- pretrage1zdravlje1ateroskleroza ;0/.0/.500.=

5/

http://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/aterosklerozahttp://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/aterosklerozahttp://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/aterosklerozahttp://ultrazvuk-tarle.hr/laboratorijske-pretrage/zdravlje/ateroskleroza


25/26

B. ZA0LJUA0

ipertenzija je najčešća kardiovaskularna bolest u većini zemalja. Prevalencija u svijetu kod

odraslih kreće se od 3-3?. Ava bolest je veliki zdravstveni problem posebno u industrijski

visoko razvijenim zemljama. Prevalencija hipertenzije u rvatskoj u populaciji starijoj do 70

godina je oko 50?. 9tiologija je nepoznata u najmanje 28? oboljelih. Dastanak hipertenzije

ovisi o interakciji više genetskih i okolišnih agensa.

rterijska hipertenzija je, bez sumnje, jedan od vodećih zdravstvenih problema današnjice.!iše od sedam milijuna ljudi na godinu diljem svijeta umire od posljedica arterijske

hipertenzije, odnosno 7? umrlih osoba diljem svijeta umire od posljedica arterijske

hipertenzije.

9dukacija bolesnika, a i članova njihovih obitelji može pomoći u suradnji bolesnika. $linička

inercija može se popraviti edukacijom liječnika, i to na nekoliko načina, stručnim i

znanstvenim člancima, u obliku simpozija te jasnim i nedvojbenim smjernicama o liječenju.ipertenzija ili bolje rečeno, posljedice arterijske hipertenzije meBu najvećim su

javnozdravstvenim problemima modernog svijeta.

$ardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti te bubrežna bolest najvažnije su

posljedice hipertenzije i uzrok su značajnog morbiditeta i mortaliteta i u razvijenim zemljama

i u onima u razvoju. +ako postoje dokazi da se uspješnim liječenjem hipertenzije značajno

smanjuje rizik od komplikacija i istodobno raspolažemo vrlo dobrim lijekovima, uspjeh

liječenja hipertenzije je daleko od željenoga.

58


26/26

rterijska hipertenzija neosporno je velik zdravstveni problem današnjice. Posljedice su često

vrlo teške i zato treba arterijsku hipertenziju na vrijeme otkriti i liječiti. Dažalost iako imamo

na raspolaganju vrlo dobre lijekove, kontrola arterijske hipertenzije u većine je bolesnika

daleko od željene. )uradnja bolesnika i klinička inercija važan su razlog loše kontrole, ali

suradnja bolesnika može se poboljšati izmeBu ostalog boljim kontaktom liječnika s bolesnicima. Dažalost često u svakodnevnom radu liječnik više pažnje posvećuje

laboratorijskim i ostalim nalazima, a manje razgovoru s bolesnikom. $linička je inercija

problem koji se može i mora ispraviti boljom edukacijom.

LITERATURA

I 0nji(e

= )heldon C.)., @aFo

zdrav. njega bolesnika s hipertenzijom

Documents