lebendige gemeinde -...

D 2384 E — 1,50E — RUJAN/SEPTEMBER 2013 — BR./NR.9 (337)D 2384 E — 1,50E — RUJAN/SEPTEMBER 2013 — BR./NR.9 (337)

40.Wallfahrt der Kroaten nach Altötting

lebendige gemeindelebendige gemeinde

VATIKAN

Papa imenovao novoga državog tajnika

Papa Franjo je imenovao nadbis kupa Pietra Parolina, za no-voga državnog tajnika koji će na tu dužnost stupiti 15. lis -topada.

Sveti Otac je, sukladno kan. 354. Zakonika ka-nonskoga prava, prihvatio ostavku kardinala Tar-cisia Bertonea, Državnoga tajnika. Papa je od

kardinala Bertonea zatražio da ostane na dosadaš njojdužnosti do dolaska novoga Državnoga tajnika, sasvim ovlastima. Papa Franjo je istodobno imenovaonadbiskupa Pietra Parolina (58), apostol skog nuncijau Venezueli, za novoga državnog tajnika, koji će natu dužnost stupiti 15. listopada. U ovoj prigodi, Papaje u Domu Sv. Marte, u posebnu audijenciju 31. kolo-voza primio više dužnosnike Državnoga tajništva načelu s kardinalom Tarcisijem Bertoneom. Papa je viso-ke dužnosnike primio kako bi kardinalu Bertoneu javno zahvalio za njegovo veli-kodušno i vjerno služenje Svetoj Stolici, te nazočnima predstavio novoga držav-noga tajnika, izvijestio je Radio Vatikan. Nakon imenovanja nadbiskup je Parolinu izjavi očitovao „duboku i srdačnu zahvalnost“ Papi na „nezasluženom pov-jerenju“ koje ima u njega, potvrđujući mu „obnovljenu volju i posvemašnju raspo-loživost za suradnju s njim i pod njegovim vodstvom za veću slavu Božju, dobro-bit Svete Crkve te napredak i mir čovječanstva, da nađe razloge za život i nadu“.

S tremom, ali i s povjerenjem i vedrinom, ulazim u ovu novu službu Evanđe -lju, Crkvi i papi Franji, spreman — kako je on od samog početka tražio — hoditi,graditi-izgrađivati i svjedočiti. Neka nam Gospa podari hrabrost hoditi u nazoč-nosti Gospodinovoj, s križem Gospodnjim; izgrađivati Crkvu na krvi Gospodnjoj,koju je prolio na Križu; i svjedočiti jedinu slavu, Raspetoga Isusa. I tako će Crkvaići naprijed. A, kako se veli u Venezueli: „Neka vas Bog blagoslovi!“ — zaklju -čio je novoimenovni državni tajnik, a prenio je Radio Vatikan.

Novoimenovani državni tajnik Svete Stolice nadbiskup Pietro Parolin rođen je17. siječnja 1955. godine u Italiji, u mjestu Schiavon, nedaleko od Vicenze. Zasvećenika je zaređen 27. travnja 1980. godine te postavljen na službu u Bis kupijuVicenza. Diplomirao je kanonsko pravo. U diplomatsku je službu Svete Stolice ušao 1. srpnja 1986. godine, a biskupski je red primio 12. rujna 2009. godine,po rukama pape Benedikta XVI. Osim talijanskoga, govori i francuski, engleski išpanjolski jezik. Putovi njegova gotovo 30-godišnjega služenja Svetoj Stolici do-veli su novoga Papina državnog tajnika do toga da se osobno uvjeri u ono čimeće se sada, kao prvi među suradnicima pape Franje, baviti, i to ponajviše iz Rima, ističe se u osvrtu Radio Vatikana. Kada je, tada 31-godišnji, mons. Pietro Parolin otputovao na svoju prvu službu u nuncijaturu u Nigeriji, 1986. godine, tomu je prvo iskustvo otvorilo pogled prema kretanjima odnosa između kršćanstvai islama. Tri godine poslije leti preko oceana, prema Meksiku. Tu je mons. Paro-lin sudjelovao u završnom dijelu dugoga pastoralnog i diplomatskog rada koji jeCrkvu u Meksiku doveo - nakon više desetljeća teških odnosa — do pravnoga priz-navanja od strane državnih vlasti. U Rim se mons. Parolin vraća 1992. godine.Njegov se novi ured nalazi u Državnom tajništvu, u Odjelu za odnose s država-ma. Nakon deset godina intenzivnoga rada, u kojemu je pratio zbivanja u raz-nim zemljama, u studenom 2002. godine, Ivan Pavao II. imenuje ga dotajnikomOdjela za odnose s državama. Ta veća odgovornost zahtijeva od njega da se ba-vi osjetljivim pitanjima — poput odnosa između Svete Stolice i Izraela, Crkve u Vijetnamu — sve do vrhunca slojevitih pregovora s kineskim vlastima, kako bi sekatolicima te velike azijske zemlje omogućili bolji uvjeti za izražavanje njihovevjere, u duhu Pisma pape Benedikta XVI. iz 2007. godine. Godine 2009. zaređenje za biskupa i imenovan nuncijem u Venezueli. IKA

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: €16,-za ostale europske zemlje: €22,-za prekomorske zemlje: €35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica: Pogled na kapelu na otoku Vrgada;

snimio: A. Polegubić

D 2384 E — 1,50€ — RUJAN/SEPTEMBER 2013 — BR./NR.9 (337)D 2384 E — 1,50€ — RUJAN/SEPTEMBER 2013 — BR./NR.9 (337)

40.Wallfahrt der Kroaten nach Altötting

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Hrvati iz Bavarske po 40. put u marijanskom svetištu Altötting;

snimio: A. Polegubić

aktualno

lebendige gemeinde

Novi državni tajnik SveteStolice nadbiskup PietroParolin

Izvo

r: radio

vatic

ana

.va

u ovom broju

ŽIVA ZAJEDNICA 9/2013 3

Nositeevanđeljeinositesna-guBožjukakobiste istreb-ljivaliirušilizloinasilje;ka-

kobistezatiraliiništiliogradesebič-nosti,nesnošljivostiimržnje;kakobistegradilinovisvijet.Dragimladi!IsusKristračunasvama!Crkvara-čunasvama!Paparačunasvama!Marija, Majka Isusova i Majkanaša,nekavasuvijekpratisvojomnježnošću!'Iditeiučiniteučenicimasvenarode!“,kazaojepapaFranjoupropovijedinazavršnommisnomslavlju28.svjetskogadanamladihu brazilskom Rio de Janeiru 28.srpnja.NaDanujesudjelovalookotrimilijunamladih,pristiglihizsvihdijelovasvijeta.NamisispapomFranjom zajedno sa zagrebačkimpomoćnim biskupom Mijom Gor-skim bilo je i oko 400mladih izHrvatske.

„Vjerajeplamenkojipostajesveživljištosevišedijeli,prenosi,kakobisvimogliupoznati,ljubitiiispovi-jedatiIsusaKristakojijeGospodinživotaipovijesti.Lijepojetoiskustvovjere!Zacijelovasjesvepomladilo.

Mlada osoba zarazuje mladošću.Noto jesamojednaetapahoda.Molimvas,nastaviteihpratitiveli-kodušnoiradosno,pomogniteimdaseaktivnozauzimajuuCrkvi.Nekasenikadaneosjetesamima!Mladićiidjevojke,molimvas:Nemojtesta-jatiu'redu'povijesti.Buditeprota-gonisti! Igrajtenapadački!Pucajtenaprijed,graditeboljisvijet,svijetbraće, svijet pravednosti, ljubavi,mira,bratstva,solidarnosti“,poručiojePapamladimauBrazilu.

DasumladibudućnostCrkveidruštva, odavno se razumjelo i uhrvatskimkatoličkimmisijamaiza-jednicama uNjemačkoj. Stoga jedjelovanjesdjecomimladimaprio-ritetno. Tako će zasigurno biti i usljedećoj vjeronaučnoj godini. Alimladinesmijubitisamopromatrači,većprotagonisti,onikojisupozva-nigraditiboljisvijet.Natoihjepoz-vaoiPapauBrazilu.Djeciimladi-ma,kaoimisijskimpastoralnimdje-latnicimapuno radostinapočetkuvjeronaučnegodine!

Urednik

● ALTÖTTING

IZ CRKVE U SVIJETUPapa Franjo s mladima u BraziluNazavršnommisnomslavlju28.svjet-skoga danamladih mladima se pri-družilo i više od 1.500 biskupa te15.000svećenika..................4 i 15

IZ CRKVE U DOMOVNIUsusret proglašenju bl. M. Bulešića

.....................5GODINA VJERE: dr. I. BodrožićSvjetlo vjereKaokršćanibudimosvjedociinositeljiBožjegsvjetla,jerbeznasbisvijetpo-tonuounajdubljimrakneznanjaigri-jeha,besmislaiduhovnepropasti.

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTBog je poput vjetra...................23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Gesellschaft Jesu in Kroatien17. Internationaler Kongress Renova-bis in FreisingIn memoriam: Pater Hermann-JosefBurbach..................13-14

40. hodo -čašće Hrvata iz Bavarske

● GELSENKIRCHEN I BOCHUM:

40. obljetni-ca hrvatskih katoličkihmisija

Hrvatska ima velike potencijale

● INTERVJU: dr. Siniša Kušić

Iz delegatove Poruke

str. 8

str. 6

str.10

Jošzaživotasv.IgnacijaisusovcidolazenaprostoreHrvatske.Ni-kolaBobadilla,jedanodprvihIg-

nacijevihdrugova,boraviuZadruiDubrovniku.PrvijeHrvatisusovacTomaZdelarićkojijestupiouisu-sovce1554.Uhrvatskimgradovimaotvarajusvoješkoleirezidencijeukojima razvijaju svoj uobičajeniapostolat.IsusovciotvarajuškoluuDubrovniku(1604.).UZagrebdola-ze1606.Sljedećegodineosnivajugimnaziju.Bilajetoprvagimnazi-jauHrvatskoj,analazilasenada-našnjemTrguKatarineZrinskenaGornjemgraduuZagrebu,naloka-cijinakojojjedanasGornjograd-skagimnazija.Većuprvojgodiniupisanoječak260učenika.Uzag-rebačkojsusegimnazijitijekomgo-dinaškolovalivodećihrvatskiumo-vi.Promicanjenjihovastudija filo-zofijenavišistudijbilojeutiranjeputazagrebačkomsveučilištu.Go-dine1662.uZagrebuisusovciotva-rajuAkademijusastudijemfilozofi-je i teologije koja poveljom cara

LeopoldaI.(1669.)dobivasveuči-lišnapravaipovlastice.URijeciot-varajugimnaziju1627., uVaraždinu1636.,uOsijekstižu1687.,uPetro-varadin1693.i.Požegu1698.,auSplit 1722. godine. Zbog svogaspecifičnog načina djelovanja umjesnimcrkvama,isusovciuHrvat-skojsastavljajuprvegramatike.Broj-nisuisusovcivažnizahrvatskukul-turuiznanost.

DanasisusovciuZagrebuvodeFilozofski fakultetDružbe Isusovenakojemoko500studenatastudi-ra filozofiju i religijske znanosti.NaJordanovcupostojitakođerite-ološkistudijnakojemstudirajubo-gosloviraznihbiskupija.Od1998.godineuOsijekuvodeIsusovačkuklasičnu gimnaziju koja ima oko270učenika.NapodručjuProvin-cijejeiLoyolagimnazijauPrizre-nu.Isusovcisubilidonedavnoak-tivniiuHrvatskojinozemnojpastvi:uFrancuskojuParizu,uNjemačkojuKasselu,UlmuiRavensburgu.

Vlč. Ivica Komadina, delegat

„Mladi, gradite bolji svijet, svijet braće, svijet pravednosti, ljubavi,mira, bratstva, solidarnosti.“

Krist računa s mladima!

Isusovci u Hrvatskoj

Copacabana je na jedan dan -ali upisan u povijest ne samoKatoličke Crkve, nego i čovje -

čanstva — postala „Papacabana“. Co-pacabana i tri milijuna mladih. Četirikilometra duge plaže pretvorila su seu četiri kilometra svjedočanstva i svje-doka žive vjere i pobožnosti. Nikadaviđen prizor ranije, nikada prije zav-

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 9/2013

Na završnome misnom slavlju mladima se pridružilo i više od 1.500 biskupa te15.000 svećenika, a „težinu“ je misa dobila i zbog toga što su na njoj sudjelova-la četiri predsjednika latinskoameričkih država: brazilska Dilma Rousseff, argen-tinska Cristina Kirchner, bolivijski Evo Morales te surinamski Desi Bouterse.

Copacabana ovo još nije doživjela!

nicima sve narode!“ Tako je papaFra njo završio svoju propovijed, a ka-ko je istaknuo u Darko Grden u GlasuKoncila, te riječi aludiraju na Božji po-ziv i obećanje mladom Jeremiji. Bilaje to snažna poruka upućena mladi-ma koji su s ostalim vjernicima došli izčak 120 zemalja. Teško da će se i po-zorniji kroničari crkvenih zbivanja mo-

ći sjetiti neke mise na kojoj se ranije upovijesti okupio tako velik broj vjerni-ka. No, nije važan rekord, nije važnasamo ta impozantna brojka. Ona svo-ju vrijednost dobiva snagom porukekoju su mladi vjernici katolici — jošjednom! - poslali svijetu svojom molit-venom sabranošću, pobožnošću, mi-rom, smijehom, veseljem i radošću ko-ju su širili tih blagoslovljenih dana uRiju.

Svjetski susret mladih započeo je23. srpnja misnim slavljem koje jepredvodio domaćin, nadbiskup JoaoTempesta, a završio 28. srpnja misoms papom Franjom. Na njoj je, zajed-no s pomoćnim zagrebačkim bisku-pom Mijom Gorskim, bilo i oko 400mladih iz Hrvatske. Papa Franjo se smladima, u tijeku svoga boravka zakojega je još posjetio marijansko sve-tište Aparecida, susreo i molio četiriputa. Mjesto susreta uvijek je bila Co-pacabana: prvi je puta došao tamo25. srpnja kako bi mu mladi izrazilidobrodošlicu, a nakon toga je 26. Nastavak na str. 15

Snim

ka: IK

A

ršnoga misnoga slavlja 28. svjetsko-ga dana mladih u brazilskom Rio deJaneiru. Na završnome misnom slav -lju mladima se pridružilo i više od1.500 biskupa te 15.000 svećenika,a „težinu“ je misa dobila i zbog togašto su na njoj sudjelovala četiri pred -sjednika latinskoameričkih država:brazilska Dilma Rousseff, argentinskaCristina Kirchner, bolivijski Evo Mo-rales te surinamski Desi Bouterse.

Ta je slika — koja se više nikadaneće ponoviti — obišla cijeli svijet, aporuke koje je mladima te nedjelje28. srpnja izrekao papa Franjo tre-bali bi čuti svi, ne samo mladi i ne sa-mo vjernici. „Nosite evanđelje i nosi-te snagu Božju kako biste istrebljivalii rušili zlo i nasilje; kako biste zatiralii ništili ograde sebičnosti, nesnošlji -vosti i mržnje; kako biste gradili novisvijet. Dragi mladi! Isus Krist računa svama! Crkva računa s vama! Papa ra -čuna s vama! Marija, Majka Isusovai Majka naša, neka vas uvijek pratisvojom nježnošću! 'Idite i učinite uče-

Misno slavlje na plaži Copacabana u Rio de Janeiru

srpnja predvodio križni put, dok je usubotu 27. srpnja proslavljeno poseb-no nadahnuto bdijenje.

Nismo robovi, Isus nasprati

Mladima je papa Franjo u propo-vijedi poručio da bez straha idu posvem svijetu i da služe drugima. Poz-vao ih je na otvorenost i istaknuo danjihovo iskustvo s toga susreta ne mo-že ostati zatvoreno u njihovim životi-ma ili pak negdje u manjim krugovi-ma župe, pokreta ili zajednice kojojpripadaju: „Bilo bi to kao kad bi se ki-sik oduzeo plamenu što gori. Vjera jeplamen koji postaje sve življi što se vi-še dijeli, prenosi, kako bi svi mogliupoznati, ljubiti i ispovijedati IsusaKris ta koji je Gospodin života i povi-jesti.“ Iskustvo se vjere mora dijeliti,kao i svjedočenje vjere i naviještanjeevanđelja, jer je Isus taj nalog daoCrkvi — „i tebi“ — poručio je svakomemladom vjerniku izravno Papa doda-jući: „To je, međutim, zapovijed kojane proizlazi iz želje za gospodstvom,iz žudnje za moći, već iz snage lju-bavi, iz činjenice da je Isus prvi do šaomeđu nas te nam nije dao nešto svo-jega nego nam je dao cijeloga sebe,dao je svoj život kako bi nas spasio tenam pokazao Božju ljubav i milosrđe.Isus s nama ne postupa kao s robovi-ma, nego kao sa slobodnim ljudima,s prijateljima, s braćom. I ne samo danas šalje, nego nas i prati, uvijek je snama u tom poslanju ljubavi.“

A to poslanje nema granica niograničenja. Isus svoje učenike šaljesvima, jer je evanđelje namijenjenosvima, a ne samo nekima, rekao jePapa i ponovio jednu od sintagmi ko-je su mu očito drage jer ih često ističe,te je njome pozvao mlade da idu svedo „egzistencijalnih periferija“, doonih koji im izgledaju udaljenima iravnodušnima. „Gospodin tražio sve,želi da svi osjete toplinu njegovog milosrđa i njegove ljubavi.“ „Ovaj je

PAPA FRANJO S MLADIMA NA 28. SVJETSKOM DANU MLADIH

ciju o zločinima komunizma i na Dek -laraciju Hrvatskog sabora o osudi zlo-čina počinjenih tijekom totalitarnog ko-munističkog poretka u Hrvatskoj1945.—1990., te istaknuo da su upra-vo te žrtve komunizma, fašizma i na-cizma u središtu toga euharistijskogslavlja.

i starocrkvenoga pučkog pjevanja „Ma -ša po starinski“ održana je u 18. kolo-voza u Svetom Petru u Šumi.

Na blagdan sv. Jelene Križarice,18. kolovoza, zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić predvodio je uRakovici misu o nacionalnoj proslavi1700. obljetnice Milanskog edikta. Ukoncelebraciji uz dvadesetak svećeni-ka bili su i predsjednik HBK zadarskinadbiskup Želimir Puljić, riječki nad-

IZ CRKVE U DOMOVINI

Ususret proglašenju bl.Miroslava Bulešića


Svetkovina Velike Gospe svečanoje proslavljena u crkvi Sv. Germanana Brijunima. Dopuštenjem uprave na-cionalnog parka, stiglo je u večernjimsatima na otok oko 250 vjernika izFažane i susjednih župa, a njima suse pridružili vojnici koji su tamo naslužbi. Svečanost je započela misoma završila procesijom do crkvice Sv.Roka čiji se spomendan obilježavaosljedećeg dana. Bila je to prva pro-cesija na tom otoku nakon 1940. go-dine. Prolazeći ispod stoljetnih boro-vih stabala Pinije, orila se pjesmaZdravo Djevo, koju je pjevao fažan skižupni zbor. Misu i procesiju predvo-dio je vlč. Ilija Jakovljević. Diljem do-movine proslavljena je svetkovina Ve-like Gospe. Posebna nazočnost vjer-nika bila je u marijanskim biskupij -skim i nacionalnom svetištu. U Sinju jebilo oko 100.000 hodočasnika, doksu Marija Bistrica, Široki Brijeg, Trsati druga svetišta tradicionalno bilaispunjena.

Prigodom početka nove katehet skei školske godine kardinal Vinko Puljić,nadbiskup metropolit vrhbosanski upu-tio je poruku svima koji su na izravanili neizravan način uključeni u odgoj ipoučavanje mladih naraštaja. Izmeđuostaloga kardinal Puljić ističe da darvjere treba živjeti. A.O.

Domovina se priprema za jedanod velikih događaja, svečanoproglašenje hrvatskoga muče-

nika — istarskoga svećenika Mirosla-va Bulešića blaženim u pulskoj Areni28. rujna. Za tu prigodu diljem Istrese moli, slave se mise, narod se okup -lja, jer Bulešić je mučenik suvremenogdoba. Ubili su ga, zapravo zaklali ko-munisti, lažni antifašisti koji su željelipod svaku cijenu iskorijeniti katolike iHrvate iz Istre. Tako je u Svetvinčenatu subotu 24. kolovoza, na dan muče-ništva budućeg blaženika okupio vjer-nike iz cijele Istre koji su se zajedniš -tvu s biskupima i svećenicima euhari-stijskim slavljem zahvalili Bogu za ži-

Biskup Košić predvodio je misu zadušnicuu prigodi Europskog dana sjećanja na žrt-ve svih totalitarnih i autoritarnih režima20. stoljeća

Snim

ka:

IKA

kako to može biti i naše geslo, jer „ko-liko smo puta povrijeđeni, pa tražimoili ne tražimo oproštenje, no svi želi-mo da nam drugi daju oproštenje“. ULanišću je 23. kolovoza održan dru-gi dan programa Dani mučeništvablaženog Miroslava Bulešića, pred-stavljena je i knjiga „Vlč. Stjepan Cek„Uspomene na svećeničke godine uIstri, 1937.—1965.“.

Uz Europski dan sjećanja na žrtvetotalitarnih i autoritarnih režima diljemdomovine služene su mise i molilo seza nevine žrtve. U Sisku biskup VladoKošić podsjetio je na Prašku deklara-ciju o zločinima komunizma i na De-klaraciju Hrvatskog sabora o osudizločina počinjenih tijekom totalitarnogkomunističkog poretka u Hrvatskoj1945.—1990., te istaknuo da su upra-vo te žrtve komunizma, fašizma i na-cizma u središtu toga euharistijskogslavlja. Na početku homilije biskupKošić je podsjetio na Prašku deklara-

„Vjera raste po ljubavi“

Pod geslom „Dođite k meni svi vikoji ste umorni i opterećeni, ja ću vasodmoriti“, od 21. srpnja do 24. kolovo -za održano je ljetovanje studenata Za-grebačkoga sveučilišta u pastoralnomucentru Sv. Josipa u Postirima na Bra ču.Tu su studenti, njih 60-ak iz Hrvat ske iBosne i Hercegovine pod vodstvom stu-dentskoga kapelana Grada Zagrebasalezijanca Damira Stojića, provelisadr žajno i kreativno svoje ljetovanje.U šest godina u toj bračkoj župi ljeto-valo je oko tisuću studenata, mladih iz-među 18. i 25. godine života.

Katehetska ljetna škola za vjerouči -telje u srednjim školama s temom „Vje-ra raste po ljubavi“ održana je u Nad-biskupijskom pastoralnom institutu uZagrebu. U organizaciji Nacionalno-ga katehetskog ureda HBK i Agencijeza odgoj i obrazovanje sudjelovalo jeoko 150 vjeroučitelja iz cijele Hrvats-ke. Nacionalna smotra glagoljaškoga

biskup Ivan Devčić, šibenski biskupAnte Ivas i domaćin gospićko-senjskibiskup Mile Bogović. Propovijedao jekardinal Bozanić koji je poručio:„Hrvatske žene, svjesne svojega vrlouzvišenoga poziva 'supruge' i 'ma j -ke', nastavite gledati na svaku osobuočima srca te joj ići ususret i biti uzanju osjetljivošću, što je vlastita maj -činskome osjećaju. Vaša je nazočnostprijeko potrebna u obite lji, u društvu,u crkvenoj zajednici.“

Velika Gospa — velike prošnje i zahvale

vot Miroslava Bulešića. Rodna župaMiroslava Bulešića okuplja vjernikeod dana kada su tamo godine 1958.preneseni njegovi posmrtni ostaci. Užupnoj crkvi misu je predvodio pred -sjednik Hrvatske biskupske konferen-cije zadarski nadbiskup Želimir Puljić,u zajedništvu s domaćim biskupomDraženom Kutlešom i umirovljenim bi-skupom Ivanom Milovanom.

U župnoj crkvi Sv. Kancija, Kan-cijana i Kancijanile u Lanišću o 66.obljetnici mučeničke smrti sluge Bož-jega Miroslava Bulešića euharistijskoslavlje u nedjelju 25. kolovoza pred-vodio je porečko-pulski biskup DraženKutleša. Na početku mise predvoditeljslavlja podsjetio je na Bulešićevo ges -lo „Moja osveta je oprost“ te istaknuo

Dr. Siniša Kušić rođen je u Zagrebu, a od 1971. živi uNjemačkoj. Ugledni je ekonomist, poznavatelj po-

sebno ekonomskih prilika Južne i Istočne Europe. Dip -lomirao je na Johann Wolfgang Goethe Sveučilištu uFrankfurtu na Majni, gdje je i doktorirao i gdje trenuta-čno habilitira. Usavršavao se u Australiji, Hrvatskoj i Rusiji te sudjelovao sa svojim predavanjima na brojnimmeđunarodnim skupovima, među kojima i u Londonu.Autor je više knjiga te više od osamdeset znans tvenihradova. Član je i Hrvatskoga svjetskog kongresa, a aktivan je i u njemačkoj politici. U razgovoru za „Živuzajednicu“ posebno se osvrnuo na gospodarsku situa-ciju u Hrvatskoj te je nastojao odgovoriti što Hrvatskojdonosi članstvo u Europskoj Uniji.

INTERvju


na sve okolnosti, realno i odmjerenopristupilo?

Dr. Siniša Kušić: Po raznim kriteri-jama Hrvatska je trebala već duže vri-jeme biti članicom Europske Unije, noiz nama svih poznatih razloga to senije uspjelo. Trenutačno stanje EU ni-je najbolje, financijska i institutional-na kriza još traje, a i Hrvatska je u re-cesiji tako da trenutak ulaska u EU zaHrvatsku nije najsretniji. Zato je sas-

vim razumljivo da mjesta za veliku eu-foriju pri pristupanja u EU nije bilo.No okolnosti su takve kakve jesu iHrvatska mora naći svoje mjesto unu-tar te zajednice.

Žz: Europska Unija je u krizi. Tra-že se učinkovita rješenja izlaska iz kri-ze. Je li, unatoč tome, danas dobro bi-ti u Uniji?

Dr. Siniša Kušić: Hrvatska je čla-nica Europske Unije i sva pitanja, je li

za Hrvatsku dobro biti u Uniji, su da-nas suvisla. Hrvatska je imala nekoli-ko godina vremena da sebi da odgo-vor na to pitanje jer sam proces pre-govora za članstvo je trajao od2005. do 2011. godine. Hrvatsku izBrüssela nitko nije tjerao u EU te samači njenica da do danas nijedna člani-ca EU nije napustila tu zajednicu zna-či da su prednosti članstva u EU ipakiznad nedostataka.

Hrvatska mora naći strateške partnere

Žz: Koliko je Hrvatska u ovom tre-nutku doista spremna za europskiproces i kako se rješiti nasljeđenogkomunističkog mentaliteta?

Dr. Siniša Kušić: Mi danas živimou globaliziranom svijetu, a Hrvatskakao relativno mala zemlja s malimtržiš tem nije u stanju sama konkurirativelikima. To znači da mora naći svojestrateške partnere i to kako u geopoli-tičkom tako i u gospodarskom smislu.Europska Unija za Hrvatsku je po me-ni jedini mogući partner u toj situaciji.Hrvatska je ispunila sve kriterije začlanstvo u EU, no to ne znači istov -remeno i da je gospodarstvo u svimsegmentima spremno za utakmicu natržiš tu EU. Zato će biti iznimno važnoi nakon EU-članstva ne popustiti s reformama i krenuti u restrukturiranje.Snažna konkurencija s EU tržišta vršitće dodatni pritisak na hrvatsko gos -

Bez truda nema uspjeha

Živa zajednica: Kako iz sadašnjesituacije gledate na svoj prijeđeniznanstveni i životni put? Pritom valjapodsjetiti kako Vam je prestižni Wolf-gang-Ritter-Stiftung iz Bremena dodi-jelio nagradu za disertaciju.

Dr. Siniša Kušić: Kao dječak do -šao sam u Frankfurt i vrlo brzo naučiolekciju da ovdje u Njemačkoj bez tru-da nema uspjeha. Nakon završe-ne škole u meni se probudila že -lja za razumijevanjem gospo-darskih procesa pa sam se upisaona ekonomski fakultet. Tjekom mo-ga studija srušen je Berlinski zid iraspao se Sovjetski savez te samse počeo intenzivno baviti zem -ljama u tranziciji. Posebno me za-nimao proces privatizacije držav-ne i društvene imovine na jugoi-stoku Europe — pogotovo u Hrvat -skoj. O toj sam temi kasnije i dok-torirao. Kada gledam na prijeđe-ni znanstveni put, posebno mi je dra-gocijeno iskustvo koje sam kaoznanstveni suradnik i kao docent ste-kao na Goethe-Sveučilištu u Frankfur-tu s mojim kolegama, ali i dugogodi-šnjim radom sa studentima. Naravnoda sam ponosan kada razne instituci-je prepoznaju moj znanstveni rad.

Žz: Hrvatska je 1. srpnja ušla uEuropsku Uniju i to bez velike eufori-je. Znači li to da se je tome, s obzirom

Hrvatska ima velike potencijaleRAZGOVOR S ISTAKNUTIM EKONOMISTOM DR. SINIŠOM KUŠIĆEM S JOHANN WOLFGANG GOETHE SVEU ČILIŠTA U FRANKFURTU NA MAJNI

Iznimno će biti važno i nakon EU-članstva ne popustiti s reformamai krenuti u restrukturiranje. Snaž-na konkurencija s EU tržišta vršitće dodatni pritisak na hrvatskogospodarstvo i tako pomoći da sehrvatsko društvo riješi nasljeđe-nog komunističkog mentaliteta, ataj proces neće biti lagan niti brz.

Žz: Tijekom desetljeća kad su naši ljudi iz raznih razloga odlazili usvijet, domovinska je Crkva slala svo-je pastoralno osoblje kako bi bila bli-zu njihovim duhovnim i drugim potre-bama. Tako su osnivane i hrvatskekatoličke misje i zajednice u svijetukoje djeluju i danas. Kako gledate nato svekoliko djelovanje domovinskeCrkve?

Dr. Siniša Kušić: DomovinskaCrkva je kroz svoje hrvatske katoličkemisije imala vrlo važnu ulogu kaomost između domovinske i izvan -domovin ske Hrvatske. Hrvatske kato-ličke misije su pogotovo prvim gene-racijama „Gastarbeitera“ nudile du-hovni, kulturni i obrazovni program itako okupljale izvandomovinske Hrva-te. Za vrijeme stvaranja suverene i sa-mostalne Republike Hrvatske i Domo-vinskog rata hrvatske katoličke misijesu također imale važnu ulogu i pruž-ale su zajedno s izvandomovinskimHrvatima di ljem svijeta svojoj domo-vini golemu materijalnu pomoć. No,i danas hrvatske katoličke misije nudedrugoj i trećoj generaciji mjesto gdjese njeguje uz duhovno i hrvatska kul-tura i jezik.

Žz: Vaša poruka za kraj?Dr. Siniša Kušić: Želim čitateljima

„Žive zajednice“ da s optimizmomgledaju u budućnost i koriste moguć-nosti koje pruža članstvo u EuropskojUniji.

Razgovarao: Adolf Polegubić


Dr. Siniša Kušić: Veliki broj neza-poslenih, poglavito mladih nije speci-fično hrvatski fenomen, već se možeprimjetiti u raznim mediteranskim zem -ljama, kao što su to Grčka, Špa njolska,ali i Italija. U pitanju je niska razinakonkurentnosti većeg djela gospo-darstva u tim zemljama u usporedbi sNjemačkom, Nizozemskom i Skandi-navskim zemljama. Drugi problem jeda je hrvatsko gospodarstvo usko po-vezano s situacijom u EU, a to značiako tamo vlada kriza bez ili sa skrom-nim rastom, onda ne možemo očeki-vati da u Hrvatskoj imamo sasvim dru-gu sliku. No kako bi izašli što prije izkrize, nužno je smanjiti broj zaposlenihu javnom sektoru, smanjiti poreze i ta-ko omogućiti gospodarstvu veća ulaga -nja u novu tehnologiju. Također je važ -no investirati u obrazovanje. Ako seHrvatska želi u gospodarskome smislusuočiti i nositi s EU, treba imati veći ud-jel dobro obrazovanog stanovništva,po čemu smo sada među prosječnima.

Žz: Koji su, po Vama, strateškihrvatski gospodarski potencijali?

Dr. Siniša Kušić: Hrvatska ima veli-ke potencijale, a ja ih vidim uz turizamu IT-sektoru, u zelenoj energiji, ali i u re-strukturiranoj brodogradnji, koja je —znatno manja i efikasnija — usmjerena

Današnja hrvatska političkaelita nije razumjela da je udemokraciji za temeljite re-forme potrebna potpora ve-ćeg dijela društva i da je važ -no naći kompromis sa soci-jalnim partnerima.

na potrebe tržišta, a također i u proce-su proizvodnje strojeva ili dijelova zastrojeve za multinacionalne koncerne.

Nedostatak koncepta izlaska iz krize

Žz: Koliko se (ne)uspješno u Hr -vatskoj s tim izazovima nose politič kestrukture?

Dr. Siniša Kušić: Za recesiju kojau Hrvatskoj traje već više godina na-ravno nisu odgovorni samo aktualniakteri, no na žalost današnje političkestrukture nemaju pravi koncept i kom-pas kako izaći iz krize. Više se bavepolitičkim prepucavanjima i nisu ustanju provesti nužne reforme, pogo-tovo u javnom sektoru. Današnjahrvatska politička elita nije razumjelada je u demokraciji za temeljite refor-me potrebna potpora većeg djela dru-štva i da je važno naći kompromis sasocijalnim partnerima.

podarstvo i tako pomoći da se hrvat -sko društvo riješi nasljeđenog komu nis -tič kog mentaliteta. Kako stvari danassto je, taj proces neće biti lagan nitibrz.

Žz: Veliki broj mladih ljudi iz Hr vat ske uspješno studira na europ -skim i svjetskim učilištima. Što činiti daoni ne budu izgubljeni za Hrvatsku?

Dr. Siniša Kušić: U akademskomsvijetu danas više ne razmišljamo sa-mo u kategoriji „brain drain“, negosve više u kategoriji „brain circula-tion“ — to znači da mladim studentimatreba pružiti mogućnost studiranja naeuropskim i svjetskim sveučilištima ida im nakon toga treba pružiti mo-gućnost primjenjivanja svoga znanjai iskustva u domovini. Hrvatska je utom pitanju tek na početku. Još uvijekne postoji koncept koji bi omogućiopovratak tih mladih stručnjaka iznanstvenika u većem broju i tako osi-gurao dotok novih tehnologija i idejaza dobrobit hrvat skog gospodarstva.

Postoji interes povratkau Hrvatsku

Žz: Hrvatska po svijetu ima broj-no izvandomovinstvo. Kako taj poten-cijal uspješno integrirati za cjelokup-ni razvoj Hrvatske? Tu se može misli-ti poglavito o velikom broju mladihHrvatica i Hrvata druge i treće gene-racije hrvatskih iseljenika koji uspješ-no studiraju na brojnim sveučilištimau Njemačkoj i u svijetu.

Dr. Siniša Kušić: Prije nekoliko go-dina u sklopu studije na Goethe-Sveu-čilištu u Frankfurtu obavljeno je istraži-vanje o mogućem povratku visokoo-brazovanih Hrvata iz Njemačke u nji-hovu domovinu. Prema toj studiji velikidio anketiranih je pokazao interes dase vrati u Hrvatsku, bilo to privremenoili na duže vrijeme. Osim nastavka ka-rijere u većim međunarodnim poduze-ćima u Hrvatskoj dio anketiranih jeistaknuo želju za osniva nje vlastitogpoduzeća. Prema tome integracija po-tencijalnih povratnika bila bi prijekopotrebna već i zbog „know-how“ trans-fera i ubrzanja sada nedovoljne dina-mike osnivanja novih poduzeća uHrvatskoj. No, za to je potrebno po-boljšati komunikaciju s dijasporom.

Žz: U odnosu na broj stanovnika uHrvatskoj, veliki je broj nezaposlenih,poglavito mladih. Što bi, po Vama,moglo dovesti do gospodarskog opo-ravka u Hrvatskoj i izlaska iz krize?

Snim

io:

A.

Pole

gub

ić

Hrvati katolici iz hrvatskih katolič -kih misija (HKM) iz Bavarskehodočastili su 40. put, u nedje -

lju 30. lipnja, u marijansko svetište uBavarskoj — Altötting. Sve ča no misnoslavlje u šatoru pokraj bazilike Sv.Ane, koja se obnavlja, u tome mjestupredvodio je i propovijedao zagreba-čki nadbiskup kardinal Josip Bozanić,u zajedništvu s voditeljem HKM Mün-chen i predstavnikom HKM Bavarskeregije fra Borisom Čari ćem, organiza-torom hodočašća voditeljem HKM Re-genburg vlč. Josipom Antoncem, nad-biskupijskim tajnikom vlč. Josipom

Jubilarno 40. hrvatsko hodočašće


Hodočašća

ALTÖTTING

Hrvata iz Bavarske i to samo dan pri-je ulaska R. Hrvatske u Europsku Uniju.

Kardinal Josip Bozanić je u uvod-noj riječi okupljenima prenio pozdra-ve hrvatsih biskupa Hrvatske biskupskekonferencije i Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine. „Nosim vampoz drave grada Zagreba koji čuvazemne ostatke našeg blaženika kardi-nala Alojzija Stepinca, koji je naš ve-liki zagovornik kod Boga. Neka ovobude naše zajedničko slavlje koje ćenas više približiti Bogu i međususob-no.“ Kardinal Josip Bozanić je u na-dahnutoj propovijedi kazao kako smo

nas dovode do Boga. Isus nas pozivada ga slijedimo i to konkretno, a onajkoji slijedi Isusa je na pravom putu. Bitje kršćana da budu sljedbenici IsusaKrista. Ili trebamo Isusa slijediti, ili nis-mo kršćani kakve želi Isus Krist. Zato suIsusovi pozivi radikalni. Onaj koji jeizabrao Isusa treba biti dosljedan svo-ga života i to svakoga dana — i u mo-litvi, na poslu i u obitelji. Slobodan jeonaj tko se zna odlučiti i koji je dos -ljedan u odluci, koji izabre dobro i ko-ji je postojan u tome. Kršćanin se potv-rđuje u ljubavi koja se daje za druge,na što nas poziva i naš papa Franjo,

kako bismo bili otvoreni za potrebedrugih. Papa nas poziva da u tomeidemo zajedno“, kazao je kardinalBozanić koji se u nastavku osvrnuo ina ulazak Republike Hrvatske u Eu-ropsku Uniju. Pritom je istaknuo: „Po-čeci Europske Unije nastali su u onomdijelu Europe koja nije bila pod komu-nizmom, jer je komunizam zatvarao.Zatvarao je ljude unutar granice. Nijedozvoljavao komuniciranje. Imao je ja-ku kontrolu. Ideja o zajedništvu ze-malja u Europi nastala je u ZapadnojEuropi. Začetnici toga su bili veliki krš-ćani, a o nekima se vodi i proces zaproglašenje blaženima. Takvo zajed-ništvo i povezivanje su od početka po-državali i svi pape do danas. Znako-vito je da upravo zvjezdice koje oz-načavaju države u početku su mišlje njekao zvjezdice koje predstavljaju u iko-nografiji i Blaženu Djevicu Mariju. Da

Pozdravnu riječ uputio je pedstavnik regije, voditelj HKM München fra Boris Čarić

Horvatom, te s još deset biskupijskih iredovničkih svećenika uz asistencijustalnog đakona iz HKM München Ma-te Kutleše.

Na početku mise išlo se u ophoduu kojem su mladi obučeni u hrvatskenarodne nošnje nosili hrvatski i bavar -ski barjak, barjak jubilarnog 40. ho-dočašća te barjake hrvatskih katoli čkihmisija koje djeluju u Bavarskoj. Mis-nom slavlju pribivao je i generalni kon-zul Generalnog konzulata R. Hrvat skeiz Münchena Petar Uzorinac. Uz višetisuća hrvatskih hodočasnika pristiglihna hodočašće iz raznih krajeva Ba-varske, skupina mladih iz Münchenapristigla je pješice, kao i jedna skupi-na na biciklima.

Oca kardinala i sve okupljene namisnom slavlju na početku je pozdra-vio o. Čarić koji je kazao kako se ovegodine slavi 40. jubilarno hodočašće

došli u to svetište Isusovoj i našoj Maj-ci Mariji. „U našem bi životu nešto ne-dostajalo, ako ne bismo hodočastili uAltötting. Došli smo jer to osjećamokao neš to naše. U tome se svrstavamou red vjernih i pobožnih Hrvatica iHrvata koji hodočaste u Marijina sve-tišta; u red katolika iz Bavarske koji ra-do ovamo dolaze. Kao hrvatski narodosjetili smo Marijinu blizinu u našoj po-vijesti. To osjećamo i kao katoličke obi -telji i kao pojedinci. Na putu našegaživota toliko puta nam je došla ususretBlažena Djevica Marija. Toliko putakad nam je bilo teško usmjerili smosvoje misli prema Njoj i osje tli smo po-moć koja dolazi odozgo. Zbog togasmo mi danas ovdje jer osjećamo po-trebu Marijine pomoći. Marija je i os -taje naša majka. Marija nas vodi svo-me Sinu Isusu, a tko je blizu Marije, bli-zu je i njezina Sina. Isus je vrata koja


zvijezde i Marija idu zajedno, to je upočetku bilo mišljeno kod utemeljiteljaeuropskog zajedništva. Dakako da seta početna namisao razvijala. Danaskad gledamo na tu stvarnost imamopuno pitanja i puno poteškoća, punoupitnika, puno riječi koje kažu zaštoto, pa to ide protiv čovjeka, protiv na-roda, protiv Europe. Ali mi smo tu. Nemože se reći da Hrvati sutra ulaze uEuropsku Uniju, nego — Hrvatska sutrapostaje članica Europske Unije, a mno-gi Hrvati već jesu u Europskoj Uniji. ViHrvatice i Hrvati, već jeste u EuropskojUniji, a sutra u Uniju ulazi državaHrvatska. Kao Crkva želimo moliti, že-limo biti blizu svome narodu i želimokazati narodu da će nam nove okol-nosti omogućiti bolje povezivanje, da

Uniji. Zato je potrebano da čuvamo ida se borimo za obitelj, za obiteljskuvjernost, da naše obitelji budu otvore-ne životu. Pozvani smo da čuvamo isvoje običa je i vjeru katoličku. Nas ka-rakterizira i to da rado dolazimo na sv.misu. Pot rebno je sve to čuvati. Svakanovost donosi prednost i negativnosti.Zato je potrebno da još jače čuvamo isvoj identitet i svoju katoličku vjeru, svo-ju vjernost obitelji, a to je zadatak i vasovdje u Njemačkoj, a i nas u Hrvat -skoj. To je zadatak Hr va tica i Hrvatau Bos ni i Hercegovini i gdje god senala ze diljem svijeta. Neka nam u sve-mu tome pomogne zagovor BlaženeDjevice Marije najvjernije odvjetniceHr vat ske“, zaključio je kardinal Boza -nić u propovijedi nakon čega su vjerni -

Misnom slavlju pribivalo je više tisuća vjernika

će biti od pomoći konkretnom čovjekuu njegovu životu, rastu i napretku. Želi -mo to gledati, dakako, s puno pita nja,ali tu smo. Onaj koji je izvan, on sestalno bori dokazujući da je tu, dapostoji. I Hrvatska se našla u toj situa-ciji dokazivanja da jesmo, da smo tu,da smo Europa, da postojimo. Onajkoji je unutra, on nije više u toj opas-nosti, ali je u jednoj drugoj opasnosti,a ta opasnost je da počne gubiti svojidentitet, svoju samosvojnost. To će bi-ti novi zadatak i Hrvatica i Hrvata ihrvatskog naroda i Hrvatske od sutra uEuropskoj Uniji. S jedne strane treba-mo biti otvoreni, a s druge strane tre-bamo čuvati svoj identitet, svoje obi -čaje. Posebno želim istakuti da čuva-mo obitelj jer to je karakteristika hrvat -skog naroda. Hrvatski narod dubokoosjeća vrijednost obitelji, a obitelj je uvelikom izazovu danas u Europskoj

ci kardinalov poticaj pozdravili pljes -kom.Vjernici su obnovili krsna obe -ćanja, a kardinal Bozanić je predmo-lio posvetnu molitvu hrvatskog narodaBlaženoj Djevici Mariji. Na kraju je ne-koliko riječi u ime organizatora hodo-čašća uputio vlč. Josip Antonac koji jezahvalio kardinalu Bo za niću, ali i svi-ma koji su na bilo koji način doprinije-li ostvarenju toga 40. hrvatskog hodo-čašća te je sve pozvao na hodočašćei sljedeće godine u Altötting.

Kardinal Bozanić je posebno zah-valio svećenicima za poslanje kojevrše među hrvatskim vjernicima u Nje-mačkoj, a i u svijetu. Svećenike je pre-poručio u vjerničke molitve, ali pre-poručio je i za molitve za duhovnazvanja, jer, kako je rekao, katoličkihokupljanja nema bez mise, a mise ne-ma bez svećenika. Slavlje je završilohrvatskom himnom.

Kardinal Bozanić je u popodnev-nim satima predvodio večernju u častBlažene Djevice Marije i blagoslov sPresvetim, a blagoslovio je i nabožnepredmete. Na hodočašću su se skup -ljali darovi za Hrvatsko katoličko sveu-čilište u Zagrebu. Tijekom misnogslavlja pjevali su vjernici predvođenizborom HKM Rosenheim. Pratio je naorguljama pastoralni suradnik iz HKMRosenheim Mirko Kapetanović, a pje-vanje je animirao pastoralni suradnikiz HKM Traunreut Josip Vrdoljak. Vjer-nici su imali prigodu i za ispovijed iosobne molitve.

Večer ranije, u subotu 29. lipnja,hrvatski poduzetnik Ivo Sadrić sa sup -rugom Ružom i obitelji priredio je sve-čani doček kardinalu Bozaniću usvom hotelu „Poinger Hof“ u Poingukod Münchena.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Svečano misno slavlje predvodio je i pro-povijedao kardinal Josip Bozanić

oBljetnice


Hrvatske katoličke misije Gelsen-kirchen i Bochum proslavile su40. obljetnicu svoga djelova -

nja najprije kulturno-zabavnim pro-gramom, a potom i svečanim misnim

zabavnom dijelu programa svi prisut-ni su plesali do pola noći uz zvuke sku-pine „Jorgovan“ iz Kölna.

Liturgijska proslava 40. obljetnicedjelovanja hrvatskih katoličkih misija

nica u Bochumu, te župnik StephanScheve, voditelj zajednice Bl. NikoleGrossa u Bochum-Grumme. Župnikvlč. Vinko pozdravio je i fra NikoluNižića, franjevca trećoredca, koji već

Svečano misno slavlje u zajedništvu s više svećenika predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić

godinama u te dvije hrvatske misijedolazi na ispomoć u vrijeme školskihpraznika, Božića i Uskrsa. Župnikvlč. Vinko izrazio je i veliku radost štona misnom slavlju može pozdravitipredstavnika biskupije Essen Michae-la Meurera, dijecezanskog referentaza strane misije te hrvatskog konzulau Düsseldorfu Vjekoslava Križanca.Potom su propsti Paas i Ludwig poz-dravili kardinala, prisutne misionare ivjernike te čestitali 40. obljetnicuhrvatskih misija.

Kardinal Vinko Puljić u uvodnoj ri-ječi je izrazio radost što ima prigodupredvoditi euharistiju u povodu 40.obljetnice tih dviju misija. Odazvao sevrlo rado, a na poseban način kad ječuo da na tim prostorima najviše živeHrvati iz Srednje Bosne. Posebno seradovao što je pred sobom, uz oltar,mogao vidjeti žene i majke u narod-nim nošnjama iz Kraljeve Sutjeske idrugih krajeva Bosne i Hercegovine iHrvatske. Svi oni obučeni u narodnenošnje ima li su čast biti u prvim re-dovima velikog broja vjernika jedne idruge misije. Uz oltar u prvim redovi-ma su bili i zborovi obje misije, mla-di folklorne skupine „Kraljica Katari-na“ obučeni u narodne nošnje, a na

Bochum i Gelsenkirchen bila je u ned-jelju 30. lipnja u Gelsenkirchenu, uvelebnoj crkvi Sv. Augustina. Misnoslavlje predvodio je kardinal VinkoPuljić. Kardinal, svećenici, četrdesetmladih u narodnim nošnjama i više odtrideset ministranata išli su u procesijiuz pratnju na orguljama TomislavaBarbarića. Župnik vlč. Vinko je bioneizmjerno sretan i ponosan što je uzkardinala i njegova tajnika vlč. Davo-ra Topića te delegata za hrvatskupastvu u Njemačkoj vlč. Ivicu Koma-dinu iz Franfurta, mogao pozdravitisvećenike koji su kroz ovih četrdesetgodina djelovali na tim prostorima uobjema misijama: vlč. Branka Šimo -vića, osnivača i dugogodišnjeg žup-nika misije Bochum, fra Stojana Ravi-ća, prvog misionara u Gelsenkirche-nu, njegova nasljednika fra MirkaGregova i svog predšasnika fra BožuRimca. Svi su oni hrvatski franjevci tre-ćoreci. Uz njih su u koncelebraciji bi-li i župnik domaćin Manfred Paas,propst velike župe Sv. Augustina uGelsenkirchenu, u čijem sklopu je ihrvatska misijska zajednica, te propstMichael Ludwig, voditelj velike župeSv. Petra i Pavla u Bochumu, u sklopukoje djeluje i hrvatska misijska zajed-

slavljem koje je predvodio sarajevskinasbiskup i metropolit kardinal Vin koPuljić. Kulturno-zabavni programorga niziran je15. lipnja u Gelsenkir-chenu, a 30. lipnja služeno je sve -čano zahvalno misno slavlje takođeru Gelsenkirchenu.

U subotu 15. lipnja u velikoj dvo -rani njemačke župe Sv. Augustina usredištu Gelsenkirchena okupilo se vi-še od tri stotine župljana. Uz prigodanprogram slavlje 40. obljetnice misijaBochum i Gelsenkirchen započelo jehrvatskom himnom. Potom je voditeljobiju misija vlč. Vinko Delinac nazoč-nima uputio riječ pozdrava i dobro-došlice. U kratkim je crtama iznio po-vijesni tijek pastoralnog rada na Ruhrs-kom području, na prostoru gdje se na-laze te dvije hrvatske zajednice — Bo-chum i Gelsenkirchen. Središnji dioprograma bio je nastup misijske folk-lorne skupine „Zrinski“, koju čine mla-di obiju misija, a predvodi je ZoranMihaljević. Misijski folkloraši su svojimizvanrednim nastupom s nekolikohrvat skih kola i spletova oduševili na-zočne. Posebno su oni svojim zadnjimhrvatskim kolom, kad im se priključioveći dio publike, ispraćeni oduševl-jenjem i dugim pljeskom. U dalj njem

GELSENKIRCHEN I BOCHUM

Četrdeset godina misija Bochum i Gelsenkirchen


drugoj strani oltara nogometaši uhrvat skim dresovima misijska dvaspor tska nogometna kluba „Zrinski“ izGelsenkirchena i „Croatia“ iz Boch-uma. Vjernici, njih više od sedamsto,slavili su Gospodina pjesmom i molit-vom, radosni što su tih četrdeset go-dina ostali zajedno u Kristu.

Na početku nadahnute propovije-di kardinal Puljić je čestitao 40. ob -ljetnicu misija te je kazao kako ga kaopastira raduje okupljanje zajedniceoko oltara ističući da se od oltara pri-ma život. Izrazio je radost i zbog na-zočnosti osoba odjevenih u narodnenošnje rekavši da to pokazuje kako sumisije doprinijele u očuvanju narodnogidentiteta. Naglasio je tri sadržajne oz-

Potom je uslijedila riječ zahvale žup-nika vlč. Vinka. Župnik je pozvao danakon procesije vjernici ostanu predcrkvom gdje su folkloraši uz harmo-niku i potporu svih zaplesali hrvatskonarodno kolo, što su mnogi radosnoi prihvatili.

bi on mogao ispuniti svoje poslanje uCrkvi. „Budite svjedoci Uskrsloga Kris -ta, pokažite bogatstvo duha koje namje Bog dao kroz našu povijest, i ne za-boravite svoje korijenje te nosite svojzavičaj u srcu, kako bi mogli ostavitisvijetli trag iz dara vjere“, poručio jekardinal Puljić.

Nakon pričesti četrdeset djevoja-ka i mladića u narodnim nošnjama,misijska folklorna skupina „Zrinski“,koji su činili vijenac oko oltara tije-kom misnog slavlja, na simboličannačin su nosili pred oltar četrdeset ru-ža: svaka ruža označavala je jednugodinu jubileja. Nakon toga su dje-vojke Ivana Rebić i Gabi Mijač pje-vale zahvalnu pjesmu „Krist na žalu“.

Slavljeničko raspoloženje nastavljeno je i na trgu ispred crkve

nake hrvat skoga katoličkog naroda.Podsjetio je da povijest vjernika Crkveu Hrvata pokazuje kako su, unatoč teš -kim vremenima, osta li vjerni pod kri-žem, poput Marije i ljubljenog učenikaIvana. Ohrabrio je vjernike u nošenjukriža te potaknuo na spremnost daosta nu pod križem i da ne ne bježe odkriža jer ih križ vodi u nebo i jer je kri-ža sadržaj i znak da su Kristovi. Kaodrugu sadržajnu oznaku kardinal Pu ljićje istaknuo da je narod to više moliošto je imao i proživljavao veće kušnjeo čemu svjedoče i Gospina svetišta.Istaknuo je da je Marija sačuvala vje-ru u narodu kroz povijest te pozvao dase utječu u Marijin zagovor. Govorećio važnosti i vjernosti prema Svetoj Sto-lici, naglasio je da povijest hrvatskognaroda svjedoči o ljubavi prema papinapominjući da je ta stvarnost treća oz-naka hrvatskog naroda. Pozvao jevjernike da mole za papu Franju kako

Slavlje je nastavljeno u velikojdvo rani njemačke župe Sv. Augustinado kasnih popodnevnih sati. Kardinal,koji je bio dobro raspoložen, uz svo-ju riječ zahvale i pohvale za sve što jedoživio, otpjevao je pjesmu „Tebi,majko, misli lete“. Riječ zahvale i čes -titku uputio je i M. Meurer ispred bis -kupije Essen te delegat vlč. Ivica Ko-madina, koji je istaknuo kako je natom slavlju osjetio ono naše Bogo -ljublje, čovjekoljublje i domoljublje.

Govorili su i vlč. Branko Šimović,fra Stojan Ravić, fra Mirko Gregov ifra Božo Rimac. Fra Božo je podsjetioi na djelovanje u misiji Gelsenkirchenpastoralne suradnice Anice Trstenjak.

U večernjim satima kardinal Pu ljićpohodio je župni ured sv. Augustina uGelsenkirchenu i susreo se s prepoš-tom mons. Paasom i suradnicima kojisu uključeni u život i djelovanje župe.Razgovaralo se o izazovima u životuCrkve, a kardinal Puljić je podijelio sprisutnima svoje iskustvo s konklava.Kardinal Puljić je, 1. lipnja u crkvi Sve-toga Križa u Bochumu predslavio sv.misu za domovinu, prigodom ulaskaR. Hrvatske u EU, u suslavlju s vodite -ljem HKM vlč. Vinkom Delincom i pe-toricom svećenika.

J. Vukadin/KTA

ASCHAFFENBURG

Dio pastoralnih djelatnika HKM Rajnsko-majnske regije u Aschaffenburgu. Za gos -toprimstvo se pobrinuo voditelj HKM Aschaffenburg vlč. Ivan Levak sa suradnicima.

Snim

ila: Lj.M

.-Baban


GODINA VJERE

Znakovito je da se ljudsko biće utrenutku rađanja rađa sa slabomvidnom sposobnošću, te da u bi-

ti započinje svoj život kao u mraku. Aonda se tek postupno, kroz nekolikodana pa i tjedana, oči privikavaju nasvjetlo, a potom vid zadobiva svojuoštrinu te mu potom polazi za rukomprepoznavati osobe i stvari u odrazusvjetla. Tako svaki pojedinac zapo či -nje svoj život idući od mraka premasvjetlu postajući postupno „prosvije -tljen“, čime mu se otvaraju vrata dalj -njih spoznaja u životu. Zahvaljujućiprijemu dnevnog svjetla izranja iz ta-me u koju je bio uronjen i otva-ra se mogućnostima svjetlijegnačina života. Zahvaljujući tomprocesu prosvjetljenja dijete pri-ma i sve ostale spoznaje okosebe razvijajući sve sposob -nosti svoje naravi.

Duhovna tama

Slično ovom procese ljud -skog prosvjetljenja, to jest pro-gledavanja, postoji i onaj du-hovni proces. Čovjek se ne ra-đa samo kao biće uronjeno utamu slabovidnosti tjelesnog vi-da, nego i onog duhovnog.Čovjek se rađa okružen i okužen du-hovnom tamom istočnoga grijeha, ne-vidljive stvarnosti koju može opazitisamo oko vjernika. Na žalost ni sva-ki od vjernika je ne opaža tako jasnoi ne suzbija odlučno, što zaključujemoiz pristupa prema Božjem životu i sak -ramentima Crkve po kojima ga pri-maju. Samo oni koji su iskusili Božjesvjetlo jer ozbiljno računaju s Bogomu životu, znaju koliko je pogubna svje-tovna tama, te ne žele živjeti izvan ibez Božjega svjetla. U najvećoj su po-gibelji oni koji žive u tami ljudske sa-modostatnosti koja ne traži i ne trebaBoga živoga, jer onda, osim što živeu tami, njihov je problem u tome dane vide tamu oko sebe, to jest da nisu svjesni da tapkaju u mraku. On-da je takvi rijetko i priznaju, a još rje-đe se protiv nje bore, jer su uvjerenida dobro vide.

Kao kršćani budimo svjedoci i nositelji Božjeg svjetla, jerbez nas bi svijet potonuo u najdublji mrak neznanja i gri-jeha, besmisla i duhovne propasti.

Piše: dr. Ivan Bodrožić

jeći iz mraka neznanja i doći do svjet-la spoznaje, iz tame samovolje i zlo-volje do shvaćanja Božje volje. Onnam najprije daje svjetlo vjere da vi-dimo kako ne vidimo, te milost da seopredijelimo biti djeca svjetla i da posvjetlu hodimo. To svjetlo vjere dajenam se po krštenju kada postajemodjeca Božja, prosvijetljeni njegovimživotom i milošću kako bismo jasnorazaznavali stvarnost oko sebe, te ka-ko bismo, ne samo bježali od tame,nego je i pobjeđivali u svijetu, obas-javajući putove kojima koračaju drugiljudi.

Onaj koji je „Svjetlo istin -sko što obasjava svakog čovje-ka“ po kršte nju je nama vjerni-cima dao dar svjetla, nakon če-ga se zovemo prosvijetljenima,kako je bio običaj od samih po-četaka kršćanstva. Shodno to-me krštenje je bilo pravo prosv-jetljenje vjere koju smo primilipolijevanjem krsnom vodom, tesu od tog trenutka kad smo pri-mili dar svete vjere postali smoujedno kvalificirani prenositisvjetlo vjere. Štoviše, to nam jezadaća od povjerena od KristaGos podina koji je svojim apos -tolima rekao da trebaju biti

svjetlo svijeta i da to svjetlo ne smijebiti skriveno pod posudu, nego morasvijetliti svim ljudima.

Ova stvarnost je danas doista iza-zov da budemo ponosni na prosvjet -ljenje koji imamo, te da živimo dos -ljedno primljenoga dara. Kao što suprvi kršćani, razliku od nevjernika ko-ji su glede velikih istina ostajali u tamizablude, bili prosvijetljeni i snagomvjere su imali spoznaju bitnih životnihistina, tako je i nama danas crpiti spa-sonosne spoznaje iz Božjeg života. Aonaj tko je prosvijetljen svjetlom vjere,uspijeva otkriti istine o smislu života,zna istinu o svome izvoru i o svomecilju, te ne luta u tami neznanja gledećudorednih pitanja i odabira. Stogakao kršćani budimo svjedoci i nosite -lji Božjeg svjetla, jer bez nas bi svijetpotonuo u najdublji mrak neznanja igrijeha, besmisla i duhovne propasti.

Ovo se odnosi i na suvremenodruštvo i čovjeka koji već nekolikostoljeća prosvjetljenjem naziva upra-vo borbu protiv Boga i odvajanje odnjega, ne prihvaćajući da je upao unajdublju tamu upravo kad je dopus -tio da se u njemu začne takva misao.Današnje društvo nam je svjedok ko-liko je gust mrak u kojem se nalazi, jerdanašnji „prosvijetljeni“ čovjek neuspijeva razabrati niti najbitnije i na-jočitije istine ljudskog života. Poslje-dica takve tame je gomilanje grijeha,a, opet, dodatna tama je uzrok još ve-ćih grijeha, te se zastrašujući gomila

grijeh na grijeh. Čak sama tama s ko-jom se čovjek rađa ne bi bila toliko niopasna ni moćna, koliko je opasnanesvijest da je čovjek rođen u tami ida je oko sebe može gomilati. A kadse nađe u potpunoj tami svijeta uvje-ren da nema drugoga svjetla osim ta-me u koju je uronjen, tada se očitujemoć upravljača ovoga mračnoga svi-jeta koji onda čovjeka i društvo gura-ju kamo oni hoće nanoseći mu bolnerane i nesagledivu štetu iz dana udan.

Bijeg iz mraka

No ako smo rođeni u mraku istoč -noga grijeha, te ako smo uronjeni umrak ljudskosti koja se otuđila od Bo-ga, onda ne znači da moramo ostatiu mraku. Štoviše, Bog nas želi spasitiod tog mraka, te nam se truditi pob-

Svjetlo vjere

Danas je doista izazov da budemoponosni na prosvjetljenje koji imamo,te da živimo dosljedno prim ljenogadara. Kao što su prvi kršćani, razlikuod nevjernika koji su glede velikihistina ostajali u tami zablude, biliprosvijetljeni i snagom vjere su imalispoznaju bitnih životnih istina, tako jei nama danas crpiti spasonosne spoz-naje iz Božjeg života.

stätigte Kaiser Leopold I. der Akade-mie den Universitätsstatus. Fernergründeten die Jesuiten ein Gymnasiumin Rijeka in 1627, in Varaždin in1636. Nach Osijek kamen sie in 1687und 1693 nach Petrovaradin, 1698nach Požega und in 1722 nach Split.

Die Jesuiten verfassten die erstenGrammatikbücher in Kroatien. Im fol-genden werden nur einige Namen be-kannter Jesuiten genannt, die für dieKultur und Wissenschaft in Kroatienvon großer Bedeutung sind: Bartul Ka-šić, Autor der ersten Grammatik, wei-tere sind A. Della Bella und J. Habde-lić; Jakov Mikalja ist der Autor eines

kroatisch-italienisch-lateinischen Wör-terbuches. Bekannte Philosophen undWissenschaftler waren: K. Bedeković,Markantun de Dominis, J. Zanchi, F.Bruna und S. Glavač. Ivan Vremanwar ein berühmter Mathematiker undAstronom und Ruđer Bošković war ei-ner der bedeutensten Wissenschaftlerüberhaupt. Zu den bekanntestenSchriftstellern zählen: A. Kanižlić, R.Kunić und B. Džamanjić; auch die be-kannten Missionare I. Ratkaj undF. Konšćak waren als Schriftsteller tä-tig. Aus der neueren Zeit ist der Dich-ter Milan Pavelić bekannt sowie derauf der kleinen Insel Daksa nahe Du-brovnik durch Erschießung hingerich-tete Jesuit Petar Perica, Autor der be-kannten kroatischen Kirchenlieder „Donebesa” und „Zdravo Djevo”. AnteGabrić gilt heute als der bekanntesteMissionar.

Die philosophische Fakultät Ge-sellschaft Jesu in Zagreb zählt heuterund 500 Studenten der Philosophieund Religionswissenschaften. Im Stadt-

Nachdem Sie in unserer Som-merausgabe etwas über dieOrdensgemeinschaft Societas

Jesu im Allgemeinen lesen konnten,wollen wir in dieser Ausgabe auf dieOrdensgemeinschaft Gesellschaft Jesuspeziell in Kroatien näher eingehen.

Noch zu Lebzeiten des hl. Ignatiuskamen die Jesuiten nach Kroatien. Ni-kola Bobadilla, einer seiner erstenKommilitonen, weilte in Zadar und Du-brovnik. Der erste Kroate, der dem Je-suitenorden in 1554 beitrat, war To-ma Zdelarić. In den Städten Kroatiensgründeten die Jesuiten Bildungsein-richtungen und Niederlassungen, wosie auch ihr Apostolat verwik-lichten. Im Jahre 1604 eröffnensie eine Schule in Dubrovnik.Im Jahre 1606 lassen die Jesu-iten sich auch in Zagreb nie-der. Im darauffolgenden Jahrerrichten sie dort ein Gymna-sium. Es war das erste Gymna-sium in Kroatien und befindetsich auf dem heutigen Platz derKatarina Zrinski in der Ober-stadt von Zagreb, das heutedas Oberstadt-Gymnasium ist.

Die Inneneinrichtung desdamaligen Gymnasiums wurdedurch finanzielle Unterstützungder Stadtverwaltung sowie vonBanus Ivan II. Drašković reali-siert, dessen Onkel der bekannte Kar-dinal Juraj Drašković war. Auch ha-ben sich viele Menschen durch frei-willige Spenden beteiligt, insbeson-dere die Adelsfamilien. Am Tag derEinweihung des Gymnasiums wurdedas Theaterstück „Actio comica” in la-teinischer Sprache aufgeführt. Bereitsim ersten Jahr zählte das Gymnasium260 Schüler.

Viele berühmte kroatische Dichterund Denker wie Tituš Brezovački, Jan-ko Drašković, Vatroslav Lisinski, Au-gust Šenoa, Vatroslav Jagić, Ivan Ku-kuljević-Sakcinski, Ante Starčević, Mi-roslav Krleža, Izidor Kršnjavi, IvanKrstitelj Tkalčić, Tadija Smičiklas, An-tun Gustav Matoš, Stjepan Radić, Dra-gutin Domjanić waren Schüler des Za-greber Gymnasiums.

Die Jesuiten waren wichtige Weg-bereiter für die Gründung der Univer-sität in Zagreb. In 1662 gründeten dieJesuiten in Zagreb zunächst eine Aka-demie für Philosophie und Theologie.Durch die kaiserliche Bulle in 1669 be-

BOtSchAft DES DElEGAtEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.150

Gesellschaft Jesu in Kroatienteil Jordanovac unterhalten die Jesui-ten ebenfalls ein theologisches Kolleg,an dem Priesteramtskandidaten ausverschiedenen Bistümern ausgebildetwerden. Seit 1998 leiten die Jesuitenin Osijek das klassische Jesuiten- Gym-nasium mit gegenwärtig rund 270Schülern. Innerhalb der Provinz befin-det sich auch das Loyola Gymnasiumin Prizren.

Ebenso leiten die Jesuiten ver-schiedene Pfarreien: die des Unbe-fleckten Herzen Mariens im ZagreberStadtteil Jordanovac, wo die Jugend-gemeinschaft „Jordan“ sehr aktiv istsowie die Pfarrei des Allerheiligste

Herzens Jesus, ebenfalls in Za-greb; zudem Pfarreien in Opa-tija, in Zamet, einem Ortsteilvon Rijeka, in Sarajewo, in Bel-grad sowie die Pfarrei Bogoši-ći in Montenegro.

Die Jugendpastoral erfolgtüberwiegend durch das Stu-dentische Katholische ZentrumPalma (SKAC), die Jugendge-meinschaft Jordan und Jugend-liche aus der Pfarrei Zamet.SKAC Palma ist eine ehren-amtliche Organisation zivilerPersonen, die von Laien gelei-tet wird und Jugendarbeit inSinne christlicher Weltan-schauung tätigt. Das bekannte-

ste Projekt von SKAC ist das Sommer-camp für Jugendliche Modrave.

Ferner werden Zeitschriften mit religionskulturellem Inhalt für LaienObnovljeni život (Erneuertes Leben)Glasnik Srca Isusova i Marijina (Stim-me des Herzens Jesu und Mariens), Ig-nacijev put (Ignatius‘ Weg) sowie Li-teratur mit wissenschaftlichen und spi-rituellen Themen herausgegeben. DieJesuiten arbeiten bei der Gestaltungdes christlichen Programms im Fern-seh- und Rundfunk (Radio Vatikan inkroatischer Sprache, christliche Sen-dungen des kroatischen Rundfunks so-wie das Radio Marija) mit. Auch aufInternetportalen z.B. auf dem Gebet-sportal von Prostor Duha (www.pro-storduha.hr) sind sie aktiv.

Die Jesuiten waren bis vor einigerZeit ebenso in der kroatischen Aus-landsseelsorge in Paris, Kassel, Ulmund Ravensburg tätig. Heute sind siejedoch leider nicht mehr in unserenMissionen aktiv.

Ihr Pfr. Ivica Komadina, Delegat

Das Oberstadt-Gymnasium in Zagreb


AKtUEllES

Die Europäische Wende mitdem späteren Zusammenbruchder Sowjetunion jährt sich

2014 zum 25. Mal. Der Internatio-nale Kongress Renovabis hat dasThema bereits in diesem Herbst aufdie Tagesordnung gesetzt und dasSpannungsfeld von Solidarität undFreiheit in den „Nach-Wende-Pro-zessen“ beleuchtet. Papst Franziskusbedankte sich mit einem Grußwortfür die Großzügigkeit vieler Deut-scher mit den Menschen in Mittel-und Osteuropa. Von den Kongresst-eilnehmern wünschte sich der Papst,dass sie dazu beitragen, dass dieWürde jedes einzelnen Menschenstets in den Mittelpunkt gestellt wird.Unter der Überschrift „Frei und soli-darisch — Christen in Verantwortungfür Europa“ diskutierten vom 28. biszum 30. August 2013 rund 350 Teil-nehmer aus 30 Ländern in Freising.

17. INTERNATIONALER KONGRESS RENOVABIS IN FREISING

geschaffen. Teamarbeit war ihm im-mer wichtig. Er war für mich in vielenFragen ein wichtiger Ratgeber. DieBetreuung und Moderation der Got-tesdienste, Morgenandachten und desGeistlichen Wortes im Hörfunk warenein Herzstück seiner Arbeit. Unver-gessen bleiben uns seine kenntnisrei-che Moderationen vieler Hörfunk-abende und seine zahlreichen Initiati-ven für große Programmereignisse. So gelang es ihm auch, Papst Johan-nes Paul II. für das „Wort zum Sonn-tag“ zu gewinnen“, sagte der WDR-Hörfunkdirektor Wolfgang Schmitz.Außerdem haben wir immer wiedervon seinen profunden Musik-Kenntnis-sen profitiert. Quelle: WDR

Der Internationale Kongress Reno-vabis, erstmals 1997 von der Solida-ritätsaktion Renovabis veranstaltet,dient der Information und Diskussionüber wichtige Entwicklungen in Kircheund Gesellschaft im Osten Europas,darüber hinaus aber auch über The-

men von gesamteuropäischer Bedeu-tung. Durch die Teilnahme von zahl-reichen Gästen aus allen Teilen Euro-pas hat sich der Kongress zu einemwichtigen Forum des Dialogs zwi-schen Ost und West entwickelt.

Tekst und Bild: www.renovabis.de

Pater Burbach pflegte auch einesehr gute Zusammenarbeit mit derKroatenseelsorge in Frankfurt amMain. Sein echtes Interesse für diespezifischen Belange von kroatisch-sprechenden Gläubigen, die aus ei-nem anderen Kulturkreis kommendhier in Deutschland ihr neues Zuhausegefunden haben war stets spürbar.

Herr gib ihm die ewige Ruhe!Pfr. Ivica Komadina, Delegat

In diesemJahr fandder Inter-nationale

Renovabis-Kongress

im Freisin-ger Asam-

theaterstatt

KÖLN Großer Sympathieträger für den WDR

Der langjährige KatholischeRundfunkbeauftragte des WDR,Pater Hermann-Josef Burbach,

ist am 14. August in Köln gestorben.Burbach war 33 Jahre lang für denWestdeutschen Rundfunk tätig undging im Januar 2001 in den Ruhe-stand.

Pater Burbach wurde 1935 inBetzdorf an der Sieg geboren. Nachdem Abitur trat er in die Kongregationder „Missionare der Heiligen Familie“ein. Er studierte an der ordenseigenenPhilosophisch-Theologischen Hoch-schule in Ravengiersburg. Nach derPriesterweihe studierte er in Köln Musik und Germanistik. 1967 dannwurde er Katholischer Rundfunkbe-auftragter im WDR und Mitglied desRundfunkrates.

„Der Tod von Pater Burbachstimmt uns sehr traurig im WDR. Mitseiner Offenheit und seinem rheini-schen Humor war er ein großer Sym-pathieträger für den WDR und die Kirche im WDR. Unterschiedliche Po-sitionen tolerierte er gelassen. Freiheitwar sein Credo. Ihm war es stets wich-tig, Religion und Kirche lebendig wer-

den zu lassen und verständlich zu ver-mitteln. Seine Sache war es zu inspi-rieren, nicht zu belehren“, sagte derWDR-Intendant Tom Buhrow.

Die ehemalige WDR-IntendantinMonika Piel, die Burbach auch per-sönlich seit vielen Jahren sehr gutkannte sagte: „Pater Burbach war fürmich der Seelsorger des WDR. Überseine Arbeit als Rundfunkbeauftragterhinaus war er für die Mitarbeiterinnenund Mitarbeiter da — als Mensch, impersönlichen Gespräch, aber auch beiTrauungen oder bei Beerdigungen.“

„Pater Burbach hat ein Klima desgegenseitigen Vertrauens im Sender

Foto

: W

DR/

Hohl

Pater Hermann-Josef Burbach

IN MEMORIAM

christen inVerantwortung für Europa


Iz cRKVE U SVIJEtU

Nastavak sa str.4 copacabana ovo još nije doživjela!kontinent primio evanđeoski navješ-taj“, rekao je prvi latinskoamerički pa-pa u povijesti Crkve, „koji je obilježionjegov put i donio mnogo plodova.Sada je taj navještaj povjeren vama,kako bi odjeknuo s obnovljenom sna-gom. Crkva vas treba, treba odušev -ljenje, kreativnost i radost koji vas pro-žimaju“, poručio je papa Franjo po-sebno mladim Latinoamerikancima.Sveti je Otac pritom podsjetio na bl.Josea de Anchietu, španjolskog misio-nara (zapravo baskijskog podrijetla,rođen na otoku Tenerife) iz drugepolo vice 16. stoljeća koji se smatraapos tolom Brazila i koji je, izmeđuosta loga, utemeljio gradove Sao Pao-lo i Rio de Janeiro. Taj je isusovac kre-nuo u misije u ondašnju portugalskukoloniju sa samo 19 godina, podsjetioje Papa. „Znate li koje je najboljesredstvo za evangelizaciju mladih?Druga mlada osoba. To je put kojimsvi vi trebate ići“, podučio je mladeSveti Otac.

Za tri godine — Krakov2016.

dite protagonisti! Igrajte napadački!Pucajte naprijed, gradite bo lji svijet,svijet braće, svijet pravednosti, ljuba-vi, mira, bratstva, solidarnosti.“ Ta,kao i sve ostale poruke što ih je Papaizrekao u Brazilu, a nisu stale u ovajizvještaj, jamačno se mogu sažeti i utri jednostavne poruke koje je Papauputio kao „tri jednostavna stava“:„Očuvati nadu, dopustiti da nas Bogiznenadi i živjeti u radosti.“ A živjetije — po sebi — poput dobra jela kojetreba začine. „Zato: 'Dodaj vjeru!','Dodaj nadu!', 'Dodaj ljubav!' — A te-melj svemu jest: 'Dodaj Krista!'“, kaošto je rekao papa Franjo na sveča -nosti dobrodošlice mladima. M. K.

jen mozak i leđna moždina), a rodi-telji je nisu htjeli pobaciti. Papa se sobitelji susreo u subotu i, prema pisa -

bi morali moliti i pristupati sakramen-tima. „Mladići i djevojke, molim vas:Nemojte stajati u 'redu' povijesti. Bu-

nju talijanskih medija, osobno je želioda upravo ta obitelj prinese darove.Papin poljubac djevojčici spada, ka-ko ističe Darko Grden, među najpot -resnije događaje na čitavom puto-vanju, kamo spada i njegov pohodbolnici u kojoj se liječe ovisnici i faveliVarginhi koji je slijedio odmah nakonblagoslova olimpijskih zastava učetvrtak prijepodne, što su svi zabi -lježili. Sveti Otac i na subot njem bdi-jenju još je jednom pokazao kako sezna obratiti izravno čovjekovom srcui duši, pozivajući mlade da budu pra-vi „Kristovi sportaši“. A zna se — sport-aši, da bi nešto pomogli — morajuustrajno i uporno vježbati, a vjernici

Oduševljenje poljskih hodočasnika na Copacabani što će se sljedeći Svjetski dan mladih2016. održati u Krakovu

Osim mladima, papa Franjo jeposebnu poruku uputio i svećenicimakoji su došli s njima na susret mladih:„Lijepo je to iskustvo vjere! Zacijelovas je sve pomladilo. Mlada osobazarazuje mladošću. No to je samojedna etapa hoda. Molim vas, nasta-vite ih pratiti velikodušno i radosno,pomognite im da se aktivno zauzima-ju u Crkvi. Neka se nikada ne osjetesamima!“ U kratkom obraćanju prijemolitve Anđeoskog pozdravljenja Sve-ti je Otac objavio da će sljedeća za-jednička proslava Svjetskog danamladih biti 2016. godine u poljskomKrakovu. „Sav se trud isplatio“

Hrvatska zastava koja se ponosno vijorila na najistaknutijem mjestu sve-čanoga dočeka pape Franje na Copacabani u četvrtak 25. srpnja bi-la je u rukama hrvatskoga predstavnika Mate Čuture, župljanina župe

sv. Nikole biskupa u zagrebačkim Gajnicama i Stenjevcu. Upitan, o svom jepothvatu mladić ispričao: „Sav se trud isplatio. Obučen u šestinsku narodnunošnju držao sam u rukama hrvatsku zastavu tako da su je svi mogli vidjeti.Vožnja taksijem, pješačenje, probijanje kroz gužvu, sve je to neusporedivo uodnosu na radost koju sam tada osjećao u srcu. Mene se nije moglo vidjetijer sam bio zajedno s predstavnicima drugih naroda te volonterima, ali se za-to zastava vidjela. Ja sam imao štap za zastavu i, Bogu hvala, unio sam gabez problema sa sobom. Mislio sam da neću moći, ali probao sam i, na svusreću, prošlo je. Iznimna mi je čast bila predstavljati domovinu pred tolikimsvijetom. Naša zastava bila je, koliko sam uspio čuti, non-stop u kadru, a te-levizijski prijenos išao je po cijeloj kugli zemaljskoj“, prenio je Glas Koncila.

Snim

ka:

IKA

Osim poruka, novinari iz cijelogasvijeta pratili su i ponašanje mladih,ali i Papine geste koje su uvijek vrlorječite i znakovite. Tako su isticali daje svako slavlje na Copacabani obi -lovalo posebno lijepim prizorima, alisu snažan dojam ostavile i tišina ko-ja je zavladala na tom golemom pros -toru kad su organizatori pozvali su-dionike da spuste zastave i da se sa-beru jer počinje misno slavlje. Ipak,za mnoge je jedan od najdojmljivijihtrenutaka bio onaj kad je jedna bra-zilska obitelj prinijela darove, s dje-com u rukama. Jedna je bila djevoj -čica boluje od anen cefalije (nerazvi-

Naše zajedNice


Susret ministrantica i ministranataiz hrvatskih katoličkih zajednicaiz biskupije (HKZ) Rottenburg-

Stuttgart održan je u subotu 6. srpnjau Wernau kod Esslingena pod geslom„S Bogom svojim preskačem zidine“.

WERNAU

Susret hrvatskih ministranata iz biskupije Rottenburg-Stuttgartnema veze kolika je prepreka, nemaveze što se dogodilo, ali ako se usvom životu držim Boga, ako sam muuvijek blizu, s njim ne samo da mogupreskočiti mali zid, već i ne znam ka-ko velike zidove. S Bogom mi je puno

Tako su se sudionici natjecali u slje-dećim igrama — ministrantskim zvoni-ma, sponzoriranom trčanju (uz tre-ženje sponzora među sudionicima zaprikupljanje sredstava za bližnje u po-trebi), trčanju u vrećama, natjecanju u

potezanju konopa, nošenju vode uvrčićima, nošenju svijeće (pobjednikje onaj koji pređe prepreke, a da sesvijeća ne ugasi), vezanju ministrant -skih pojaseva, natjecanju u došapta-vanju biblijskih citata i trčanju dječjeSinjske alke. Ministranti koji su trčalikrugove oko nogometnog igrališta tra-žili su sponzore koji su ih financirali.Npr. jedan sponzor se obavezuje daće ministrantu za svaki optrčani krugdati 1 euro. Što ministrant nađe višesponzora, više će zaraditi ali ne zasebe nego za neku dobrotvornu akci-ju. Zbog prevelike vrućine organiza-tori su morali već poslije desetog kru-ga zaustavljati ministrante da pres -tanu trčati kako im ne bi bilo zlo. I ta-ko su ministranti trčući prikupili 660eura. Novac će biti upućen za „Maluškolu“ — ustanovu za prihvat i odgojdjece u Varešu koju vode školske se-stre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Ma-rijina. Na kraju su predstavljeni i na-građeni ukupni pobjednici u svim di-sciplinama. Tako je prvo mjesto osvo-jila HKZ Ludwigsburg s ukupno 570bodova, dok su s po 530 osvojenihbodova bile HKZ Bietihheim-Bissingeni HKZ Stuttgart - Bad Cannstatt (Wan-gen). I sve ostale ekipe postigle su izu-zetne rezultate, a za sve je to bio je-dan dragocjen i blagoslovljen susret.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Susret na kojem se okupilo više od230 ministrantica i ministranata upranji svećenika, drugih pastoralnihdjelatnika i roditelja, započeo je sve-čanim misnim slavljem u crkvi Sv. Er-asmusa u tome gradu. Sudionici su seokupili iz hrvatskih katoličkih zajedni-ca — Stuttgart centar, Stuttgart Bad-Cannstatt i Feuerbach, Bietigheim-Bis-singen, Ludwigsburg i Korntal, Göp-pingen, Waiblingen, Ulm, Esslingen,Balingen, Reutlingen, Aalen i Heil-bron. Misno slavlje predvodio je i pro-povijedao dušobrižnik u HKZ Reutlin-gen, Metzingen i Tübingen vlč. IvicaZrno u suslavlju s predstavnikom regi-je - voditeljem HKZ Stuttgart Bad-Cannstatt fra Jurom Zebićem i s još se-dam svećenika. Sve je na početkupozdravio fra Jure Zebić koji je istak-nuo vrijednost takvih dragocijenih sus-reta te je svima poželio radostan i bla-goslovljen dan. Svi su ministranti biliobučeni u prigodne bijele majice s lo-gom susreta, a pred oltarom su na-pravili „zid“ od kartona koji je sim-bolizirao geslo susreta. Vlč. Zrno je upropovijedi istaknuo kako su se togadana okupili ministranti koji služe kodoltara kako bi bili zajedno i zajednoslavili Boga. „Kad kažemo - s Bogompreskačem zidine - onda to nije malizid već veliki zid. Lako je preskočitimale zidove, ali je teško preskočiti ve-liki zid. Nema veze koliko je velik zid,

toga moguće. Puno više toga nego štomislim. Važno se odvažiti i početi ionda će se stvari mijenjati. Važno jepočeti preskočiti 'zid' i uspjet ćemo.Tako je i nama koji smo došli izHrvatske u Njemačku. Nije lako nau-čiti njemački jezik. Ali za sve se tre-ba odvažiti i krenuti. Ako uključimoBoga u svoj život, ako mu se pomoli-mo, onda vidimo da je moguće pre-skočiti i onaj zid koji nam izgleda kaoogromna prepreka. Sigurno je da sekod vas javlja kriza i u ministrantskojslužbi. Uvijek vam se ne da ministri-rati. Ali ako želim biti ministrant, on-da moram biti odvažan, pa i ondakad mi se ne da ili kad postoje nekidrugi razlozi. Unatoč svemu treba os -tati jak i dalje vršiti svoju ministrant skuslužbu. Ako Boga uključimo u svoj ži-vot, sigurno je da ćemo puno togamoći ostvariti. U svoj život uključimoBoga i sve će nam biti moguće“, ka-zao je vlč. Zrno podsjetivši da je mi-nistrant onaj koji služi Bogu kod ola-tara. Tijekom misnog slavlja pjevao jezbor sastavljen od ministranata iz vi-še zajednica pod ravnanjem MonikePeter uz pranju na gitari pastoralnogreferenta Ante Ivankovića.

Na kraju mise pastoralni referentŽeljko Galić dao je upute za nastavaksusreta koji je slijedio zajedničkim ru-čkom u „Jugendhaus“ u Wernau, anakon toga i sportskim natjecanjima.

Na ministrantskom susretu, koji je započeo misnim slavljem, okupilo se više od 230 ministranata i ministrantica


KASSEL

Kassela Bertram Hilgen. U povorci suišli Hrvati u narodnim nošnjima i shrvatskim obilježjima te su ponosno is pjesmom zastupali svoju hrvatskuzajednicu. D.K.

Hrvatska katolička misija Kasselproslavila je 22. lipnja Danhrvatske državnosti te ulazak

Hrvatske u Europsku Uniju. Program jezapočeo hrvatskom himnom. DjecaHrvatske nastave krasnosovila su pjes-me o domovini, a izvela su i prigodneigrokaze i skladbe. Pripremala ih jeučiteljica Aneta Rašić. Među istak -nutim gostima bili su ravnatelj hrvat -ske inozemne pastve fra Josip Bebić ihrvatski konzul iz Frankfurta JosipŠpoljarić, koordinatorica Hrvatskenas tave Smiljana Veselić-Vučina i članVijeća stranaca Kamil Saygin koji ječestitku uputo u ime nadgradonačel-nika Kassela. Prigodnu riječ uputio jeu ime Vijeća stranaca Stjepan Strelec.Druženje je nastavljeno uz prigodnidomjenak i nastup skupine „Zlatni ritam“ iz Berlina.

niziciji izaslanice za strance Hatter -sheima, u kojem živi oko 96 nacija,Hrvatice Bosiljke Dreher, uz potporuHrvatsko-njemačkog društva na čelu spredsjednicom Edeltraut Schermuly tenjemačkog Ministarstva za pravosuđe,integraciju i Europu. Sve je na počet-ku srdačno pozdravila i sudionicima

HATTERSHEIM AM MAIN Oduvijek u europii ponosan na predan rad Hrvatice Bosiljke Dreher na mjestu izaslaniceza strance pri tome gradu.

Generalni konzul Špoljarić jeistaknuo važnost pristupanja R. Hrvat -ske Europskoj Uniji. Potom je uslije dilopredavanje na njemačkom jezikuprof. dr. Siniše Kušića, rođenog Za-grepčanina, koji je ugledni ekonom skistručnjak, znanstvenik i predavač naprestižnom Sveučilištu „Johann Wolf-gang Goethe” u Frankfurtu na Majni.Napisao je više stručnih knjiga, izra-dio više od 80 studija i analiza pro-cesa povezanih s transformacijomgos podarskog i društvenog sustava,privatizacijom poduzeća, integraci-jom u EU i održao mnoš tvo preda-vanja diljem svijeta, posebno u zem -ljama tranzicije, gdje je izuzetno ci-jenjen. Dr. Kušić je govorio o gospo-darsko-ekonomskim izazovima, a iperspektivama koje Hrvat sku i njezinopučanstvo očekuju nakon ulaska u EU.Nakon izlaganja sudionici (uglavnomHrvati i Nijemci) imali su prigodu pre-davaču postavljati pita nja. Toj večeripribivao je i izaslanik EU-parlamentaza pokrajinu Hessen Michael Gahler.Služebni dio programa bio je uve -ličan dvijema skladbama, koje je napočetku i na kraju otpje vao ThomasKosmidis uz pratnju s. Pavlimire Šimunović na klavijaturama. U nesluž -benom dijeli gosti su uz razgovoroprobali ukusne i lijepo pripremljenedelicije, koje su za tu prigodu bile ponuđene iz raznih hrvat skih regija.

Kristina Kovačević

Slavlja u misiji

Upovodu ulaska Republike Hrvat -ske u Europsku Uniju održana jeu četvrtak 27. lipnja u Hatter -

sheim am Main kulturna večer pod ges -lom „Oduvijek u Europi — uskoro i u Eu-ropskoj Uniji“. U prigodno oprem lje noji punoj gradskoj dvorani „Hessensaal“u starom poštanskom dvoru u tome gra-

Dana 23. lipnja Hrvati iz Kasselai okolice sudjelovali su u povorci „Hes-sentaga“ u Kasselu. Povorka se kreta-la središtem grada, a na kraju je pri-godnu riječ uputio nadgradonačelnik

du, zorno je predstavljena Hrvatska —kao nova članica EU. Svečana večerodr žana je pod pokroviteljstvom gra-donačelnice tog grada Antje Köster igeneralnog konzula R. Hrvatske uFrankfurtu Josipa Špoljarića, a u orga-

zaželjela dobrodošlicu gradonačel -nica Hattersheima Antje Köster istak-nuvši pritom kako dijeli radost s Hrva-tima što će Hrvatska 1. srpnja postati28. članica Europske obitelji. Istaknu-la je kako grad Hattersheim zahvalan

Snim

io: A

. Po

legub

ić

Okupljeni su sa zanimanjem pratili predavanje

LÜDENSCHEID

vatelji sv. Ive na ovogoidišnje svetoi-vanjsko slavlje u Lüdenscheidu, u sub-otu 22. lipnja. Pred vodio ga je hrvat skižupnik iz Essena vlč. Stjepan Penić ukoncelebraciji s mjesnim župnikom vlč.Brankom Šimovićem i hrvatskim župni-kom iz Siegena vlč. Vinkom Pu ljićem.Prekrasan glazbeni liturgijskji okvir ucrkvi pru žio je glazbeni i bračni parSnježana i Marko Peulić iz Wupperta-la. Nakon lije pe svečane sv. mise slav -lje je nas tavljeno pred crkvom i u veli-

NAŠE ZAJEDNICE


Prije 20 godina, kad su mnogiHrvati katolici na bijegu iz Bosnepred velikosrpskom agresijom doš -

li u Njemačku da bi spasili gole živo-te, a koji su veliki štovatelj sv. Ive, do -šao ih je relativno velik broj i na po d -ručje Hrvatske katoličke misije Lüden-scheid. Ta činjenica je potakla ondaš -nje župno vijeće i župnika vlč. BrankaŠimovića da se uzme sv. Ivana Krsti-telja za župnog zaštitnika. I kad je mi-sija dobila svoj novi župni centar, a toje bilo god. 1995., odmah se organi-ziralo i prvo svetoivanjsko slavlje u Lüdenscheidu u glavnoj katoličkoj crkviSv. Josipa i Medarda u velikom dvoriš -tu ispred centra. HKM Lüdenscheid jeuzela za cilj da pomogne razrušenim irastjeranim župama u Bosni. Konkret-no se uzelo župu Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Docu na Lašvi kamose slala pomoć za popravak narušenecrkve i župne kuće. Pomagalo se i po-novnoj izgradnji svetišta Sv. Ive u Pod-milačju i u drugim župama u Bosni. Izgodine u godinu slavilo se svetoivanj -sko slavlje o blagdanu Sv. Ive. Ove jegodine organizirano 18. put. Već naduhovskom proštenju u Nevigesu naDuhovski ponedjeljak pozvani su što-

koj župnoj dvorani uz crkvu. Za ugo -đajno slavlje u dvorani pobrinuo sezabav ljač Željko Kezić iz Aachena ivelika folklorna skupina „Zrinjski“ izHKM Gelsenkirchen pod vodstvomkup reškog studenta iz Wupertala Zo -rana Mihaljevića. Za mnoge sudonketo 18. svetoivanjsko slavlje bilo je jed-no od najuspješnijih i to zasigurno ma-rom župonog vije ća zajedno sa žup-nikom vlč. Šimovićem i tajnicom Ivan-kom Krause, kao i svih župljana. B.Š.

Misno slavlje predvodio je vlč. Stjepan Penić. U suslavlju su bili vlč. Šimović i vlč. Puljić.

TUTTLINGEN Ljubav se potvrđuje djelima

Hrvatska katolička zajednicaPresvetoga Srca Isusova u Tutt-lingenu proslavila je u nedjelju

9. lipnja svoga zaštitnika. Svečanomisno slavlje u crkvi Sv. Gallusa u Tutt-lingenu predvodio je stalni promatračSvete Stolice pri Vijeću Europe u Stras-bourgu prelat Aldo Giordano u za-jedništvu s mons. dr. Slađanom Ćosi-ćem tajnikom toga Vijeća i voditeljemzajednice svećenikom Sarajevskenadbiskupije vlč. Josipom Pavlovićem.Sve je na početku pozdravio vlč. Pav-lović, posebno predvoditelja misnogslavlja mons. Giordana.

Mons. Aldo Giordano je u nadah-nutoj propovijedi izrazio radost i zah-valnost što sudjeluje u toj proslavi. Ta-kođer je prenio okupljenima blagoslovpape Franje, kojeg on zajedno s mons.Ćosićem zastupa pri Vijeću Europe.Istaknuo je da je blagdan PresvetogaSrca Isusova ujedno i blagdan ljubavi.Potom je podsjetio na propovijedi pa-pe Franje na blagdan Presvetoga SrcaIsusova u Vatikanu u kojoj Papa ističeda nas je Isus jako volio, a to često ni-

je isticao riječima već svojim djelima iživotom. Isus nam je htio pokazati svo-je srce koje neizmjerno ljubi. Pritom jeriječ o ljubavi davanja, a ne primanja.To su stupovi iskrene ljubavi. Teže jedati se od Boga voljeti nego Njega vo -ljeti. Način na koji se ljubav može uzv-ratiti jesti otvoriti srce i prepustiti se lju-bavi. Pritom valja dopustiti da nam se

Bog približi i dopusititi njegovu blizinu.Mons. Gioradno je ujedno u propovi-jedi naveo primjer sveta života blaže-nice naših dana Chiare Luce, djevojkeiz sjeverne Italije koja je umrla 1990.prije svoje devetnaeste godine, a kojuje papa Benedikt XVI. u rujnu 2010.proglasio blaženom. Bila je suvremenadjevojka te je voljela život. Vjerovalaje da je Bog neizmjerno voli i u toj lju-bavi je živjela. Potom se razboljela sdijagnozom neizlječiva raka kostiju štoje bilo popraćeno jakim bolovima. Na-kon napada bolova Chiara bi rekla„Prinosim Ti svoje boli, Isuse!“ Bolovisu bili sve jači i postajala je sve slabi-ja tako da se nije više mogla bavitisportom kojeg je jako voljela. Jedino juje ispunjalo u svemu vidjeti i spoznatiBožju volju. Umrla je na glasu svetostišto je kasnije Crkva i potvrdila progla-sivši je blaženom. „Potaknuti prim-jerom bl. Chiare, u ovom misnom slav -lju možemo moliti: Gospodine, želimTe voljeti, ali nauči me spoznati kakoda se prepustim Tvojoj ljubavi i kakoda osjetim Tvoju blizinu i nježnost“,zaklju čio je u propovijedi mons. Gior -dano. J.P.

Snim

ka: w

ww

.ccee.c

h

Osamnaesto svetoivanjsko slavlje

Misno slavlje predvodio je i propovijedaoprelat Aldo Giordano

velikodušnojdonaciji. Uslje dećoj go -dini proslavitćemo našu60. obljetnicui trenutno pla-niramo veliki projekt izgrad nje dječ-jeg doma i u tom smislu nam svakadonacija znači jako puno“, rekao jeErich Oetken.

Ustanova „Kinderschutzbund“pred stavlja istinski lobi za djecu uNjemačkoj, pa tako i u Darmstadtuodnosno okrugu Darmstadt-Dieburg.U onim slučajevima, u kojima su ugro-


HAGEN

Svećenik Splitsko-makarske nadbis -kupije, voditelj Hrvatske kato ličkemisije Hagen vlč. Stipan Vrdoljak

7. srpnja proslavio je u cr kvi Sv. Mi-chaela u Hagenu 50. obljet nicu sve-ćeništva. Rođen je 1939. u Grabovcu(Biokovsko zaleđe), a teologiju jezavr šio u Zadru i Đakovu. Za sveće-nika je zaređen 1963. godine. Vlč.Stipan, proslavio je svoj zlatni jubilejsa svojim vjernicima u Hagenu za ko-je kaže da su njegova obitelj. Velikaprivrženost svećenika i vjernika je ra-zumljiva kada se zna da je vlč. Stipanvoditelj Hrvatske katoličke misije Ha-gen od 1974. godine. Skoro 40 go-dina obi lježio je svoj rad u Hagenu iosta vio dubok trag, posebno u svomeradu s djecom. Stipanovo slavlje za-počelo je svečanom sv. misom koju jepred vodio slavljenik u suslavlju s de-legatom za hrvatsku pastvu u Njema-čkoj vlč. Ivicom Komadinom, deka -nom Diterom Osthusom, vlč. Franz-Josefom Ostrunom, dr. Nobertom Be-thenom i o.Heinzom Lenzeom. Slav ljeje nastav ljeno u prostorijama Hrvatskekatoličke misije u Hagenu gdje se oku-pilo više stotina vjernika. Pozdrav vlč. Sti panu uputio je predsjednik pas -

50 godina svećeništva vlč. Stipana Vrdoljaka

Slavljenik vlč. Stipan Vrdoljak s koncelebrantima za vrijeme zahvalnog misnog slavlja

Točno u tjednu hrvatskog pristupaEuropskoj Uniji, „Hrvatski kulturnitjedan“ u Darmstadtu je zaključen

predajom donacije Hrvatske katoličkemisije ustanovi za zaštitu djece u gra-du Darmstadtu „Kinderschutzbund“.Voditelj projekta, mr. Edi Zelić, i vodi-telj HKM Darmstadt, fra Nediljko Bre-čić, predali su donaciju od 1.076,77EUR čelniku Kinderschutzbund-a, Eri -chu Oetkenu.

„Naša je želja bila Hrvatskim kul-turnim tjednom u Darmstadtu na po-seban način i na vrhunskom nivouproslaviti hrvatsko priključenje Eu-ropskoj Uniji, ali istodobno ukazati ina izvrsnu integraciju Hrvata u Darm-stadtu. I jedno i drugo smo realizira-li. Proces društvene integracije trebagledati proaktivno. Hrvatska zajedni-ca se u Darmstadtu osjeća kao kod ku-će i drago nam je što donacijom usta-novi za zaštitu djece možemo datimali doprinos kvalitetnom društvenomsuživotu“, rekao je Edi Zelić. „Zahva -ljujemo Hrvatskoj katoličkoj misiji na

DARMSTADT

ženi socijalni i materijalni životni uvje -ti djece, „Kinderschutzbund“ se zala -že za njihova prava. U središtu po-zornosti rada ove udruge nalaze seobitelji u teškim životnim situacijama.Njima „Kinderschutzbund“ nudi pot-poru i traži prihvatljiva rješenja kakobi se fizičko i psihičko nasilje elimini-ralo iz života djece. n

Vrijedna donacija

toralnog vijeća Vinko Mrćela koji sejako emotivno prisjetio koliko je onznačio za njega i zajednicu. Svi sumu se že ljeli zahvaliti u programu ko-ji je trajao do kasno posljepodne, ukojem je sudjelovalo više od sto mla-dih iz misije. Folkloraši su se posebnopripremali svojim plesovima, a svakodijete je že ljelo nešto lijepo izrecitira-ti. Pri p remljen je i šaljivi igrokaz, azbor je za vlč. Stipana otpjevao ne-koliko pjesama iz Dalmacije. U pro-gramu se isprepetalo više vrhunskihglumačkih i glazbenih uloga, a za je-lo se pobrinulo nekoliko hrvatskih res-

torana koji su pripremili besplatno hra-nu za vlč. Stipana i njegove goste.

Vlč. Stipan je djelovao i humani-tarno u svome radu posebno dajućipotporu studentima. Na svome slavljuje zamolio sve da mu ništa ne darujute da novac koji su mislili potrošiti nam-jene za kupnju novih orgulja u rodnommu Grabovcu. „Velika nagrada i priz-nanje mi pričinjaju ljudi kada kažu koliko im je značila moja riječ, mojapropovijed i da su kroz to pronašli utjehu i snagu za daljnje uspone i pa-dove u životu“, rekao je vlč. Stipan.

Tekst i snimka: Zvonko Bosnić

Fra Nediljko Brečić (lijevo) i

Edi Zelić (desno)pre daju čekdirekto rima

„Kinder -schutzbunda“


NAŠE ZAJEDNICE

Unedjelju nakon blagdana sv.Antuna Padovanskog, 16. lip -nja, dvije brojčano male, ali ži-

votom, duhom i vjerom velike hrvat skemisije — Krefeld-Mönchengladbach iSiegen, zajedno su slavile blagdansveca cijelog svijeta sv. Antuna Pado-vanskog svečanom sv. misom i boga-tim poslijepodnevnim druženjem.

ogaćuju i olakšavaju život u tuđini.Pozvao je sve okupljene na potvrdu iobnovu vjernosti Bogu, Crkvi i domo-vini iznoseći vrednote tih neprolaznihvrijednosti kroz obitelj i zajednicu.

Sv. misu su pratili zbor iz Krefeldate „IHS“ — glazbena skupina mladihiz Siegena. Čitači i ministranti obijumisija su također sudjelovali u toj ui-

prijatelji iz Unne, Duisburga, Duessel-dorfa, koji su ponijeli divne uspome-ne. Marijan Miki Grgić, predsjednikžupnog vijeća iz Siegena je zahvalioi čestitao.

U popodnevnim satima, vani pougodnom vremenu, nastavilo se uzukusan i bogat objed kao i pjesmu,svirku, razgovor, šalu i kolo. I zanim -

SIEGEN/KREFELD-MÖNCENGLADBACH Sv.Ante okupio dvije hrvatske misije

Župnik fra Šimun Grgić i pasto-ralni suradnik Jozo Perleta pozvali suvjernike Hrvate iz Siegena i tako su senastavili susreti i prijateljstvo tih dvijumisija. Sv. misu predvodio je voditeljmisije Siegen vlč. Vinko Puljić i u na-dahnutoj propovijedi ohrabrio prisut-ne, istaknuvši da život s Bogom i nje-govim načelima ima potpuni smisao iradost u punini, a takvi susreti ob-

stinu bogatoj i živoj liturgiji pod kojomse slavilo i zahvaljivalo.

Fra Šimun je na kraju sv. mise,zahvaljujući za ovaj susret, iskreno iotvoreno iznio kako bi dobro bilo da„IHS“ i don Vinko obađu svaku hrvat -sku misiju u Njemačkoj da i drugi ču-ju, vide i osjete taj duh divnog slavljai dobre duhovne glazbe i riječi u litur-giji i slavlju. Nazočni su bili i vjernici

ljivo, nikome se nije žurilo. Takvi sus-reti raspolože srce ljudsko, upoznajuse osobe iste vjere i nacije, pogotovonaši mladi, daju nadu i sigurnost ops -tanka vjere u našim hrvatskim misija-ma u Njemačkoj. Susreti će se nasta-viti. Misija Siegen zahvaljuje na sve-mu vjernicima misije Krefeld-Mön-chengladbach i očekuju ih u listopadu.

Josip Kenzović

Okupljeni vjernici zajedno sa svećenicima fra Šimom Grgićem i vlč. Vinkom Puljićem

Berlinski su Hrvati 20. kolovozaproslavili 85. obljetnicu smrtihrvatskoga književnika Vladimira

Frana Mažuranića. Slučajni prolazni-ci, njihovi njemački sugrađani, sa za-nimanjem su zastajkivali pred kućnimbrojem 67 u Dieffenbachstraße. Bila jeto Franova posljednja ovozemaljskaadresa. Na njenu pročelju još davne1988. podigoše berlinski Hrvati tomeu čast i sjećanje spomen-ploču. Njezi-nu je obnovu provelo i skromnom sve-čanošću obilježilo Hrvatsko kulturnodruštvo koje s ponosom nosi književ-nikovo ime. Rođen 1859. u Novom Vi-

nodolskom, Fran izrasta u svestranulič nost i svjetskog putnika. Njegov literarni opus nastaje u doba hrvats-kog realizma. Žanrovski ga najvišepamtimo po kraćim proznim vrstama,takozvanim crticama. Sabrane u zbir-ku „Lišće”, one mu već 1887. donoseranu slavu. Bavi se i publicističkim ra-dom. Piše za mnoge njemačke novinepod raznim pseudonimima. Taj je dioautorskog stvaranja ostao još neistra-žen. Početkom 20. stoljeća dovede gaiseljenička sudbina u Berlin, gdje duginiz godina i osta. Je li u Mažuranićariječ o nasljednom genu, ili pak obi -

teljski njegovanoj svijesti za estetiku,za dosljedni rad na vlastitom ja, ostajena razmišljanje. No, svakako je upe-čatljiv popis velikana poteklih upravoiz te plemićke loze. Počevši s IvanomMažuranićem, prvim hrvatskim banompučaninom, književnicima IvanomBrlić-Mažuranić, Antunom i Matijom,slikarom Vladimirom, spomenimo jošdoktore Milutina i Bogoslava, narodnezastupnike u hrvatskom i mađarskomparlamentu. Hrvatsko kulturno društvoV. F. Mažuranić, osnovano 1980. ukrilu Hrvatske katoličke misije u Ber -linu. Marija Šarić

85.obljetnica smrti Vladimira Frana MažuranićaBERLIN


Uprostorijama i u dvorištu Hrvat -ske katoličke misije u Rüssels-heimu održano je 30. lipnja

svečano slavlje s kojim je obilježenulazak Republike Hrvatske u EuropskuUniju, kao 28 članice. Slavlje je za-počelo u 13 sati poslije svete mise itrajalo je sve do 9 sati na večer. Naslavlju su bili Hrvati i Nijemci. Računase da je na tom slavlju bilo oko 200ljudi. Troškove slavlja podmirio jeHDZ Rüsselsheim, na čelu s Ivom Ze-bom i Nedjeljkom Lukačem, te župnovijeće na čelu s Klaudijom Lukač i Bo-siljkom Dizdarom, te Hrvatska katolič-ka misija na čelu sa fra Berislavom Nikićem. Prigodni program započeoje hrvat skom himnom. Na slavlju su bili i hrvatski konzul iz Frankfurta Josip Špoljarić i Nikica Džambo iz

Slavlje u povodu ulaska Hrvatske u EU

KNJIGA

Bundestaga koji su za to slavlje došliiz Berlina, te 20 članova iz EuropskeUnije. Fra Berislav Nikić

konzultata Bosne i Hercegovine izFrankfurta. Njima su se pridružila ičetvorica predstavnika iz Njemačkog

Uutorak 20. kolovoza u ju-tarnjim satima preminula jeDragica Janjić, supruga

Grge, majka svećenika vlč. IlijeJanjića, misionara za Hrvate u Švedskoj. Dragica je ro-đena 10. kolovoza 1938. u Vidovicama od roditelja Jo-se Ivkić i Mare r. Župarić. Okrijepljena svetim sakra-mentima predala je svoju plemenitu dušu milosrdnom Bo-gu Ocu, uz molitvu krunice, psalama, i preporuke um-irućih uz riječi „pođi kršćanska dušo sa ovoga svijeta“,koje je s vjerom, zahvalom i ljubavlju, usnama i srcem iz-govarao sin svećenik, a bio je uz svoju majku posljedn-ja tri mjeseca njezine teške bolesti te i na času samesmrti. Dragica je bila dobra i plemenita žena koja jestrpljivo nosila životne križeve i svoju tešku bolest. Če-sto je sudjelovala kod sv. sak ramenata ispovijedi i pri-česti koji su joj davali sve jaču nadu i snagu.

Sprovodne obrede vodio vlč. Josip Senjak, župnikžupe Sv. Vid u Vidovicama i pri tome istaknuo: „Vlč. Ili-ja, hvala ti što si primjerom pokazao kako se vrši 4. Bož -ja zapovijed. U bolesti si stalno bio s majkom i pripre-mao je za vječnost. To je velika milost za nju, koja je ubolesti uza se imala sina svećenika i uz molitvu s njimespremno napustila ovaj svijet. Milost je to i za tebe kojisi mogao s vjerom i nadom u uskrsnuće biti s majkom doposljednjeg trenutka ovoga života. To je doista velikautje ha i velika milost Božja.“

Sv. misu zadušnicu u nazočnosti 27 svećenika, 10čas nih sestara, 2 bogoslova i oko 500 vjernika, pred-vodio je mons. Luka Kesedžić, ekonom Vrhbosanskenadbiskupije, izaslanik Vinka kardinala Puljića, koji jeposlao i pismenu sućut. Pismene sućuti poslalo je višebis kipa i svećenika. Vlč. Vinko Puljić

IN MEMORIAM

†

MANNHEIM

Složna braća — kuću grade - veli jedna stara narod-na poslovica. Hrvati i Nijemci u Mannheim/Lud-wigshafenu pokazali su to vlastitim primjerom pros -

lavom ulas ka Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Tamburaški sastav „Plavi Dunav” i lokalna folklorna

skupina oduševili su sve prisutne i ujedno označio kraj ovo-godišnjih Hrvatskih kulturnih dana u Mannheim/Ludwigs-hafenu. Priređen je i zajednički objed. „Ovakvih susretatreba biti i viđe”, kazala je Sanja, koja je na proslavu do-šla tek tako, da vidi što se zbiva nakon nedjeljne mise va-ni ispred crkve. Na kraju ostala je, kao i mnogi drugi, svedo kraja.

Uspjeh proslave rezultat je izvrsne suradnje između lo-kalnih hrvat skih udruga kao i ustanova Crkve i grada. Pre-sudnu ulogu odigrala je Hrvatska katolička misija Mann-heim-Mosbach kao posrednik i domaćin za većinu doga-đanja. A bilo ih je mnogo. Osim diskusija i predavanja na-šlo se mjesta i za kulturu. Tako su predstavljene nove zbir-ke pjesama dr. Adolfa Polegubića „Kolijevka od kamena“na hrvatskom i „Herbstspuren“ ( Tragovi jeseni) na njemač -kom jeziku, kao i njemački prijevod romana Ivana Otta„Geraubte Kindheit”.

Dobroj atmosferi doprinjela je i iznenadna vijest o do-lasku novinarke iz domovine Karoline Vidović-Krišto. Onaje odražala svoje predavanje večer prije završne proslave.

Ulazak u Europu, hrvatski su župljani koristili i kao po-vod za jednu veliku gestu. Odlučeno je da se sva dobit izproslave uloži za obnovu kipa Gospe u mjesnoj crkvi Hei-lig-Geist. Blažena Djevica Marija tako postaje simbol za-jedništva hrvatskih i njemačkih vjernika. Na taj su načinhrvatski župljani pokazali svojem njemačkom domaćinu,da se i oni brinu o župnoj zajednici i zajedničkoj Božjojkući. Ostaje, dakle, samo nada da je ovo tek novi poče-tak zajedništva Hrvata i Nijemaca u Mannheimu — jer je-dino zajedničkim naporima može se graditi zajednička ku-ća koja se zove Europa. Antonio Lagator

RÜSSELSHEIM

Dani zajedništvaDragica Janjić

ZANICAJEDIJAKONOMECANARIKRACIJAMODERIM

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Nadamo se da ste lijepo proveli ljetni odmor te da sada puni energije prih-vaćate školske izazove. Opet smo zajedno i nastavljamo s vašom i našom rubrikom Dječji kutak. Kako je Hrvatska 1. srpnja 2013. postala

novom članicom Europske Unije, odlučili smo se za tu temu. I nadalje nam budite i ostanite dobro!

1) Jedinstvena europska valutaglasi?a) lirab) euroc ) franak

2) Koliko država je osnovaloprvu europsku zajedničkusuradnju?a) 28 državab) 12 državac ) 6 država

3) Dan Europe se slavi?a) 9. svibnjab) 9. lipnjac ) 9. srpnja

4) Himna EU je melodija iz Devete sinfonije iz 1823. godine od?a) Wolfganga Amadeusa

Mozartab) Ludwig van Beethovenac ) Johanna Sebastiana

Bacha

5) Koliko zvjezdica ima zas - tava Europske Unije?a) 28b) 6 c ) 12

Rješenje:1b, 2

c, 3a, 4

b, 5

c

Pitalice

da je 1946. g. Winston Churchill u svom govoru u Zürichu dao pri-jedlog za formiranje Sjedinjenih Država Europeda je 1958. godine održana prva sjednica Europskog parlamen-ta, a prvi predsjednik je bio Robert Schumanda je prvo proširenje Zajednice bilo 1973. s pristupom V. Brita nije,Danske i Irske, a 2013. je već šesto proširenje s pristupom Hrvat skeda Europska Unija sada ima sveukupno 28 zemalja članica

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

•

IIzzgguubbll jj eennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

Ugovor — šest — Luksemburga —triju — Unija — naziv — Sloga —

europskih — Maastrichtu — osnovali

Europska Unija (kratica EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacio-nalna zajednica _ _ _ _ _ _ _ _ _ država. Nastala je kaorazvitak procesa suradnje i integracije, koji je započeo 1951. godineizme đu _ _ _ _ država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ i Nizozemske). Tada su Ugovo -rom iz Pariza _ _ _ _ _ _ _ _ Europsku zajednicu za ugljeni čelik. A, 1957. su iste države potpisale Rimski _ _ _ _ _ _ o os -ni vanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomskuenergiju. Od 1965. je u uporabi _ _ _ _ _ Europska Zajednica(EZ), jer je potpisan Sporazum o zajednici dotadašnjih _ _ _ _ _udruživanja (EZ za ugljen i čelik, ekonomiju, atomsku energiju). Godine1993. potpisivanjem Ugovora u _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _,s tada već 12 članica država, nastala je Europska _ _ _ _ _. Ges -lo EU je: _ _ _ _ _ u različitosti, što znači: zajedno za mir i bla-

gostanje uz obogaćenje kroz različite kulture, tradicije i jezike!

✍

??

?

Posloži slova i dobit ćeš 5 pojmova u svezi sa EU

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


Bog je poput vjetra

„Da vjera može rasti“, glasi gesloovogodišnje akcije za dijasporu. Mai-te Kelly, Vi ste poznata glazbenica ivjernica. Što Vi činite da vjera u srci-ma Vaših kćeri Agnes (7) i Josephine(5) može rasti?

Maite Kelly: Moj muž i ja mo-limo svake večeri s djecom i bla-goslivljamo jedni druge. Djeca tovole. Osim toga molimo prije jelai naravno zajedno idemo u crkvuna misu. Mome mužu i meni jepak osobito važno da naša djecaizgrade i žive osobni odnos s Bo-gom. Pritom smo mi roditelji vrlovažan uzor. Djeca razumiju jeziksrca. Ona shvaćaju brzo da je lju-bav nevidljiva, da ju se ne može zgra-biti. Tako mi je jednom Josephine re-kla: „Mama, posve je jasno da Bogne može umrijeti. Vjetar također neumire, a Bog je poput vjetra.“ Bila samzačuđena. Tako jednostavno mi nitkonikada nije pojasnio Boga.

Ili moja kći Agnes, kada je imalapoteškoća u školi je rekla: „Mama,pomolimo se najprije i zamolimo Isu-sa da nam pomogne osluškivati našesrce.“ U takvim prigodama se osjeća:Time što roditelji sami sve pred Bogastave i u molitvi traže odgovore i dje-ca razvijaju otvorenost za Boga.

Koja pitanja postavljaju Vaša dje-ca kada s njima govorite o Bogu?

Maite Kelly: Pitanja idu od visokofilozofskih do svakodnevnih: Zašto jesunce sunce? Zašto se zemlja okreće?Zašto ćemo umrijeti? Zašto nastajudjeca? Pitanja na koja ni mi uvijek neznamo, kako bismo i što odgovorili.Ili: Zašto je Isus uzeo na sebe križ?Njima je međutim odmah jasno da jeIsus uskrsnuo od mrtvih.

Kako Vam vjera pomaže u Vašemposlu?

Maite Kelly: Vjera mi pomaže čov-jeka staviti na prvo mjesto. Za meneprvenstvo imaju moj muž i moja djeca, a zatim posao. Upravo se da-nas mnogi ljudi prebrzo daju zavesti

od društva rada i zarade, koje imstavlja posao na prvo mjesto. Imatisnage reći ne, imati pouzdanja, raz-vijati snagu i otpor, u tomu me jačamoja vjera.

religija za mene nije neka wellnes-oa-za. Ona nije ni mjesto na kojem na-lazim sabranost. Moja je vjera poputljubavi prema mome mužu. On je da-kako prvotno vrelo snage, čovjek kojimi u mome životu daruje mir. Ali upra-vo partner može nekome dati povodaza uznemirenost. Uznemirenost zatošto on drugoga dobro poznaje i stoganikada nije u krivu, nego naprotiv, jerje uvijek u pravu. Dakle, Bog nije uvi-jek ugodan. Ali lijepo se sas toji u to-mu da s Bogom učimo zaista živjeti.

Kako Vi dobijate od Boga odgovor?

Maite Kelly: Ponajviše mislimo nanekoga i pitamo se, zašto baš na nje-ga mislimo. Slušamo pozornije odre-đene vijesti. ili puno toga dođe sa sva-kodnevnicom. Tako ja molim za ono,za što jasno mogu spoznati, da je mo-litva nužna. Priredio: T. G.

Daje li Vam vjera trenutke smira-ja i opuštanja, ili je to za Vas izazov?

Maite Kelly: Bog zna biti vrlo zah-tijevan! Moram pošteno reći da moja

Glazbenica MAITE KELLY o odgoju svoje djece u vjeri, o zahtijevnom Bogu i o molitvi za druge, u razgovoru za Bonifatiusblatt 3/2013., glasilo crkvene dobrotvorne udruge Bonifatiuswerk za katoličku dijasporu u Europi, ističe:

Snim

ka:

ww

w.b

itno.

net

Molitva za mir u EgiptuDobri Bože,Sveta Obitelj našla je utočište u Egiptu. Ondje se ona do danas duboko štuje. Poput Svete Obitelji onda, tako i danas mnogi ljudi žive u strahu i nesigurnosti. Molimo te:Za sve koji strahuju pred onim što dolazi. Bože, ti im budi budućnost i nada!Za sve koji su potišteni razočaranjem i rezignacijom:Bože, ti im budi budućnost i nada!Za sve koji su očajni zbog gubitka slobode. Bože, ti im budi budućnost i nada!Za sve koji strahuju za svoj život,jer tebe priznaju i tebi vjeruju:Bože, ti im budi budućnost i nada!Za sve koji siromašnima i poniženima daju nadu u tvoje ime:Bože, ti budi njihova snagai ispuni ih radošću svoje blizine.Amen.

missio/Priredio: T. G.

NAGRADNA KRIŽALJKA

Ivovšumarak

MariofilSoldo

Naknadaza prije-voz pre -ko mosta

Hrvatskisvetac

(1588.-1619.

…Križev čanin)

„Omla-dinska

udruga“

Nje -mačka

„Litra“

Teni sa -čica

GarrisonT. Ujević

Progla-sio ga

svetim…Ugledati

Borbenavještina

Divljamačka

Zab.sa dr -žaj govoraPapin god.prihod

MilovkaProglasioga blaže-nim …

PetarSvačić

Drama I.Brešana

KsikRadnikplinare

Sto jedinica

koje činecjelinu

Šahov -ska

fi gura

Plani nau

Turskoj

Opas-nost

Sin Prokne i

Tereja

Kraćinaziv zainternet

Hunskikra lj („Bič

Božji“)

Potvrd-na riječ

Prvanepoz-nanica

Dugo -repe

šarenepapige

Zapadnimongol,

Ojrot

GlumicaKolesar

Konjmalograsta

Udaracu ka ra -teu,atemi

„Ujedi -njeni

na rodi“

Priznatistručnjak „Rabat“

Najvećimorskisisavac

Omot(…knji-ge}

Zna-men,biljeg

AntePeterlić

Grad u Istri

Oni kojivršesanaciju

Praotacljudskogroda

IvicaIvanac

Kućicaza prodajurobe


KRIŽALJKA

Sv. Marko Križevčanin Rješenje poslati najkasnije do 2. listopada

Misa zahvalnica na kraju školske godine

Unedjelju 21.srp nja na sv.misama u Reut-

lingenu, Metzingenu iTübingenu svečano jeproslavljen završetakškolske godine. Misnaslavlja predvodio jevlč. Ivica Zrno, a pje-vali su crkveni zboro-vi uz pratnju tambura-ša. U propovijedi jevlč. Ivica kroz priču ojednom dječaku poru-čio svoj djeci da tre-baju razvijati talentekoje im je Bog dao ida se na kraju svakitrud isplati. Istaknuo jetakođer kako je zasvaki uspjeh važnapotpora obitelji i za-jednička molitva.

Martina Bočkaj i Monika Račić

REUTLINGEN

Sni

mio

Peta

r Ć

uk.


NAŠE ZAJEDNICE

FRANKFURT AM MAIN Slavlja potvrde i prve Pričesti

Željka Ćurkovića te pred sjednika žup-nog pastoralnog vijeća Franje Akma-dže. Nakon pozdrava koji su uputilikrizmanici, biskup je okup ljenu za-jednicu pozdravio riječima: „Ugrađ-ujte se kao živo kamenje u Duhovnidom“, što je ujedno bilo i geslo ovo-godišnje krizme. U prigodnoj propo-vijedi biskup Franz-Peter je istaknuovaž nost ulja u litrugiji, te oznaku poma -zanja, te kako se pomazivalo u Staromzavjetu, te krizmanicima pokazao rogkoji je u starozavjetno vrijeme sadrža-vao ulje kojim su se pomazivali proro-ci, kraljevi i svećenici. Potom je poka-zao i posudu s uljem, kojim će kasnijepomazati krizmanike kao simbol pri -manja Pečata dara Duha Svetoga.

bilo koji način sudjelovali u slavlju, re-darima, tajnici Boženi Bralo, roditelji-ma i krizmanicima.

Sto četvero prvopričesnika

U subotu 8. lipnja u katedrali Sv.Bartolomeja u Frankfurtu održano jeslavlje prve sv. Pričesti. Misu u prepu-noj katedrali predvodio je fra Ivan Čikara, a u koncelebraciji su bili fraMarko Domazet-Lošo i voditelj misijefra Željko Ćurković koji je zahvalio svi-ma. Prije blagoslova fra Ivan je proči-tao pjesmu, koju je napisao djed jed-nog prvopričesnika za sve prvopričes-nike, kojih je bilo ukupno 104-ero.

hrzupa-frankfurt

da njihov život uvijek odiše darovimaDuha, te da se doista ugrade u živuCrkvu. Nakon propovijedi i obnovekrsnih obećanja pristupilo se sakra-mentu potvrde, koju je biskup dijeliona hrvatskom jeziku. Poslije podjelesakramenta krizmanici su na oltar pri-nijeli i dijelove crkve, koji su označa-vali njihovu želju da ih Gospodinugradi u živu Crkvu, nebitno na kojemmjestu u Crkvi, jer svi su posebni i po-trebni svaki kamen je bitan i temeljan.Jer jedino o kvaliteti materijala ovisi otome hoće li Crkva biti mjesto u kojemće se ljudi osjećati sigurno, toplo, opu-šteno, prihvaćeno. Na kraju sv. miseo. Ćurković je zahvalio najprije Bogušto je podario ovoliki broj krizmanika,

Prvopričesnice i prvopričesnici sa svećenicima

Istaknuo je kako ulje miriše, kao i vje-ra Hrvata, koja se osjeća na svakomkoraku, te posebno u njihovim životi-ma, a dokaz toga je prepuna katedra-la ne samo na sakramentu krizme ne-go i svake nedjelje kad se slavi sv. mi-sa. Posebno je zaželio krizmanicimada se oni doista prepoznaju u tom no-vom mirisu te da ga pronose svijetom,

ocu biskupu na njegovoj spremnostida slavi sakrament sv. potvrde, s. Pa-vilimiri Šimunović i mješovitom zboru„Mate Lešćan“, fra Ivanu Čikari koji jebudnim okom vodio ministrante, s. Da-miri Gelo i fra Marku Domazetu-Lošokoji su pripremali krizmanike, DejanuGašpareviću i njegovoj ekipi koji sunapravili „crkvu“ te svima koji su na

Usubotu 1. lipnja sve čano je ufrankfurtskoj katedrali Sv. Bar-tolomeja proslav ljen sakrament

sv. potvrde, kojeg je primilo 106 dje-vojaka i mladića. Sakrament je podi-jelio limburški biskup mons. dr. Franz-Peter Tebartz-van Elst. Sve čano slav ljezapočelo je pozdravom i željom do-brodošlice ocu biskupu župnika fra

Krizmanice i krizmanici s biskupom Tebartz-van Elstom i svećenicima o. Ćurkovićem, o. Čikarom, o. Domazetom-Lošom

šale — SaVjeTI — RecePTI

P O R c I j U n K U l O V OO R I O n I d I ■ T a P e TP O T P U n I O P R O S T ■

U č ■ e l ■ n b a ■ S T e Pl a K ■ I d e a l I ■ a R ea V I O n ■ R a j I ćR a S T ■ ■ S T a n ■

a T I K a ■ K O T a cn I K a d ■ a l I R a

Rješenje Iz PROšlOg bROja


Nagrađen: Drago Tolić, Rüsselsheim

KravaŠtef rješava križaljku i pita za

pomoć Juru: — Jure, reci životinju koja imapet slova, počinje na R i završava na R.— Krava!— Pa kako krava?— Pa lijepo. Krava počinje ro-gom i završava repom!

Svoja poslaDečko u taksiju jede čokoladu,

a taksist mu kaže:— To će ti uništiti zube.

Dečko mu odgovara:— Moj djed je živio 102 godine.— Zato što je jeo čokoladu?— Ne, nego zato što je gledaosvoja posla!

Ivica i profesor filozofije

Pametni ljudi su uvijek punisumnji — objašnjava profesor filo-zofije.— Samo su budale uvijek savrše-no uvjerene.— Jeste li sigurni? — pita Ivica.— Apsolutno! — odgovori profe-sor.

Tri mjestaSjedi Jozo na klupi u parku.

Nailazi Mate s gipsom na ruci. Pi-ta ga Jozo:— Što je bilo Mate?— Slomio sam ruku na tri mjesta.— E moj, Mate, ja na tri mjesta vi-še ne bi izlazio.

PlesačPrilazi Dalmatinac djevojci.

— Oš plesat?— Oću.— Aj diž se i pleši, pusti me da jasidnem!

Život iz bajkeBara: — Štef, otkako sam se

udala za tebe živim ko Pepeljuga.Kuham, čistim, ribam, peglam, no-sim pepel…

Štef je prekida: — Pa obećalsam ti da buš živela ko u bajci.

Po množini različitih odnosa prija telj -stva se onoliko razlikuju koliko dob -

ra koja se razmjenjuju; ako su to laž-na i isprazna dobra, i prijateljstvo ćebiti isprazno; ako su dobra prava, bitće pravo i prijateljstvo; a što su dobraizvrsnija to će i prijateljstvo biti izvrsni -je. Jer, kao što je i med bolji ako gapčele skupljaju s najslađih cvjetova ucvatu, tako je izvrsnija i ljubav koja setemelji na vrednijoj razmjeni; i, kao štou Hera kleji u Pontu ima otrovnog me-da od kojeg gube razum oni koji gajedu, jer pčele ga skupljaju s cvjetovanalipa, kojim obiluje taj kraj, tako je iprijateljstvo koje se temelji na lažnim iporočnim dobrima loše i lažno.

Prijateljstvo zasnovano na raz -mjeni putenih naslada prosto je i ne-dostojno zvati se tim imenom, a istovrijedi i za ono prijateljstvo koje se te-melji na površnim i ispraznim krepo-stima, jer takve kreposti ovise o osje-tilima. Putenim nasladama nazivamone koje se neposredno i uglavnomtemelje na ugađanju vanjskim osjetili-ma kao što su to primjerice uživanje upromatranju ljepote, u slušanju lijepo-

ga glasa, u dodirivanju i slično. Is -praznim krepostima nazivam nekeisprazne vještine i osobine koje osobeslaboga duha nazivaju krepostima isavršenostima. Slušaj samo kako go-vori većina djevojaka i mladića i pri-mijetit ćeš kako sa sigurnošću tvrde:taj i taj gospodin veoma je krepostan,dobro pleše, zna sve vrste igara, dob -ro se odijeva, dobro pjeva, uljudno sešali i dobro vlada; šarlatani najkre-posnijima smatraju najveće lakrdi -jaše. Kako se sve ovo odnosi na osje-tila, i prijateljstva koja se na tome te-melje nazivamo osjetilnim, ispraznimi površnim prijateljstvima i točnije bi ihbilo nazvati ludorijama. Ovdje jeuglavnom riječ o prijateljstvima međumladima, kojima su neobično važnibrk, kosa, odijelo, značajni pogledi,mladost i brbljavost: takva prijatelj stvai dolikuju dobi u kojoj je krepost jošneznatna a prosuđivanje tek u pupo-vima; ova su prijateljstva prolazna ikopne poput snijega na suncu.

Iz knjige: Sv. Franjo Saleški: Filotea — Uvod u pobožni život;

www.bitno.net

O pravom i lažnom prijateljstvu

Sastojci za 6osoba:

4 žlice SMSEks tra djevičan skogmaslinova ulja; 1

bulgura; 2 češnja češnjaka; sol;papar; 1 žlica nasjeckanog per -šina.

Priprema: Na zagrijanom ulju popecite

nasjeckani luk do zlatne boje.Dodajte mrkvu narezanu na plo-ške i meso narezano na kockicete pirjajte dok meso ne omekša.Umiješajte očišćene i narezanemahune (5 cm), sjeckanu rajčicu,pospite Vegetom i pirjajte podli-jevajući vodom oko 5 minuta.Dodajte bulgur i nastavite pirjatijoš 10-15 minuta.

luk (100 g); 200 g mrkve; 400 g te-letine bez kosti; 500 g širokih zelenihmahuna; 1 rajčica, sjeckana Podrav-ka (390 g); 1 žlica Vegete; 3 žlice

Posluživanje:Po potrebi posolite i popaprite te

poslužite s finim kruhom.www.vegeta.com.hr

Mahune na varivo


naŠE ZaJEDnICE

BERGISCH GLADBACH

Pitanje (kršćanskog) identiteta danas — tema je godi-šnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, pas -toralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, ko-

ji će se održati od ponedjeljka 23. do četvrtka 26. rujnau „Kardinal-Schulte-Haus” u Bergisch Gladbachu kod Köl-na (Overather Straße 51-53, 51429 Bergisch Gladbach),u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frank-furta.

Tijekom susreta o temama „Identitet postmodernog čov-jeka u europskom kontekstu“ i „Kršćanski identitet danas“govorit će dr. Nikola Vranješ iz Rijeke. Dr. Slavko Sliško-vić iz Zagreba dat će povijesno-kritički prikaz kršćanstvau temeljima hrvatskog identiteta te će govoriti o katoličkomidentitetu u suvremenoj Hrvatskoj. „Nacionalni i vjerski

identitet Hrvata katolika u BiH — izazovi i perspektive“ i„Uloga Katoličke Crkve u očuvanju katoličkoga i kulturnogidentiteta Hrvata katolika u BiH“ teme su predavanja kojeće održati dr. Ante Pavlović iz Mostara. n

Pastoralni skup 2013.

Snim

ka:w

ww

.isct

201

2.u

ni-w

upper

tal.d

e

Iz tiska je izašao jednolisni Hrvatski ka-tolički kalendar za 2014. godinu, uizda nju Hrvatskoga dušobrižničkog ure -

da iz Frankfurta na Majni. Kalendar jeposvećen svetištu sv. Ivana Krstitelja u Pod-milačju u Bosni i Hercegovini sa slikomsvetišta i slikom kipa sv. Ive.

U kalendaru su istaknuti i hrvatski sve-ci i blaženici, a doneseni su i terminihodočaš ća Hrvata katolika u marijanskasvetišta u Njemačkoj i u Lurd u Francuskoj.

Daljnje obavijesti i narudžbe na tele-fon: 0049 (0)69 9540480; fax. 0049(0)69 95404824;

E-mail:[email protected]

FRANKFURT AM MAIN

kalendar za 2014.

Sveti Ivo, tebi sada, dolazimo puni nada,puni ljudskih briga, jada.

Zazivamo tebe danas, sv. Ivo, moli za nas.Preteča si Kristu bio, dolazak mu pripravio,

Janje Božje navijestio.Vjerni puk te žarko moli, da mu blažiš

patnje, boli u života suznoj doli.

KATOLIČKI KALENDAR

� ��""��%% ��

� �� =<8+*1742:,1.� �� ##�� &&��"" ��

� ��""��$$�� ))''��$$��

� ��""��##�� &&��## ��

�8-8M*FL*��

�.:*=;0.+.:� �:8*<.7;..5;8:0.�27��.=<;,15*7-� �7�-.7��:.2�#<.27.7�� -�� :*74/=:<�*6��*27

��

#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!

&&��II��""%%��""��

�:202<*��2:8;*5>��#.>.:��44��00�� !!::2244**AA**7733..��88;;9988--227788>>88�5*G��&5*18�� ;4*:��$:29=7&.:8724*��7-:23* �8:;272��A2-8:��8+:25*��0*<*��8-.;<!*>*8��242�2�-:=0��8:8<.3*�:G2;5*>��"24*:-��2485.<*�.:8726��6252*72��.72;��44��00��99885588772233**�� ##448855**;;<<2244**��558833AA2233..�##<<..992277**,,�8;9*��=:-;4*��2:3*7*)>87262:��*63*7��=5*523*�*<*:27*�"2,,2��8G2,*&*5.7<27��)-:*>48��&*5.7<27*�5*=-23.��&2<862:��=:4* ��44��00��==552233**77**��225533..774488#.-*6�=<.6.532<.53*��*:48�.:7*:-2,*��D26=7��5*>23*7�87:*-��5*08� "*<48�.87��*>��.*�!.<*:��*6��:.7*��5.878:*�*<.-:*�;>��!.<:*��$>:<48��44��00��!!88552244**::99��::88AA--**77�=,23.��8:*7��#.:023.�87*<��:>83.��.:2;5*>�:*7262:� #*7-:*� �5.4;*7-*:��*+:23.5� $=08625"86*7��80853=+� $.8/25

##I!#��!!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!

##��II��%%��""��

�� &&�� **::2233**��880088::��*A2523. &��:0=: �*A��6.��;=;8>8��.78>.>*��7N.5*��85273��4>2527*��9988��88GG22LL==�� 6622552233**�� DD2266==77�� &&��$$::22 ��::**5533**"*36=7-��=,23*7��)8:2;5*>�$.8/25��80853=+��#.>.:27�=523*7��-:23*7��E2>48�8+:8;5*>��:0=:�(��&2526�.>.7��)-:*>48��$.8-8A23.��""DD$$�� ##!! �� && �25*:23.��&.:8724*��&.;.548�.524;��#:.L48��"*348!*>*8�!=;<273*4� #<8F23*�*:,.5� <87��2;5*>� �;<:2-�7<=7�89*<��*:,23*7�*:0*:.<*��2+.:*<*��A*+.5*��44��00��**::2288��33225533**77**��!!22**�*+23*7�2�#.+*;<23*7��*>:8�07.A*��*73*��92/*723.�7*;<*A23.� �:.7*��&2748��6.:.7,23*7*� &3.:*�:*738�#*5.F42��808;5*> +:*L.73. ;>�!*>5* *9��7*723*��44��00��$$226688<<..33�22�$$22<<��!!**==55**�7N.5*��.:2,2��E2>48$86* �4>27;42��$862;5*>&*5.:23.� )-.;5*>�$>:<48�*:<27*�"26;4*��8:-*7*�>*7��8;,8

#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!

EE%%��BB""))��

�5+27��)8:*7��*72,*��44��00��==,,2233..��;;44::**��))88::44**�*:27��*:83.��*6258�*A262:��=0.7��*<48!!..99..557722,,**��9988;;<<�22�77..66::;;��)>3.A-*7*��:2-8527�!.:9.<=*�2��.52,2<*��>*7�8-��80*��8F48�� 4488::22AA66..77**��I2;<*��;.+��6=M.724*��625��:>27��*7-2-��$>:<48�.:7*:-��$.8/*7��44>>**<<::..��"8A*:23*��:2;<27*��#*+27*��*<25-*��253*7* ��44>>**<<::..��87027�E*:48�&.5348��44>>**<<::..�� 4488::22AA66..77**��!*M2;<*!*<:24��86*083��:>*<27�H2:25��.:=A*5.6;42��88;;2299��AA**::==MM772244��&5*-2;5*>� �2872A23.� &5*-8&.;7*��#.:*9287 4<*>23*7��)*4.3��.*�"26�� 4488::22AA66..77**��.A26.7*�*<*:27*�D>.-;4*��*<27��55**0088>>2233..;;<<� �*3*��*:23*7�6*7=.5�$.45*��87<*7 2�*4;��2-23*��*-*��"=9.:<�*-*��#873*��!:2;4*�87*��.:<85-�� 4488::22AA66..77**��#:.-898;7*�.73*627��3=+8��68;

%#I!#��!%#I!#��!%#I!!#��!!%#I!#��!%#

$$""��&&��!!""��

�8G2,*��=08�$.8-8:*�:*738�!*=5;42#24;<8��"24*:-�A2-8:�#.>253;42��#<:*1262:&2748��.::.:��:.7*��.:2;5*>�� 4488::22AA66..77**��5=1*�>*7�#*55.��.:6*7�5*G.74*��2872A23.��5.64*#:23.6;4.�6=M.72,.��*:23* �5��A.423.5��*4*:23.��#=7M2,*#<*72;5*>��A*4��J.6*�*>8:��=523.��*63*7��&&��$$�� KK ��..--��66==44.. ��88;;99��&*5.:23.��=;<27��)-:*>48"*;<2;5*>��8;2534*��:.;.7,23.�.:7*:-2,*��8;29�� &&..55224422�MM..<<>>::<<**44&&..55224422�99..<<**44��9988;;<<�22�77..66::;;��&&..552244**�;;==++88<<**%%##��""##�KK &&��))��%%;;44::;;7722�998877��77AA..556688�*3��.872-*��#8<.:�=:*3��=:.��J=:N2,*�2-.52;��&3.:*�*:48�.>�� *:83.�5.<8�2��*:,.527� �*48>�)*-:��2233..55**�� AA**77**��88<<88::;;44**!.<*: �1*7.5��3=-.>2<��&2<*5�*<*:27*�#23.7;4*!28�&��8;29��8<<85.708�

II!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#II!#

��

��88;;2299�""**--772244�<*7*A23.��8:2;��=0.7�2529�2��*48>�*9��5*-.7�� ==;;44::;;77**�� ==552233**77��5588::2233**77��7N.548��:.7*��2:4*�862724�#*>28��=-2<*��2748�=3*6� �=3.��2A.5*�*:23*�!8;:.-72,*��-*�*<*:27*��5*G.748��2:7*��>>**77��..::AA� �8;9*�$:;*<;4*�� ==;;44::;;77**��88++::22�!!**;;<<22::��..88998855--��8800--**77��**77--22LL�8;9*��*<26�� .87*:-� �6.5-*�*<23*�*9��872/*,23.�#85� 6=M��8;9* 8-��25��#8/23*�>*7��.986=4��*:0*:2<*��!*;4*5��!*F48�� ==;;44::;;77**��>>**77��99**99**�.5.;<27�&��9*9*��>87�.:7*:-27 #23��2-23*�)5*<*�=+:*>4*� �7-:23*��8+85*"2<*��.5.7*��.54*�E.5262:��.A2-.:23.��E.5348�*:23* !86��D26=7 #<252<* �� ==;;44::;;77**��..--** II��::00==::�2529��.:2��)-.748��!:2;4*�=0=;<27 �.7<.:+�� :.7*� �:=78�*:23*��7*�!�� &2526� �.:6*7%%))��DD��DDHH�� KK ##!!��## && �>*7*��:F4*��.:-27*7-!818-��52A*+.<*

��!%#I!#��!!%#I!#��!%#II!#��!%#I!#��!

��!!��%%��

�� ==;;44::;;77**�� ==;;<<2277��""..002277**��*:,.527�2�!.<*:��=0.7��*:58��?*70*�2�-:��:*08�>2:27�#2;*M42��!:.-:*0�872/*,23.��&*5.:23*��*:274*�8:+.:<��.-*��5*=-23."8+.:<��=4:.,23*��.:.623*��%%�� &&��KK !!��##��$$��==11�� 998877��**::2233**��**3344** ��::44>>..�23*7*�� 52>23*� �:.<*��2;.:4*�*:7*+* *9��*:2F*��44>>**<<::..��85*7-*��>*7��*4��8;25348��77<<==77 !!**--88>>��7<8723* ��44>>**<<::..��"=/27� &*5.:23*� #:.L48��44>>**<<::..��!!""��##&&��$$ �$$"" ��##$$&& )5*<48� �=;<27*��:*738�".02;��-85/� �*=:*��:*<853=+�*:48�2��*:,.523*7$$�� && �KK ��""��DD��II��&&

�*=6� 1:2-;42��#25>.:23.�583A23.��#5*>2,*��&3.48;5*>��44��00��!!**==552277 ��8855��$$8866**��88::..�8;29��#2-8723*��)-.74*""88NN..7733.. ��>>**77** ��::;;<<22<<..5533**&2526� �-*5+.:<��!:8;9.:�>*7�2�!*>*8��*>2-��&202523.�##::,,..��;;==;;88>>88##::,,..��**::2233227788�� 44�� 00��!!..<<**::�22�!!**>>**88�**99��"26;42�9:>86=M.72,2� �*38�

%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I

##""!!��%%��

�:87��D26=7��;<.:*� $.8+*5- <87�� <8��&2F73*$86* *9�� $862;5*>��23*,27<�52A*+.<*�!8:<��%5:21��.:<*HH22::2255�22��..<<88--� #5*>.7��44��00��**::2233**��88::..<<<<22�=4:.,23*��5*=-23.� &252+*5-�4>25*�2�!:2;,25*��=0.7��**::2233**�!!::8899..<<8800��;;==;;**�!!..<<4488>>22LL�6*523*��3=+2,*� &.:8724*��.7.-24< 89��8+:8;5*>�2;5*>� �818:��$*73*��44��00�� **3344** ��88GG33** ��22;;<<::22MM44**�*6258 -.��.552;� �:*738 #85�!:.;>.<2� <4=9��87*>.7<=:*�8;9*��*:6.5;4*� �*:6.5*��5.4;23.��:*748��:*7262:��:=78��"=/27*��:785-��*:<27*��)5*<*��)8:2;5*>*�� 44��00��552233** 99::88::8844��55227744**�8>:8 �:27-�� *723.5��*72,*�*:23* �*0-*5.7*��*7-*��:202<* D>.-;4*��98527*:��:2;<8/8:��:2;<27*��2:3*7*��*48> *98;<85��&*5.7<27*�8*426�2 �7*��74*��44��00��55..66..77<<� 11�� **<<**552233**�*A*:23.� &24<8:��&.L.;5*>�*:<*� �5*G.74*��.*<*!.<*: �:2A8580� "=/27� �7N*�07*,23.��83��&*<:8;5*>� 073.7

!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%

""%%��##��!!$$��""��

�02-23.�&.:.7*� �:*7262:�*52;<*��2>7*��*4;26*��:0=: &.5242��=-262:��8:-*7*"=G* &2<�� "8A*523*��"8A>2<*�*34*�$.:.A23*��8>:8��=;<��8:2;� �*>8:��)*1*:23*��44��00��**::4488 ��::22GG..>>MM**772277""88NN..7733..�� KK ��**55**��88;;99**!.<*:��5*>.:� #<:*1262:�2485* $85.7<278��!=51.:23*�8;9* &.5� )*>3.<*� �23*,27<�6.��*:23278��*:23*��2:3*6�>*7 )5*<8=;<2� )5*<48��44��00��%%AA>>22FF..7733.. ;;>>�� ::22GG**�E*58;7* �8;9*��858:.;�8:7.523.�2��29:23*7��=/.623*"*7.�;>��:*73.�"8+.:< ��44>>**<<::..��8;29 �=9.:<�� #873*��:.7*�*7=*:23.��E.5348��44>>**<<::..��#>3.<5*7*��7-:23* ��44>>**<<::..��44��00�� **<<..33�**99�� 22�..>>�� 8877**$86* &25*78>;42��278� �87;<*7,23.��!28��$.45*��*:23*� <4=92<.532,*��2:48�)5*<*� �=:.523*��5.8/*��=A6* 2 �*63*7��*62:&2748 !*=5;42��.:2;5*>��*3 ��44��00�� &&..LL..;;55**>>��&&33..77,,..;;55**>>�21*.5��*+:23.5��"*/*.5��*:4��.:8726��.:48��878:23.

#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!

��##$$ !!�� $$ ��""��

$.:.A23*�8-��3.<.<*��;=;*��7N.52�I=>*:2��7N.5*�*7-2-*��*4;262523*7��.:1*:-�:*738 �;2F42��:*74*�� 44��00��55**>>2233**77��&&..55226622::�:=78��2-.;��&.:2,*�� 8-��:=72,.��"=G2,*)>87262:��.6.<:23.�2872A23.� �>*7��.87�� +:*1*6�*723.5��:*738��8:0��=38�62523*7��25*7��.:6*7��44��00��**44;;226622552233**77�� ##..::**//2277�-=*:-� �-8��#5*>48�$.8/25�*52;<�9*9*��:*;7*��2>7*$.:.A23* �>25;4*��".A24*�*:0*:.<* ��.->20*�07*,23. �7<��&*<:8;5*>�=4* .>��=4F*��#>3.<5*7�� 44��00�� >>**77 ��!!**>>**88 88--��::��:.7*��&.7-.527��-.5*%:F=5*� �25*:23.��)>3.A-*7!*9* �>*7 !*>*8 �� *:23* #��>*7 �*92;<:*7;42��#.>.:27�7<=7 ��5*:.<� �*:8;5*>��**<<**::2277** ��88<<::8866**7722LL� �*:23*��44��00��))>>8877226622::�� ""**--88>>**77�58:.7,23.��#*+27*��8:-*7*D26=7 2 �=-* $*-.3 *9�� #272F*�87*<� �*:48��*:,2;��-*��*:,.5� �.:6*7��=4*7�5/87; "8-:�� &=4�'85/0*70�

##��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��

##$$%%�� &&��""��

##&&��##&&��$$�� 44��00��==FF7722 --**77��==FF4488�*:<27 2A !8::��#25>23*��=+:*>4*�*:58��8:86.3;42��:*08��&2<*5#:23.6;42�6=M.72,2��2:48�.87*:-�&.-:*7��#.>.:��70.5+.:<��)-.74*��7N.548��::**,,2233** ��88<<88::;;4422��80-*7��44��00��!!88;;>>..<<**��**<<�� ++**AA22552244..��.87 &.5242� �*>8;5*>��*>��*:<27 $8=:��&24<8:27��*>8:27�8A*/*<�� =72+.:<��25*7#<*72;5*> �8;<4*� #<*748��22448855**$$**>>..5522LL�5+.:< &.5242��.8985-��.:<8��44��00��**::00**::..<<**�DD4488<<��52A*+.<* %0�� 08:��&24<8:23*!8;>� +*A2524*�;>�!.<:*�2�!*>5*�07.A* �;2F4*� �*73*��*<25-*�.524;��-6=7-��#:.L48!:24*A*73. ��8;9*�8-�)-:��.,2523*��25.687��#5*>*��""��##$$��""��:F.>*7��!:>8;5*>��7-:23*�*<*:27*��5.4;*7-:��*3*�=+:*>48��#25>23.��87:*-��:*738 ��#.>.:27� &2:02523.�*48> �*:423;42��:G2;5*>#>3.<5*7*��5=627*<*��.:<*�� --88FF**FFLL**�� 77--::2233** **99��

!%#I!#��!%#I!#��!%#I!#��!%#II!!#��!%#

!!"" ##��))��""��

�*<*523*� �8G.7*��*:23*7�5*74*��E2>4*��&2>2*7��:*738��;*>.:;42��5*=-23.��*:+*:*��>*7��*6*FL*7;42�:2;927*��*56*<27��:*0*7��2485*�+2;4=9��248��24F*�� --88FF**FFLL**�� 66++::88AA2233..��..AA00::33..FF7788 AA**MM..LL..��&*5.:23*��)-:*>4*�8;9* �8:.<;4*� �=523* ��44>>**<<::..��*6*A��9*9*� �*62:�*4;.7,23.��#92:2-87 ��44>>**<<::..��=,23*��=,*��*;7* ��44>>**<<::..�� --88FF**FFLL**�� *<.:2,.�:27;4.�6=M.72,.��:2;<23*7*)8:4*��-.5*��5+27*�*A*:� �58:23*7��A*4� M.42>*73.�98:��8;25348�.73*627��%:+*7��&5*-262:�:>*<27��!*<:24��=0.7�� --88FF**FFLL**�� M2L2�:*7,2;4*��I*;5*>�>*7 �.7<�� &24<8:23*��#.:>*5��**--7733**44� �-*6�2��>*��-.5*�� EE��HH�KK "" JJ�� ##%%## && ##<<33..99**77�66==MM..772244��::==7788;;55**>>�>*7�*9� 2 .>��>8��*748##&&�� $$��;.53.72M42�-*7$86*��.,4.<��*>2-��*>8:$:9262:��=0.7��$21862:��#*+27#25>.;<*: �� 9*9*��8:*7� #25>23*�

!#��!%#I!#��!%#I!!#��!%#I!#��!%#I!#��

�� && ))��%%��%%##$$��

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

##&&��

�5/87; �� -. �20=8:2��8;9* 8- �7N.5*� �7.;��44��00��==00==;;<<2277 ��**GG88<<22LL�>*7 �*:23*�&2*77.@�8;9*�#73.G7*� �2>.;!:.8+:*G.73. �8;98-278>8#24;<8 �� 9*9* 2 -:�� 87*<�862724��.-3.5348��.-*��-2<1 #<.27��$>:<48��"86*7��44��00��88>>::88��::==7788;;55**>>**��5*:*� �*;7*� #=A*7*�>*7*��:*7,2;4* -.�1*7<*5!87,23*7 2 �29852<�*4;262523*7��85+.��5/:.-%%))��##��KK &&�� ##!!��

"848��#<3.9*7�%0*:;42��44��00��2233**,,2277<<��22::8877�.5.7* �:2G*:2,*� �.54*�>*7��=-.;��$.45*�.:7*:-� #*6=.5!28�(��9*9*��0*<87��87*<�� :*532,*��".027*"=G*��26;4*� )-.748� "=G2,*��44��00�� **::<<88558866..33�**99��**::22FF**�3=-.>2<� �8;29��*5�� !*<:2,23*�*-:*748� �*-:23*7��:*7262:�8724*� I*;5*>��878:*<�=0=;<27��$27��=;<*>�5*>8;23.4 �>*7*��:;<�� #*+27*�"*-8;5*>*��".+.4*��025��44��00��""**3366==77--�� !!**==552277

ZAZIVAMO TEBE DANAS, SV. IVO, MOLI ZA NAS!

2014KROATISCHER KATHOLISCHER KALENDER � CROATIAN CATHOLIC CALENDER � LE CALENDRIER CATHOLIQUE CROATE

�

�

�

�

� ��%%""�� K�� $$CC$$$$��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

� �

NJEMAČKA

U Njemačkoj je u više gra-dova i na više načinapros laljen ulazak Repub -like Hrvatske u EuropskuUniju.

U Frankfurtu na Maj-ni prigodni program odr -žan je u sklopu „Hrvat -skog tjedna“ na glavnomgradskom trgu Hauptwa-che od 27. lipnja do 2.srpnja. Program je orga-nizirao Generalni konzu-lat RH u Frankfurtu zajed-no s Gradom Frankfurtomte u suradnji s Hrvatskimgospodarskim savezom. Nastupili su i mali folklo-raši (na slici) iz Hrvatskekatoličke misije Offen-bach, kao i skupine izhrvatskih katoličkih misijai hrvatskih udruga.

Proslava ulaska Hrvatske u Eu

kamen kamenom zboriu borovini cvrčakpjeva hvale Stvoritelju

plavetnilo neba i mora

za podnevapred kapelom sklopljene ruke

kamen kamenom zboriu borovini cvrčakpjeva hvale Stvoritelju

plavetnilo neba i mora

za podnevapred kapelom sklopljene ruke

lebendige gemeinde -...

Documents