skripta iz vertikalnog transporta

8/13/2019 Skripta Iz Vertikalnog Transporta

1/22

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SKRIPTA IZ VERTIKALNOGTRANSPORTA

ZA I PARCIJALNI ISPIT

Sarajevo; 2007. god.

PODJELA I KARAKTERISTIKE LIFTOVA

1. Podjela liftova prema namjeni:

teretne i


2/22

putnike

2. Podijela liftova prema pogonu:

elektro mehanike i hidraulike.

3. Podijela liftova prema nainu rada:

Osobni liftovi- iskljuivo slue za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje

(lift-boj).

Bolniki liftovi- slue za prevoz bolesnika, a gabarit kabine im je takav

da u nju moe da stane bolniki krevet ili nosila. Brzina kod ovih liftova

kree se ! " m#sek.

Teretni liftovi - prevoze terete sa pratio$em ili bez njega. Brzina teretnih

liftova zavisi od spe$ifinosti u prenosu tereta i kree se ispod " m#sek.

Mali teretni liftovi- slue iskljuivo za prenos tereta do teine od "%%

kp.

Liftovi za pranje fasada i prozora - izra&eni su kao spe$ijalna kon-

struk$ija, sa namjenom za rad po fasadi zgrade (pranje prozora i fasade).

Liftovi posebne grupe

4. Podijela liftova prema brzini:

sporohodni liftovisa brzinom vonje do ' ",% m#sek". ovu grupuliftova spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba inosivost.svojili smo da se za sporohode liftove moe uzeti kao grani$a

brzine vonje o ! ",% m#sek..vi liftovi se grade*- sa jednom brzinom vonje (n)- sa dvije brzine vonje ("#+),- sa pogonskom mainom sa ure&ajem za finu regula$iju

brzohodni liftovi sa brzinom vonje do ' + m#sek. vi liftovi idubrzinom do n! +,%m#sek. o pogonskoj struji ovi se brzohodi liftovidjele na*

". iftove sa pogonom na naizmjeninu struju*- sa dvobrzinskim elektromotorom,


3/22

- sa sistemom pogona - kaskadna veza,- sa sisremom pogona - /0natron,- sa sistemom regula$ije pristajanja* 1iehl-2apid.

+. iftovi sa pogonom na jednosmjernu struju

- sistem ard-eonard. . ekspres - liftovisa brzinom vonje do ' "% m#sek. 3od visokih zgrada,

u kojima se zahtjeva vea brzina vonje ( 4 + m#sek) , koriste sepoganske maine bez punog reduktora, odnosno pogonska maina sadirektnom vuom. Brzina vanje kabine kree se i preko 4 5 m#sek.iftovi vee brzine od 4 + m#sek, ne mogu u svom sklopu imati

pogonsku mainu sa punim reduktorom iz sljedeih razloga*- poveanje umova i vibra$ija,- manji vek trajanja, .

- manji stepen iskorienja,- vea pogonska snaga i vei utroak

5. Liftovi posebne grupe:

gra&evinske dizali$e, koje slue za prenos materijala na gradilitima6 liftovi u rudarskim oknima6 podovi za sputanje i podizanje nivoa na pozorni$ama i na ratnim

brodovima, kao i za podizanje i sputanje brana6

pokretni krovovi, otvaranje i zatvaranje krovova i to na motorni pogon iliruno. tvaranje moe biti horizontalnim kretanjem ili luno. rimenjujese u zgradama, hotelima, bioskopima, pozoritima kao i u industriji(livni$e) itd.6

spe$ijalne teretne dizali$e u industriji i u garaama, sa horizontalnim ivertikalnim transportom6

liftovi na runi pogon.

LIFTOVI SA ELINIM UADIMA

1. Podjela elini u!adi prema "onstru"#iji$


4/22

e se sastoji od vie strukova (najee 5 ili 7) obavijenih oko jezgra. 8ezgromoe biti vlaknasto ili elino. 9vaki struk se sastoji od vie i$a (5 - 5")obavijenih oko jezgra, koje je najee od eline i$e, a rije&e se izra&uje odvlakana.

slovno, uad se po konstruk$iji mogu podijeliti na*

". zavojna uad+. obina uad:. spe$ijalna uad (9eale, ;arrington, ajee konstuk$ije su* "?:6 "?@6 "?"+6 "?"A6 "?+6 "?:6 sa upotrebom uautomobilskoj industriji.

Obina uad

Bitna odlika ovih uadi je da se u njihovom sastavu nalazi smo jedna dimenzijai$e, a samo ue je sastavljeno od 5 ili 7 strukova. >ajee konstuk$ije su* 5?@65?"A6 5?:@6 5?"+6 5?"C6 itd. potrebljavaju se u mainskoj i gra&evinskojindustriji, ribarstvu, umarstvu itd.

Speijalna uad sastavu ovih uadi pojavljuje se vie razliitih dimenzija i$a gde je duinakoraka u svim slijevima ista.oto su u spoljnom sloju deblje i$e, ova uadimaju veu otpornost na trenje. 1bog toga se najee koriste u u uslovima gde

je spoljno trenje izraeno. 3onstruk$ije su* 5?:5, 7?:5, "7?@, :5?@. redstavni$isu* 9eale, ;arrington D 9eale, =er$ules,


5/22

je i$a istog promjera i istih karakteristika kao i ostale i uzima se u obzir priproraunu.>a ovaj nain dobije se pramen (struk). letenjem (sukanjem) vie pramenovaoko jezgre od kudelje, azbesta ili mehke eline i$e dobija se prameno ue.

(sl.+).2. Podjela u!adi prema nainu pletenja$

rema vrsti pletenja, razlikujemoistosmjerno i unakrsno pletena uad.Gko je smjer uvijanja pramenovaisti kao smjer uvijanja i$e u

pramenovima, onda su toistosmjerna uad. 3od unakrsno

pletenih uadi smjer uvijanjapramenova je suprotan smjeruuvijanja i$a u pramenu.Estosmjerno pletena uad su savitljivija od ostalih ali se odvajaju pa se obino

primjenjuju na mjestima gdje su im oba kraja privrena (pokretanje koli$avoznog vitla, kod grabili$a sa dva ueta, vuno ue kod iare itd.).

>a dizali$ama, za vjeenje tereta, gotovo iskljuivo se koriste unakrsno pletenauad jer se ne odvru ili se odvru sasvim malo. 3ao to se sa slike vidi uadmogu bili lijevovojna i desnovojna to zavisi od smjera pletenja pramenova.

Helina uad se proizvode unakrsnim ili paralelnim usukivanjem(pouavanjem). 3od paralelnih (uzdunih) pouavanja smjer strukova u uetu ismjer i$a u struku je isti. >a osnovu toga razlikujemo uzduno desno 1#1 iuzduno lijevo 9#9 pouavanje. 3od unakrsnih pouavanja smjer strukova uuetu i smer i$a u struku je razliit. Iako imamo unakrsno desno 9#1 iunakrsno lijevo 1#9 pouavanje. ad paralelnog pouavanja su otpornija nahabanje nego uad unakrsnog pouavanja.

3. Podjela ele"trini liftova$

rema kriterijumu bezbjednosti dijele se na* liftovi za prevoz osoba liftovi za prevoz tereta sa pratio$em teretni liftovi za prevoz tereta a pristupani su osobama samo kod utovara

i istovara liftovi za prevoz tereta u koje nije mogu pristup osobama kosi osobni liftovi

kosi teretni liftoviored ove podjele mogu se podijeliti na*

liftove sa reduktorom

sl.2. Nain pletenja elinih uadi


6/22

liftove bez reduktora

4. %emats"i pri"az lifta sa osnovnim dijelovima$

8ednostavniji prikaz lifta*

snovni dijelovi lifta (sl.C)su*

". pogonski ure&aj+. kabina:. nosea uad ili lan$iC. protivteg. vo&i$e kabine (.p.

vo&i$e protivtega)


7/22

5. &bjasniti ulogu vata"og meanizma$

3od liftova sa brzinom veom od "m#s ugra&uje se hvataki ure&aj za postebenokoenje. 3onstruk$ija jednog hvataa je prikazana na sli$i 5.

>a gornjem nosau ramu kabine (a) privrena jekonzola sa rukav$em (b) po kojoj se pomjeraahura ($). 2ukav$i ahure (d) preko poluga (e)vezani su za traverzu (f) koja je ovjeena na ue(g). rekidanjem ueta, ahura ($) se poddejstvom opruhe (h) sputa niz konzolu (b) iokree poluge (k) oko osovina (m) iji se leajinalaze u ramu kabine. 1ajedno sa osovinama (m)okreu se eks$entri (n) i zaklinju konstruk$ijukabine u vo&i$e (p). /a bi se izbjegle neugodnostina kabinama lifta ugra&uju se i regulatori brzinekoji registriraju svako poveanje brzine kabinelifta i ne dozvoljavaju da ono pre&e C%J odnormalne.

Dijelovi lifta:

1 sistem za kontrolu

2 elektromotor

3 kotur4 kontrate

! vo"i#e

sl. $. %vata


8/22

9vi liftovi moraju biti snabdjeveni automatskom aparaturom koja dozvoljavaotvaranje vrata na oknu lifta samo onda kada je kabina lifta u pravilnom

poloaju. 9pe$ijalni kontakti omoguavaju da se pogonski ure&aj aktivira samoonda ako su vrata okna dobro zatvorena. Kranini hod kabine lifta je obezbje&en

krajnjim iskljuivaima./a bi se izbjegla neravnomjernost rasporeda teine sa jedne i druge uni$e zasluaj kada je kabin (3) ili protivteg () u krajnjem donjem poloaju ugra&ujese kompenza$ioni ure&aj.


9/22

FASADNI LIFTOVI

1. &pis prin#ipijelnog rje'enja fasadnog lifta

a terasi, po odre&enom putu, seta pogonski ure&aj fasadnog lifta, a prekodoboa za namotavanje uadi i koturaa na streli vri se podizanje i sputanjekabine sa opremom za ienje i pranje fasade i prozora.

vaj ure&aj radi automatski ili preko odgovarajueg strunog radnikamainiste kome pera prenosi komandu, a mainista komandu automatskim

putem prenosi mehanizmu za kretanje po terasi,za dizanje i sputanje kabine saperaem.

3abina koja je napravljena kao metalna kabina, visi o elinim uadimakoja se preko koturae postavljene na streli i bubnja namotavaju i odmotavaju. kabini se nalazi stoli$a za peraa i rezervoar za vodu, kao i telefon i registarkutija.

Ielefon slui za razgovor sa mainistom pri kretanju mehanizma po terasiili pri sputanju i dizanju kabine.

2egistar kutija slui za direktno automatsko komandovanje bez pomoimainiste.

9ve komande koje daje pera prenose se preko viseeg kabla, koji se

namotava ili odmotava na bubanj za kablove pri dizanju ili sputanju kabine./a se kabina dok visi o fasadi ne bi njihala usljed vjetra, postoji elino ue kojeto sprijeava, a koje je vezano za mainu i za plonik preko kuka koje u

ploniku postavljaju. Broj ovih kuka uzima se obino da je jednak irini fasade(Bf) podijeljeno sa irinom kabine (Bk)*

1'Bf # Bk

ostoje i rjeenja da se na fasadi postave sli$evi za vezivanje kabine kada peraradi.

vi sli$evi se postavljaju po $ijeloj visini zgrade i na odgovarajuapolja,koja nisu jednaka irini kabine.9li$evi se obino izra&uju od profilisanog lima.

/izali$a je postavljena na etiri obrtna toka da bi se mogla kretati poterasi u raznim prav$ima. /a bi se optereenje koje nosi dizali$a lake prenijelona plou terase postavljaju se obino elini E profili koji slue i kao vo&i$e.ve vo&i$e su ili ukopane u pod terase ili su postavljene iznad poda terase.2adi pravilnog kretanja dizali$e u ogradi terase je postavljena distantna vo&i$a./izali$a ima dva elektromotora,od kojih jedan slui za dizanje kabine a drugi za

kretanje dizali$e po terasi.Llektromotori su spojeni sa reduktorima za odgovarajue namjene.


10/22

samoj dizali$i se nalazi i elektromotorni ure&aj sa sklopkama,ispravljaima, transformatorima, zatitnom sklopkom i osiguraima, kao i

prijemnik za telefon./a bio se ostvarila potpuna statika ravnotea dizali$e, $ijeli ovaj ure&aj

za kretanje i za dizanje smjeten je u zadnjem dijelu kao zadnji krak dizali$e, dabi se dobio to bolji moment.3ada je posao oko ienja fasade zavren, kabinu treba ukloniti sa

fasade.na se podie iznad ograde terase i $ijeli se fasadni lift postavlja na

odre&eno prekriveno mjesto, u garau, koja ga titi od atmosferski uti$aja.da bise jedna ovakva konstruk$ija mogla postaviti potrebno je da zgrada ima ravankrov. 3od izrade spoljne vo&i$e potrbno je voditi rauna o tome da ona budeobezbje&ena, odnosno da ne bi dolo do prevrtanja. Mehanizam za kretanje sesastoji od motora i uetnjae i $ijeli mehanizam za kretanje se nalazi na

platformi.latforma je pokretna usljed interven$ija koje je potrebno izvriti. /a se

lift ne bi prevrnuo platforma je smjetena na etiri toka. 9a spoljne strane stazaje udvostruena, jer pored ine po kojoj se lift kree postoji i druga kojaosigurava lift od naginjanja. ostoje i neke druge konstruk$ije fasadnih liftovagdje su smjeteni - profili po vertikali,gdje se tokovi kreu po unutranjojstrani i tako da unutranja strana slui kao odbojnik. Motor kod ovakvihkonstruk$ija je slian ostalim motorima liftova. /a bi se konstruk$ija , ali imotor zatitili sve se pokrije, a najbolje rjeenje je u vidu nekog sanduka, jer

najvanije je da do motora ne dolazi vlaga.ertikalna vo&i$a ne smije biti predimenzionisana, odnosno ne smije biti

preteka, ali da bi se poveao koefi$ijent sigurnosti zgrade imaju nosae i vo&i$ase privrsti za eline nosae. Me&utim, ova vrsta rjeenja se ne koristi nazgradama manjih visina, jer u takvim uslovimapuno su pogodnije portalnedizali$e.

2. (ipovi fasadni liftova

ostoji nekoliko tipova fasadnih liftova* iftovi koji se kreu po kranjskoj stazi ift koji se kree preko etiri toka ift konzolastog tipa

&ift koji se kre'e po kranjskoj staziprikazan je na slijedeoj sli$i *


11/22

va konstruk$ija fasadnog lifta predstavlja konstruk$iono rjeenjekonzolastog krana sa namjenom odravanja fasada. ift je oslonjen na etiritoka (7) koji se kotrljaju po kranskoj stazi ("")oslonjenoj na betonski zid koji je

postavljen na terasi zgrade. vakvo rjeenje kranske staze je neophodno jer

kabani$a na kojoj se ona nalazi ne moe izdrati optereenje krana i tereta.3abina (") koja je objeena o elinu uad preko koturaa i dva nosaa (strela)(C) i preko pogonskog ure&aja za namotavanje uadi biva vertikalno podizana isputana. kabini se nalazi rezervoar za vodu, klupa i komandni ure&aj, a spoljasa udarne strane je elastina obloga (:). dnu kabine postavljena je sigurnosna

poluga (+).3ada je posao oko odravanja fasade zavren kabina (") se podie uz

fasadu do krajnje take dizanja i strele (C) se luno podiu preko hidraulinogure&aja (@) koji kinematskim putem vri taj rad i kabina se podie na terasu

zgrade. 3ui$a () u kojoj se nalazi pogonski ure&aj slui kao balans zasuprostavljanje momentima stvorenim na streli od teine kabine i tereta irezultantne konstruk$ije. 3ui$a () sa strelama (C) obre se oko svoje ose prekoobrtnog ure&aja (5) i preba$uje kabinu (") na terasu kada je rad na fasadizavren. reko ure&aja za namotavanje i omotavanje elektrinog kabla (A) vrise pravilno postavljanje kabla pri kretanju krana po kranskoj ini.

daljavanje i pribliavanje kabine fasadi zgrade vri se podizanjem streleza odgovarajui ugao ime se maksimalno odstojanje od ose kabine (") i ose

prve kranske staze ("") smanjuje. vo odstojanje iznosi maksimalno ":@mm,

to predstavlja dovoljan razmak izme&u kabine i zida fasade za slobodnovertikalno kretanje kabine.


12/22

(asadni lift konzolasto tipakoji je oslonjen na nosei stub prikazan jena sli$i*

o&i$e ("%,"") postavljene su na ogradu zgrade, tako da ograda nosi$ijelo optereenje. >a stubu (@) nalazi se kui$a (:) u kojoj je pogonski ure&aj, asama je tako postavljena da u isto vrijeme slui kao balans za suprostavljanjemomentima stvorenim na streli od tereta kabine, nosivost lifta i rezultantekonstruk$ije (+). reko bubnja (7) za namotavanje kabla za dovod elektrinogvoda ostvaruje se elektrini pogon.

o zavretku rada na fasadi zgrade kabina (") se postavlja na pod teraselunim obrtanjem strele (+) oko svoje ose to se vidi na sli$i.vakav tip fasadnog lifta moe nositi teret od N ' +%% kp sa brzinom

dizanja d' %,+ m#s pri horizontalnom kretanju lifta h ' %,+ m#s.2egulisanje maksimalnog i minimalnog rastojanja od ose kabine do

fasade zgrade vri se podizanjem strele (+).


13/22

3. )abina3abina slui da nosi radnika koji isti i pere fasadu zgrade. njoj se

nalazi oprema za ienje kao i komandni ure&aji. 3abina je obloenaaluminijem jer je izloena atmosferskim uti$ajima i kvaenju vodom prilikom

pranja fasade zgrade. Mjerne veliine kabine su dovoljne da radnik moeslobodno da se kree po njoj i da nesmetano vri svoj posao. Oirina kabine od",7 m dovoljna je radniku da opere ili oisti jedan prostor po fasadi zgrade. 9obe strane kabine nalaze se rezervoari za vodu, posebno za prljavu i istu vodu.1apremina rezervoara je oko + . reko slavine vri se otakanje vode. 9 radnestrane kabine nalazi se ograda koja titi radnika pri radu da ne padne. 3abinavisi na dva elina ueta vezana za ram kabine. kabini se nalazi komandniure&aji preko koga se vri automatsko komandovanje za horizontalno ivertikalno kretanje kabine i njeno parkiranje.

4. )ara"teristini prorauni "od fasadni liftova

Proraun snage motora za dizanje tereta

9naga pogonskog motora koji die teret izraunava se na osnovu poznate jednaine*

'

@B

VdQ (39) gdje su6

N' 3PN% (kp) tj.3 D teina kabine sa vodom za pranje usvaja se od "%% do "% (kp),N%D teina peraa6 u posebnim sluajevima radi se sa dva peraa, tj. N ' "5% kp,

dD brzina dizanja, usvaja se %,+

s

m

Q D stepen koritenja postrojenja za dizanje (%,@- %,@)

Proraun snage motora za kretanje krana po stazi

9naga pogonskog motora za kretanje krana po stazi rauna se po jednaini koja glasi*

2'( ) ( )

++

D

VkfrGG

@B5%

++" (39) gdje su6

K"D teina krana (kp)6 ona se kree od "5%% do +%%% kp, u zavisnosti od tipa,K+' N ' 3 P N%(kp)Q D stepen iskoritenja pogona (kree se oko %,7),r D brzina kretanja krana ("7 m#s)f D koefi$ijent kotrljanja (%,% $m)R D koefi$ijent trenja klizanja (%,")

r D poluprenik osovine toka (r'+

d

' +-: mm),

/' prenik toka (mm)


14/22

HIDRAULINI LIFTOVI

1. %emats"i pri"az idraulinog lifta sa osnovnim dijelovima

2. *emu slu!e idraulini #ilindri i podjela idraulini liftovaprema rasporedu #ilindara

9lue za prijenos snage sa elektro-hidraulinog agregata na kabinu lifta,odnosno za kretanje lifta. Io su teleskopski hidraulini $ilindri sa klipovima vrlofine obrade unutranjih zidova $ilindra sa zaptivaima na poetku svakog klipa.odjela hidraulinih liftova prema rasporedu $ilindara*

". =idraulii lift sa $entralnim $ilindrom+. =idraulini lift sa direktnim pogonom:. =idraulini lift sa indirektnim pogonomC. =idraulini lift sa dva $ilindra

3. +rata "abine lifta

praksi je poznato vie vrsta vrata kabine lifta i za sve vai propis daunutranja visina kabine lifta ne smije biti manja od +m, a irina ne smije bitimanja od 5%% mm. isina vrata kabine lifta ne smiju biti manja od ",7% m.

rata kabine lifta izra&uju se kao*

2una i Gutomatska

",+ Llektromotor i hidraulina pumpa: 2ezervoar hidraulinog uljaC 3omandni blok ljni $jevovod5 =idraulini $ilindar@ 3lip $ilindar 7 3abina liftaA entili za zatvaranje dovoda ulja

"% Manometar

"" relivni $jevovod


15/22

rema tipu i funk$ionisanju mogu biti*

klizna Djednokrilna i dvokrilna obrtna dvokrilna i

makazasta.

4. ,u"sa" lift sa dire"tnim i indire"tnim pogonom -na#rtati 'emu

)uksak lift direktan poon

>a sli#i 1!. prikazan je tzv ruksak lift sa direktnim pogonom. vaj sistemradi sa jednim hidraulinim $ilindrom koji je vezan sa gornjim dijelom kabine.

vaj sistem pogona slui za manjenosivosti do "%% kg i visine dizanjado m. Brzina vonje lifta kree sedo %,@ m#s.

)uksak lift sa indirektnim poonom

1a razliku od hidraulinog lifta sa direktnim pogonom, ruksaklift sa indirektnim pogonom ima koturau preko koje je

prebaeno ue. >a ovaj se nain postie vea nosivost lifta.


16/22


17/22

PRIJEVOZNA OPREMA

3abina je izra&ena od elinog lima, lakirana, obloena laminatom inehr&ajuim elinim limom. 3abina ima automatsko teleskopsko otvaranje.Espod praga kabine nalazi se zatitna pregaa visine @% mm. 3od

preoptereenja hidraulinog lifta ugra&en je nadtlani ventil koji otvara vezuizme&u pumpe i rezervoara i time onemoguuje dizanje kabine lifta.3abina je elastino ugra&ena u nosivi okvir iz elinih profila, koji je izveden sovjesnim ure&ajem i sigurnosnim ure&ajem za prisilno koenje, sa postupnim ilitrenutnim djelovanjem. >osivi elementi okvira kabine posebno su proraunati.3abina je vo&ena sa svojim vodili$ama du itave visine voznog okna. Ezme&ukabine i okvira kabine kao sredstvo spreavanja prijenosa vibra$ija

postavljeni su gumeni elementi.

SIGURNOSNI UREAJI

re&aj za prisilno koenje ugra&en je u nosivi okvir kabine, djeluje jednako naobje vodili$e kabine, te prisilno zakoi kabinu i prekine vonju u sluajuoputanja makar jednog nosivog ueta ili loma makar jednog nosivog ueta.2adi mogunosti loma $ijevi na hidrauli$i ona je osigurana ventilom protiv$ijevnog loma. sluaju loma ventil zaustavlja izliv ulja iz $ilindra i takosprijeava pad kabine. Llektrini prekida prekida krug struje upravljanja idovod struje pogonskom stroju.

VOZNO OKNO

9vi zidovi voznog okna treba da budu glatko obra&eni bez udubljenja i izboinaveih od " (mm). ozno okno izvedeno je kao zatvoreno. ozno okno moraimati mogunost stalne ventila$ije.

VRATA VOZNOG OKNA

rata voznog okna izvedena su kao automatsko teleskopsko otvarajua. rata suosigurana fotoelijom tako da se ne mogu zatvarati, ako putnik stoji u snopu

svjetala fotoelije, me&utim, ako bi se vrata poela zatvarati, te stisnula putnika,ve kod pritiska od " >, zatvaranje se prekida i vrata se ponovo otvaraju.

STROJARNICA

9trojarni$a je smjetena u prizemlju pored voznog okna. ogonski stroj jeizolovan protiv prijenosa umova i vibra$ija na zgradu pomou gumenihelastinih podmetaa. 9trojarni$a mora biti izvedena i dimenzionirana prema

propisima, suha, zrana i svijetla, s uvedenom rasvjetom iz kune rasvjetnemree. 9trojarni$u i vrata strojarni$e treba izvesti vatrostalno. strojarni$i jeinstaliran vatrogasni aparat za suho gaenje poara i izola$ioni tepisi ispredelektrinih ure&aja.


18/22

ESKALATORI

1. Primjena es"alatora

Lskalatori se mogu sa uspjehom primjeniti ma u kojoj zgradi, ako za njihovopostavljanje postoje potrebni uslovi. Lskalator se mora postaviti tako da ganajvei broj ljudi moe vidjeti kad ulazi u zgradu. snovna jedini$a za kapa$iteteskalatora je broj ljudi na as. 3apa$itet eskalatora zavisi i od tipa zgrade,odnosno od njene namjene, te imamo eskalatore koji u roku od minuta moguda prevezu od nekoliko osoba do stotinu./a bi se dobio to bolji efekat transporta, moraju postojati slobodne, iroke

povrine smjetene kod pristajalita eskalatora, tj. pri ulazu i izlazu iz njega. skuenom prostoru kod pristajalita moe doi do zaguenja putnika koji se

slue eskalatorom i tada efekat transporta opada. reko eskalatora se postiebolji efekat nego hodanjem pjei$e.utni$i obino ne treba da ekaju na vonju eskalatorom, osim u izuzetnimsluajevima, kada mu je kapa$itet prevazi&en. /uina ekanja mora biti svedenana minimum.Gko su eskalatori primarno sredstvo vertikalnog transporta, trebalo bi dazamjene vei broj liftova. 2ukovanje eskalatorom je najjednostavnije, sa

potpunom bezbjednou za putnike. 1a osobe koje se normalno kreu i vide,koritenje eskalatora je potpuno bezopasno.

Me&utim, osobe koje su nepokretne ili su vezane za stoli$u, ne mogu da se slueeskalatorima. 9ljepe osobe ili starija li$a koja loije vide, imaju tekoe priulasku i izlasku sa eskalatora, te se za njih ne preporuuje upotreba pokretnihstepeni$a bez pratio$a. Majke sa dje$om u koli$ima tako&e ne moguupotrebljavati eskalatore, i njima se preporuuju liftovi.

*pe#ijalne primjene eskalatora

Lskalatori mogu praktino svuda da se instaliraju, kako je to ve ranije reeno.koliko se postavljaju napolju, pod vedrim nebom, re$imo u podzemnim

pejakim prolazima, potrebno je da imaju nastreni$u zbog atmosferskihpadavina. 1imi, pri zale&ivanju, pokretne stepeni$e bi predstavljale velikuopasnost za one koji ih koriste, te i zbog toga moraju biti prekrivene.Lskalatori se mogu instalirati na brodovima, s tim da rade kada je brod u

pokretu. osebno slue pri ukr$avanju ili iskr$avanju putnika. >jima se rjeavakosi transport izme&u pojedinih paluba, kao i veza izme&u paluba, restorana,

bazena, kuhinje, palube za zabavu i tsl., ime se ubrzava i pojednostavljujetransport putnika na plovnom objektu. posljednje vrijeme sve se vie primjenjuju pokretne stepeni$e za rjeenjekosog transporta u industrijskim objektima. ne su u pogonu za sve radno

vrijeme a naroito pri promjeni smjena radnika. >ajvei protok ljudi je,me&utim, u stani$ama metroa, te eskalatori u tim objektima moraju biti sposobnida za kratko vrijeme preba$e veliku masu putnika do odre&enog $ilja.


19/22

2. Lo"a#ija po"retni stepeni#a

okretne stepeni$e postavljaju se na razliite naine, to je predstavljeno nasljedeim slikama*

>asl. 8predstavljeno je rjeenje jednorednih pokretnih stepeni$a postavljenih ujednoj liniji kretanja.

>a sl. 9 je rjeenje pokretnih stepeni$a postavljenih jedne iznad drugih sakretanjem u jednom prav$u. >asl. 10dato je rjeenje pokretnih stepeni$a kojesu postavljene jedne iznad drugih u dva reda, kao dvostruke, od kojih jednagrupa slui za penjanje a druga za silaenje.

Sl. 11 predstavlja pokretne stepeni$e koje su postavljene jedne naspram drugih,sa kretanjem u jednom prav$u. ne se tako postavljaju da slue uvjek samo za

penjanje ili samo za silaenje..>a sl. 12su pokretne stepeni$e koje su postavljene jedne naspram drugih sakretanjem u jednom prav$u. okretne stepeni$e suprotnog smera postavljene suodvojeno, iz konstruk$ionih razloga zgrade.

slika 8

slika 9 slika 10


20/22


21/22

4. %emats"i pri"az po"retni stepeni#a

5.gao paljenje es"alatora

2eak$ije na oslon$ima zavise od duine i irine eskalatora. 1a osrednjeeskalatore od :+S ina ' 7% mm irine, koji slui za podizanje :,55 m, donjioslona$ je optereen sa 5:% kp a gornji sa @+"7 kp.regled osrednjeg optereenja za eskalatore dat je u tabeli 1. ptereenjeeskalatora znatno varira i zavisi od ugla nagiba i duine rampi. Enenjer

projektant eskalatora odre&uje prostor za smetaj i sile optereenja.

tabela 1

gao nagiba eskalatora prema horizontali kree se od :%T do :T. bino se radisa uglom od :%T, i pri tome nagibu eskalatora dubina poda ne smije da prelaziC%% mm, to se praktino poklapa sa minimalnom vrijednou koju odre&ujeudobnost smjetaja ljudi na stepeniku. 3orak stepenika eskalatora sovjetskihmetroa ravan je C%% ili C% mm.


22/22

0.ain postavljanja po"retni tra"a

/a bi zahtjevi putnika za transaportom bili najefikasnije realizovani, pokretnitrotoari moraju biti smjesteni u srediste tokova putnika.

>a$ini postavljanja vise pokretnih trotoara mogu biti*- uz zid hola - po sredini hola - paralelno i unakrsno

1avisno od zahtjeva za prevozom, transport se moze realizovati sa jednog, dvijeili vise traka u svakom smijeru voznje. ve trake mogu biti postavljenje u osihola tako da se putni$i koji pjesa$e kre$u sa obje strane pokretnih trotoara, ili uzzidove hola, tako da je za pjesa$enje ostavljen prostor izmedju pokretnihtrotoara.

svijetu se $esto realizuje i rijesenje kao na (sl. 21), pomo$u pokretnihstepeni$a i trotoara vrlo efikasno se moze realizovati transport iznad i ispoduli$a i trgova.

. jere sigurnosti

Moe se desiti da prilikom stavljanja stopala na stepenik eskalatora &on $ipelebude povuen izme&u stepenika i strani$e eskalatora. 1ato je preporuljivo da sena strani$i postavi kontakt koji se ukljuuje onda ako nastane nagib na strani$i,time se prekida kolo struje za pogon eskalatora i on se zaustavlja. Io se vidi na

sl. 16. rekida za hitno zaustavljanje eskalatora i rampi postavlja se tako da nebude dostupan dje$i, a da se nalazi na oblinjem zidu. (sl 17)3oni ure&aj mora, ako se to zahtjeva, zaustaviti eskalator sa punimoptereenjem. 3od nekih eskalatora postoji koni ure&aj koji radi na dva stupnjakoenja, sa dvostrukim ak$ijama* mirno zaustavljanje, sa usporavanjem izaustavljanjem U kada koenje nije hitno, i naglo koenje kada je hitno.ristup eskalatorima, tj. ulaz i izlaz mora biti proiren, da bi se putni$i moglislobodno i sigurno kretati ka eskalatoru ili od njega. /ohvat rukohvata je

jednostavan, da se putni$i sa lakoom mogu hvatati za njega. Brzina kretanja

eskalatora mora biti takva da se putni$i na nju lako privikavaju, da ona nepredstavlja neku nenormalnu brzinu koja izaziva strah, nego da su putni$ipotpuno sigurni pri ulasku na pokretne stepeni$e.

skripta iz vertikalnog transporta

Documents