lebendige gemeinde -...

lebendige gemeindelebendige gemeindeKöln:Dani zahvalnosti i zajedništva

D 2384 E - 1,50E - LIPANJ/JUNI 2008 - BR./NR.6 (285)

Niko Kovač:Srcem za Hrvatskudo pobjede

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout:Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

lebendige gemeindelebendige gemeindeKöln:Dani zahvalnosti i zajedništva

D 2384 E - 1,50€ - LIPANJ/JUNI 2008 - BR./NR.6 (285)

Niko Kovač:Srcem za Hrvatskudo pobjede

Naslovnica: Hrvati na Tijelovskoj procesiji

u Kölnu;snimio: A. Polegubić

SPOMENDAN BLAJBURŠKIH ŽRTAVA

lebendige gemeinde

Spomen 63. obljetnice blajburške tragedijeBLEIBURG

Središnja komemoracija u povodu 63. obljetnice blajburške tragedije održana jeu subotu 17. svibnja na Blajburškom polju. Komemoracija je započela molitvom

kod grobnice hrvatskih žrtava na mjesnom groblju u Unter-Loibachu, nakon koje suokupljeni u procesiji krenuli do Blajburškog polja. Misu pred desetak tisuća hodo -časnika iz svih krajeva Hrvatske i BiH predvodio je hvarsko-bračko-viški biskup Slo-bodan Štambuk u koncelebraciji s generalnim tajnikom HBK Vjekoslavom Huzjakom,ravnateljem Ureda za inozemnu pastvu HBK i BK BiH don Antom Kutlešom i pede-setak svećenika. Na početku mise, uime biskupskih konferencija Hrvatske i BiH bis -

kup Štambuk osobito je pozdravio one koji se sjećaju 19. svibnja 1945. i koji su sa-čuvali tu uspomenu, a mlade iz domovine i inozemstva pozvao da im znak bude lju-bav prema domovini te iskrena želja da žive u miru sa svima. Predstavnike ostalihvjerskih zajednica, Vlade i zastupnike Hrvatskog sabora pozvao je da to bude is-kreni susret pred Bogom „koji nas voli i koji bi želio da jedni druge volimo i da usvoj život unesemo molitvu kao hraniteljicu dobroga”.

Dolazim ovdje na ovu prvu postaju hrvatskog križnog puta vjerujući u Boga,dolazim kao čovjek koji ima ljubav prema mojoj Crkvi koja me uči ljubiti, koju vo-lim kao svoju majku i čije principe promišljam uvijek i nabrajam sebi i drugima sve-tih deset zapovijedi Božjih, uključujući i onu petu „ne ubij”, istaknuo je biskup na po-četku propovijedi. Dovela ga je ljubav prema domovini, narodu, osobito onom di-jelu koji je prešao ovom dolinom suza u pravom značenju riječi, koji je hodao kri-žnim putem započetim ovdje u Bleiburgu. „Dovela me moja Crkva koja uz ovaj mojnarod želi biti u dobru i zlu, u zdravlju i bolesti”, rekao je biskup, te podsjetio kakodolazimo ovdje cijeneći bogoljublje, čovjekoljublje, bratoljublje, domoljublje i ro-doljublje. Te prevažne poznate kvalitete, tako tražene, skoro kao ljudske stožernekreposti a kreposti koje se malo po malo u nama gase, i kao da nismo prepoznat -ljivi u određenim momentima, nažalost, ni sebi ni drugima. Istaknuo je kako ne že-li na tom mjestu sijati nasilje i mržnju, jer učitelj Isus Krist uči ljubavi, praštanju i mi-losrđu. Također ne želi biti sudac, a ni najmanje onaj koji će zauzeti ulogu PoncijaPilata i oprati ruke i na prečac osuditi ili označiti nekoga zločincem ili ubojicom,jer u nama kao vjernicima nasilje ne postoji ali postoji vapaj za istinom, podsjetioje na riječi koje je protekle godine na Blajburškom polju izrekao zagrebački nad-biskup kardinal Josip Bozanić.

Biskup je potom uputio apel svima koji znaju gdje su grobnice, jame, „tko je na-ređivao, tko izvršavao”. „Budite hrabri i učinite čin priznanja, učinite pokajanje, po-mozite svi vi koji nešto znate, svi koji ste ovdje sudjelovali. Pomognite ovom naroduda konačno dođe do cjelovite istine koja oslobađa”, pozvao je biskup Štambuk.

Istaknuo je kako ne želi uspoređivati Bleiburg i Jasenovac. Zločin je ubiti nevi-noga bilo u Jasenovcu, bilo u Bleiburgu. Zbog Jasenovca mnogi su platili glavom,a žrtve su imale svoj cvijet u pravom i prenesenom smislu riječi, a žrtve Bleiburga nije se smjelo ni spominjati, jer bi i sam spomen na njih bio karakteriziran kao zlo-čin. Iskreno želimo žaliti za svakom nevino ubijenom žrtvom, nevino ubijenom oso-bito bez suda i dokazane krivice, rekao je biskup Štambuk te pozvao državu Hrvat -sku da istraži sve logore bilo čiji bili, sve tvornice smrti, da istraži svih onih 1300masovnih grobnica nastalih na kraju i nakon II. svjetskog rata. Pozvao je i povjes-ničare da istraže istinu o svima koji su pobijeni tijekom II. svjetskog rata, na krajurata i osobito nakon rata. Tekst i snimka: IKA

Misu je predvodio hvarsko-bračko-viški biskup mons. Slobodan Štambuk

Sv. Antun — veliki Božji znak!

Prošao je još jedan mjesec ispu -njen crkvenim slavljima i pobož-

nostima: mjesec svibanj. Svečanosmo proslavili pet velikih svetkovi-na: Uzašašće Gospodinovo, Duho-ve, Presveto Trojstvo, Tijelovo i Pres-veto Srce Isusovo. Diljem hrvatskihmisija održane su Prve sv. pričesti,sakramenti potvrde i hodočašća. Usredištvu naše pobožnosti u mjese-cu lipnju su blagdan sv. Ante Pado -vanskoga, blagdan Rođenja sv. Iva-na Krstitelja te sv. Petra i Pavla. Na-dam se da nam Europsko nogo-metno prvenstvo neće pomutiti taslavlja. Hrvatske i njemačke nacio-nalne vrste su u istoj skupini. Izbor-nici biraju najsposobnije igrače zanacionalnu vrstu. U Crkvi pak po-sebno mjesto zauzimaju sveci. Zarazliku od nogometaša sveci igra-ju u najboljoj vrsti Crkve, bore seza širenje Božjeg kraljevstva u svi-jetu. Neustrašivo navješćuju istinu.Svakodnevno svjedoče za Radosnuvijest i Isusa Krista, uzorno živećipo Božjim zapovijedima.

ŽIVA ZAJEDNICA 6/2008 3

Dostojanstveno za crveno-bijelo-plave!

„Posebno stavljam na srce našoj mladeži neka crpi iz duhovnihvrijednosti”, kazao je kapetan Niko Kovač.

Meni je osobno vjera na prvommjestu. Sve što sam stekao, ste-

kao sam uz Božju pomoć, svoje su-pruge i roditelja. Ja se uzdam u Bo-ga, a tako sam i odgojen. U tom du-hu odgajam i svoje dijete. Bez obzi-ra s čim se u životu bavili, svima jepotrebna Božja pomoć. Potrebno jepronaći u sebi talente i izgrađivatiih. Ako čovjek misli da sve to možebez Boga, nalazi se u velikoj zablu-di. Posebno stavljam na srce našojmladeži neka crpi iz duhovnih vri-jednosti. Samo je u Bogu pravi put.Treba moliti i zahvaljivati uvijek, ane samo onda kad imamo kakve že -lje i potrebe ili kad nam je teško. Nit-ko od nas nije savršen, ali treba na-s tojati ići pravim putem, kazao je ka-petan hrvatske nogometne vrste Niko Kovač u razgovoru za „Živuzajednicu”, u povodu Europskoganogometnog prvenstva.

Ako se čovjek u životu oslanjasamo na sebe, neće puno postići. Uzpomoć Božju i potporu svojih bliž njih

može puno više. Čovjek kao pojedi-nac ne može puno, ali zajedno s dru-gima može puno više. To je ujedno igeslo nastupa hrvatske nogometnevrste na Europskomu nogometnomprven stvu, jer se samo tako može ićinaprijed. Za očekivati je da će i ovo-ga puta zajedno Hrvati u domovini iu inozemstvu dostojanstveno navija-ti za svoje crveno-bijelo-plave boje tese veseliti uspjesima svoje vrste. Da-k le, bit je u zajedništvu i zahva lnosti.To je nedavno potvrđeno i na Dani-ma zajedništva i zahvalnosti, koji suod 21. do 25. svibnja, odr žani uHKM u Kölnu. Hrvati su se tije kom tihdana dostojanstveno predstavili bo-gatim duhovno-kulturnim progra-mom, sudjelo vali su zajedno s Ni-jemcima i vjernicima drugih mate-rinskih jezika u Tijelov skoj procesijiulicama grada Kölna. Da, zajedniš -tvo i zahvalnost trebali bi biti nepres -tano utkani u hrvatsko narodno bićepodjednako u domo vini i ino zem -stvu. Urednik

� INERVJU: Niko Kovač

IZ CRKVE U SVIJETU:

Tijelovo i „kršćanska revolucija

Misa nije ni ezoterija ni ekskluziva, aTijelovo je kršćanska revolucija. Tako semogu sažeti misli što ih je u prigodiblagdana Presvetoga Tijela i Krvi Kris -tove izrekao papa Benedikt XVI. u Ri-mu.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

BOG U SUVREMENOM SVIJETU:

Spasenje dolazi od Boga

Uistinu, nema drugog spasenja, osim uImenu Isusa Krista!

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

DJEČJI KUTAK

. . . . . . . . . . . . . . . 22--23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:

P. Josip Bebić: Hl. Antonius — eingroßes Zeichen Gottes!

DEUTSCHE (ERZ)BISCHÖFE

Antonia Tomljanović-Brkić: Familie ist Vorbild und Liebe

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--15

Srcem za Hrvat sku dopobjede

� HODOČAŠĆAGospi upohode

Dani zah valnostii zajedništva

� KÖLN:

str. 8

str. 6

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

Svetac iz Padove uživa poseb-no štovanje kod katolika i ne samokod katolika. Nevjerojatno je koli-ko katolici polažu u njegov zago-vor. Vjernici mu se obraćaju u raz-nim životnim situacijama. Njegovupomoć i zagovor kod Boga osobi-to traže oni koji su izgubili vjeru,stvar ili osobu. Zaštitnik je putnika,zaručnika, brakova i obitelji. Velikije pomoćnik u bolesti i siromaštvu,crkveni učitelj. Život Sveca iz Pa-dove je čudesan. Ante Padovanski,nije ni znao da postoji Padova. Ni-kada nije ni sanjao Italiju niti životu njoj. Iako je Ante živio kratko,njegov život bijaše u svijetu velikiznak Boga milosrdnoga sve do da-našnjih dana. Veliki je ljubimachrvatskih vjernika diljem svijeta.Nema niti jedne hrvatske katoličkemisije u kojoj se na ovaj ili onaj na-čin ne slavi sv. Ante. Želja mi je dase svi ljudi međusobno poštuju i ci-jene onom snagom koju iskazujusv. Anti Padovanskom.

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str.10

U OVOM BROJU

Tijelovo i „kršćanska revolucija“

4 ŽIVA ZAJEDNICA 6/2008

Obraćajući se velikome mnoštvuokupljenih hodočasnika naTrgu sv. Petra u Rimu prije mo-

litve Angelusa 25. svibnja, Sveti Otacje podsjetio kako je Tijelovo blagdaneuharistije, „prekrasnoga Kristovogadara koji nam je na Posljednjoj večerihtio ostaviti spomen na svoje uskrsnu-će, sakrament svoga Tijela i svoje Krvi,zalog beskrajne ljubavi prema nama.Prije tjedan dana naše poglede privla-čilo je otajstvo Presvetoga Trojstva; da-nas smo pozvani oči uprti na svetu ho-s tiju: ona je sam Bog! Sama Ljubav!Ovo je ljepota kršćanske istine: Stvori-telj i Gospodin svih stvari postao je'pšenično zrno' da bude posijan u na-šu zemlju, u brazde naše povijesti; zanas je postao kruhom da se lomi, da sedijeli, da se jede; postao je naša hra-na da bi nam dao život, sam svoj bo-žanski život. Rodio se u Betlehemu, štona hebrejskom znači 'Kuća kruha', akada je započeo s propovijedanjemmnoštvu objavio je da ga je Otac nasvijet poslao kao 'živi kruh koji je s ne-ba sišao', kao 'kruh života'.”

Solidarnost se protiviravnodušnosti

Euharistija je „škola ljubavi i soli-darnosti. Tko se hrani Kristovim Kru-hom ne može ostati ravnodušan predonim tko, i u naše dane, nema sva-kodnevnog kruha. Toliko roditelja jed-va uspijeva pobrinuti se za sebe i zasvoju djecu. To je sve teži problem, ko-jega međunarodna zajednica rješavateškom mukom. Crkva ne moli samo'kruh naš svagdanji daj nam danas',već se na sve načine — po Gospodi-novom primjeru — zauzima u 'umna -žanju pet kruhova i dvije ribe' nebro-jenim inicijativama humanoga promi-canja i dijeljenja kako nikome ne binedostajalo ono što mu je potrebno zaživot.” Stoga je Papa okupljene vjerni-ke pozvao da im blagdan Tijelova bu-de prigoda da rastu u toj konkretnojskrbi za braću, osobito siromašne.

Nakon pozdrava kineskim vjerni-cima okupljenima na Trgu sv. Petra uRimu, kamo su došli iz cijele Italije, naengleskom je Papa vjernike podsjetio

kako je on u Rimu s vjernicima Tijelo-vo proslavio u četvrtak 22. svibnja mi-som, procesijom i klanjanjem predPresvetim. „Naša nas vjera poziva daTijelo i Krv Kristovu primamo čistasrca kako bismo ušli u zajedništvo snjime.” „Od srca pozdravljam hrvat -ske hodočasnike, a osobito sudionikeduhovnih vježbi Svetoga Ignacija izHrvatske, Slovenije i Bosne i Herce-govine. Neka vas u svakodnevnomnastojanju da prepoznajete i vršite Bo-žju volju vodi Duh Sveti i krijepi Sve-ta Pričest. Hvaljen Isus i Marija!”, bioje Papin pozdrav na hrvatskom.

„Zamislimo samojedan oltar…“

U četvrtak navečer 22. svibnja, nasvečanoj misi ispred bazilike sv. Iva-na Lateranskoga, Benedikt XVI. istak-nuo je snagu „kršćanske revolucije“predvodeći svečano misno slavlje nablagdan Tijelova. Euharistija je uvijekjavni čin, ona u sebi nema ništa „ezo-terijskoga“ ili „ekskluzivnoga“, pod -sjetio je Benedikt XVI. Koji je smisaoblagdana Tijelova, upitao je Papa napočetku propovijedi, te je pojasnio te-meljne geste: „Prije svega okupili smose oko Gospodinovog oltara, da bizajedno bili u njegovoj prisutnosti; nadrugome mjestu bit će procesija, tojest hodanje s Gospodinom; na kraju— kleknuti pred Gospodina, klanjanjekoje počinje već na misi i prati cijeluprocesiju, ali vrhunac doživljava u tre-nutku euharistijskoga blagoslova, ka-da ćemo se svi prostrti pred Onimetko se priguno sve do nas i dao životza nas.” Te tri geste trebaju doista bi-ti „izraz naše vjere i našega života”.

Okupljanje oko Isusa prvi je čin.„Zamislimo na trenutak”, rekao je Pa-pa, da u cijelome Rimu „nema drugo-ga oltara osim ovoga, i da su svi krš-ćani grada pozvani da se ovdje oku-pe kako bi slavili umrloga i uskrslogaSpasitelja.” Takvo razmišljanje vodina početke kršćanstva kada se okojednoga biskupa stvarala i okupljalazajednica, „jedina jer je jedan bioblagoslovljen kalež i jedan razlomlje-ni kruh.” Svi su bili jedno, nije više bi-

lo ni Židova, ni Grka kako je rekaosv. Pavao: „Svi ste vi jedno! U tim ri-ječima čuje se istina i snaga kršćan -ske revolucije, najdublje revolucijeljudske povijesti koja se doživljavabaš oko euharistije: ovdje se u Go-spodinovoj prisutnosti okupljaju razli-čite osobe po dobi, spolu, socijalno-me stanju, političkim idejama. Euha-ristija nikada ne smije biti privatnastvar, pridržana osobama koje su seodabrale zbog sklonosti ili prijatelj -stva. Euharistija je javno bogoštovlje,koja nema ništa ezoterijsko, eksklu-zivno.” I na misi pred bazilikom oku-pili su se vjernici različiti po nacio-nalnosti, zanimanju, društvenome slo-ju, političkim idejama: „otvaramo sejedni drugima da postanome jednastvar počinjući od Njega”, rekao jePapa dodajući da blagdan Tijelovagovori upravo to: „da biti kršćani zna-či okupljati se sa svih strana da bi bi-li u prisutnosti jedinoga Gospodina ipostati jedan s Njim i u Njemu.”

Na koljenima — samo predKristom

Na drugome je mjestu „hodati sGospodinom“. Darujući sebe samoga,Isus je vjernike oslobodio „paralize“:„Procesija Tijelova uči nas da nas eu-haristija želi osloboditi svake utuče-nosti i obeshrabrenosti, želi nas pri-dignuti da možemo nastaviti put sna-gom što nam je Bog daje po Isusu Kri-stu.“ Svaki čovjek može naći svoj putako susretne „Onoga tko je Riječ iKruh života.“ Euharistija je Božji sa-krament koji vjernike ne ostavlja samena putu, već ide ukorak s njima i po-kazuje smjer. „Zapravo, nije dovoljnoići naprijed, već treba vidjeti kamo seide! Nije dovoljan 'napredak', ako nepostoje kriteriji. Dapače, ako se trči iz-van puta upada se u opasnost da sezavrši u provaliji, ili da se brže udaljiod cilja. Bog nas je stvorio slobodne,ali nas ne ostavlja same: on sam pos -tao je 'put' i došao je da bi išao s na-ma, kako bi naša sloboda imala kri-terij za razlučivanje pravoga puta ida ide njime“, istaknuo je Sveti Otac.

M. K.

Misa nije ni ezoterija ni ekskluziva, a Tijelovo je kršćanska revolucija. Tako se mo-gu sažeti misli što ih je u prigodi blagdana Presvetoga Tijela i Krvi Kristove izre-kao papa Benedikt XVI. u Rimu.

IZ CRKVE U SVIJETU

Međunarodni znanstveni skup„Hrvatski škotizam XX. sto -ljeća” održan je u Zagrebu,

Katunima i Splitu 27., 28. i 29. svib -nja. Provincijalni ministar fra ŽeljkoŽeleznjak pojasnio je da je taj međ-u narodni znanstveni skup o hrvat -skome škotizmu XX. stoljeća dio općeproslave 800. obljetnice franjevač-koga reda koja se odvija u cijelomsvijetu.

U zgradi Nadbiskupskog ordina-rijata vrhosanskog u Sarajevu pred-stavljeno je „Izvješće o stanju ljudskihprava u BiH za 2007.“ koje je izra-dila Komisije „Justitia et Pax” Bis -kupske konferencije Bosne i Herce-govine. O Izvješću su govorili pred -sjednik Komisije vrhbosanski pomoć-ni biskup Pero Sudar, član KomisijeTomislav Lucić i predsjednik PENCentra BiH Ugo Vlaisavljević. „Ko-misija Pravda i Mir a preko nje i kroznju Katolička Crkva u Bosni i Herce-govini, unatoč svijesti o simboličnomdometu i učinku njezinih nastojanja,ne želi i ne može se pomiriti s činje-nicom da je kršenje ljudskih prava iod strane onih koji bi ih trebali pro-micati normalno i nepromjenjivo sta -nje društva u kojemu živimo”, rekaoje biskup Sudar.

Na jednom od najvećih grobištažrtava poratnog razdoblja Drugogsvjetskog rata na području sjevero-zapadne Hrvatske, kod spomen-križau Dravskoj šumi na rubu Varaždina,u nedjelju 25. svibnja održana je ko-memorativna svečanost, na kojoj jemolitvu za sve stradale uputio MijoHorvat, dekan Donjovaraždinskogdekanata i domaći župnik, koji je uo-či komemoracije predvodio i misu za-dušnicu u župnoj crkvi Dobroga pas -tira župe sv. Fabijana i Sebastijana.Tom komemoracijom obilježena je63. obljetnica poratnih masovnih lik-vidacija na području grada Varaždi-na i varaždinske Dravske šume sredi-nom 1945. godine. Kod spomen-kri-ža vijence su položili i zapalili svije-će čelnici više društava za obilježava -nje grobišta ratnih i poratnih žrtavaiz Varaždina, Čakovca i Virovitice,predstavnici Hrvatskog društva politi-

č kih zatvorenika, te članovi obiteljistradalih, a svečanosti se nisu odaz-vali pozvani predstavnici Grada Va-raždina i Varaždinske županije.

Susret hrvatskih bogoslova

U Nadbiskupskom bogoslovnomsjemeništu u Zagrebu 24. svibnja pri-ređen Drugi kongres bogoslova podnazivom „Jedno srce i jedna duša” ko-ji je okupio oko 350 bogoslova svihdijecezanskih bogoslovija u Hrvatskoji Bosni i Hercegovini: Vrhbosanske ka-toličke bogoslovije u Sarajevu, Bogos-lovnog sjemeništa u �akovu, Bisku-pijskog-misijskog sjemeništa „Re-demptoris Mater” u Puli, Bogoslovnogsjemeništa „Ivan Pavao II.” u Rijeci,Centralnog bogoslovnog sjemeništa uSplitu, Međunarodne i ekumenske bo-goslovije pri Kolegiju Družbe Isusovete bogoslovi Grkokatoličkog sjemeniš-ta Križevačke eparhije, a domaćin jebio Nadbiskupsko bogoslovno sjeme-nište u Zagrebu. Zagrebački nadbis -kup kardinal Josip Bozanić izrazio jezadovoljstvo što su se bogoslovi oku-pili u Zagrebu u središtu Zagrebačkenadbiskupije, podsjetio je da će zag -rebačka Crkva i Crkva u hrvatskomnarodu ove godine obilježiti 10. ob -ljetnicu proglašenja blaženim neka-dašnjeg zagrebačkog nadbiskupakardinala Alojzija Stepinca. Nakonsvečane akademije i predstavljanja,drugog dana u nedjelju 25. svibnjabogoslovi su sudjelovali u misnim slav -ljima po župama Zagrebačke nadbis -kupije koje su im ustupile smještaj.

Poziv na lokalne izbore

Odlukom Središnjega izbornogpovjerenstva Bosne i Hercegovine lo-kalni ili općinski izbori u susjednojBiH će se održati 5. listopada. Timpovodom predsjednik Komisije „Jus -titia et Pax” Biskupske konferencijeBosne i Hercegovine dr. Pero Sudaruputio je poziv vjernicima na pripre-mu za izbore. „Naime, upravo poli-tičko i socijalno a, u nekim dijelovi-ma i sigurnosno, stanje u ovoj zemljidodatno obvezuje izlazak na izbore.

Ne može se i ne treba kriti da se na-jočitiji oblici diskriminacije među gra-đanima provode upravo na općin -skim razinama”, stoji u priopćenju.

U Nadbiskupskom sjemeništu uSplitu 21. svibnja priređeno je pred-stavljanje „Hrvatskog martirologijaXX. stoljeća” autora don Ante Bako-vića na poziv splitsko-makarskognadbiskupa Marina Barišića koji je inazočio predstavljanju uz nadbisku-pa u miru Antu Jurića te nadbisku-pijske vikare mons. Ivana Ćubelića imons. Dragu Šimundžu. Nazivajućitaj martirologij oltarom domovine, jersu u njega utkana 664 života, nad-biskup Barišić istaknuo je kako tu nadjelu nije bila samo vjernost Bogu,nego i čovjeku. U knjizi od 1.040stranica, formata 30x24, nalaze sebiografije i fotografije, kao i izvješćao mučeničkoj smrti biskupa, svećeni-ka, bogoslova, sjemeništaraca, bra-će laika i časnih sestara svih bisku-pija i redovničkih zajednica Crkve uHrvata. Predgovor Martirologiju na-pisali su kardinali Vinko Puljić i JosipBozanić. Recenziju Martirologiju sunapisala dvojica hrvatskih povjesni -čara, akademik Franjo Šanjek iprof. dr. Juraj Kolarić.

Provincijalni kapitul Hrvatske kar-melske provincije sv. oca Josipa, kojizasjeda svake tri godine, održan je uzagrebačkim Remetama od 12. do16. svibnja. Kapitul je bio izborne iradne naravi. Za provincijala je iza-bran o. Vinko Mamić. Za provincijal-ne savjetnike izabrani su o. Antonio-Mario Čirko, o. Petar Janjić, o. Sreć-ko Rimac i o. Vjenceslav Mihetec.

Glavni odbor za izgradnju Crkvehrvatskih mučenika na Udbini svojusedmu sjednicu održao je 15. svib njau Tajništvu Hrvatske biskupske konfe-rencije u Zagrebu, pod supredsje-danjem predsjednika Hrvatskog sa-bora Luke Bebića i predsjednika HBKđakovačkoga i srijemskoga biskupaMarina Srakića. Na sjednici je prih-vaćeno obrazloženje Investitora dase odustane od arhitektonskog pro-jekta dipl. ing. arh. Nikole Bašića ida se pristupi izradi novog.

A.O.

Svibanj u znaku susreta i spomena


U „Hrvatskom martirologiju XX. stoljeća” autora don Ante Bakovića utkana su 664života, a tu na djelu nije bila samo vjernost Bogu, nego i čovjeku”, kazao je nad-biskup Barišić.

IZ CRKVE U DOMOVINI


RAZGOVOR S KAPETANOM HRVATSKE NOGOMETNE VRSTE NIKOM KOVAČOM U POVODU EUROPSKOGA

N iko Kovač rođen je 15. listopada 1971. godi-ne u Berlinu. Profesionalnu nogometnu kari-

jeru započeo je u klubu Hertha BSC. Igrao je tako-đer za Bayer 04 Leverkusen, Hamburger SV i FC Bayern München. Od sezone 2006./2007. počeo je igrati kod FC Red Bull Salzburg, u aus-trijskoj saveznoj ligi. Kapetan je hrvatske nogo-metne vrste i nakon skorog Europskoga nogo-metnog prvenstva završit će svoju međunarodnukarijeru. Nedavno je sudjelovao na hodočašćuHrvata katolika iz Zapadne Europe u Lurdu. Prigoda za razgovor s Nikom Kovačom za „Živu zajednicu“ je predstojeće Europsko nogometnoprvenstvo, na koji se rado odazvao.

Sve utakmice u skupini bitće teške

Živa zajednica: Austrija je zajedno saŠvicarskom domaćin Europskoga no-gometnog prvenstva od 7. do 29.lipnja. Očekuje se 550.000 posjetite -lja na stadionima i do 2 milijuna na-vijača i gledatelja prijenosa utakmicana otvorenome, kao i 8 do 10 milijar-di televizijskih gledatelja diljem svije-ta. Tri tjedna u Švicarskoj i Austriji vla-dat će nogomet, sve do posljednjegzvižduka 29. lipnja na stadionu „ErnstHappel“ u Beču. Raste li uzbuđenjepred početak prvenstva?

Niko Kovač: Uzbuđenje je dosta veli-ko jer je to veliko natjecanje. Mi mis-limo da imamo velike šanse proći prvikrug. To ne samo nama, već i cijelojnašoj Hrvatskoj jako puno znači. Jed-va čekamo da sve to napokon krene.Zato smo se i pripremali, a u našojvrsti vlada izuzetno pozitivno raspolo-ženje. Svi smo kao jedan, jedna eki-pa, koja super međusobno komunici-ra. To je naša važna karika. To je ta-kođer doprinijelo da smo pobijedili iEnglesku.

Žz: U Hrvatskoj hrvatski sportski usp-jesi sve više postaju nacionalni inte-grativni čimbenik. Dakle, i ovaj nastuphrvatske nogometne vrste na Europ -

skom nogometnom prvenstvu jeviše od sportskog natjecanja?

Niko Kovač: Nogomet je sport, alipreko sporta se može i te kako volje-ti svoju državu i predstavljati je izvandomovine na dostojanstven način.Ako se može napraviti dobar rezultat,to pomaže i nama, ali i našoj državi.To nije samo korist za nas nogome-taše već i za sve naše Hrvate. Mi smo

mala država, a preko sporta se možepuno kako u pogledu boljeg pozna-vanja Hrvatske tako i njezine svekoli-ke promocije u svijetu. Naša pobjedaprotiv Engleske puno više znači negoli koja reklama o našem lijepom mo-ru i drugim našim vrijednostima. Ljudisu dosta okrenuti sportu, a naši us -pjesi na tome području mogu nam pu-no toga dobra donijeti. Još jednomželim istaknuti kako je to sport, ali i

preko sporta se Hrvatska može dos -tojanstveno predstavljati u svijetu.

Žz: Hrvatska igra u skupini B 8. lip njau 18 sati s Austrijom, 12. lipnja u 18sati s Njemačkom i 16. lipnja u 20.45sati s Poljskom. Hoće li to biti velikiizazov za hrvatsku nogometnu vrstu?

Niko Kovač: Ove tri utakmi-ce će biti izuzetno teške. Udanašnjem nogometu nemapobjednika prije kraja utak-mice. Nijemci su favoriti,Poljaci su nam drugi favori-ti, ali bit će teško i protivAustrije, jer igra kod kuće.To neće biti tako jednostav-no kako se misli. To će bititeško, ali vjerujem u našusnagu i pobjedu i da ćemo

proći dalje. Važno je da prođemo da -lje u drugu skupinu, a onda što dragiBog da.

Nakon pobjede živi seponosnije

Žz: Na poseban će način biti zanimlji-va utakmica s Njemačkom, posebnokad se zna koliko Hrvata živi u Nje-mačkoj?

Izvo

r: w

ww

.spo

rting

-her

oes.

net

Srcem za Hrvatsku do

Naša pobjeda protiv Engleske punoviše znači nego li koja reklama o na-šem lijepom moru i drugim našim vri-jednostima. Ljudi su dosta okrenutisportu, a naši uspjesi na tome pod -ručju mogu nam puno toga dobra do-nijeti. Želim istaknuti kako je to sport,ali i preko sporta se Hrvatska možedostojanstveno predstavljati u svijetu.

INTERVJU


Niko Kovač: Nas Hrvata ima po cije-lom svijetu, a na poseban način u Nje-mačkoj i drugim zemljama ZapadneEurope. Dao Bog da dobijemo utak-micu protiv Njemačke, ali i sve druge,jer znam koliko bi to značilo za našeljude koji tamo žive. Nakon pobjedeHrvati ponosnije idu na posao, u ško-le, ugodnije se osjećaju tamo gdje ži-ve. To bi nam svima dalo ponos i sna-gu. Isto treba jasno reći, kako sve vrstekoje s nama igraju očekuju pobjedu.Nogomet se igra da se pobijedi, a neda se izgubi. Naboj koji mi imamo,imaju i drugi. Svatko igra za svoje, alije važno da pobijedimo i da prođemodalje. Kad igra hrvatska nogometnavrsta, naboja ne nedostaje. Ipak miigramo za svoju državu. Nemamouzalud naziv „vatreni“, ipak mi igramosa srcem i dajemo svešto možemo dati. Kadse začuje hrvatska him-na, sve postaje druk -čije, vatrenije. Tu va-trenost smo pokazali iu kvalifikacijama. Na-še srce kuca za Hrvats-ku i ono će nas voditido pobjede.

Žz: Mora se priznatida je hrvatska nogo-metna reprezentacija učinila jako pu-no u pripremnim utakmicama za Eu-ropsko nogometno prvenstvo, na če-lu s izbornikom Slavenom Bilićem. Oč-ito je došlo do sretne kohezije u cijelojhrvatskoj nogometnoj vrsti?

Niko Kovač: Mi smo u našoj vrsti kaojedan: nogometaši i stručni tim. Stvo-rena je nogometna vrsta u kojoj je po-zitivno ozračje. U tome nam ne moženitko zasmetati sa strane, jer smo u se-bi čvrsti.

Žz: Koje su Vaše prognoze uspjehahrvatske nogometne vrste na Europ -skom nogometnom prvenstvu?

Niko Kovač: Teško je prognozirati, aliželja je tu da prođemo u drugi krug.Ako prođemo dalje, onda je sve uzBožju pomoć moguće.

„Meni je vjera na prvommjestu“

Žz: Nedavno ste bili na hodočašćuHrvata iz Zapadne Europe u Lurdu.Koje značenje vjera ima u Vašemosobnom i profesionalnom životu?

Niko Kovač: Me-ni je osobno vje-ra na prvom mje-s tu. Sve što samstekao, stekaosam uz Božju po-moć, svoje supru-ge i rodite lja. Jase uzdam u Bo-ga, a tako sam iodgojen. U tomduhu odgajam i

svoje dijete. Dosad sam bio u mnogimmjestima: u Lurdu, Fatimi, Međugorju,Jeruzalemu. U Lurdu sam bio posebnozadivljen cijelim ozračjem. To još ni-sam u životu na takav način doživio.Pružila mi se prilika s obitelji otići uLurd i to sam uspio. To prepučujem idrugima i vjerujem da će se iz Lurdavratiti obogaćeni. Bez obzira s čim seu životu bavili, svima je potrebna Bo-žja pomoć. Potrebno je pronaći u se-bi talente i izgrađivati ih. Ako čovjekmisli da sve to može bez Boga, nala-zi se u velikoj zabludi. U svom sam ži-votu imao dosta teških trenutaka, alisve sam to nadišao s pomoću Božjomi uz pomoć moje obitelji. Posebnostavljam na srce našoj mladeži nekacrpi iz duhovnih vrijednosti. Samo jeu Bogu pravi put. Treba moliti i zah-valjivati uvijek, a ne samo onda kadimamo kakve želje i pot rebe ili kad

nam je teško. Nitko od nas nije sav-ršen, ali treba nastojati ići pravim pu-tem.

Žz: Što možete poručiti mladima?

Niko Kovač: Neka nikada ne posu-staju. Neka uvijek s pomoću Božjomidu naprijed. Uz pomoć Božju mogusve postići, jer je u njima veliki poten-cijal.

Budite uz nas i bodrite nas

Žz: Najavili ste nakon Europskogprvenstva završetak svoje međuna-rodne karijere. Koji su Vam kasnijiplanovi?

Niko Kovač: Nogomet je moj život.Volio bih i nakon toga ostati aktivan upodručju nogometa. Sada je teško re-ći u kojem će obliku to biti i na kakavnačin. U svakom slučaju bih volio svo-je znanje prenijeti na mlađe.

Žz: Vaša poruka za kraj?

Niko Kovač: Za kraj mogu još samoreći: Budite uz nas na Europskomprvenstvu i bodrite nas. Samo kao cje-lina možemo funkcionirati. Mi na te-renu, vi na stadionima ili pred malimekranima. Budimo onakvi kakvi smobili na Svjetskom prvenstvu 1998. uFrancuskoj. Kao pojedinci ne može-mo puno učiniti, a kao cjelina može-mo. To je naše geslo Europskoga no-gometnog prvenstva i samo tako mo-žemo ići naprijed.

Razgovarao: Adolf Polegubić

Meni je osobno vjera naprvom mjestu. Sve štosam stekao, stekao samuz Božju pomoć, svoje su-pruge i roditelja. Ja se uz-dam u Boga, a tako sam iodgojen. U tom duhu od-gajam i svoje dijete.

pobjede

Kapetan Niko Kovač je i u Lurdu davao autograme

NOGOMETNOG PRVENSTVA

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

VIŠE OD 10.000 HRVATA HODOČASTILO U NJEMAČKA MARIJANSKA SVETIŠTA


HODOČAŠĆA

Hrvati u Hildesheimu

Hrvati katolici iz hrvatskih katoli-č kih misija iz Sjeverne Regijehodočastili su na blagdan Ma-

rije Majke Crkve, u ponedjeljak 12.svib nja u Hildesheim. Misno slavlje upunoj katedrali u Hildesheimu pred-vodio je pomoćni zagrebački biskupmons. dr. Valentin Pozaić u zajedni-štvu s ravnateljem dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu vlč. Antom Kutle-šom, voditeljem HKM Göttingen-Braunschweig vlč. Antom Ivančićem,voditeljem HKM Hannover o. Niko-lom Miočem, voditeljem HKM Berlinfra Petrom Čirkom, voditeljem HKMHamburg o. Mirkom Jagnjićem, dušo-brižnikom u toj misiji o. Markom Bije-lićem, voditeljem HKM Neumünstero. Perom Šestakom i voditeljem HKMKassel vlč. Ivanom Barišićem.

Sve je na početku pozdravio vlč.Ivančić posebno zahvalivši vjerni -cima na odazivu. „Ovi naši susretisu radosni. Oni učvršćuju naše na-rodno i vjerničko zajedništvo. Našihrvatski bis kupi svjesni su toga zna-čenja i zato su oni česti gosti našihsusreta i predvoditelji ovih euharis -tijskih slav lja.“

Mons. Pozaić je na početku pro-povijedi okupljenima prenio pozdravezagrebačkog nadbiskupa kardinalaJosipa Bozanića. „Marija utjelovljujekršćanstvo kao mladost srca, kao lje-potu, kao stvarnost koja čeka na onošto dolazi. Jedinstveno i neponovljivomjesto koje Marija zauzima u zajed-nici vjernika u Crkvi Kristovoj izvodi seiz njezina temeljnog poslanja da bu-de Majka Otkupiteljeva. Isus je pov-jerio Mariju kao majku svakome svo-me učeniku, a također i svakoga svo-ga učenika ljubavi svoje majke. Mari-ja uspoređuje riječi i događaje svogaživota i na taj način upoznaje ljudskudubinu pojedinca, Božji plan s poje-dincom, sa svakim čovjekom i sve toprepoznaje i razumije kao jedan veli-ki, živi, sveti mozaik života u kojem su-rađujemo i mi. Sveto pamćenje zah -tijeva više od običnog registriranjazbivanja, događaja ili stvari. Drukči-

Gospi u pohodeU Hildesheimu je misno slavlje predvodio mons. Valentin Pozaić, u Marienthalumons. Mile Bogović, a u Nevigesu mons. Martin Vidović.

je pamtimo ono što nas duboko dira,ono što nam zastane u srcu, ono štopotakne srce, ono što ljubi, ono od če-ga živi. Takve poruke Marija razumi-je, prebire i čuva brižno u svom srcu.Na taj način Marija postaje slikom za-daće Crkve. Pozvani smo biti prebiva-lište Božje riječi. Čuvajmo riječ životaod vjetra i div ljeg nevremena! Pozva-ni smo štititi riječ mudrosti i čuvati sve-tu riječ u strci vremena u kojem se nu-de i nameću svakojake riječi i poruke“,kazao je dodavši kako nas Marija učipoštovati riječi Boga i riječi čovjeka.„Svjedoci smo izgubljene časne riječiod onih koji su posebno na to pozva-ni i na to obvezni po svojoj službi.Svjedoci smo lažova, klevetnika, kri-vokletnika, veleizdajnika kojima riječBoga i riječ čovjek ne znači ništa. Sre-ća čovjeka ne sastoji se u onomo štoposjeduje. Sreća je čovjeka u onomešto jest, što nosi u svome srcu za sebei za druge. Sreća je čovjeka u njego-vu identitetu i u poštovanju njegovadostojanstva. Istinski napredak čovje-ka pretpostavlja da čovjek osim mate-rijalnih dobara posjeduje i duhovnevrednote, da živi na razini svoga ljud -skoga i kršćanskog dostojanstva“,istaknuo je mons. Pozaić.

Misno slavlje završilo je himnom„Lijepa naša“, a uveličali su ga zajed-ničkim pjevanjem zborovi HKM Ham-burg i HKM Berlin pod vodstvom pas -toralne suradnice iz HKM Hamburg

s. Jasne Matić i orguljskom pratnjomIlije Tabaka iz Hamburga uz solo na-s tup opernog pjevača u operi u Lübecku Ive Lovrića Caparina.

Misnom slavlju prethodila je po-božnost križnoga puta, a vjernici suimali prigodu i za sakrament ispo -vijedi.

Duhovno-zabavni program uz za-jednički objed nastavljen je u obliž -njem Parkhotelu „Berghölzen“. Izmeđuostalih nastupili su pjesmom članoviFRAME iz HKM Berlin pod vodstvomfra Petra Čirka. Mons. Pozaić je po-dijelio sakrament sv. potvrde u subotu9. svibnja u HKM Gottingen-Braun-schweig i HKM Kassel, a na svetkovi-nu Duhova u nedjelju 10. svibnja uHKM Hannover. Prije početka misnogslavlja pomoćni biskup Hiledesheimadr. Nikolaus Schwerdtfeger kratko sesastao sa skupinom hrvatskih vjernikaispred katedrale koje je srdačno poz-dravio.

U Marienthalu — Gospinojdolini

Blagdan Marije Majke Crkve pro-slavili su hrvatski svećenici, časne ses -tre i vjernici iz Rajnsko-majnskog okru-ženja 12. svibnja u Gospinu svetištuMarienthalu, kod Wiesbadena. Prijesv. Mise bila je ispovijed i pobožnostKrižnoga puta koju je vodio fra Ante— Krešo Samardžić iz Frankfurta, a

Hodočašće u Marienthalu započelo je križnim putem


pojedine postaje Križnoga puta čitalisu vjernici iz različitih misija. Svetu jeMisu predvodio Ličko-senjski biskupmons. Mile Bogović s jedanaestori-com hrvatskih svećenika i uz asisten-ciju stalnog đakona. Organizator ho-dočašća, fra Petar Klapež, iz Frank-furta, pozdravio je biskupa, svećeni-ke, časne sestre i vjernike, i svoj jepozdravni govor završio: „Oče bisku-pe, dobro došli iz Vaše Like i naše Li-ke!” A biskup je odgovarajući na poz-drave rekao: „Obišao sam skoro cije-li svijet i susreo sam se s našim vjerni-cima. Hvala franjevcima ProvincijePresvetog Otkupitelja koji su me poz-vali da danas dođem u ovo Gospinosvetište i da se susretnem s vama!” Bi-s kup je u svojoj propovijedi govorio oGospinom tjelesnom i duhovnom maj -činstvu, s posebnim naglaskom na mu-čeničko svjedočenje hrvatskih muče-nika kojima se u čast podiže crkva u„centru” Hrvatske, u Udbini za čiju sugradnju dali svoj novčani doprinos sviGospini hodočasnici. A prije zavr -šetka svete Mise, Posvetu Majci Bož-joj izrekao je fra Ivica Erceg.

Popodnevno kulturno — zabavnodruženje održano je u prirodi u blizi-ni Gospinog svetišta. U programu jenastupila kantautorica duhovnih pje-sama Marijana Zovko. Hodočasničkidan u Marienthalu završio je s bla-goslovom s Presvetim.

Kod Kraljice mira u Nevigesu

Malo mjesto Neviges koje pripa-da Velbertu pokraj Wuppertala bilo jena Duhovni ponedjeljak 12. svibnjasredište u koje su se slijevale rijekeHrvata hodočasnika na kojem se poprekrasnom vremenu okupilo više odpet tisuća Hrvata iz pokrajine Sjever-ne Rajne i Vestfalije, Nizozemske, Bel-gije i Luxemburga. Slavlje je počelokrižnim putem na brdašcu pokraj sve-tišta koje je vodio o. Stjepan Penić, anastavljeno je molitvom krunice ucrkvi. Svečanu misu predvodio je apo-s tolski nuncij u Bjelorusiji i naslovnininski nadbiskup mons. Martin Vido-vić u koncelebraciji s domaćinom fraAntom Malešom, voditeljem Hrvat skekatoličke misije Wuppertal u sklopukoje se nalazi to svetište i s više re-dovničkih i biskupskih svećenika s po-d ručja Sjeverne Rajne i Vestfalije i Ni-zozemske. Na početku mise okup -ljene je pozdravio Herbert Schneider,donedavni zamjenik generala franje-

vačkog reda u Rimu, a sadašnji vizi-tator franjevaca u Velikoj Britaniji.O. Herbert pozdravio je okupljene iistaknuo da su Hrvati uvijek njegovalisvoju vjeru. „Hrvatska je pred ulazomu Europsku uniju koja se boji Božjegimena i srami svojih vjerskih korijena.Zato prezentirajte svoju čvrstu vjeru iprivrženost Crkvi da budete uzor nev-jernoj Europi”, rekao je o. Herbert.

Nadbiskup Martin Vidović prijeobraćanju vjernicima zahvalio se do-maćinu fra Anti Malešu na dobroj or -ga nizaciji hodočašća i čestitao je fraLuki Šarčeviću koji je izabran za sve -će ničkog glasnogovornika za ovu po-k rajinu. Vidović je rekao da dolazi izjedne lijepe zemlje, Bjelorusije, zem -lje dobrih ljudi. Ustvrdio je da je i samu iseljeništvu i nosi teret tuđine kao isvi ovdje okupljeni. Nadbiskup se usvojoj propovijedi osvrnuo na privr -ženost Majci Božjoj kojoj Hrvati ho-dočaste na raznim svetištima u domo-vini i svijetu. Tu ljubav prema Gos pi

svaki od vjernika donosi iz svojih kra-jeva a iskazivanje pokaziva ovdje uNevigesu, drugim svetištima u Nje-mačkoj kao i sve tiš tima u Hrvat skoj iBosni i Hercegovini. Misno slav lje pra-tio je misijski zbor iz Wuppertala podravnanjem Marka Peulića, a s nekoli-ko pjesama to slavlje je uveličao i tam-buraški sastav iz Wuppertala „Biser-nice”. Fra Ante Maleš uputio riječizahvale, prije nadbiskupova blagos-lova pred kipom Gospe, svima koji sudoprinijeli ovome veličanstvenomslavlju, nadbiskupu Vidovi ću, svećeni-cima i redovnicama, pastoralnim su-radnicima, ministrantima, crkvenomzboru i cijelom vjerničkom puku.

Kao i svake godine tako i ove no-gometni klub „Zagreb“ iz Wuppertalaimao je svoj štand na kojem su sviraletamburaški sastav „Bisernice”. Takođerje bilo živo na štandu kulturne zajed-nice „Vrhbosna” iz Aachena.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić,Berislav Nikić i Zvonko Bosnić

Okupljeni vjernici za misnog slavlja u Nevigesu

Misno slavlje u Hildesheimu predvodio je mons. Pozaić


SLAVLJA

KÖLN

Dani zahvalnosti i zajedništvaDani zajedništva i zahvalnosti,

naziv je višednevnog slavlja uHrvatskoj katoličkoj misiji Köln,

koje je upriličeno od srijede 21. donedjelje 25. svibnja. Svečana akade-mija održana je u srijedu 21. svibnjau Maternushaus u Kölnu u povodu pe-desete obljetnice otkako Hrvati katoli-ci s toga područja organizirano sud-jeluju u Tijelovskom ophodu ulicamagrada Kölna zajedno s Nijemcima ikatolicima drugih materinskih jezika.Na početku akademije izvedene sunjemačka i hrvatska himna. U poz-dravnom govoru voditelj HKM Kölnfra Branko Brnas je najprije zahvalioBogu, a potom i mjesnoj kelnskoj Cr -kvi koja je omogućila slavlje Dana za-jedništva i zahvalnosti. „Danas se sje-timo svih svećenika i časnih sestarakoji su zajedno s vama, dragi Hrvatiiz Kölna, gradili ovo zajedništvo kojetraje i živi. Posebna mi je čast poz-draviti fra Josipa Bebića, delegata zahrvatsku pastvu u Njemačkoj koji bi-jaše i župnik u Kölnu punih osam go-dina, koji je zajedno s vama pisaopovijest, posebno tijekom Domovin -skog rata“, kazao je, posebno muzahvalivši što je sve bilježio u kroni-ku iz koje se isčitava što se tih danaslavi. Potom je otvorio Dane zahval-nosti i zajedništva.

„Mi smo jedna Crkva”

Pozdravnu riječ uputio je i pomo-ćni kelnski biskup dr. Heiner Koch, bi-skupski vikar za dušobrižništvo katoli-ka drugih materinskih jezika u Kelns-koj nadbiskupiji. Nazočnima je preniopozdrave kelnskog nadbiskupa kardi-nala Joachima Meisnera. Zahvalio jeHrvatima na dugoj nazočnosti u nad-biskupiji i njihovoj vjerskoj životnosti.„Pedeset godina vaše nazočnosti uovoj nadbiskupiji je dugo vrijeme. Mismo jedna Crkva i zajedno smo na pu-tu. Zajednice drugih materinskih jezi-ka u našoj nadbiskupiji nisu manjine,nego njezin živi organizam. Našanadbiskupija bi bez vas bila siromaš-nija“, kazao je dodavši kako se i pobroju hrvatskih zastava na Svjetskomsusretu mladih, održanom prije neko-liko godina o Kölnu, vidjelo da je nasusretu sudjelovao veliki broj Hrvata.Kazao je kako posebnu skrb zahtije-

vaju stariji Hrvati koji su odlučili os -tatak života iz raznih životnih razlogaproživjeti u Njemačkoj te je sve poz-vao na veće uključenje u život mjesneCrkve pod vidom integracije.

Nazočne je pozdravio i dekangrada Kölna i katedralni župnik pre-lat Johannes Basigen. Istaknuo je va-žnost zajedništva te kako je bl. Aloj-zije Stepinac veliki primjer vjere. „UCrkvi nema stranaca. Ako se ljudi na-đu zajedno i zajedno mole na razli -čitim jezicima, to je bogatstvo. Evan -đelje je put, ljudi koji vjeruju su na tomputu. Cilj nije put, nego Isus Krist“, ka-zao je. Pozdravnu riječ uputio je ikonzul Generalnog konzulata Repu-blike Hrvatske iz Düsseldorfa Kristijan

Tušek koji je prenio pozdrave gene-ralne konzulice Katarine Trstenjak. Ka-zao je kako se radi o jednoj hvale vri-jednoj manifestaciji koja potiče za-jedništvo među ljudima različitih kul-tura, ali i prije svega zajedništvo s Bo-gom.

Među nazočnima bili su i delegato. Josip Bebić, referent za dušobriž-ništvo katolika drugih materinskih je-zika u toj nadbiskupiji đakon HansGerd Grevelding, dušobrižnik za mla-de iz tih zajednica o. Silvio Vallecoc-cia te skupina hrvatskih časnih sesta-ra milosrdnica iz samostana u St. Au-gustinu.

U bogatom glazbenom programunastupili su Tercet „Sacrum“ (mamaMandica, kći Zrinka i sin Hrvoje) izZagreba, Marko Boček na gitari, Dje-čji misijski zbor, Zbor mladih, Misij ski

mješoviti zbor, „Steyler Musikapostel“— skupina mladih studenata iz sa-mostana St. Augustin, KUD „Šokadi-ja“ iz Budrovaca iz Slavonije te Folk-lorna misijska skupina „Koraci u tuđi-ni“. Svečana akademija je završilapjesmom „Ne dirajte mi ravnicu“. Nakraju je nekoliko riječi u ime KUD „Šo-kadija“ uputio predsjednik TomislavVuković posebno zahvalivši domaći-nima na gostoprimstvu.

Hrvati pedeseti put u Tijelovskom ophodu

Na svetkovinu Tijelova svečanomisno slavlje ispred kelnske katedra-le predvodio je kelnski nadbiskup

kardinal Joachim Meisner. U uvodnojje riječi podsjetio kako Hrvati katoli-ci u proslavi Tijelova i Tijelovskomophodu sudjeluju već pedeseti put teim je izrazio zahvalnost na vjerskojživotnoj nazočnosti u nadbiskupiji.Tijekom mise čitalo se i molilo na hr -vatskom jeziku. Prvo čitanje na hr -vatskom jeziku pročitao je Slavko Bo-ček, a u koncelebraciji je bio i dušo-brižnik iz HKM Kölna fra Marko Do-mazet, a voditelj misije o. Brnas i de-legat o. Bebić su bili s velikom skupi-nom Hrvata ispred katedrale. Kardi-nal Meisner je u propovijedi nadah-nuto govorio o tajni Isusove prisutno-sti u Euharistiji. „Hostija koju ćemodanas nositi ulicama grada Kölna ni-je nešto već Netko. Pričest je osobnisusret s Isusom u svome srcu. Ne ide-mo danas kroz kelnske ulice demon-

Kardinali Meisner i Puljić blagoslovili su reljef bl. Stepinca


strirati i prosvjedovati, već zahvalji-vati Bogu.

uvijek želio biti hrabar kao on, a bioje u Mariji Bistrici tijekom proglašenjakardinala Stepinca blaženim. Istaknuoje kako Bog traži nasljedovatelje, a nefilozofe, te je tako izabrao i bl. Ste-pinca da služi hrvatskom narodu u te-škom vremenu. „Bio je veliki molitelj.Ruke radnika pokreću strojeve, a rukekoje mole pokreću srce Boga, a sa-mim tim i cijeli svijet. Bl. Stepinac kaodobar molitelj bio je uzoran pastir zasvoj narod. Stepinac je bio obdarenraznim talentima. U vrijeme dok sumnogi šutjeli, bl. Stepinac je govorioi bio glasan svjedok Kristove riječi.Bio je veliki proročki biskup za svojnarod u najtamnijem vremenu. Stogaje razumljivo da Hrvati svoga kardi-nala tako vole i s njim se poistovjeću-ju. Bl. Stepincu je mjesto u ovoj crkviu kojoj se Hrvati okupljaju na misnaslav lja”, kazao je kardinal Meisner do-davši kako je dobro da je postalvjenre ljef bl. Stepinca u toj crkvi jer na tajnačin bl. Stepinac postaje blaženikomi drugih naroda te mu Köln postajedomovina kao i Hrvatima koji ovdježive. „Stepinčeva oporuka svima na-ma jest da ostanemo katolici te živimoi branimo našu vjeru.” Na kraju je kar-dinal Puljić posebno zahvalio kardi-nalu Meisneru za njegovu blizinuCrkvi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovi-ni. „Hvala za potporu u vremenu kadsmo trpjeli, kao i danas kad se bori-mo da preživimo.”

Misnom slavlju pribivali su i vice-konzul Generalnog konzulata Repu-blike Hrvatske iz Düsseldorfa Ivan Sa-blić te konzuli Kristijan Tušek i Maja-Marija Rosenzweig-Bajić. Misno slav -lje uveličao je misijski mješoviti zborpod vodstvom Zrinke Tomašić uz na-stup Terceta „Sacrum” iz Zagreba.

Za uzvanike je priređena večerau misijskim prostorijama tijekom kojesu kardinale Meisnera i Puljića poz-dravili voditelj misije o. Brnas i dele-gat o. Bebić.

U subotu 24. svibnja u Minoriten-kirche u Kölnu kardinal Puljić je tije-kom misnog slavlja podijelio sakra-ment sv. potvrde. Sakramnet je primi-lo 46-ero vjernika. Kardinal Puljić jeu propovijedi kazao kako vjerniciokupljeni u crkvi dolaze iz raznihhrvatskih krajeva. „Vjerujem da u svo-me srcu nosite dragu uspomenu nasvoj kraj i zavičaj. Vjerujem da istin -ski gajite svoju hrvatsku kulturnu baš-tinu. Ono što je u našem hrvatskomnarodu najvažnije jest vjera koju smobaštinili od naših otaca od prvog vre-mena pokrštenja pa sve do danas.Vjeru smo dobili kao dar da je pre-nosimo budućim pokoljenjima. Bezobzira iz kojeg kraja dolazimo, želimda nosite svijest da smo jedan narodjedne katoličke vjere. To ne znači dane trebamo voljeti posebno svoj rod-ni kraj, zavičaj. Ali to nas ne smije di-jeliti, činiti nas suprotstavljenima zatošto netko dolazi iz ovog ili onog kra-ja. Mi smo jedna Crkva bez obzirana državne granice”, kazao je doda-vši kako katolik nije nikada u tuđiniveć je uvijek kod kuće bez obziragdje živio.

Završno misno slavlje „Dana za-jedništva i zahvalnosti” u nedjelju 25.svibnja u Minoritenkirche u Kölnupredvodio je delegat za hrvatsku pas -tvu u Njemačkoj fra Josip Bebić.

Veliki doprinos oko organizacije„Dana zajedništva i zahvalnosti” dalisu hrvatski ugostitelji s toga područja,njih više od dvadeset.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

U svečanom Tijelovskom ophoduulicama grada Kölna zajedno s Ni-jemcima i drugim katolicima sudjelo-vao je i veliki broj Hrvata koje supredvodili voditelj HKM Köln fraBranko Brnas, dušobrižnik o. Doma -zet i delegat o. Bebić. Veliki brojHrvata sudjelovao je u narodnim no-šnjama. Nakon svečanog blagoslovau kelnskoj katedrali KUD „Šokadija“je izveo splet hrvatskih kola ispred ka-tedrale. U večernjim satima toga da-na u prostorijama Caritasa priređenaje večer pjesme i plesa uglavnom zamlađe članove misije. Za pjesmu iples pobirnuo se Band „Adriatico“.

Svečano misno slavlje u petak 23.svibnja u Minoritenkriche u Kölnu, ukojoj se Hrvati okupljaju na središnjemisno slavlje u misiji, predvodio jekelnski nadbiskup kardinal JoachimMeisner u zajedništvu s vrhbosanskimnadbiskupom i predsjednikom Bis -kupske konferencije Bosne i Hercego-vine kardinalom Vinkom Puljićem, de-legatom o. Bebićem, voditeljem misi-je o. Brnasom, dušobrižnikom u HKMKöln o. Domazetom te s još devet sve-ćenika te uz asistenciju đakona refe-renta Greveldinga i đakona tajnikakardinala Puljića Dragana Jurića. Ti-jekom misnog slavlja kardinali Meis-ner i Puljić blagoslovili su reljef bl. kar-dinala Alojzija Stepinca, djelo Tho-masa Kesselera iz Düsseldorfa, pos -tavljenog u toj crkvi.

Sve je na početku pozdravio o.Brnas istaknuvši kako otkrivanje reljefabl. Alojzija Stepinca ispunja njega i ci-jelu tamošnju hrvatsku zajednicu rado-šću i zahvalnošću. „Nadbiskupija Kölnje već rano prepoznala što kardinalStepinac znači za hrvatske vjernike. Uvremenima kad se njegovo ime nijesmjelo spomenuti kelnski nadbiskup jestavio na raspolaganje 'Kuću kardina-la Stepinca' Hrvatima iz HKM Kölnkao dio njihove domovine.”

Bl. Stepinac Kristov svjedok

Kardinal Meisner je u nadahnutojpropovijedi istaknuo kako se Köln na-ziva gradom svetaca, među koje sesada ubraja i novi blaženik hrvaskogpodrijetla bl. Alojzije Stepinac. „Sadaće biti u dobrom društvu u ovoj crkvizajedno sa sv. Duns Scottom ibl. Adolfom Kolpingom.” Kazao je ka-ko je od djetinjstva simpatizirao kar-dinala Stepinca te je, kako je kazao,

KUD „Šokadija“ izveo je plesove iz Hrvatske ispred katedrale u Kölnu


UMarkovu Evanđelju čitamo in-cident, kako su Isusovi učenicitrgali subotom klasje, a zatim

kako je Isus liječio subotom (usp. Mk2,23—28; 3,1—8). Ako znamo što jeza tadašnje Židove značilo poštiva -nje subotnjeg mirovanja, ondaćemo shvatiti svu težinu Isuso-va čina. No Isus tim svojim či-nom daje jednu vječnu pouku,koja vrijedi i za nas, a ona bise mogla izreći ovako: spa-senje ne dolazi od nečega, ne-go od Nekoga. Naime, Žido-vi su mislili da obdržavanjempropisa i poštivanjem običajamogu automatski zadobiti spa-senje i Božji blagoslov. Isusjasno kaže da to nije tako,spasenje je uvijek nezasluženBožji dar. Ova napast da spa-senje očekujemo od nekih sredstavai naše manipulacije stvarima, postojii danas, samo su se sredstva promi-jenila. Pogledajmo ukratko, od čegadanašnji ljudi očekuju spasenje?

Lažna očekivanjaspasa

Neki očekuju spasenje od medi-cine: prepuštamo se svim vrstama po-roka, u neizrečenoj nadi da će nas li-ječnici već izliječiti ako bude zatre-balo. Općenito ima previše očeki-vanja oko čuda koja čini medicina:neki se obraćaju liječnicima i ondakad su nesretni, uzimaju tablete i on-da kad su žalosni, razočarani, nekise podvrgavaju plastičnoj kirurgiji daim medicina vrati poljuljano samo-povjerenje. Ukratko, mnogi od medi-cine očekuju sreću, spas i lijek za ži-votne teškoće.

Neki spasenje očekuju od demo-kracije: danas su nam puna usta de-mokracije koju zamišljamo kao nekiraj na zemlji: bit će onda jaslica ivrtića pa će roditelji biti riješeni svihbriga oko odgoja djece, bit će mo-gućnosti za ljetovanje na moru i naj-različitijim sanatorijima pa ćemo seriješiti životnih stresova; bit će pre-krasno uređenih staračkih domovapa ćemo biti riješeni naših staraca, a

Uistinu, nema drugog spasenja, osim u Imenu Isusa Krista!

Piše: Mihály Szentmártoni, S.J.

Božje spasenje ne dolazi mani-pulacijom kao i u medicini, nego pre-danjem u Božje ruke, povjerenjem unjegovu Providnost; Božje spasenjedolazi putem nade i ljubavi. Trebapritom naglasiti, da ljubav prema Bo-

gu i prema ljudima nije nekopobožno čuvstvo nego je todjelovanje. Kad je Isus ispričaoprispodobu o Milosr dnom Sa-maritancu, dodao je: „Idi, i tičini tako!“

Božje spasenje ne dolazipomoću čarobnog štapića kao usnu o demokraciji nego se tražisuradnja, sudjelovanje u Isusovudjelu spasenja. Ta suradnja zna-či sve dublji ulazak u tajnu Isu-sova života, a znamo da taj ži-vot prelazi i preko Golgote i Kri-ža do uskrsnuća. Ali ta surad nja

znači i naše svjedočenje o Evanđeljuu svijetu, osobito među ljudima s koji-ma živimo i radimo zajedno.

Božje spasenje ne dolazi auto-matski, kao što to očekujemo od teh-nologije: zasad još nemamo i vjero-jatno nikad neće ni biti dugmeta na

koje bi Bog reagi-rao, nego tu se traživjera, tj. prihvaćanjeBožje isitne o čovje-ku, a ta istina uklju -čuje u prvom reduistinu o grijehu pokojem je čovjek iz-gubio Božje prijatelj -stvo i istinu o otkup -ljenju, po Križu, pokojem je Bog ponu-dio natrag čovjekusvoje prijateljstvo.Na nama je da prih-

vatimo tu ispruženu ruku, a to se zo-ve spasenje.

Pitajmo se sada: od čega mi oče-kujemo spasenje? Moramo stići do is-krenog priznanja onog zaziva, kojićemo često ponavljati u mjesecu lip -nju, mjesecu Srca Isusova: „Srce Isuso -vo spasenje naše!“ Uistinu, nema dru-gog spasenja, osim u Imenu Isusa Kri-sta. Neka nam to ime bude u srcu i naustima, da bismo u tom imenu živjelii jednom mogli umrijeti u njemu. �

i naša će starost biti kao holivudskapriča.

Neki spasenje očekuju od tehno-logije: kompjutori će nas riješiti brigao razmišljanju, djeca ne moraju višeučiti matematiku, to vrše strojevi za ra-

čunanje, neće trebati više učiti stranejezike, postoje sprave za simultanoprevođenje. Postali smo društvo dug-madi: pritisneš dugme i upali se svjet-lo, stroj za pranje, televizija, peć. Me-đutim, i sami znamo: posljedica tih ču-da od tehnologije nije sreća, nego ži-votna dosada.

Mogli bismo na-brajati i druga lažnaočekivanja spase -nja, no neka ovolikobude dovoljno daposvijestimo: uvijekćemo ostati razoča -rani, ako spasenjeočekujemo od neče-ga, a ne od Neko-ga, od Boga. Upra-vo to nam poručujeIsusovo uče nje da ni-je obdržavanje su -bote ono što donosi spasenje, negovjera u Boga koji spašava.

Putovi spasa

Isus nas uči da spas dolazi odBoga, ali da taj spas dolazi čovjekusvojim vlastitim putovima, a ne ona-ko, kako bismo ga mi htjeli. Božja seljubav, naime, ne može niti zasluži-ti, niti osigurati, jer je uvijek slobo-dan dar.

Spasenje dolazi od Boga

Božje spasenje ne dolazi pomoću ča-robnog štapića kao u snu o demokraci-ji nego se traži suradnja, sudjelovanje uIsusovu djelu spasenja. Ta suradnjaznači sve dublji ulazak u tajnu Isusovaživota, a znamo da taj život prelazi ipreko Golgote i Križa do uskrsnuća. Alita suradnja znači i naše svjedočenje oEvan đelju u svijetu, osobito među ljudi-ma s kojima živimo i radimo zajedno.

Isus nas uči da spas do-lazi od Boga, ali da tajspas dolazi čovjekusvojim vlastitim putovi-ma, a ne onako, kakobismo ga mi htjeli. Bož-ja se ljubav, naime, nemože niti zaslužiti, nitiosigurati, jer je uvijekslobodan dar.

BOG U SUVREMENOM SVIJETU

lute Wahrheitund als einzigWahren anund sie riefen— und rufenweiterhin —die Menschendazu auf, die-se Wahrheitauch selbst zuerkennen undanzunehmen. Wissend, dass dasChristentum die Gemeinschaft derBrüder und Schwestern ein und des-selben Glaubens ist, suchten sie eineStütze durch den Glauben, die ihnenohne Einschränkungen Halt bot. Un-erschrocken predigten sie, dass dasZiel alles Seienden der Lob desDreieinigen Gottes sei, des Schöpfersall dessen, was ist, und der Quelle al-ler Dinge. Ihren Glauben und ihreLehre bezeugten und verteidigten vie-le Heilige durch den Märtyrertod. Sotaten es etwa Johannes der Täufer,die heiligen Peter und Paulus und vie-le andere. Der hl. Antonius von Pa-dua wollte dasselbe tun, als er dieLeichen von fünf getöteten Franziska-nern sah, die nach Marokko gingen,um das Evangelium zu verkündigen.Jemand sagte, dass niemand zumHeiligen wird, ohne entsprechendam Kreuz teilzuhaben. In der Reiheder beliebtesten Heiligen steht derhl. Antonius von Padua, der großeVerkünder der Frohen Botschaft. Erpredigte mit viel Enthusiasmus undBegeisterung und er besaß dabei einen großen Wortschatz. Der heili-ge Franziskus wählte ihn zum erstenLektor der Theologie aus und erteilteihm die Aufgabe, in den Städten zupredigen. Aus verlässlichen Quellenwissen wir, dass tausende und aber-tausende Neugierige zu seinen Pre-digten kamen. Mutig kämpfte er ge-gen den Irrglauben. Deshalb bekamer auch den Namen „Hammer derKetzer“.

Der Heilige aus Padua genießt beiden Katholiken, und nicht nur bei denKatholiken, besondere Achtung. DieGläubigen wenden sich in verschie-densten Lebenssituationen an ihn. Sei-ne Hilfe und Fürsprache bei Gott er-bitten insbesondere diejenigen, die ih-ren Glauben, eine Sache oder Person

Vorbei ist noch ein Monat vollerKirchenfeste und Andachten:der Monat Mai. Wir haben fünf

große Kirchenfeste gefeiert: ChristiHimmelfahrt, Pfingsten, das Dreifaltig-keitsfest, Fronleichnam- und das Herz-Jesu-Fest. In sämtlichen kroatischen ka-tholischen Missionen wurden die hei-lige Erstkommunion und die Firmunggefeiert und es fanden Wallfahrtenstatt. Es freut mich, dass ich Gelegen-heit hatte, an den Wallfahrten in Ma-rienthal und Zwiefalten sowie an denFeiern der Firmung in Giessen undKöln teilzunehmen.

Im Mittelpunkt unserer Andachtenund Ehrungen im Monat Juni stehender Feiertag des hl. Antonius von Padua, Hochfeste der Kirche: die Ge-burt des hl. Johannes des Täufers undder Heiligen Petrus und Paulus. Ichhoffe, dass uns die Fußball-Europa-meisterschaft beim Feiern dieser un-serer Feste nicht durcheinanderbringt. Die kroatischen und deut-schen Nationalmannschaften sind inderselben Gruppe. Für die National-mannschaften werden die fähigstenSpieler ausgewählt. In der Kirchenehmen die Heiligen einen ganz be-sonderen Platz ein. Im Unterschied zuden Fußballspielern spielen die Hei-ligen in der Spitzenmannschaft derKirche, kämpfen für die Verbreitungdes Reiches Gottes in der Welt. Tap-fer und unerschrocken verkünden siedie Wahrheit. Tagtäglich legen sieZeugnis ab von der Frohen Botschaftund von Jesus Christus, indem sie vor-bildhaft nach den Geboten Gottes le-ben. Ihr Ziel ist es, die Menschen zurUmkehr und zum Glauben, also zuihrer Erlösung zu bewegen.

Wer sind die Heiligen? Die Hei-ligen sind Christen, die vom GeistGottes erfüllt sind, die Gott mit Leibund Seele und in allem, was sie tun,ergeben sind. Indem sie sich tagaustagein seiner Führung anvertrauten,hinterließen — und hinterlassen — sieunauslöschliche Spuren der Anwe-senheit Gottes in der Welt. Sie warenfest davon überzeugt, dass alles, wasder Mensch mit eigenen Kräften ver-richtet, ins eigene Verderben führt,sofern er das ohne Gott tut und ihndabei nicht vor Augen hat. Die Heili-gen nahmen Jesus als einzige abso-


Hl. Antonius — ein großes Zeichen Gottes!Verehrte Leserinnen und Leser!

verloren haben. Er ist der Schutzpa-tron der Reisenden, der Verlobten, derEheleute und Familien. Er ist ein gro-ßer Helfer in Krankheit und Armut, einKirchenlehrer. Paare, die keine Kinderhaben können, suchen seine Unter-stützung. Seine Stärke und Machtbringen am besten die Zeilen des Lie-des: „Wenn du von Antonius Wunderverlangst“ zum Ausdruck.

Das Leben des Heiligen aus Pa-dua war wundersam. Antonius vonPadua wusste gar nicht, dass es Pa-dua gab. Niemals hatte er von Italiengeträumt oder in Italien gelebt. In Ma-rokko wollte er für Jesus sterben. Aufdem Rückweg nach Spanien wurde erkrank. Ein Sturm trieb sein Schiff andie sizilianische Küste. Nach Assisikam er auf sonderbare Weise zumheiligen Franziskus und zu seinen Brü-dern. Die Brüder entdeckten durch Zu-fall Antonius Talent zu predigen. Sieschickten ihn nach Norditalien undSüdfrankreich, damit er dort die FroheBotschaft verkündigte. Furchtlos undunermüdlich widerlegte er den Irr-glauben der Katharer und andererHäretiker. Zeit seines Lebens voll-brachte er Wunder. Ist es etwa keinWunder, dass ihn nur elf Monatenach seinem Tod Papst Gregor IX. hei-lig sprach? Obwohl der heilige Anto-nius ein kurzes Leben hatte, so warund ist dieses bis heute in der Welt eingroßes Zeichen des barmherzigenGottes.

Der heilige Antonius, der „Heiligeder ganzen Welt“ ist bei den kroati-schen Gläubigen in der ganzen Weltbesonders beliebt. Es existiert keineeinzige kroatische katholische Mis-sion, in der nicht, auf die eine oderandere Weise, das Fest des HeiligenAntonius gefeiert wird. Jedes Jahr gibtes unter den Gläubigen ihm zu Ehrenden frommen Brauch der dreizehnDienstage. An seinem Feiertag sinddie Kirchen voller Gottesdienstbesu-cher. Besonders geschätzt wird seinSegen für die Kinder und Jugend-lichen.

Mein Wunsch ist es, dass sich al-le Menschen untereinander mit jenerStärke achten und ehren, die sie demhl. Antonius von Padua erweisen.

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

GEISTIGER IMPULS BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR. 98

Neulich sah ich im Fernsehen ei-ne Reportage, die mich sehrerschüttert und nachdenklich

gemacht hat. In ihr wurden alte Men-schen gezeigt, die einsam in einemPflegeheim sterben, ohne dass irgend-jemand Notiz von ihrem Tod nimmtoder — geschweige denn — sich ge-bührend von ihnen verabschiedet. Frü-her, in der Großfamilie, wäre so et-was undenkbar und unmöglich gewe-sen. Heute ist es leider nichts Außer-gewöhnliches mehr, dass ältere Men-schen aus verschiedenen Gründenstunden- und oft tagelang niemanden,keinen Familienangehörigen, haben,mit dem sie reden können. Haben die-se alten Menschen das verdient? Sin-gles im Alter sind das traurige Resultatunserer egoistischen und familien-feindlichen Gesellschaft.

Lange Zeit wurde hierzulandeüber Familie nur negativ gesprochenund sogar gespottet. Jetzt kommt dieQuittung für eine derartige Haltung.

Familie, das sind Eltern und Kin-der (oder alle Verwandten). Familie,das heißt Familienleben, Familien-feiern und nicht zuletzt Familiengrab.Familie ist und bleibt der erste undwichtigste Ort zur Vermittlung vonWerten. Hier werden die Fundamen-te gelegt, auf die der Mensch seinganzes Leben aufbauen kann — odereben nicht.

Familie haben heißt verheiratetsein und Kinder haben. In dem Au-genblick, wo Kinder da sind, kommennämlich die echten Lebensfragenknallhart auf den Tisch. Auch einGrund, weshalb unsere oberflächli-che Spaßgesellschaft am besten in ei-ner Single-Kultur gedeiht, in der esdann zum Schluss nur noch um diebange Frage nach dem Sterben geht,wenn das Leben bereits abgelaufenist. Kinder sich selbst oder Fremdenzu überlassen wird nur vom schlech-ten Gewissen als Fortschritt geprie-sen. Nicht die Schulen, nicht die Me-dien sind die Hauptverantwortlichenfür den verheerenden Seelenzustandder jungen Generation, es ist undbleibt die Familie. Sie ist nicht nur derOrt für Vorschriften, sondern für Vor-bilder. Hier werden Werte erlebt —oder eben nicht.

Familie, das heißt sich gemein-schaftlich und wechselseitig beständig

Familie ist Vorbild und Liebezu veredeln und vervollkommnen. Ver-edeln heißt im Gärtnerdeutsch kulti-vieren. Kultur wächst aus der Familieheraus — oder eben nicht.

Der 97. Deutsche Katholiken-tag hat von 21. bis 25. Mai

in Osnabrück stattgefunden.Tausende nahmen am Sonntagam 25. Mai am Abschlussgot-tesdienst des 97. Deutschen Ka-tholikentags in Osnabrück imStadion auf der Illoshöhe teil.Der Vorsitzende der DeutschenBischofskonferenz, ErzbischofDr. Robert Zollitsch, leitete denGottesdienst, der — wie auch al-le vorhergehenden Programm-

97. KATHOLIKENTAG IN OSNABRÜCK

Viele junge Paare, die sich sehn-lich Kinder wünschen, haben in derTat eine verständliche Angst vor derfinanziellen Armut, die durch den Zu-wachs entstehen kann. Doch Familie— ich denke hier an Eltern und Kinder— ist mehr als finanzielle Absicherungund berufliches Fortkommen, magsich auch der weit-reich-ende Wertder Familie nicht gleich auf den er-sten Blick offenbaren. Oder, um es inder Sprache der Finanzwelt auszu-drücken: Wenn wir unsere Zeit inKindererziehung und Familie inve-stieren, so ist das nicht nur eine si-chere Zukunftsinvestition, es ist zu-dem die Rückzahlung dessen, waswir selbst dem Leben schulden. Die-ser Tatsache muss die FamilienpolitikRechnung tragen, wenn sie verhin-dern will, dass diese Gesellschaft einschlimmes Ende nimmt.

Viel wird heute über die Wichtig-keit der Familie gesprochen. Auch diePolitik hat das Thema neu für sich ent-deckt und neue staatliche Mittel zur Fa-milienförderung eingeführt. Nebendem „alten“ Kindergeld — auf der ei-nen Seite — gibt es — auf der anderenSeite — seit dem letzten Jahr das„neue“ Elterngeld, das wiederum das„alte“ Erziehungsgeld abgelöst hat.Dabei fällt auf, dass das „neue“ El-terngeld nicht mehr die Erziehung derKinder in den Vordergrund stellt, son-dern verstärkt (nicht nur sprachlich) dieberufstätigen Eltern (leider nur die Bes-serverdienenden) anspricht. Die damitverbundene „neue“ so genannte El-ternzeit, also die Zeit, in der sich Elternmit Hilfe der staatlichen Unterstützungder Familie und der Kindererziehungwidmen, ist nun von 2 auf 1 Jahr ver-kürzt worden und soll einen schnellenWiedereinstieg in das Berufsleben er-möglichen. Die „neue“ Förderung wirdfolglich am Berufsleben der Eltern undderen Verdienst ausgerichtet, dasWort Erziehung aus dem Vokabulargestrichen. Natürlich ist die finanziel-le Absicherung der Familie, insbeson-dere in der heutigen Zeit, ein wesent-licher und nicht zu unterschätzenderFaktor. Die Frage ist nur, wie viele Fa-milien rein rechnerisch durch die neueFamilienpolitik tatsächlich profitieren.

Es ist ein Umdenken erforderlichin den Köpfen der Menschen — vomnehmen hin zum geben. Der Wertder Familie als Fundament muss in je-der Hinsicht gestärkt werden, damitdie Zukunft unserer Gesellschaft nichtauf Sand gebaut wird. Familie mussmehr sein und sie ist mehr. Sie istz.B. sparen statt shopping, dienenstatt verdienen, gemeinsam lebenstatt einsam sterben. Sie ist Freund-schaft statt Egoismus, Rücksichtnah-me statt Selbstsucht. Familie ist Vor-bild und Liebe.

Antonia Tomljanović-Brkić

Abschlußgottesdienst


ZEITGEIST

BISTUM DRESDEN-MEISSEN

Bischof Joachim ReineltJoachim Reinelt

wurde am 21.Okt-ober 1936 in Neu-rode, Niederschle-sien, geboren. Bi-schof Otto Spülbeckspendete ihm am29. Juni 1961 imPetridom zu Baut-zen die Priesterweihe. Am 20. Febru-ar 1988 wurde er in der Kathedralezu Dresden zum Bischof geweiht.

BISTUM EICHSTÄTT

Bischof Dr. GregorMaria Hanke OSB

— 14. Ok tober 2006von Papst BenediktXVI. ernannt,— am 2. Dezember2006 im Dom zuEichstätt zum Bischofgeweiht,— Mitglied der Kom-mission für geistli-che Berufe und kirchliche Dienste(Kommission IV) sowie der Kommis-sion für Wissenschaft und Kultur (Kom-mission VIII) der Deutschen Bischofs-konferenz.

BISTUM ERFURT

Bischof Dr. JoachimWanke

Bischof Dr. Joa-chim Wanke wurdeam 8. Juli 1994 vonPapst Johannes PaulII. zum Bischof desneu gegründetenBistums Erfurt er-nannt. Zuvor war erseit Januar 1981 Bi-schof und Apostolischer Administratorin Erfurt und Meiningen. JoachimWanke wurde am 4. Mai 1941 inBreslau (Schlesien) als Sohn eines Be-amten geboren. Nach der Vertreibungaus der Heimat kam die Mutter mit ih-ren drei Kindern (der Vater war 1944verstorben) in der thüringischen StadtIlmenau unter. Hier verlebte JoachimWanke seine Kindheit und Jugendzeit.Nach dem Abitur und einem kirch-lichen Sprachenkurs in Halle schlosssich ab 1960 das Theologiestudiumam Philosophisch-Theologischen Stu-dium in Erfurt an.

BISTUM AACHEN

Bischof Heinrich MussinghoffBischof Hein-

rich Mussinghoff,Dr. theol. geborenzu Osterwick am29. Oktober 1940,zum Priester ge-weiht am 29. Juni1968, zum Bischofvon Aachen ernannt am 12. Dezember1994, konsekriert am 11. Februar1995 im Hohen Dom zu Aachen.

BISTUM AUGSBURG

BischofDr. Walter Mixa

— 25. April 1941Geboren in Kö-nigshüt te/Ober -schlesien,— 27. Juni 1970Priesterweihe in Dil-lingen durch Bi-schof Dr. JosephStimpfle,

— 31. August 2000 Ernennung zumKatholischen Militärbischof für dieDeutsche Bundeswehr durch Papst Jo-hannes Paul II.,— 16. Juli 2005 Ernennung zum Bi-schof von Augsburg durch Papst Be-nedikt XVI.

ERZBISTUM BAMBERG

Erzbischof Dr. Ludwig SchickDer Bamberger

Erzbischof Dr. Lud-wig Schick wurdeam 22. September1949 in Marburggeboren. Nach sei-ner Priesterweiheam 15. Juni 1975und der Kaplanszeit in Neuhof widme-te er sich weiterführenden kanonisti-schen Studien an der Päpstlichen Uni-versität Gregoriana.

Am 28. Juni 2002 wurde Dr. Lu-wig Schick zum Erzbischof von Bam-berg berufen und am 21. September2002 in sein Amt eingeführt.

ERZBISTUM BERLIN

Erzbischof GeorgKardinal Sterzinsky

— Kardinalpriesterder Heiligen Römi-schen Kirche mitder Titelkirche SanGiuseppe all' Au -relio Metropolitder KirchenprovinzBerlin,— zum Bischof vonBerlin ernannt am 24. Juni 1989,— zum Bischof geweiht und in das Amtdes Bischofs von Berlin eingeführt am9. September 1989, — zum Kardinal kreiert am 28. Juni1991, zum Erzbischof ernannt am 27.Juni 1994.

DEUTSCHE (ERZ)BISCHÖFE)

Text und Bilder: www.dbk.de/bistum/index.html

Der 97. Deutsche Katholikentaghat von 21. bis 25. Mai in Os-

nabrück stattgefunden. Tausendenahmen am Sonntag am 25. Maiam Abschlussgottesdienst des 97.Deutschen Katholikentags in Os-nabrück im Stadion auf der Illoshö-he teil. Der Vorsitzende der Deut-schen Bischofskonferenz, Erzbi-schof Dr. Robert Zollitsch, leiteteden Gottesdienst, der — wie auchalle vorhergehenden Programm-punkte des Katholikentags — von

vielen Jugendlichen besucht wurde.Er forderte mehr Gerechtigkeit inder Welt. Christen dürften sich nichtmit einer ungerechten Verteilungder Güter abfinden. Eine Weltord-nung, die eigensüchtig unter weni-gen die Güter aufteile, werde zer-brechen.

Zu der Messe im Sportstadion Il-loshöhe kamen bei be decktem Him-mel etwa 25.000 Menschen. SeitMittwoch hatten rund 60.000 Men-schen das Katholikentreffen unter


mit tausenden auf der Illoshöhe

Miehle je kazao: „U njemačkoj Crkvidjeluje oko 30 zajednica govornihpodručja. Na području Njemačke dje-luje 408 stranih misija i zajednica. Uvrijeme osnivanja tih zajednica išlo seod pretpostavke da će one biti krat-koga vijeka. Tada je bilo više i osob -lja, a i financijskih sredstava. Danasse situacija znatno promijenila.” Fran-jo Akmadža je kazao kako ukidanjetih zajednica ne bi značilo dobitak zanjemačku Crkvu, a posljedice za vjer-nike drugih materinskiih jezika bi bi-le nepovoljne. A. Polegubić


FRANKFURT Forum o zajednicama drugih materinskih jezika

Zajednice drugih materin -skih jezika-istrošeni model

ili budućnost Crkve bila je te-ma aktualnog foruma odr -žanog u ponedjeljak 6. svib -nja u Haus am Dom u Frank-furtu na Majni. Na forumu susudjelovali ravnatelj dušo -brižniš tva zajednica dru gihmaterin skih kezika Njemačkebiskup ske kon feren cije mons.Wolfgang Miehle, predsjednik Grad -skog vijeća frankfurtskih katolika Chri-stoph Hefter, predsjednik Vijeća kato-lika drugih materinskih jezika AntonioBeltran, predsjednik župnog vijećaHKM Frankfurt Franjo Akmadža, žup-nik župe sv. Ignacija i sv. Ante uFrankfurtu o. Jörg Dantscher i pasto-ralna suradnica talijanske katoličkezajednice u Frankfurtu Claudia La-margese. Forum su vodili dr.HansPrömper iz katoličkog usa vr šavanjaodraslih i dr. Brigitta Sassin iz Refera-ta drugih materin skih jezika.

Predstavnici zajednica drugih ma-terinskih jezika istaknuli su važnost ispecifičnost svojih zajednica u bisku-piji Limburg. Rečeno je da bi to bioveliki nedostatak za njemačku Crkvu,a i katolike drugih materinskih jezikau njemačkoj Crkvi. Istaknuto je tako-đer kako su zajednice materinskih je-zika potrebne, ali se od njih očekujeviše suradnje i kooperativnosti s mjes-nim njemačkim zajednicama. Takođerje istaknuta veća potreba poduzi -manja zajedničkih pastoralnih pro-grama i njihova ostvarivanja. Mons.

GIESSEN Slavlje sakramenta potvrde

Svečano misno slavlje, u subotu 10.svibnja, u crkvi sv. Bonifacija u

Giessenu predvodio je apostolski nun-cij u Bjelorusiji i naslovni nadbiskupdrevne Ninske biskupije mons. MartinVidović u zajednistvu s delegatom zahrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josi-pom Bebićem, domaćinom voditeljemHKM Giessen fra Marijanom Petriče-vićem i uz asistenciju stalnoga đakonau toj misiji Matom Valjanom. Mons. Vi-

dović je podijelio sakrament sv. pot -vrde kojeg je primilo osamnaesterodjevojaka i mladića. Sve je na počet-ku pozdravio o. Petričević.Mons. Vidović je u propovijedi govor-io o važ nosti sakramenta potvrde. „Mi-lost pedesetnice, milost duhovskogadoga đaja širi se od naraštaja do na-raštaja prema svima koji se po sakra-mentu krsta oslobodiše od grijeha i na-novo rodiše iz vode i Duha Svetoga

postavši djecom Božjom, postavši ba-štinici Božji i subaštinici Kristovi”, ka-zao je pojasnivši što se dobiva po sa-kramentu potvrde. Ujedno je potaknuokumove da potvrđenike duhovno pra-te kroz život, te je govorio o važnostisakramenata i sakramentalnog životau životu vjernika. Na kraju je podsje-tio na stanje u Bjelorusiji u kojoj djelu-je kao apostolski nuncij. Sakrament sv.potvrde mons. Vidović je podijelio nasvetkovinu Duhova 11. svibnja u HKMEssen. (Snimka vidi str.28)

KELKHEIM Održan dječji festival „Mikrofon je vaš“

Proslava Majčina dana i Dječji fe-stival „Mikrofon je vaš”, koji se već

tradicionalno održava na inicijativuvoditelja misije fra Željka Ćurkovića,upriličeni su u subotu 10. svibnja u

Gradskoj dvorani u Kelkheimu u HKMMain-Taunus/Hochtaunus. Pozdravnuriječ svima je uputio o. Ćurković. Uprogramu proslave Majčina dana dje-ca su izvela recitale i otpjevala pjes-

me majkama u čast. Nastupila je i ma-la, srednja i odrasla misijska folklornaskupina. U drugom dijelu upriličen jeveć dječji festival „Mikrofon je vaš“ ti-jekom kojega je nastupilo 16 izvođa-čica i izvođača s pjesmama hrvatskihpjevačica i pjevača. U prosudbenojkomisiji bili su dr. Damir Erkapić, Da-niela �urinek i Višnja Lažeta. Najsim-patičnijom pjevačicom proglašena jeNina Lončar pjesmom „Najbolja glu-mica”, treće mjesto osvojio je FabijanJosić pjesmom „Žuto lišće”, drugo An-tonija Latinčić pjesmom „Marke ne-mam”. Nagradu žirija dobio je FilipBarnjak za pjesmu „Kiše jesenje”, aprvo mjesto osvojila je Julia Markić zapjesmu „Ti si samo jedan”. A. P.

Slijeva nadesno: Franjo Akmadža, Antonio Beltran, o. Jörg Dantscher, dr. Hans Prömper, dr. Brigitte Sassin, mons. Wolfgang Miehle, Christoph Hefter i Claudia Lamargese

Sudionici festivala zajedno s o. Željkom Ćurkovićem i s. Magdalenom Višić

NAŠE ZAJEDNICE


SINDELFINGEN

Hrvatska katolička zajednica Sin-delfingen nedavno je organizirala

nakon sv. mise slavlje u povodu Maj -čina dana. U Gemeindehausu pokrajcrkve taj je dan sve vrvilo mnoštvomdjece koja su s radošću čekala kako bimajkama darovala ples i recitaciju.Veliko je majčino srce, ima dosta lju-bavi za sve velike i male i zato velikahvala za svu ljubav kojom nas prate,zahvalio je u ime svih voditelj HKZ Sin-delfingen fra Marinko Vukman. Naslavlju su bili i generalna konzulica RHiz Stuttgarta dr. Vera Tadić, general-ni konzul BiH iz Stuttgarta Dragan Ba-garić te voditelj gradskog ureda zastrance Ahmad Amini. Zbor „Salve an-

Mali zbor za vrijeme izvođenja pjesme „Kišobran za dvoje“

valio je i mamama i tatama pjesmom„Hvala mama, hvala tata” te „Mama,ti si sunce” i „Kišobran za dvoje”.

Ivana Livaić

geli” pod vodstvom Kristine Ljubičićotpjevao je majkama pjesme „Vilo mo-ja” i „Pismo moja”, a mali zbor podravnanjema s. Bernardete Tomić zah-

RÜSSELSHEIM Ovogodišnja proslava Majčina dana odr -žana je 10. svibnja u HKM Rüsselsheim,

u Kelsterbachu. Program proslave Majčina da-na pripremila je s. Estera Marijić s nekolikomlađih majki, a voditeljice programa bile suLjuba Andrijević i Klaudija Lukač. U uvodnimriječima programa, rečeno je: „Majka je veli-ko otajstvo! Majka je otajstvo radosti i boli!Majka je otajstvo slave i života!. Majka je ja-ka u slabosti, a slaba u jakosti! Majka je jed-nostavna u veličini i velika u jednostavnosti!”U programu su sudjelovala djeca različitih uz-rasta. Oni su s ljubavlju vježbali recitacije, ple-sove i narodna kola. Fra Berislav Nikić

� Hrvatska katolička zajednica Sindelfingen ima novu E-Mailadresu: [email protected]

OBAVIJEST

Proslavljen Majčin dan

TÜBINGEN

Molitva kruniceOd 2005. u Hrvatskoj katoličkoj

zajednici sv. Vinka Paulskogakoju vodi vlč. Ivica Komadina, sva-kog četvrtka u prostorijama župe sv.Ivana evanđelista moli se krunicana koju dolazi veliki broj vjernika.Molitvu predvode hrvatske časne se-stre i Ivka Mičić. Na tom molitve-nom skupu posljednjih je godina or-ganizirano nekoliko humanitarnihakcija za potrebe najugroženijih udomovini. Prije nekoliko dana sku-pina je prikupila 2000 eura i pos-lala ih za gradnju samostana i žup-ne kuće župe Marije Majke Crkve isv. Maksimilijana Kolbea u Trnov -čici u Zagrebu, koju vode oci de-honijanci. Ante Kekez

MÜNCHEN Mladi na susretu u Varaždinu

Kao i tisuće mladih iz domovine iiseljeništva i skupina mladih vjer-

nika iz HKM München sudjelovala jena veličanstvenom Susretu hrvatskekatoličke mladeži koji se 26. i 27.travnja održao u Varaždinu. Četrde-setak mladih vjernika u dobi između12 i 18 godina predvođenih svojimvoditeljima, Slavicom Tavrom, koja

već godinama uvježbava folklorneskupine u okviru katoličke misije, i đa-konom Matom Kutlešom je sudjelova-lo na tom susretu. Posebno su mladi izMünchena bili pozdravljeni od člani-ca popularne skupine „Meritas”, odAnite i Meri, koje su isto tako rođeneu Münchenu gdje su bile jako aktivnečlanice Hrvatske katoličke misije. A.D.

Darovali majke pjesmom


MÜNCHEN Predavanje o Hrvatskom svjetskom kongresuMisijsko vijeće Hrvatske katoličke

misije München na čelu s mr. An-tom Morom, predsjednikom odbora zajavnost, organiziralo je 29. travnja tri-binu „Hrvatski svjetski kongres” na ko-joj je sudjelovao dr. Ivan Galešić, dop-redsjednik Hrvatskog svjetskog kon-gresa u Njemačkoj. Tribina je organi-zirana u okviru redovnog sastankaakademskog kruga HKM, koji se sas -taje jednom mjesečno. Voditelj misijefra Tomislav Dukić je pozdravio dr.Galešića, zahvalivši mu se što je pro-našao vremena hrvatskim intelektualci-ma u Münchenu prezentirati rad kon-gresa. U ime misijskog vijeća i odboraza javnost, te akademskog kruga, mla-dog znanstvenika i gosta iz Regen s -burga pozdravio je mr. Ante Moro.Među posjetiteljima tribine uz hrvatskeintelektualce nalazio se i konzul iz GKTihomor Telišman. Na početku svog iz-laganja je dr. Galešić objasnio ulogu

i važnost kongresa za iseljene Hrvate.Radom kongresa se želi pojačati po-ložaj iseljeništva, a ujedno se žele zau-s taviti negativni trendovi u zanemari-vanju iseljeništva od strane hrvatskihinstitucija. Hrvatsko iseljeništvo trebadobiti mjesto koje mu pripada u hrvat -

SINDELFINGEN Izložba hrvatskih slikara

Udvorani za izložbe Stadthalle uMercedesovu gradu Sindelfinge-

nu nedavno je svečano otvorena izlo-žba slika hrvatskih umjetnika iz tri ge-neracije. Izložba nosi naziv „Zeitfen-ster”, u slobodnom prijevodu „Vre-mensko razdoblje”. Uz nazočnostuglednih uzvanika iz društvenog, po-litičkog, kulturnog i crkvenog života

Nijemaca i Hrvatas tog područja oizložbi je govorioWolfgang Wun-derlich, voditeljumjetničke udrugeSyrlin i glavni or-ganizator. Istak-nuo je da je toprva izložba takvevrste u toj dvorani,a da su u završet-ku pregovora s ta-lijanskim i češkimumjetnicima. Isto

tako je istaknuo da će na jesen biti iz-loženi eksponati iz muzeja u Grobni-ku i Rijeci. Izložba je organizirana usuradnji s hrvatskim ministarstvom kul-ture iz Zagreba te GK RH u Stuttgartui HKZ Sindelfingen-Böblingen kojupredvodi fra Marinko Vukman. Svojeradove izlažu Stjepan Jozić iz Zagre-ba, Branko i Neva Pizzul iz Opatije te

Bojan Šumonja i Robert Pauletta iz Pu-le. Bit će to i prodajna izložba svih pe-desetak eksponata. O spomenutim jeumjetnicima s puno lijepih riječi i struč -nog znanja nazočne podrobnije upoz-nala povjesničarka umjetnosti StefanieSauerhöfer. Prije nego je generalnakonzulica dr. Vera Tadić prigodnimgovorom proglasila izložbu otvore-nom Zbor mladih HKZ Sindelfingen-Böblingen „Salve angeli” je izveo pojednu Gibonijevu i Oliverovu pjesmu.Uz dr. Tadić ispred Generalnog kon-zulata RH otvaranju izložbe je nazo-čila i profesorica Jadranka Fumić-Be-lamarić, te još mnogi drugi uzvanici iugledni Hrvati. Njemački su pisanimediji pohvalno izvijestili o ovoj izlo-žbi i bili su adekvatno zastupljeni naotvorenju. Izložba ostaje otvorena do15. lipnja, a može se posjetiti radnimdanima od 9:00 do 17:00 sati, pet-kom od 9:00 do 13:00 te za vrijemesvih manifestacija koje se do tog da-tuma održavaju u Stadthalle.

Tekst i snimka: Bono Žepić

skom društvu, no trenutna stvarnost iz-gleda nažalost drugačije. I zato jesvrha kongresa zastupanje sveop ćihinteresa hrvatskog iseljeništva, i u tomprojektu su nam potrebni hrvatski inte-lektualci u iseljeništvu, kazao je.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

RÜSSELSHEIM Tijelovski ophod gradomURüsselsheimu je 22. svibnja pros -

lavljen blagdan Tijelova. Nakonsv. mise, koja se slavila ispred crkvePresvetog Trojstva u Rüsselsheimu-Hasßlochu, započeo je ophod s Pres-vetim koji je završio u filijalnoj crkviIsusova Uzašašća u Rüsselsheimu-Dicker Buschu. Presveti Oltarski Sa-

krament nosili su njemački župnik Bal-thasar Blumers i voditelj HKM Rüssels-heim fra Berislav Nikić. U svečanomophodu bili su njemački, hrvatski i fi-lipinski vjernici svih uzrasta. Njemač-ki ovogodišnji prvopričesnici posipalisu latice cvijeća po ulicama kroz ko-je je prolazila procesija. Nebo iznad

Presvetog Oltarskog Sakramenta no-sili su Hrvati. Liturgijska čitanja bilasu na njemačkom i hrvatskom jeziku,a euharistijske pjesme na njemačkom,hrvatskom i engleskom jeziku. Nakonophoda Nijemci su održali župnoslavlje oko svoje filijalne crkve, ahrvatski su vjernici u svojim misijskimprostorijama proslavili „Dan očeva”.

Fra Berislav Nikić

NAŠE ZAJEDNICE


MAINZ

Usubotu 31. svibnja u frankfurtskojkatedrali sv. Bartolomeja požeški

biskup mons. Antun Škvorčević podi-jelio je sakrament sv. potvrde. Sak -rament je primilo 70-ero mladića idjevojaka. Dobrodošlicu mons. Šk-vor čeviću izrekao je voditelj HKMFrankfurt fra Petar Klapež. Mons. Škvorčević je obraćajući se potvrđe-nicima kazao kako vjera mora bitismisao njihova života, života krozkoji ih treba voditi Duh Sveti, Duh lju-

Na poziv voditelja hrvatske katoli-č ke misije u Mainzu, fra Ante Bi-

lića, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić podijelio je 25. svibnjasakrament svete krizme. Sakrament jeprimilo 24-ero potvrđenika iz Mainzai Rüsselsheima u crkvi sv. Bonifacija,u Mainzu. Za vrijeme sv. mise pjevaoje misijski mješoviti zbor kojega vodis. Dionizija Tomas, uz orguljsku prat -nju dr. Joze Majdandžića.

Fra Ante je na početku misnogaslavlja pozdravio kardinala, potvrđe-nike i vjernike, a u ime potvrđenika toje učinila Josipa Marić. Kardinal je ka-zao: „Vi ste mladi najdraže cvijećenaše Crkve i naroda.” Kardinal je upropovijedi kazao: „Radostan sam štoBoga ovdje zajedno slavimo. Žao mije da ste izvan domovine. Čuvajte vje-ru za koju su vaši stari ginuli i umira-

li. Odgajajte djecu u vjeri! To vampravo nitko ne može oduzeti. Ne od-gajate ih riječima, već srcem. Što izsrca dolazi, to ostaje. Ne zaboravitesvoj rodni kraj ni svoje pokojne. Idite

na svetu misu! Molite Gospinu kruni-cu! To vam govori sarajevski nadbi-skup — kardinal svih Hrvata, bez ob-zira gdje žive i rade.”

Fra Berislav Nikić

FRANKFURT Bog na prvom mjestu

FRIEDRICHSHAFEN Proslavljen sv. Leopold Mandić — zaštitnik zajednice

bavi, dobrote i razumijevanja za bli-ž njega svoga. „Bog mora biti naprvome mjestu u našim životima, jeru protivnom ako se s njime otvaratrgovina i daje mu se neko perifernomjesto, onda su naši životi bezna -čajni”, kazao je mons. Škvorčević. Po-sebno je zahvalio voditelju misije o. Klapežu, dušobrižnicima fra AntiKreši Samar džiću, fra Ivici Ercegu ipastoralnim suradnicama s. DamiriGelo i s. Pavlimiri Šimunović na veli-

kom doprinosu uspješnosti slavlja. Ti-jekom misnog slavlja pjevao je mi-sijski mješoviti zbor pod vodstvom s. Pavlimire Šimunović i orguljskomprat njom dr. Josipa Lucića.

Mons. Škvorčević je toga danapodijelio sakrament potvrde u HKMMain-Taunus/Hochtaunus. Sakramentje primilo 28-ero mladih. U HKM Hanau sakrament potvrde, koji je po-dijelio u nedjelju 1. lipnja takođermons. Škvorčević, primilo je osmeromladih. Z.P./A.P.

(Snimka vidi str. 28)

Svečano misno slavlje u povodu pro-slave blagdana sv. Leopolda Bog -

dana Mandića, zaštitnika HKZ Frie-drichshafen, koju zajedno s HKZ Ra-vensburg vodi svećenik �akovačke isrijemske biskupije vlč. Ilija Jokić, slu-ženo je u nedjelju 1. lipnja u crkvi sv.

Nikole u Friedrichshafenu na Boden -skom jezeru. Misu je predvodio dušo-brižnik u HKZ Tübingen i doktorantvlč. Marko Šutalo u zajedništvu svlč. Jokićem i njemačkim župnikom utoj župi o. Niklausom Maria Hoferom.Sve je na početku pozdravio vlč. Jo-

kić. Vlč. Šutalo je u uvodnoj riječi zah-valio svima što su došli na proslavublagdana sv. Lepolda Mandića, kakoje kazao, maloga čovjeka s velikimsrcem. Vlč. Šutalo je u propovijedi go-vorio o pozivu na svetost te kako je ži-vot sv. Leopolda bio prožet mukom,radom i molitvom. Podsjetio je da jesv. Lepopold dnevno ispovijedao višeod deset sati te kako je u tome čitaoBožju volju. Mladi vjernici obučeni unarodne nošnje u prikaznim darovimaprinijeli su kruh, vino, vodu, svijeću ikriž. Nakon misnog slavlja za sve je užupnoj dvorani sv. Nikole priređen ob-jed, a potom i duhovno-kulturni pro-gram u kojem su nastupile mala folk-lorna skupina „Mali biseri“ i folklornaskupina odraslih „Velebit“, obje iz Frie-drichshafena, pod vodstvom ViktoraMrzlečkoga. Tekst i snimka: A. P.

Sakrament potvrde

NAŠE ZAJEDNICE


Duh Sveti kao darCrkva sv. Sebastiana dočekala je

svečano ukrašena ovogodišnjemlade potvrđenike, njih više od se-damdeset te njihove kumove, roditelje,prijatelje. A posebno svečan i lijepugođaj dala je nazočnost mons.dr. Vlade Košića, pomoćnog biskupazagrebačkog, koji je mladim Hrvatimapodijelio sakrament sv. potvrde. „Do-b ro je da ste stigli ovamo daleko od domovine da bi nam dao riječi pot-pore, da budemo okrijepljeni snagomDuha Svetoga”, pozdravio je mons. dr. Vladu Košića voditelj HKM-a Berlin

fra Petar Čirko koji je uz fra Rados lavaTolića, fra Matu Puđu, fra Stipu Čirkai pripomoć Bode Hagena, župnog referenta njemačke zajednice St. Se-bastian, priredio i koordinirao misnoslavlje i svečanost podjele sakramentasv. potvrde. „Ovo je vaš dan mladipotvrđenici. Kada sam prije ove sv.mise prošetao oko ove crkve priprav -ljajući se duhovno, upitao sam Isusa,što da vam danas kažem. Isus mi je re-kao da vam kažem da vas volim! Va-ma se danas daruje Duh Sveti kao dari primaju njegovi darovi. Duh Sveti je

� Hrvatska katolička zajednica Ludwigsburg (uredskeprosto rije): Mömpelgardstr. 6, 71640 Ludwigsburg,Tel.: 0 7141921839; fax: 920795

� Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kutlure održat ćese od 28. lipnja do 25. srpnja ove godine u Zagre-bu, u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskematice iseljenika.

� Mala škola hrvatskoga jezika i kulture održat će se od21. srpnja do 1. kolovoza u Novom Vinodolskom, u or-ganizaciji Hrvatske matice iseljenika.Daljnje obavijesti:Hrvatska matica iselenika, Trg Stje pana Radića 3,10000 Zag reb, Hrvatska, telefon: 38516115116, te-lefax: 38516111 522; e-mail: [email protected]

� Ljetna škola hrvatskoga folklora održat će se od 14. do25. kolovoza u Biogradu na Moru u organizacijiHrvatske matice iseljenika. Voditelj škole je prof. An-drija Ivančan. daljnje obavijesti na: 00385 16115116; e-mail: [email protected]

� Hrvatska katolička misija Singen-Villingen je od sredi-ne travnja dobila novi broj telefaxa 07731 749464.Telefonski broj od misije je ostao isti 07 7316 6353.

� Raspisivanje i održavanje lokalnih izbora u BiH — Sre-dišnja izborna komisija BiH je 8. svibnja donijala Od-luku o raspisivanu i održavanju lokalnih izbora za op ćinska vijeća odnosno skupštine općina, načelnikeopćina, Skupštinu Brčko Distrikta BiH, Gradsko vijećeGrada Mostara, Skupštinu Grada Banja Luka i gra-donačelnika Grada Banja Luka koji će se održati unedjelju 5. listopada ove godine. Sve dodatne infor-macije na tel: 00387 33 251331 ili 00387 33251332; fax. 00387 33 251333 ili 00387 33251334; e-mail: [email protected] ili na: www.izbori.ba

� Zatvaranje Generalnog konzulata BiH u Bonnu — Ne-davno je donesena odluka o zatvaranju GK BiH u Bon-nu. Konzulat prestaje s pružanjem konzularnih usluga(prijama stranaka, kao i prijama elektron skih i redovitihpoštanskih pošiljki), građanima BiH koji imaju boravaku dosadašnjem konzularnom podrurčju GK BiH u Bon-nu, zaključno u petak 11. trav nja 2008. godine. Nakontoga datuma privemenu konzularnu nadležnost (do ot-varanja Generalnog konzulata BiH u Frankfurtu na Maj-ni) za pokrajine Donju Saksoniju i Bremen preuzima Ve-leposlantvo BiH u Berlinu (Ibsen str.14. 10439 Berlin).

duh ljubavi koji je povezivao Oca i Sina i nas ljude sa Bogom. Vatra jeznak silaska Duha Svetoga. Budite i vivatreni. Oni koji vjeruju bez vatre, bezžara, nisu do kraja kršćani. Kršćanikoji imaju Duha Svetoga gore ljubav -lju prema Bogu i bližnjima. Duh Svetiodnosi iz vaših srca strah, donosi lju-bav. Zato danas kad primate ovajdar, vi postajete novi ljudi, počinjeteživot bez straha”, kazao je. Valja na-pomenuti kako je ove godine u HKMBerlin sakrament prve sv. pričesti pri-milo osamdeset i četvero djece.

Sonja Breljak(Snimka vidi str. 28)

OBAVIJESTI

DARMSTADT 60. rođendan o. Klarića

BERLIN

Voditelj Hrvatske katoličke misije Darmstadt fra Josip Klarić proslavio jeu nedjelju 25. svibnja 60. rođendan. Svečano misno slavlje predvodio

je o. Klarić u crkvi sv. Fidelisa u tome gradu. Duhovnu riječ održao je glav-ni urednik „Žive zajednice“ dr. Adolf Polegubić koji je o. Klariću prenio poz-drave i čestitke delegata za hrvatsku pastvu pastvu u Njemačkoj fra JosipaBebića. Tijekom misnog slavlja Gabrijela Batljan i Ivanka Šošić uvedene suu izvanredne djeliteljice pričesti, a o. Klarić je pred zajednicom pročitaopovelju biskupa Mainza kardinala Karla Lehmanna kojom im povjerava tuzadaću u Crkvi. Misno slavlje uveličao je misijski zbor pod vod stvom s. Anđele Milas. Nakon misnog slavlja za sve je priređen objed u dvoranižupe sv. Fidelisa. U prigodnom duhovno-kulturnom programu nastupio jemisij ski zbor, mala i odrasla folklorna skupina, a djeca su kazivala i neko-liko pjesama o. Klariću u čast. U ime misijskog vijeća čestitku je o. Klarićuuputio predsjednik Petar Kolar. Anđela Kolar otpjevala je pjesmu „Milost“. Na kraju je riječi zahvale svima uputio o.Klarić. Tekst i snimka: A.P.


Četvrta knjiga pjesama o. RomićaKNJIGA

Jakov Rafael Romić, „Otuđenje banovina slobode” — svezak četvrti, Naklada K. Krešimir, Zagreb, 2008., 52 str.

Jakov Rafael Romić objavio je tri zbirke pjesama nahrvatskom pod naslovom „Otuđenje banovina slo-bode” (Zagreb, 1980., 1997., i 2003.), te jednu na

njemačkom u dva izdanja pod naslovom „Libertas”,(Wiesbaden, 1990. i 1992.).

U ovoj četvrtoj zbirci Romić na-stavlja svoj pjesnički, meditativno te-ologijsko-filozofijski hod, bitno obi -lježen povijesnim i suvremenim ho-dom hrvatskog naroda. A za tajhod Luko Paljetak kaže: „Romićpjesmu shvaća kao specifičnu pro-povjedaonicu, kao vlastitim žarompodignuti ambon s kojeg izgovarasvoje etički zauzete stihove iz kojihono autobiografično, ono što se od-nosi na vrijeme djetinjstva, Dubrov-nik i samostan Male braćće, blistakao oaza idilične čistoće i savrše-nog mira duše, s dilemama posvedrukčijim od onih što mu ih je u svi-jest i duh ucijepilo iskustvo svijeta iživota izvan domovine, ostavljajućimu malo mjesta za trenutke preda-ha u kojima bi ono primarno lirskou njemu osvojilo svoj glas.” (Pred-

govor drugom svesku „Otuđenje banovina slobode”, Za-greb, 1997., str. 9).

Ovoj ocjeni na svoj se način pridužuje i Dubravko Hor-vatić: „Autor se usredotočio na govorni tijek odmjerena iska-

za, unatoč narativnosti ponegdje i la-pidaran, ritmički, ali ne i grafijski usm-je ren prema biti kazivanja, gradećinaoko vrlo jednostavne stihove, koji ni-su tek mišjenje stihom, u stihu, nego os-lik mišljenja u stihu, stihom, pa se ta-ko zbiva preobrazba, nužna da bi go-vor postao poezijom, mišljenje pakpjevom. Tako pjesma postaje kriričkimgovorom o dehumaniziranom, alije-niranom svijetu, uključujući i nacional-nu i vjersku, posebice crkvenu, pro-blematiku, o blistavoj vanjštini iza ko-je se kriju praznina i divljaštvo, što sesvodi na 'elektroniku u kameno doba'gdje je 'pakao raj globalizacije', a po-zornica, na kojoj se sve to odvija, jest'smetlište oportunizma', kojega se au-tor u stihovima kloni ironijom, satirom,sarkazmom.” (Predgovor trećem sve-sku „Otuđenje banovina slobode”, Za-greb, 2003., str.6-7.). Ivan Kordić

sa svrakamaone nisu zrakoplovnije je zrakoplov svraka

ipak bih volio višekô svraka letjetinego zrakoplovomupravljati

svraka sliječe na stabloili ponekad na livaduuvijek nečujnoi nema razlogaupaliti se initko još ne vidjeda su se u lijetudvije svrakesukobile

osim možda za šaluonakoverbalno

pod nogama raste puthvala ti Gospodine štopod nogama mojim put mi gradišrukom svojom

ja bih inačekao što znašbrzo u zid glavom lupnuoili u bezdan propôili se s mjestamaknuo ne bihda ti ne gradišmoj putu nepoznato

sad mi ječvrstopod nogamamoj put u nepoznatoi on mipod nogamaraste li raste

pedepsa posljednjaIsusovo evanđeljemome životuregula

moj životprema tom pravilupegula

may Ina engleskom možeš na cijelom svijetu sve kupiti i sve prodati

na talijanskom možešu dalmaciji kupiti sveal' prodati baš i ne

(Iz knjige pjesama „Otuđenje banovina slobode“ — svezak četvrti)

Z adnji školski dan je konačno stigao. U razredu vla-da nemir, ali i dobro raspoloženje zbog predsto-jećeg odmora. Danijel, primijetivši neobično tiho

i neveselo ponašanje svog prijatelja, upita ga: „Marine,što ti je? Imamo razlog za veselje, samo još svjedodžbe ikoja minuta nas razdvaja od slobode. Hej, ljetni odmorje… Ne žalilš valjda za školom ili si možda bolestan?“„Ma ne, mislim na svoje ocjene, znaš da imam četvorku izmatematike, a tata je rekao, ako imam loše ocjene nećumoći letjeti sam za Hrvatsku. Ništaod mog mora“, odgovori tužno Ma-rin. „Bezveze. Nemoj se brinuti to-liko, pa nije to tako strašno. Mojeocjene su još gore, ja imam dviječetvorke i opet živim“, veselo će Da-nijel. Na putu kući Marin je stalnorazmišljao kako bi mogao ipak tatuuvjeriti da su mu ocjene dobre. Iztjelesnog ima čak jedinicu. Znao jeisto da mu neće ništa vrijediti, akospomene Danijelove lošije ocjene. A, da kaže da je izgu-bio torbu sa svjedodžbom ili da je učitelj zaboravio podi-jeliti svjedod žbe, ne bi ništa vrijedilo. Takve izmišljotine ne-bi ništa poboljšale situaciju, dapače pogoršale bi sve. Uh,onaj tko je izmislio ocjene je bio sigurno neki stari suho-parni matematičar, koji voli brojke, pomisli tmurno Marin.A, uostalom ocjene su uvijek relativna stvar i samo broj-ke. Nisu brojke mjerodavne u životu. Kad je došao kući,bacio je školsku torbu u kut i pomirio se sa sudbinom daneće otići na more. Iz tih misli o smislu i besmislu brojevaistrgnula ga je zvonjava telefona. Baka iz Hrvatske zove i

veselo ga upita, kad ga može očekivati u ponedjeljak. Me-đutim, kad je objasnio situaciju s ocjenom iz matematike okojoj je ovisio njegov odmor, baka se samo počela smija-ti. Ono što mu je rekla, tako ga je razveselilo i raspolo-ženje mu se odmah poboljšalo. Njegov odmor će moždaipak biti moguć. S nestrpljenjem je čekao roditelje. Ko -načno je došao trenutak i tata je, čim je stigao, htio vidje-ti svjedodžbu. Otac je ozbiljna lica pomno pogledao svje-dodžbu i prije nego što je uspio nešto kazati, Marin je po-

žurio reći: „Tata, baka je zvalai poručila ti sljedeće ovim rije -čima: Reci mom sinu da ne filo-zofira, jer ću inače ispričati pra-vu istinu o njegovim ocjenama.“Tata se iznenadio, lice mu serazvedrilo i počeo se smijati.Marinu je odmah laknulo. Bioje to dobar znak. „Ta tvoja ba-ka ima smisla za šalu i iznena-đenja“, u smijehu je govorio ta-

ta. „Nemoj se brinuti sine, ocjene su ti dobre, iako mate-matika nije baš naj, naj, zadovoljan sam sve u svemu,“ re-kao je i pružio mu ne samo svjedodžbu, nego i zrako-plovnu kartu u ruke. Sav sretan Marin je rekao: „A, ja sammislio da neću moći na more. Cijeli dan sam samo misliona te bezvezne ocjene!“ Tata se nasmiješi i veli: „Ah, oc-je ne su samo brojke. Ti si nam važan, a ne neki brojevi!“Marin nije mogao vjerovati. Toliko je razbijao glavu o tojsvjedodžbi i to badava. Bez obzira na to sve, sad ga jespopala znatiželja o toj tajni tatinih ocjena, koju će mož-da moći odgonetnuti. Treba se osigurati za budućnost …

�

Ocjene i brojke

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!


P ribližavamo se kraju školske godine i ljetnom odmoru.U nadi da ste zadovoljni s ocjenama, pripremili smo ovog

puta odgovarajuću temu. Budite nam dobro raspoloženi i opustite se na odmoru.

Posloži slova i dobit ćeš nazive pet pojmova u svezi s ocjenama

VODOLJNA

ČANOLID

BARDOVENDOL JONAVOLR BRADO

Zanimljiva pripovijest

� � � � � � �

� � � � � � �

� � � � �

� � � � � � � � �

� � � � � � � � �

11 33

44 2255

DJEČJI KUTAK

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč ii

Upiši riječi na odgovarajuće mjesto

rimski — matematike — novi — otkrili — brojki — proširili — dobro — Indije

Arapski brojevi ne dolaze iz Arabije, nego iz _ _ _ _ _ _. Arapi su u 7. stoljeću u Indijiupoznali _ _ _ _ način brojenja. Za svaki odosnovnih devet _ _ _ _ _ _ postojao je jedan znak.

Stari Indijci su već 876. rabili osnovne deci mal ne broj-ke _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ i izmislilinulu. Ovaj sustav se Arapima svidjeo tako _ _ _ _ _ , pa su ga preuzeli. Tako su searapski, odnosno indijski brojevi s nekim izmjenama _ _ _ _ _ _ _ _ _ i u europskim zeml-ja ma, gdje su do tada bili u uporabi _ _ _ _ __ brojevi odnosno slova. Naziv „arapski“ brojevi je ost-ao do danas, jer su Arapi _ _ _ _ _ _ _taj sustav brojeva.

1) Pitagora je poznati antički

a) matematičarb) spisateljc) glazbenik

2) Osnova decimalnih brojevapotječe od

a) deset ljudib) deset mišljenjac) deset prstiju

3) Riječ „sunya“ iz indijskog sankrta znači ?

a) polupraznob) praznoc) puno

4) Arapski brojevi dolaze iz?

a) Arabijeb) Indijec) Perzije

5) Kad nemožeš zaspati, onda brojiš …?

a) ovčiceb) mačkicec) zečiće

Rješenje:1a, 2c, 3b, 4b, 5a

Pitalice

„„ŠŠaa ll ee““

da su se brojevi kod prvih Hrvata pisali nožem na drvenomštapu — urezimada su Hrvati naučivši glagoljicu brojeve označavali po-četnim slovima da su zatim prešli na rimska slova i konačno na arapskebrojke


ZZnnaa ttee ll ii•••

JezikPita učitelj: Zašto se zove naš jezik materinji jezik?Ivica će brzo: Zato što tata ne može doći do riječi!“

VrijemeUčiteljica objašnjava:Ako kažem, „bila sam lijepa“, ondagovorim u prošlom vremenu, a ako kažem „lijepa sam“ u kojem je to vremenu?— U lažnom! doviknu netko glasno.

KompjutoriUčitelj matematike se obraća razredu:— Danas ćemo računati s kompjutorima.Cijeli razred se razveseli.Međutim učitelj nastavi: I sad, kolikoje 67 kompjutora manje 27 kompjutora?

PogreškeUčiteljica ozbiljno:— Krešo, imaš 10 istih pogrešaka u diktatu kao i tvoj susjed u klupi. Zašto je to tako?— Pa, zato što imamo istu učiteljicu!

�

I = 1II = 2III = 3IV = 4V = 5

=====

VIVII VIII IXX

678910


U SPOMEN

UBietigheim-Bissingenu u Njemačkoj u četvrtak,22. svibnja u 62. godini života, 51. redovniš tva

u 42. svećeništva preminuo je o. fra Anđelko Validžić, svećenik Franjevačke provincije Presve togaOtkupitelja i dušobrižnik za hrvatske vjernike u bis -kupiji Rottenberg-Stuttgart. Misu zadušnicu u crkviGospe Visovačke na Visovcu za pokojnog fra Anđelka u petak, 30. svibnja predvodio je provin-

cijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja dr. fra Željko Tolić. Nakraju mise od fra Anđelka su se oprostili u ime Hrvatskoga dušobrižničkogaureda delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić, u ime fra -njevaca u hrvatskoj inozemnoj pastvi gvardijan franjevačkoga samos tanaSt. Gabriel iz Münchena fra Ante-Vuk Buljan, u ime kolega župnik župe SvihSvetih iz Staševice fra Vinko Prlić, u ime župe Sv. Mihovila Arkanđela iz Pro-mine župnik fra Šime Nimac i u ime mjesnoga samostana gvardijan fra Žarko Maretić koji je nakon mise zadušnice vodio i pogrebne obrede. Fra Anđelko je pokopan u samostanskom groblju na Visovcu.

Fra Anđelko, krsnog imena Slavko, rođen je 26. veljače 1940. u pro-minskom mjestu Čitluk, kraj Drniša, od oca Mate i majke Kate. Filozofsko-teološki studij završio je na Franjevačkoj visokoj bogosloviji u Makarskoj iFranjevačkom teološkom učilištu „Antonianum” u Rimu. U franjevački novi-cijat stupio je 7. srpnja 1957. na Visovcu. Doživotne je zavjete položio 8.prosinca 1963. u Makarskoj. Za svećenika je zaređen 24. lipnja 1966. uRimu. Nakon ređenja upisao je postdiplomski studij na Franjevačkom teo-loškom učilištu „Antonianum” u Rimu. Fra Anđelko se posvetio pastoralnojdjelatnosti kako među hrvatskim tako i među njemačkim vjernicima u Nje-mačkoj. Najprije je, od 1969. do 1973., bio dušobrižnik za hrvatske vjer-nike u Berlinu, a zatim, od 1972. do 1975. u Wuppertalu. Od 1975. do1998. pastoralno je djelovao među njemačkim vjernicima u Düsseldorfu,Oberlahru i Frankfurtu na. Majnj. Nakon dugogodišnje pastoralne djelat-nosti povukao se u franjevački samostan St. Gabriel u Münchenu i, od1998. do 2001., vršio službu bolničkoga kapelana. Potom je djelovao napodručju HKM Ludwigsburg, kasnije u hrvatskim katoličkim zajednicama Bietigheimu i Bissingenu, do svoje smrti. IKA

†† Vlč. Josip Mikić

Vlč. Josip Mikićpreminuo je od

teške bolesti 2. ožujka u Svećenič-kom domu u Sara-jevu u 73. godiniživota i 44. godinisvećeništva. Sahranjen je u rodnim Vi-dovicama. Pogrebne obrede i misu za-dušnicu predvodio je vrhbosanski nad-biskup kardinal Vinko Puljić uz sudje-lovanje više od 100 svećenika. Nasprovodu je bilo više od 30 redovnicai oko 300 župljana iz posavskih Sela,kao i iz župa u kojima je djelovao kaožupnik. Vlč. Josip Mikić bio je sveće-nik Vrhbosanske nadbiskupije. Rođenje 9. travnja 1935. godine od Mate iKate Mikić, rođ. Župarić. Osnovnuškolu završio je u Vidovicama, gim-naziju u Dubrovniku, teologiju je stu-dirao u Pazinu. Za svećenika je zare-đen 1963. godine. Mladu misu slavioje 18. kolovoza 1963. u Vidovicama.Kao župni vikar djelovao je u NovomSarajevu, a kao župnik u Radušnica-ma, Gorici kod Brčkog, u Žepče i Kop-anice odakle je otišao u mirovinu.

Vlč. Josip Mikić, koji ima brojnurodbinu u Njemačkoj, posebno se od-likovao gradnjom župnih kuća i crka-va. Kao žepački župnik u dva je man-data vršio službu žepačkog dekanata.

Pavo Mikić

†† O. fra Anđelko Validžić

†† Ivan Pavlinović

Uselu Mišima kod Livna, župa Pod-hum, 26. svibnja, u 75. godini ži-

vota, okrijepljen sakramentima umiru-ćih, iz zemaljske domovine, preseliose u dom Očev na nebesima, IvanPavlinović. Ivan je rođen 8. rujna1933. godine od oca Nike i majkeIve rođ. Krivić. Vjenčao se s Ljubomrođ. Miloloža 1956. godine u Miši-ma-Podhum. Bogu, Crkvi i svojoj rod-noj župi darovao je četvero djece:Ivu, Branka, Mirka i Milicu. Ivan jejedno vrijeme radio u Gospiću i Gor -skom kotaru, a posljednjih 35 godinau frankfurtskoj zračno luci. Tu je zas-lužio mirovinu. U međuvremenu je ob-o lio i zadnje godine svoga životasproveo je šlagiran u kolicima. Skrb onjegovu uzdržavanju preuzela su nasebe djeca, a sin Mirko je napustioradno mjesto da bi bio na danonoć-noj usluzi svom bolesnom ocu.

Fra Berislav Nikić

†† Katica Ilić-Vidić

Upetak 16. svibnja preminula je u Malgersdorfu u Nje-mačkoj u 86 godini života Katca Ilić-Vidić, majka

svećenika Josipa Vidića. Svijetlo dana ugledala je 12.ožujka 1923. u mjestu Ilići-Mostar u obitelji Knezović.Kratko nakon njezinog rođenja umire joj majka, doma-lo otac, pa brigu za nju preuzima bliza rodbina. Nakon osnovnog školo-vanja kreće na tegobni životni put, radeći u kućanstvima kod obitelji i jed-no vrijeme u župnom kućanstvu u Tesliću gdje upoznaje svoga muža Antu.Prvo dijete Anton umire nakon 9 mjeseci i poslije se rađa jedini sin Josip.Godine 1943. muž Anto i skupina mještana Teslića biva odvedena u kon-cetracioni logor Mauthausen u Austriju gdje završava svoj život. Katica sekasnije brinula u teškim i tjeskobnim vremenima za sina Josipa koji joj je biojedina nada i radost. Posebna utjeha je bila njegov odlazak u sjemenište. Sponosom je podnosila salušavanja, prigovore i predbacivanja tadašnje vla-sti, da je sina poslala u fašističku školu. Ostala ja hrabra, jaka i ponosnatada i do kraja života. Godine 1967. odlazi na rad u Njemačku, u Mün-chen.Sama se brzo snalazila i mnogima pomagala u traženju stana i pos-la. Radila je u kuhinji gdje je okupljala studente,a posebno kolege sina Jo-sipa koji je teologiju studirao u Münchenu za biskupiju Passau. Tako je do-čekala najradosniji dan svećeničkog ređenja i mlade mise sina Josipa u Pas-sau. Radila je do mirovine i poslije se u mirovini brinula za kućanstvo u žu-pama gdje je Josip služio na njemačkim župama. Sv. misu zadušnicu u žup-noj crkvi u Malgersdorfu predvodio je prijatelj obitelji vlč. Mile Miljko. M.M.

G R G U R V I I �� M U R A IR A O �� H I L D E B R A N DK O R N E R I �� M �� B R �� OO N A N �� A R K A D A �� A LK I N �� P �� K A N O N A D AA K I N E Z A �� A Z I J A TT �� N A T O �� A T A I �� M RO B �� V I �� K S IL E D E N �� H A �� JI N A Č E �� E T N AK E R E �� N R O ��

�� D O R A �� R A M EK I V �� L �� I N I KO K I D A T I �� N A K A N AK T �� I T E �� R A P I R A ��

S I M O N I J A �� A V �� T SA N A L I Z A T O R �� Č I PR A �� E C A �� K L A D I V OA C �� N E M �� O T T E N �� J

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađen: Vlasta Jambrak, Stuttgart

TVPita novinar Ivicu:

— Što bi ti htio za rođendan? On odgovara:

— Htio bih postati TV.Novinar ga upita:

— Zašto?A on odgovara:

— Tako da moj tata barem jed-nom mene pogleda.

Kaa bebaRazgovaraju dvojica koji su ja-

ko dužni. Jedan kaže:— Nikako ne mogu spavati. Pun

sam dugova. A ti?— Kao beba.— Kako, pa zar nisi dužan kao i

ja?— Jesam. Jedan sat spavam, je-

dan sat plačem.

GlasnogovornikPita Bara Štefa:

— Pa dobro, Štef, zakaj ne doj-deš doma?

— Jeee, nemrem, počel sam tidelati.

— A kaj delaš?— Postal sam glasnogovornik.— Kaj ti je pak to?!— Znaš, Ivek vozi kamion, a ja

idem ispred i vičem: „Krumpi-ra, luka, zelja.”

ŽmiriVozi autobus velikim strmina-

ma, putnici su strahovito uplašeni teih vodič pita, je li ih strah.— Jakooooo!, odgovaraju oni

uglas.— Onda radite isto što i vozač!— A što on radi?— Žmiri!

Očaj— Kako se zove čaj bez ruma?!? — Očaj!

Njemačka — Kako ćeš napisati Njemačka u

tri kocke? — Napišeš NJ, E i u 3. kocku

nacrtaš mačku.

Sastojci za 4 osobe: 600 g tele ćihodrezaka; 2 žličice Vegete, 1 žlicaPšeničnog oštrog brašna tip 400 Po-dravka, 30 g maslaca, 1 staklenkaUmaka od rajčica s maslinama Po-dravka (350 g), 50-100 ml Soka od

Učenje djece lijepom ponašanju

rajčica Podravka, 1 žlica masli-nova ulja. Za posipavanje:1 žli-ca nasjeckanog peršina.

Priprema: Teleće odreskepotucite batom za meso, a za-tim pospite Vegetom. Jednu stra-nu odreska uvaljajte u brašno. Uširoj tavi otopite maslac, a zatimu tavu položite pobrašnjenu stra-nu odreska. Pecite ih 4-5 minu-ta, okrenite ih i nastavite peći još5 minuta na laganoj vatri. Odre-ske podlijte s vodom i pirjajteoko 25 minuta. Potkraj umije -šajte umak od rajčice s maslina-ma, maslinovo ulje, sok od raj či -ca i zajedno kratko prokuhajte.

Posluživanje: Odreske po-spite peršinom i poslužite uz ku-hanu tjesteninu.

Savjet: Odreske tijekom pir-janja nije potrebno miješati, većsamo lagano protresite tavu.

Izvor: www.coolinarika.com

Mnogo je stvari kojima morate po-dučiti dijete, a lijepo ponašanje zauzi-ma vrlo visoko mjesto među prioriteti-ma. Proces usvajanja tih znanja i na-vika jest i bit će mukotrpan i dugotra-jan. Stoga, što prije počnete, bit ćevam lakše.

Lijepo ponašanje za stolom naj-bolji je izbor za početak učenja bon-tona. Postoji uzrečica koja kaže: „Ma-niri su svjesnost osjećaja osoba izokoline. Posjedujete li ih, to znači dase lijepo ophodite prema drugima, bi-li oni vama znani ili potpuni stranci.”

I baš je svjesnost ključna riječ.Naime, djeca sa 18 mjeseci počinjushvaćati da i drugi, baš kao i oni,imaju osjećaje. Dakle, to je idealnadob u kojoj ćete djetetu pokazati i do-kazati koliko njegovo ponašanje utje-če na njegovu okolinu. Lako je to reći,no puno teže ostvariti, zar ne? Evo štosve trebate znati i kako započeti.

Lijepo ponašanje stil je života, ane nešto čime baratate samo kad vamtreba. S učenjem bontona treba za-početi što prije te će tako maniri pos -tati nešto čime će se dijete služiti auto-

matizmom. Bonton otvara vrata bo-gatom društvenom životu, a djeca ko-ja od malena nisu učena pravilima na-laze se u nezavidnom položaju, tvrdestruč njaci. Dijete koje se ružno pona-ša obič no nije prihvaćeno ni od stra-ne odraslih ni svojih vršnjaka. Istovre-meno, djeca u društvo lakše prihva -ćaju vršnjaka koji zna reći oprosti tene žele društvo djeteta koje nijespremno na ispriku i prilagodbu.

U učenje bontona potrebno je ulo-žiti mnogo truda. Djeca manire učesporije od odraslih, pa je tako dvogo-dišnjem djetetu dovoljna jedna „lek -cija“ mjesečno. Možete započeti s poz-dravljanjem susjeda u prolazu ili bakekoja vam dolazi u posjet. Nakon sva-kog djetetova pokušaja mora uslijeditii nagrada, koja ne mora biti materijal-na. Lijepa riječ pohvale bit će sasvimdovoljna. U procesu učenja bontonaroditelji si trebaju postaviti re alnu ljest-vicu očekivanja, jer ne treba očekivatida vaš dvogodišnjak lijepo ponašanjeprakticira na manje poznatim ljudimakao što to čini s onima koje susrećesvakodnevno. Ivna Bobanac

Teleći odresci u umaku

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

Hrvati su i ove godine 25. svibnja hodočastili po 36. putu marijansko svetište u Birnau na Bodenskom jezeru.

Na početku ih je dočekao i pozdravio prior p. Johannes.Sve je pozdravio i voditelj Hrvatske katoličke misije Singen-Villingen fra Dinko Grbavac. Misno slavlje predvodio jezadarski nadiskup mons. Ivan Prenđa koji je u propovije-di govorio o vrijednosti obitelji. „Graditi svoju obitelj s Bo-gom zadaća je i odgovornost. Upravo obitelj s Bogom pro-lazi kroz sve životne križeve osnažena.“ Uz obitelj istakaoje vrijednosti: dom, Crkva i Domovina. Uputio je i poticaj-nu riječ potvrđenicima kojih je iz misije Singen-Villingenove godine bilo dvanaest, da budu vjerni tim vrijednosti-

ma i da ih se ne plaše. Roditeljima je poručio: „Ne bojtese života s Isusom! Život se živi u zajedništvu s Isusom nanaj ljepši način!“ Nakon podjele sakramenta sv. potvrdejoš jednom je voditelj misije o. Grbavac zahvalio svima ko-ji su dali svoj doprinos ovom slavlju.

U večernjim satima u Hrvatskom katoličkom centru uSingenu na želju nadbiskupa Prenđe okupila se većinavjernika s područja misije Singen-Villingen iz zadarskenadbiskupije kao i onih koji su željeli biti dionici i ovog za-jedništva. U ugodnom razgovoru razmijenili su razmiš -ljanje o hodu u budućnost, o perspektivama kao i proble-mima s kojima se susreću. D.G.


HODOČAŠĆA

Na svetkovinu PresvetogTrojstva, 18. svibnja, hr vat -

ski katolici u biskupiji Rotten-burg-Stuttgart, zajedno sa svo-jim svećenicima hodočastili su umarijansko svetište Zwiefalten.Misno slavlje u baroknoj crkviRođenja Blažene Djevice Mari-je predvodio je pomoćni đako-vački i srijemski biskup i gene-ralni vikar za Srijem �uro Gaš-parović. Prije samog misnogslavlja vjernici su u velikom bro-ju pristupili sakramentu pomi-renja. U procesiji od župne ku-će do glavnog oltara, mladi ob-u čeni u narodne nošnje nosili sulik Gospe Hrvatskoga krsnogzavjeta. Ovogodišnju organi-zaciju liturgijskog slavlja i pos-lijepodnevnog programa preu-zela je bivša misija Ulm koja jesada podijeljena u hrvat ske ka-toličke zajednice Ulm, Bibe-rach, Echingen i Laupheim. Pozdravnu riječ biskupu, sve-ćenicima i Božjem narodu uputio je vlč. Ivica Komadina, or-ganizator hodočašća i župnik hrvatskih katoličkih zajedni-ca Reutlingena, Tübingena i Metzingena. U ime biskupijeRottenburg-Stuttgart dobrodošlicu biskupu �uri Gašparovi-ću zaželio je prelat Franz Glaser i ujedno zamolio sve vjer-nike da se mole za teško bolesnog prelata Jürgena Adama,velikog prijatelja Hrvata. U ime njemačke župe pozdravnuriječ izrekao je župnik Paul Zeller. Biskup se zahvalio nasrdačnoj dobrodošlici i prenio pozdrave svima u ime Hrvat -ske biskupske konferencije.

U svojoj propovijedi biskupje govorio o Bogu koji je obja-vio svoj božanski život, o Bogukoji nije zatvoren u sebe, negoje to Bog koji oslobađa, spaša-va, posvećuje i ljubi, stvara za-jedništvo s ljudima i zajedništvoljudi međusobno. Poz vao je svevjernike da njeguju zajedništvoHrvata ovdje i u Hrvatskoj i za-jedništvo s onima s kojima živi-mo. U tome nam je primjer Ma-rija koju je Bog oblikovao, pou-čavao i vodio. Bog je i nas iza-brao. Predvidio je za svakogaod nas jedan sjajan nacrt. Ma-kar nam se čini, rekao je bis -kup, da današnji čovjek nijesam, jer živi u masi, na cesti, uuredu s drugima, ipak je čestoosamljen, sličan je planinarubez pratnje. Čovjek treba bo -žansko prijateljstvo. Prirodno jei zdravo voljeti svoj hrvatski na-

rod, ali mi u svetoj euharistiji želimo u naše molitve uklju čitisve ljude, osobito one koji vode poslove društva. U prinos-nim darovima kruha, vina i grožđa, cvijeća, svijeće, bibli-je, slike majke s djetetom, prikazani su svi prvopričesnici,mukotrpne ruke radnika, stvaralačka ljubav Božja, svi krš-tenici, svi krizmanici i sve žrtve naših majki. Dupkom pu-na crkva pjesmom je slavila Krista i njegovu majku Mari-ju, kao i Presveto Trojstvo. Poslijepodnevni program odvi-jao se pod velikim šatorom na livadi. Kroz program je vo-dio vlč. Luka Lucić, župnik hrvatskih katoličkih zajednica Rottweil i VS-Schwenningen. Jozo Župić

Dvadeset osmo hrvatsko hodočašće

Trideset šesto hodočašće HrvataBIRNAU

ZWIEFALTEN

Misno slavlje predvodio je pomoćni biskup �uro Gašparović

Potvrđenici iz HKM Frankfurt zajedno s biskupom Škvorčevićem i pastoralnim osobljem Snimka: Alen Maric — Exclusivephoto.de

Potvrđenici iz HKM Gießen zajedno s mons. Vidovićem, voditeljem misije o. Petričevićem i kumovima Snimio: A. Polegubić

Potvrđenici iz HKM Berlin s mons. Košićem i pastoralnim osobljem Snimila: S. Breljak

lebendige gemeinde -...

Documents