d 2384 e lipanj/juni 2010 br./nr.6 (305) -...

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50E - LIPANJ/JUNI 2010 - BR./NR.6 (305)D 2384 E - 1,50E - LIPANJ/JUNI 2010 - BR./NR.6 (305)

SSllaavvlljjaa,, ssuussrreettii,, hhooddooččaaššććaa ……Sakrament potvrde u Kelkheimu je podijelio limburški biskup mons. Franz-Peter Tebartz-van Elst. Na slici krizmanici s biskupom, žup nikom fra Željkom Ćurkovićem i s. Magdalenom Višić.

S krizme u Kölnu. Krizmanici s biskupom mons. Heinerom Kochom, župnikom fra Brankom Brnasom, fra Markom Domazetom Lošom,vlč. Silviom Vallecocciom i sestrama Vinkom Bešlić i Dubravkom Žuro.

Krizmanici u Waiblingenu s gospićko-senjskim biskupom mons. Milom Bogovićem i župnikom fra Ivanom Škopljanac-Mačinom

Na 6. susretu hrvatske katoličke mladeži (SHKM) 8. i 9. svibnja u Zadru podgeslom „Da vaša radost bude potpuna” (Iv 15,11) okupilo se više od 30.000

sudionika, među kojima i jedan broj Hrvatica i Hrvata iz Njemačke i drugih ze-malja. Središnje misno slavlje na Višnjiku predvodio je 8. svibnja zadarski nad-biskup Želimir Puljić. Uime povjerenika za mlade, svećenika i biskupa, na po-četku mise mlade je pozdravio šibenski biskup Ante Ivas, predsjednik Vije ća HBKza mlade. „Mladi, budite nositelji radosti, nade i povjerenja!”, obratio se sudio-nicima nadbiskup Pu ljić u homiliji u kojoj je pozdravio sudjelovanje 20 hrvat -

skih nad/biskupa, apostolskog nuncija uRH Marija Roberta Cassarija, biskupijskepovjerenike za mlade, 400 svećenika, re-dovništvo, bogoslove i sjemeništarce. „Izsrca mi dolazi još jedan pozdrav: nadbis -kupe Ivane Prenđa, tu smo, u zajedništvu,onako kako si i ti želio! Čvrs to vjerujemoda si i ti sada s nama!”, usklik nuo je mons.Pu ljić. „Njegujte duh zajedniš tva i ne do-pustite razdore i nesnošljivosti među vama.Želimo li doista ostati u Kristovoj ljubavi itražiti prave izvore iz kojih ćemo crpiti ra-dost, to moramo činiti slaveći spomen nje-gove ljubavi, euharistiju. Nigdje kršćani nemogu naći prave izvore radosti nego sla-veći euharistiju. Ona je prepoznat ljiv znakHrvata katolika, naše kulture i identiteta,naše duhovnosti“, poručio je mons. Puljić,istaknuvši da i euharistijskim slavljemSHKM-a Bogu kažemo hvala. IKA

BLEIBURG

I dok se za zločine nad drugimžrtvama dižu optužnice i progo-ni počinitelje, samo za počinite -lje naj većeg i najbrojnijeg zloč-ina nad hrvatskim ljudima nijedo danas podignuta niti jednaoptužnica niti je još itko odgo-varao, upozorio biskup Košić.

Središnja komemoracija žrtvama Bleiburške tragedije i hrvatskoga križnog pu-ta održana je u subotu 15. svibnja na Bleiburškom polju, pod pokroviteljstvom

Hrvatskog sabora. Svečanu misu predvodio je sisački biskup Vlado Košić u kon-celebraciji s ravnateljem Hrvatske inozemne pastve don Antom Kutlešom i dva-desetak svećenika. „Mi danas stojimo ovdje na Bleiburškom polju koje je postalosimbolom najveće tragedije hrvatskoga naroda, budući da su na današnji danprije točno 65 godina ovdje započele masovne likvidacije hrvatskih zarobljeni-ka i civila, koje su nastavljene s ovog mjesta nakon što su razoružane vojnike izajedno s njima ovamo prispjele civile primili i sramotno predali pripadnici za-padnih uglavnom britanskih vojnih sila u ruke krvnika koji su ih nemilice mučili iubijali na tzv. križnim putovima diljem Slovenije i Hrvat ske, ali i još dalje po te-ri toriju čitave tadašnje države.

I dok se za zločine nad drugim žrtvama dižu optužnice i progoni poči ni telje,samo za počinite lje najvećeg i najbrojnijeg zločina nad hrvatskim ljudima nijedo danas podignuta niti jedna optužnica niti je još itko odgovarao”, istaknuo jemons. Košić. IKA

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Pretplate i narudžbe/Bestellungen:Ana Drežnjak

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

lebendige gemeindelebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50€ - LIPANJ/JUNI 2010 - BR./NR.6 (305)D 2384 E - 1,50€ - LIPANJ/JUNI 2010 - BR./NR.6 (305)

Slavlja, susreti, hodočašća …

Naslovnica: Vjernici iz HKM München Gospi Lurd -

skoj su donijeli dvije velike svijeće;snimio: A. Polegubić

AKTUALNO

lebendige gemeinde

Snim

ka: I

ka

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

6. SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI U ZADRU

„Budite nositelji radosti, nade i povjerenja!”

65. obljetnica Bleiburške tragedije Zločin i oprost

Na 65. obljetnicu ratnog zloči-na (za koji nikada nitko nije

optužen niti je sudski odgovarao!?)nad desetinama tisuća hrvatskihvojnika i civila, i ovog 15. svibnja,okupilo se u Bleiburgu u Austriji ne-koliko tisuća Hrvatica i Hrvata.Vrhunac susreta bila je sveta misazadušnica za pokojne. Sv. misu jepredvodio sisački biskup Vlado Ko-šić. U svojoj propovijedi biskup Ko-šić je kazao među ostalim: „Nemisleći na sebe mi trebamo govo -riti istinu. Ne istina koju uljepšava-ju jedni ili poružnjuju drugi, već isti-na kakva ona stvarno jest. A istinaje da je na ovom mjestu prije 65godina započela najveća tragedi-ja hrvatskoga naroda.“

Naš Ured je zajedno s uredomRavnateljstva Vijeća za hrvatsku ino zemnu pastvu u ime svih hrvats-kih svećenika i puka Božjega u Za-padnoj Europi dao položiti vijenacu čast pobijenih. Trebamo li se sva-ke godine spominjati te tragedije?

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 6/2010 3

Predstavljeno deset zbornika

Od velike važnosti bi bila izrada znanstevene i reprezentativnestudije o Hrvatima u Njemačkoj i svijetu.

Ovih je dana u Hrvatskoj maticiiseljenika (HMI) u Zagrebu

predstavljeno deset zbornika s pa-storalnih skupova hrvatskih pastoral-nih djelatnika iz Zapadne Europe,koje uspješno u Njemačkoj i Hrvat -skoj i Bosni i Hercegovini organiziraHrvatski dušobrižnički ured iz Fran-krurta. Na predstavljanju su govorilidelegat za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj fra Josip Bebić, ravnateljicaHMI Katarina Fuček, demograf dr.Anđelko Akrap, kroatist dr. MarkoSamardžija, komunikolog dr. Dani-jel Labaš i dr. Adolf Polegubić, ured -nik Žive zajednice.

Ideju o objavljivanju zbornikadao je tadašnji delegat fra Josip Kla-rić, a nastavio je i delegat o. Bebić.Na skupovima se jedanput godišnjeokupljaju hrvatski pastoralni djelat-nici iz Zapadne Europe u svrhu da -ljeg usavršavanja, ali i izmjene pa-storalnih iskustava. Istaknuto je kakoje šteta što se s objavljivanjem zbor-nika nije krenulo puno ranije. Nai-

me, na skupovima je predavanjaodražala plejada hrvatskih i drugihteologa i znanstvenika. Danas bis-mo, osim ovih deset zbornika, zasi-gurno imali zavidnu biblioteku odmožda tridesetak zbornika. Uskoroće iz tiska izaći i jedanesti zborniksa skupa održanog prošle godine uVinkovcima o pastoralu samaca.Valja posjetiti da je Ured uz nave-dene zbornike objavio za delegatafra Bernarda Dukića vrlo važno po-magalo u pastoralnom radu Hrvat skikatolički molitvenik i pjesmaricu „Sla-vimo Boga“. Teme obrađene u zbor-nicima nisu samo pastoralno-teološ-ke već i sociološke, demografske, jezično-književno-povijesne i sl. Napredstav ljanju je također upozorenona potrebu žurne izrade znanstvenei reprezentativne studije o Hrvatimau Njemačkoj, ali i u drugim zemlja-ma. Spomenuta studija bi dala kva-litetnu podlogu za pokušaj realnijegpristupa hrvatskom izvandomo vin -stvu. Urednik

� ZAGREB:

PAPA U PORTUGALU:Izvrstan odjek pohodaU Lisabonu je Papa podsjetio na činje-nicu da se prije 93 godine „Nebo ot-vorilo iznad Portugala“ — poput prozo-ra što ga otvara Bog kada mu čovjekzatvori vrata.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

KRŠĆANI U SUVREMENOM SVIJETU:Kršćansko osmišljenje radaRad uvjetuje ne samo gospodarski negoi kulturni i moralni razvoj osobe, obi telji,društva i svekolikoga ljudskog roda.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT: Vjera i nevjeraMladi idu rado na susrete, gdje mogudoživjeti Boga koji tješi, koji pomaže,Boga s ljudskim licem, a opet otajstvena.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:

P. Josip Bebić:Verbrechen und Vergebung

Bistumsreformen (3):„Bereitschaftzur Bewegung in Limburg“…

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--15

Nakladništvodušobrižništvau Njemačkoj

� AUGSBURG:

Četrdesetgodina misije

Hodočašće Hrvata iz Zapadne Europe

� LURD:

str. 6

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

Da, trebamo to činiti iz ljubaviprema žrtvama i na njihov spomen.Dok god se budemo molili za nji-hove duše, spremni smo ubojicamaoprostiti taj zločin. Neki od njih ži-ve još i danas i u Hrvatskoj te najv-jerojatnije za taj zločin primaju ve-liku nekadašnju „boračku“, a sadahrvatsku mirovinu. Paradoksalno jei tragikomično da im tu mirovinudaje država protiv koje su se ne-kad borili te da im je isplaćuju čakpotomci njihovih žrtava.

S vjerom i pouzdanjem u njegamolimo za žrtve svih ratova, pačak i za one koji su krivi za njiho-vu smrt. Mi kršćani vjerujemo da jeposljednji sud pridržan Svemo-gućemu Bogu, pravednom i milo -srdnom sucu. Molimo Gospodinada bude svima milosrdan na sudu ineka nas obdari svojim vječnim ži-vo tom.

Gospodine, udijeli vječni pokojsvim nedužnim žrtvama bleiburš-koga pokolja te svim žrtvama kojesu pale ili život dale za hrvatskuslobodu!

Fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 8

str. 10

Kongres bogoslova Crkve u Hrva-ta održan je u KŠC-u „Sv. Josip”u Sarajevu. Obraćajući se na-

zočnima kardinal Vunko Puljić je iz-među ostaloga rekao: „Potrebno je daotvorimo srce prema čovjeku, budemopotpora na putu radosne vjere. Nekaovo druženje, upoznavanje, oboga -ćivanje i zajednička molitva bude svi-jetli trag svakom osobno, ali i Crkvi uHrvatskom narodu.” Podsjetio je da jeVrhbosanska nadbiskupija imala pri-je rata 528.000 katolika, a danas jenegdje oko 210.000 katolika u 150župa. „Na području Nadbiskupijedjeluju dva mala sjemeništa: dijece-zan sko i franjevačko. Također imamodva bogoslovna sjemeništa: dijece-zansko i franjevačko. Naša dijece-zanska Teologija je uzdignuta na razinu fakulteta, a dok franjevačka ostaje afilirana KBF-u Zagreb.“

Susret članova pokreta iudruga

Naslovni biskup Cibalae, glavnitajnik Biskupske sinode u Rimu nadbi-skup Nikola Eterović, prvi je put unedjelju, 16. svibnja pohodio svojunaslovnu biskupiju i predvodio sve -čano misno slavlje u crkvi sv. Euzebi-ja i Poliona u Vinkovcima.

U gradskoj vijećnici u Rijeci 15.svibnja predstavljen je „Hrvatski fra -njevački biografski leksikon” kojegasu priredili Vijeće franjevač kih zajed-nica Hrvatske i Bosne i Hercegovine iLeksikograf ski zavod „Miroslav Krle-ža”. Na šestotinjak strani ca pred-stavljeno je više od 2000 biografija iprvi je takve vrste u našoj zemlji.

Povelja počasnog građanina Sla-vonskog Broda dodijeljena je u petak14. svibnja banjolučkom biskupu Fra -nji Komarici na svečanoj sjednicigradskog vijeća u povodu Dana gra-da koji se slavi na blagdan sv. IvanaNepomuka.

Sjednica povjerenika za pastoralmladih Srijemske biskupije i Međuna-rodne biskupske konferencije sv. Ćiri-la i Metoda održana je 12. svibnja uBiskupijskom pastoralnom centru Sri-jemske biskupije u Petrovaradinu.

Susret članova pokreta, udruga izajednica Zagrebačke nadbiskupije sa

zagrebačkim nadbiskupom kardina-lom Josipom Bozanićem održan je upetak 14. svibnja u Zagrebu. KardinalBozanić održao je predavanje o važ-nosti i ulozi svećenika u crkvenim po-kretima i udrugama. Istaknuo je kakosu u Svećeničkoj godini svećenici poz-vani da prodube svoje zvanje i pos-lanje u Crkvi, a čitav Božji narod da vi-še produbi što je to služba svećenika,služba ministerijalnog svećeništva.

Treba štiti dostojanstvo novinara

U povodu 44. svjetskog danasredstava društvenih komunikacija ko-ji Crkva obilježava u nedjelju, 16.svibnja, u ime Hrvatskoga društva ka-

toličkih novinara čestitku članovimaDruštva, te svim novinarima i medij -skim djelatnicima crkvenih i sekularnihmedija uputio je predsjednik DruštvaNeno Kužina. U čestitici se navodi ka-ko je nužno zaštititi novinarsko dosto-janstvo, koje je često izloženo poniže -njima, te da bude više priloga o po-zitiv nim primjerima, o dobrim ideja-ma i uspjesima. Priređen je i susretme dijskih djelatnika povodom Danasredstava društvenih komunikacija nakojem su s novinarima sudjelovalipred sjednik HBK-a đakovačko-osječkinadbiskup Marin Srakić, zagrebačkinadbiskup kardinal Josip Bozanić tepredsjednik Odbora HBK-a za sred -stva društvenih komunikacija riječkinadbiskup Ivan Devčić. Nadbiskup

Srakić upozorio je i na moralnu di-menziju rekavši: „Istinsko medijskodjelovanje nezamislivo je bez svojemoralne dimenzije. Novinarski posaoproizvodi brojne teške i dalekosežneučinke i zato nije svejedno na koji senačin obavlja.”

Tiskovni ured HBK-a, u suradnji sGlasom Koncila i Informativnom kato-ličkom agencijom, osvježio je i sadr -žajima obogatio službenu internet skustranicu Hrvatske biskupske konferen-cije na adresi www.hbk.hr, čiji je sa-držaj predstavljen javnosti.

Održana je Katehetska proljetnaškola o temi „Roditelji i njihova suod-govornost u odgojno-obrazovnome su-stavu kroz prizmu vjeronauka u školi”.Nazočnima se obratio i pomoćni bi-skup zagrebački mons. dr. Ivan Šaš-ko. Kazao je da suodgovornost rodi-telja, osobito viđena kroz prizmu vje-ronauka, leži u tome da mogu i mo-raju sudjelovati u davanju ili vraća njuživotnoga smisla, u stvaranju peda-gogije odgovornosti, u ohrabrivanjuna putu slobodnoga i kritičkoga miš -ljenja te u nuđenju privlačnih kultural-nih prijedloga u smislu buđenja osje-ćaja divljenja stvarnim vrijednostima.„Vjeronauk pomaže graditi kulturukao važan dio odgojnoga procesa.Zbog toga će ponekad biti i napa-dan.“ Teološko-znanstveni časopis„Bogoslovska smotra” koja organi ziraTeološki dan bio je svojevrsna radnaproslava 100. obljetnice od početkaizlaženja toga časopisa.

Na logoraškom groblju u Krndiji,ispred spomenika podignutom u časti spomen na Podunavske Nijemce(Donauschwaben), žrtve zloglasnoglogora u Krndiji, u utorak 11. svibnjaodržan je prigodni komemorativniskup povodom Dana protjerivanja Po-dunavskih Nijemaca.

Papa Benedikt XVI. imenovao jemons. Miju Gorskog, kanonika Prvo-stolnog kaptola zagrebačkog i rav-natelja Nadbiskupijske ustanove zauzdržavanje klera i drugih crkvenihslužbenika, pomoćnim biskupom zag -rebačkim i dodijelio mu titulu naslov-nog biskupa Epidauruma (Cavtat ).Ređenje novoga biskupa bit će u za-grebačkoj katedrali u subotu 3. srp -nja u 10 sati. A.O.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Svibanj u obiteljskom ozračju i zajedništvu


Vrhbosanska nadbiskupija imala je prije rata 528.000 katolika, a danas je neg dje oko 210.000 katolika u 150 župa, podsjetio je kardinal Vinko Puljić.

Novi zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski

Snim

ka: I

KA

Posjet pape Benedikta XVI. Lisabo-nu, Portu i nadasve portugal skomi svjetski poznatom marijanskom

svetištu Fatimi snažno je odjeknuo usvjetskoj javnosti. O toj činjenici zad -njega dana njegovoga 15. inozem-noga pohoda, 14. svibnja, izvijestilisu talijanski mediji ističući da se na mi-si u Fatimi okupilo više od 400 tisućavjernika, više čak i 2000. godine, ka-da je Fatimu pohodio Ivan Pavao II.oko kojega su se uvijek okupljala ra-dosna mnoštva vjernika. I glasnogo-vornik Svete Stolice o. Federico Lom-bardi izjavio je da su Papu vjerniciprimili tako srdačno, da je topli prijemnadišao sva, pa i najoptimističnijaočekivanja. Niti nedavni „unutarnji iizvanjski problemi Crkve“ nisu uma -njili Papinu popularnost, niti su u sum -nju doveli jasnoću njegovih stavova icrkvenoga nauka.

Svaki kršćanin je misionar

Kroz četiri je dana Papa širioupravo crkveni nauk s naglaskom nasocijalni, te pozivao na susret međukulturama, na jedinstvo i bratstvo me-đu narodima, a zadnjega je danaporučio da je svaki kršćanin misionarIsusa Krista u svijetu. Na kraju svogačetverodnevnog putovanja od 11. do14. svibnja, Sveti Otac je tim riječimasve vjernike pozvao na misije i među-religijski dijalog pred više od 200 ti-suća vjernika na misi u Portu. Crkvamora nadići kušnju ograničavanja nasebe samu. Utjeha i spokoj vjere nesmiju dovesti do toga da se vjernicizatvore u sebe i ne susreću s drugima,jer bi to bilo „umiranje na rate“. Odsamih početaka kršćanstva naviješ-tanje vjere nekršćanima bilo je od ve-like važnosti. No, Crkva i danas mo-že biti jedino misionarska, jer je iznu-tra pokreće gibanje koje dolazi odDuha Svetoga. Preduvjeti za misijskodjelovanje su se posljednjih godinapromijenili u temeljima, upozorio jePapa. Antropološka, kulturna, druš -tvena i vjerska slika čovječanstva do-živ jela je promjene, a Crkva se danas

mora suočiti s novim izazovima i bitispremna stupiti u dijalog s drugim kul-turama i religijama. Cilj mora biti tra-ganje putova za mirni suživot narodasa svim ljudima dobre volje.

Bog nikada ne napušta ljude

Benedikt XVI. dan ranije, 13. svib -nja, molio je na grobu fatimskih vidio-ca, malih pastira, Jacinte, Francisca iLucije u fatimskoj bazilici. Pri tome seposebno sjetio Jacinte Marto, čija je100. obljetnica rođenja nedavno pro-slavljena, kao i 10. obljetnice progla-

šenja blaženima Jacinte i Francisca.Proces proglašenja blaženom s. Lucijedos Santos pokrenut je kod Kongre-gacije za proglašenje svetih. Na misiprije molitve, koju je slavio zajedno sa77 biskupa i mnoštvom svećenika, Be-nedikt XVI. je poseban pozdrav uputiobolesnima, te im udijelio euharistijskiblagoslov. Ohrabrio ih je da u svojojpatnji gledaju na Kristove muke i dase sjete kako Bog ljude nikada ne na-pušta, posebno ne onda kada su u ve-likoj nevolji i muci, kao što je bio iIsus. Bolesnicima se jednako tako mo-ra pokazati, istaknuo je Papa, kolikosu vrijedni svojoj subraći. Na taj se na-čin može savladati i osjećaj besmisle-nosti patnje. Jacinta Marto rođena je

11. ožujka 1910. u Aljustrelu, a u do-bi od samo 11 godina umrla je 20.veljače 1920. u Lisabonu. Jacinta iFrancisco Marto prva su djeca u po-vijesti Crkve koja su proglašena bla-ženima, a da nisu bili mučenici. S. Lu-cia dos Santos doživjela je dubokustarost, a većinu svoga života od1948. provela u karmelu u Coimbri.Majka Božja pastirima se ukazivala uGrotte Cova da Iria kod Fatima izme-đu svibnja i listopada 1917. Kod sva-koga ukazanja od njih je tražila daprenesu poruku o potrebi obraćenja ikajanja ljudi. Vrhunac događaja biloje tzv. „čudo sunca“ 13. listopada1917., kada je više od 50.000 ljudi —među kojima nije bio mali broj ateistai agnostika — na mjestu ukazanja, na-kon proloma kiše, vidjelo da se sun-ce okreće, da nije sjajno kao običnoi da se neobično kreće. „Čudom sun-ca“ završila su i ukazanja u Fatimi. Stim je svetištem posebno povezan bioIvan Pavao II., koji je uvijek ponavljaoda ga je od smrti kod atentata 1981.spasio zagovor Majke Božje Fatim -ske. Kada je 2000. godine objavlje-na takozvana „Treća fatimska tajna“,komentar je napisao tadašnji pročel-nik Kongregacije za nauk vjere kardi-nal Joseph Ratzinger, današnji papaBenedikt XVI.

Fatimska „proročka misija“i dalje aktualna

Prema riječima Benedikta XVI. namisi, „proročka misija“ Fatime zabrat sku ljubav i protiv svih sebičnostijoš je i danas aktualna. Čovjek je ustanju prekinuti krug „života i smrti“,ali često kao da za to nije spreman.Majka Bož ja pastirima je pomogla dasvoje srce otvore ljubavi, posebnoprema siro mašnima i grješnicima. Sa-mo po bratskoj ljubavi moguće je gra-diti civi lizaciju ljubavi i mira. Na sa-mome dolasku u Portugal u Lisabonuje Papa podsjetio na činjenicu da seprije 93 godine „nebo otvorilo iznadPortugala“ — poput prozora nade štoga otvara Bog kada mu čovjek zatvorivrata. M. K.

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

PASTORALNI POHOD PAPE BENEDIKTA XVI. PORTUGALU

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 6/2010

U Lisabonu je Papa podsjetio na činjenicu da se prije 93 godine „nebo otvoriloiznad Portugala“ — poput prozora nade što ga otvara Bog kada mu čovjek zatvori vrata.

Izvrstan odjek Papinog pohoda Portugalu

Poznato marijansko svetište u Fatimi


(2005.). U osvrtu na nakladništvoHrvatskog dušobrižničkog ureda, dr.Labaš rekao je kako je ono fascinant-nog opsega i tematskog raspona ipredstavlja najosmišljeniju knjižnupro dukciju naših autora iz zemaljazapadne Europe, kao i autora iz do-movine koji se bave našim iseljeništ-vom u svim područjima ljudske djelat-nosti. Na stranicama svojih serijskihpublikacija i knjiga redakcija otvaraprostor širokom krugu suradnika kojipišu o izazovima ljudi u pokretu digi-talnog doba. Na stranicama frank-furtskih publikacija čitatelj se možesusresti s izvrsno obrađenom proble-matikom hrvatske dijaspore u Crkvi idomovini s posebnim osvrtom na obi -telj 21. stoljeća u pokretu, zaključio jedr. Labaš.

Glavni urednik Žive zajednice dr.Adolf Polegubić rekao je kako su pred-

dušobrižništva u Njemačkoj

stavljeni zbornici rezultat godišnjih sus-re ta hrvatskih pastoralnih djelatnika izZapadne Europe koji se u organizaci-ji Hrvatskog dušobrižničkog ureda odr -žavaju kako u Njemačkoj, tako i u re-pu blikama Hrvatskoj i Bosni i Hercego -vini. Ideju o objavljivanju zbornika stih skupova dao je nekadašnji delegatza hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Klarić, a nastavio i njegov nas -ljednik, aktualni delegat fra Josip Be-bić.Zbornici su objavljivani dvojezičnona hrvatskom i njemačkom jeziku, ilisamo na hrvatskom jeziku, a u poje -dinim slučajevima predavanja su ob-javljena na jeziku na kojem su pred-stavljena. Kratko je predstavio i drugaizdanja Ureda, te je istaknuo kakoovim predstavljanjem deset zbornikaprojekt izdavaštva ne prestaje. Uskoroiz lazi jedanaesti zbornik sa skupa odr -žanog u Vinkovcima protekle godine.

U ovoj prigodi, ravnateljica HMIKatarina Fuček uručila je dr. AdolfuPolegubiću plaketu za poeziju „Silvi-je Strahimir Kranjčević” koju je osvo-jio na upravo završenom Matičinomjubilarnom Natječaju za literarnostvaralaštvo iseljenika.

Tribini su nazočili i ravnatelj ino -zemne pastve Hrvatske biskupskekonferencije i Biskupske konferenci-je Bosne i Hercegovine don Ante Kut-leša, njegov prethodnik mons. Vladi-mir Stanković, savjetnik gradonačel-nika grada Zagreba Stipe Zeba, temnogobrojni stručnjaci koji se baveise ljeničkom i problematikom migra-cija. Program predstavljanja zborni-ka znalački je vodila prof. Vesna Ku-kavica. IKA

Snimke: M. Sokol, H. Salopek i A. Polegubić

Među istaknutim gostima bili su i mons. Vladimir Stanković (desno) i ravnatelj vlč. Ante Kutleša (lijevo)

Plaketu „Silvije Strahimir Kranjčević” za pjesništvo Hrvatske matice iseljenika podružnice u Rijeci dr. Polegubiću uručile su ravate ljica Katarina Fuček i voditeljica riječke podružnice Vanja Pavlovec

Predstavljanje, na kojem se okupio znatan broj posjetitelja, započelo je glazbenom točkom

O aktivnostima Ureda uFrankfurtu govorio je de -legat o. Bebić

Hrvatski dušobrižnički ured izFrankfurta na Majni i Hrvatskamatica iseljenika su u utorak 11.

svibnja u sjedištu HMI u Zagrebu or-ganizirali tribinu na kojoj je pred-stavljeno 10 zbornika s pastoralnihskupova Hrvatskoga dušobrižničkogureda pod zajedničkim naslovom

IZAZOVI I PERSPEKTIVE


Nakladništvo hrvatskoga ZAGREB

telj Hrvatskoga dušobrižničkog uredau Frankfurtu na Majni delegat o. JosipBebić pod sjetio je kako se ustrojava -nje skrbi za hrvatsko iseljeništvo nakonII. svjetskog rata (izbjeglice, političkai ekonomska emigracija) događalo unedostatku osnovnih civilno-pravnih icrk veno-pravnih okvira i struktura.

„Nakladništvo hrvatskoga dušobriž niš -tva u Njemačkoj — izazovi i perspek-tive”. Ravnateljica HMI Katarina Fučekistaknula je da knjižni niz Diasporacroatica, u kojem je do sada objelo -danjeno 10 zbornika, ima ukup no1803 stranice, s više od stotinu obra-đenih različitih tema koje su u pos -ljednjem desetljeću bile značajne zahrvatske migrante i njihove obite lji uNjemačkoj i zemljama zapadne Euro-pe. Stručnjaci iz teologije, sociologije,ekonomije, filologije, antropologije idrugih područja ljudske djelatnosti obra dili su na desetke fenomena vez-a nih uz naše migrante 21. stoljeća terazvitak duhovnoga, kulturnog i na-cional noga identiteta naših iseljenikau zem ljama Europske unije s poseb-nim osvrtom na najveću ise ljeničku za-jednicu u tom dijelu svijeta — njemač-ke Hrvate, istaknula je Fuček. Ravna-

U Zagrebu je predstavljeno deset zbornika s pastoralnih skupova hrvatskih pas toralnih djelatnika iz Zapadne Europe, koji se održavaju u organizaciji Hrvat -skoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.

Za vrijeme predstavljanja zbornika. Slijeva nadesno: delegat o. Bebić, dr. Samardžija,ravnateljica Fuček, dr. Labaš, dr. Akrap i dr. Polegubić.

duhovne vježbe za svećenike i đako-ne, tečajeve izobrazbe za pastoralnesuradnike, studijska putovanja i hodo-čašća. Osim skrbi za vjeronaučnu na-stavu, Ured potiče i održavanje hrvat -ske dopunske nastave, organiziranjedječjih vrtića i sl.

Dr. Anđelko Akrap s katedre zademografiju zagrebačkog Ekonom -skog fakulteta osvrnuo se na tri zbor-nika „Hrvatska dijaspora u Crkvi i do-movini” (2003.), „Budućnost hrvatskihkatoličkih misija u Europi” (2006.) i„Aktualni trenutak Crkve i domovine”(2007.). Navedeni zbornici istražujudemografska kretanja hrvatskoga na-roda u domovini i iseljeništvu s po-sebnim osvrtom na europsko tržište ra-da u prevladavajućem konceptu neo-liberalne ekonomije. Demografskeprobleme nijedna zemlja nije uspjelariješiti ni imigracijskom politikom jer vi-sokoobrazovane treba privući nadni-cama i standardom, a niže obrazova-ni mogu doprinijeti porastu socijalnihizdataka u useljeničkoj zemlji. Pro-blem treba rješavati jakom pronatali-tetnom populacijskom politikom okokoje bi u Hrvatskoj trebao postojati na-cionalni, nadstranački konsenzus, re-kao je dr. Akrap.

Kroatist dr. Marko Samardžija sFilozofskog fakulteta u Zagrebu pred-stavio je zbornike „Suvremeni pristupBibliji” (2004.), „Novi karizmatski pok reti” (2008.) i „Fenomen (ne)religi -oznosti u književnosti” (2009.). Ista k -nuo je kako je moderna književnostposljednjih desetljeća osobito prik-ladna da preko problematiziranja je-zika neposredno dopremo do čovjekasadašnjice, neophodna je kao korek-tiv za svakog teologa, jer i teologijanužno koristi jezik kao medij svoga iz-ražavanja.

Komunikolog dr. Danijel Labaš sHrvatskih studija predstavio je „Zbor-nik radova simpozija o stanju i per-spektivi hrvatskoga dušobrižništva uNjemačkoj” (1999.), „Hrvatska ob-itelj u pokretu" (2001.), „Liturgijskamistagogija — stari put trajne obnove”(2002.) i „Izazov nove religioznosti”

Osni vanjem Ure da domovinska Crkvaodgovorila je na vjerske potrebe i oče-kivanja hrvat skoga katoličkoga iselje-ništva. S vremenom Ured je postaoustanova pozvana i osposobljena date potrebe i očekivanja predstavi Crkviiseljenja i Crkvi doseljenja, rekao je o.Bebić. Istaknuo je kako u Njemačkojživi oko 294.000 deklariranih hrvats-kih katolika. Tamo djeluje 98 hrvatskihkatoličkih misija/zajednica, 90 sve-ćenika, 5 đakona, 59 pastoralnih su-radnica i suradnika, te 39 tajnica. Go-voreći o djelatnostima Ureda, o. Bebićje istaknuo kako je do sada održano36 susreta mladih, 24 vjeronaučne bi-blijske olimpijade, 19 folklornih festi-vala, 23 smotre pjevačkih zborova.Ured organizira godišnje pastoralnesusrete za svećenike i pastoralne su-radnike s područja Zapadne Europe,susrete svećenika iz pojedinih regija,


me nego Majci, kako bismo joj do-nijeli svoju ljudsku stvarnost i snjom želimo moliti kako bismoučvr stitli svoju vjeru. Posebno kakobis mo izgradili svoje zajedništvo usvojim obiteljima i zajednicama,župama u kojima živimo, radimoi djelujemo. Lako je zajedništvouništiti. Vidjeli smo to više puta iosjetili na svojoj koži što možeučiniti ljudska mržnja i zloba.Mržnja, zloba i zli jezici sveunište. Jedino ljubav obnavlja i po-novno gradi zajedniš tvo. U ovimteškim i nesigur nim vremenima ka-da se svaki dan događaju zla i ka-

ti valovi. „Pripravimo se za to s pouz-danjem u Boga. Gospodin je s nama inaša majka Marija. Kad su oni uz nas,onda se ne trebamo bojati. U Marijigledajmo majku koja se veseli vedrojradosti svoje djece. Pođimo svojimkućama i svojoj svagdašnjiciračunajući na Boga i Marijin zago-vor!“

U subotu u ranim jutarnjim satimapo kišnom vremenu misno slavlje predGospinom špiljom predvodio je vodi-telj HKM Main-Taunus/Hochtaunusfra Željko Ćurković koji je u propovi-jedi istaknuo kako svaki čovjek u živo-tu želi biti sretan i radostan.

„Radost i sreća su darovi Božji”

„Radost i sreća su darovi Božji ko-je Bog daje čovjeku jer ga voli. Tajdar koji nam Bog daje nalazi se unašim srcima. Ovo mjesto u kojem senalazimo je poticaj i nama da otvori-mo oči vjere da spoznamo i otkrijemoBoga i milosti koje nam On daje. Bog

daje svakome po njegovoj mjeri, pa iviše nego trebamo jer On ne možedati malo. Vjerujem da ćemo kroz ovedane u ovom svetištu osjetiti milost iBožji dar koji se nalazi u nama. Okre-nimo se oko sebe i u ovom svetištu papogledajmo ove bolesne i moći ćemoreći da uistinu imamo razloga tolikoda bismo bili sretni. Neka Božja mi-lost djeluje u nama, kako bismo svojživot učinili sretnijim i radosnijim!“,zaključio je o. Ćurković. Na kraju mi-se moljena je posvetna molitva hrvat-skoga naroda Gospi Lurdskoj.

Tijekom hodočašća hrvatski su hodo časnici imali prigodu sudjelova-ti u procesijama sa svijećama zajed-no s dru gim hodočasnicima i moliti ina hrvat skom jeziku. Razgledali suBernar dičinu rodnu kuću, pripravili seza ispovijed. Sudjelovali su zajedno sbolesnicima i hodočasnicima u molit-vi pred Presvetim u velebnoj podzem-noj bazilici sv. Pija X., u kojoj je istak-nuta i slika bl. Alojzija Stepinca, veli-kog štovatelja Gospe Lurdske. Mnogisu se mogli okupati i u lurdskoj vodi.

Najbrojniji su hodočasnici bili iz Frankfurta

tastrofe od po seb ne je važnosti sag -raditi i očuvati potreban mir slogu i za-jedništvo“, is ta knuo je o. Mišković.„Došli smo Mariji sa svojim životnimradostima i žalos tima, uspjesima i ne-uspjesima, uspo nima i padovima, sdobrotom koja je u nama, ali i s onimnevaljalim. Donijeli smo sebe ovakvekavi jesmo, nesavršeni, ali donosimomoleći da nam pomogne, da nasohrabri, da nas do te mjere milostBožja zahvati da možemo krenuti iz-nova drugačiji, pravedniji, vjerniji sa-vršeni poput Marije. Savr šenstvo i svetost su naš cilj.“

Na kraju je kazao kako će svako-me od nas u životu doći mutni i uboji-

Radosthrvatskihhodočasnikaunatoč kišnomvremenu

Okupljeni vjernici za vrijeme mise u crkvi sv. Bernardice

Hodočasnike su predvodili brojni svećenici i pastoralno osobljeHodočasnike su predvodili brojni svećenici i pastoralno osoblje

Više tisuća Hrvata katolika izhrvatskih katoličkih misija, za-jednica i župa iz Njemačke, Švi-

carske, Nizozemske i pojedinačno izdrugih zemalja Zapadne Europe ho-dočastilo je od srijede 12. do nedje lje16. svibnja u najveće na svijetu mari-jansko svetište, u Lurd u Francuskoj.

„Vratimo se Bogui njegovoj ljubavi”

Nakon dolaska, na svetkovinu Kri-stova uzašašća u četvrtak 13. svibnja,okupili su se na svečanom misnomslavlju u crkvi sv. Bernardice. Misnoslavlje predvodio je voditelj Hrvatskekatoličke misije (HKM) Karlsruheo. Ivan Nedić u zajedništvu s više oddvadeset svećenika. Pozdravnu riječuputio je organizator hodočašća vodi -telj Hrvatske katoličke misije Frankfurtfra Petar Klapež zaželjevši okup lje -nima blagoslovljene dane u tom dra-gom marijanskom svetištu. O. Nedićje u nadahnutoj propovijedi istaknu:„Crkvo Božja, draga braćo i sestre,

HODOČAŠĆA


ka Isusa Krista, majka svakog kršća -nina. Ona je spojila Nebo i Zemlju“,kazao je o. Nedić na kraju propovi-jedi potaknuvši sve neka nastoje bitipoput Marije. „Ovo nije mjesto mud -rovanja nego mjestio susreta s Bogomkoji nas želi imati za sebe.“

Svečano misno slavlje u bazilicisv. Krunice u petak 14. svibnja prevo-dio je voditelj HKM Mülheim a.d. Ruhri HKM Duisburg o. Vidan Mišković. Upropovijedi je podsjetio kako ovo ho-dočašće svjedoči o ustrajnosti hrvat -skih vjernika da se u Marijinu mjesecusvibnju okupe sa svih strana u Lurdu.

Marija — najodličnijičlan Crkve

„Želimo ovdje biti postojani u mo-lit ivi i iz ovog svetišta ponijeti Božjuporuku da ćemo u svom životu biti po-s tojani u molitvi. Poput Isusovih učeni-ka kad su proživljavali prve korakevjere nakon Kristova Uskrsnuća i miželimo sebe naći i ovdje osnažiti. Ti sukoraci bili prožeti strahom, nesigur-nošću i neizvješnošću. U takvoj njiho-voj stvarnosti Marija je bila prisutna.To su bili koraci prve Crkve. Često suto koraci i Crkve tijekom povijesti kojapoput hodočasnice kroči istim koraci-ma ovom Zemljom. Pokatkad je sveispunjeno neizvjesnošću i nesigur-nošću, ali u iskrenom zajedništvu ima-mo majku Mariju, naodličnijeg članaCrkve. Ona je s nama i ona s namamoli. Ona nas u našoj molitvi hrabri ipodu pire naše zajedništvo. I mi ho-d e ć i vrle tima ove Zemlje gradimo svoju bu-duć nost u ovom vremenu. Pritom sunam koraci ispunjeni neizvjesnošću,nesigurnošću, zbunjenošću i strahom.Zato i dođosmo ovdje, a kome drugo-

ne bojmo se svoje slabosti i grešnosti.Vratimo se Bogu i njegovoj ljubavi.Gospodin je prošao svoj put“, kazaoje dodavši kako je zadatak Crkve putspasenja. „Često se čuju izjave damladi prihvaćaju Isusa Krista, ali neprihvaćaju Crkvu. Crkva im je postalateret. Tko je ta Crkva? To smo mi. Misvećenici. Vi dragi krštenici. Nemoj-mo se truditi jer nećemo uspjeti oprav-dati grijehe koje sami činimo. Pratitetolike kritike koje su se obrušile naCrkvu i na njene sljedbenike. Papa seneprestano ispričava. Prepustimo Bo-gu da bude sudac. Neka oslobodiCrkvu od svega što priječi navješta njuRadosne vijesti. Radije se okrenimoBogu jer Crkva bez njega nije Crkva.Crkva koju ne vodi Duh Sveti i njego-va snaga, nije Crkva“, istaknuo je o.Ivan Nedić. „Mi Hrvati izvan domovi-ne smo uz Crkvu. Tako smo čuvali svo-ju vjeru, svoju kulturu i jezik. Zahvali-mo Bogu na daru naših svećenika imisionara. Oni su nas hrabrili na pu-tu života. Došli smo u ovo Marijinosvetište. Marija je majka Crkve, maj-

LURD Jedino ljubav gradi zajedništvo

Za vrijeme misnog slavlja u crkvi sv. Krunice


SUSRETI

Susret ministranataiz Bavarske

Tradicionalni, četrnaesti po redu,susret ministranata iz hrvatskih ka-toličkih misija (HKM) iz Bavarske

održan je u subotu 1. svibnja, nablagdan sv. Josipa radnika, u Nürn-bergu. Kao i proteklih godina i ove segodine okupio veliki broj ministranatasa svojim vjeroučiteljima i pastoralnimsuradnicima iz sedam HKM iz Bavar -ske. Oko 300 ministranata je pristigloiz Augsburga, Bamberga, Freisinga,Nürnberga, Münchena, Rosenheima,Traunreuta na zajednički susret ispu -njen molitvom, pjesmom i igrom. UHKM Nürnberg goste je doče kao žup-

NÜRNBERG - WIESBADEN - ESSEN

nik HKM o. Rudi Belko. Nakon među-sobnog upoznavanja svečano misnoslavlje u kapeli sv. Josipa predvodioje fra Luka Livaja iz HKM München.Nakon zajedničkog misnog slavlja ifotografiranja za uspomenu uslijedioje odmor uz ukusna jela s roštilja. Uzmnogo emocija i dječje upornosti ma-lišani su spretno pokazivali svoja no-gometna umijeća, svoju brzinu u atletskim disciplinama, kao i vještinuu igri graničara. IKA

Ministranti iz Rajnsko-majnske regije zajedno

Susret ministranata HKM Rajnsko-majnske regije održan je na blagdansv. Josipa Radnika, u subotu 1. svib -nja, u HKM Wiesbaden pod geslom„Evo me! Zvao si me!“. Svečno misnoslavlje u crkvi sv. Kilijana u Wiesba-denu predvodio je voditelj HKM Wies-baden dr. fra Ante Bilokapić uz sudje-lovanje više hrvatskih svećenika iz re-gije. O. Bilokapić je svima na počet-ku uputio pozdravnu riječ. Oko 150ministranata iz Wiesbadena, Frank-

furta, Mainza, Rüsselsheima, Darm-stadta, Offenbacha na Majni i Gies-sena došli su u pratnji svojih svećeni-ka, pastoralnih suradnica i suradnika iroditelja. Misnom slavlju pribivao je ikonzul gerant Generalnog konzulataRH iz Frankfurta Damir Sabljak. Misno

za ministrante koji je priredio stalni đa-kon u HKM Giessen Mato Valjan. Na-kon objeda, unatoč lošem vremenu,priređeno je sportsko natjecanje naobližnjim sportskim terenima.

Tekst i snimka: A. Polegubić

Susret ministranata iz Sjeverne Rajne i Vestfalije

Susret ministranata iz HKM u pok -rajini Sjevernoj Rajni i Vestfaliji odr -žan je 1. svibnja u organizaciji HKMEssen u Essenu, koju vodi vlč. StjepanPenić. Susret je održan na prostorugimnazije „Don Bosko” pod geslom„Da vaša radost bude potpuna“. Naovogodišnjem susretu ministranataokupilo se oko sto pedeset mini s -trantica i ministranata iz HKM Düssel-dorf, Essen, Krefeld, Moers, Mül-heim/Duisbug i Wuppertal. Na po-četku susreta sve prisutne pozdravio jeglasnogovornik fra Luka Šarčević, apotom je počelo misno slavlje koje jepredvodio fra Ante Maleš, voditelj mi-sije Wuppertal. Nakon sv. mise odr -žan je i kviz iz vjeronauka pod vodst-vom fra Vidana Miškovića, voditeljamisije Mülheim/Duisbug. Organizi -rano je i sportsko natjecanje.

Tekst i snimka: Z. Bosnić

Okupljeni ministranti s pastoralnim osobljem u crkvi sv. Kilijana u Wiesbadenu

Kviz u Essenu je zahtijevao dobro znanje iz vjeronauka

Ministrantski susreti

U Nürnbergu se okupilo oko 300 ministranata Snimka: IKA

slavlje svojim su skladnim pjevanjemuveličali ministranti i ministrantice podvodstvom pastoralne suradnice iz Wisebadena s. Auksilije Milić. Na kra-ju su mladi iz HKM Wiesbaden izveliigrokaz „Sv. Pavao s učenicima“, amoljena je i prigodna molitva za mini-strante. Nakon misnog slavlja u crkvije priređen prigodni vjero naučni kviz


OBLJETNICE

AUGSBURG Proslavljena 40. obljetnica misije

Misno slavlje predvodio je i propovijedao kanonik Harald Heinrich

stvar jezika već srca. I ova je misijskaproslava prigoda da se učvrsti zajed-ništvo u vjeri i u Crkvi. U tom raste na-še zajedništvo pripadnost jednojCrkvi.“ Misno slavlje uveličao je zborbogoslova Hercegovačke franjevačkeprovincije iz zagrebačke Dubrave, ko-ji su došli u Augsburg s magistrom fraLjubom Kurtovićem, kao i mješoviti mi-sijski zbor pod vodstvom s. Verene Rup čić. Misno slavlje završilo je zah-valnom pjesmom „Te Deum“, nakončega je kanonik Heinrich blagoslovionove misijske prostorije. Slavlje je nas tavljeno pod obližnjim šatorom uzobjed i duhovno-kulturni program. Napočetku su izvedene hrvatska i ba-varska himna. Čestitku i prigodni riječuputili su predsjednik misijskog vijećaVlatko Knez, gradonačelnik Weber,nacionalni ravnatelj mons. Miehle, ge-ne ralni konzul Duvnjak io.Šteko. Pros -lavi 40. obljetnice misije prethodila

je duhovna obnova koju je od petka21. do nedjelje 23. svibnja predvodioo. Šteko pod geslom „Živjeti svoju vje-ru danas“.

Hrvatska katolička misija Aug -sburg službeno je osnovana 30. trav -nja 1970. godine za Hrvate u cijelojbis kupiji Augsburg. Njezin prvi vo -ditelj je bio salvatorijanac o. Lovro �uro Globan. Nakon njega pastoral-na skrb u misiji je povjerena hercego-vač kim franjevcima. Misiju su nakono. Globana vodili o. Stipe Biško,o. Stanko Banožić, o. Ivan Prusina i

o. Ante Pranjić, a danas je vodi o. IvanČilić. Godine 1985. u misiju dolazečasne sestre franjevke hercegovačkeprovincije. Danas u misiji kao pasto-ralne suradnice djeluju s. Ines Marić,s. Maksimilijana Palac i s. Ve rena Rup čić. Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Hrvatska katolička misija Augsburgproslavila je na bladan MarijeMajke Crkve, u ponedjeljak 24.

svibnja, 40. obljetnicu utemeljenja i dje-lovanja. Svečano misno slavlje u tom jepovodu služeno u crkvi sv. Sebastijana,a predvodio ga je kanonik Harald Hein-rich u ime Biskupije Augsburg u zajed-ništvu s nacionalnim ravnateljem Nje-mačke biskupske konferencije za dušo-brižništvo katolika drugih materinskih je-zika mons.Wolfgangom Miehlom, vi-karom Hercegovačke franjevačke pro-vincije Uznesenja Marijina sa sjedištemu Mostaru dr. fra Miljenkom Štekom,rektorom crkve sv. Sebastijana župni-kom vlč. Florianom Geisom, voditeljemmisije fra Ivanom Čilićem te s još neko-liko hrvatskih i njemačkih svećenika.Zamjetan je bio veći broj starijih i mla-đih vjernika i djece u narodnim nošnja-ma iz svih hrvatskih krajeva. Misnomslavlju pribivao je i generalni konzulRepublike Hrvatske iz Münchena Vla-dimir Duvnjak kao i gradonačelnikAugsburga Hermann Weber. Sve jena početku pozdravio o. Čilić koji jeu ime vjernika uputio zahvalu Boguza 40 godina postojanja misije, kaoi domaćoj Njemačkoj Crkvi koja jepomagala doseljenicima osnivanjemmisija u kojima su mogli slaviti Bogana svome jeziku. Na poseban je na -čin zahvalio Biskupiji Augsburg. Pri-godnu riječ uputio je i rektor i župnikGeis koji je istaknuo kvalitetnu su-radnju između misije i te njemačke žu-pe. Dekan Heinrich je u propovijediistaknuo kako je veliki dar Duha Sve-toga čudo razumijevanja. „Pritom ni-je važno kojim se jezikom govori, većme đusobno razumijevanje, a to nije

Čestitku je uputio i ravnatelj dušobrižniš tvastranih vjernika Njemačke biskupske kon-ferencije mons. Miehle

Okupljeno mnoštvo vjernika za misnog slavlja u crkvi sv. Sebastijana

Anlässlich des 65. Jahrestagesdes ungesühnten Kriegsverbre-chens (für das niemand je ver-

urteilt oder gar gerichtlich zur Verant-wortung gezogen wurde!?), bei wel-chem damals über mehrere Zehntau-send kroatische Soldaten und Zivili-sten getötet wurden, sind auch amdiesjährigen Gedenktag, dem 15.Mai 2010, mehrere Tausend Kroatin-nen und Kroaten in Bleiburg (Öster-reich) zusammengekommen. Der Hö-hepunkt der Zusammenkunft war dieheilige Messe in Gedenken an diedort getöteten Opfer. Mons.Vlado Ko-šić, Bischof von Sisak, leitete dasHochamt. In seiner Predigt sagte Bi-schof Košić unter anderem: „Ohne ansich zu denken, müssen wir die Wahr-heit sagen. „Die Wahrheit wird Euchbefreien“ so sprach der Herr. DieWahrheit und nichts als die Wahrheit.Nicht die Wahrheit, die von den Ei-nen verschönt oder von den Anderenverzerrt wird, sondern vielmehr dieWahrheit, wie sie in Wirklichkeit ist.Und die Wahrheit ist, dass an diesemOrt genau vor 65 Jahren die größteTragödie des kroatischen Volkes be-gann.“

Unser Büro für Kroatenseelsorgein Deutschland zusammen mit demRat für die kroatische Auslandspasto-ral hat im Namen aller kroatischenPriester und der Christen in Westeu-ropa einen Kranz niederlegen lassenaus Achtung für die dort getötetenMenschen. Es stellt sich die Frage, obes notwendig ist, sich immer wiederaufs Neue an diese Tragödie zu erin-nern? Um welche Art von Tragödiehandelt es sich überhaupt?

Ja, wir müssen uns immer wiedererinnern und zwar aus Liebe zu denOpfern und in Gedenken an sie. So-lange wir für ihre Seelen beten, zei-gen wir Bereitschaft, den Tätern ihreGräueltaten zu vergeben. Einige vonihnen leben heute unter anderem auchin Kroatien. Vermutlich wurde ihnenfür diese verbrecherischen Taten so-gar eine beträchtliche — damals so-genannte „Kriegsrente“ — zugespro-chen. Heute erhalten sie eine Alters-rente vom kroatischen Staat. Parado-xerweise und tragik-komisch ist dieTatsache, dass sie heute die Alters-

rente von dem Staat beziehen, gegenden sie einst kämpften und die Aus-zahlung der Altersrente selbst wird so-gar von den Nachkommen ihrer Op-fer geleistet.

Am Ende des II. Weltkrieges be-fanden sich in einer von Partisanenund Engländern errichteten Enklavein der Nähe von Bleiburg eine be-trächtliche Anzahl von kroatischenStreitkräften des Unabhängigen Staa-tes Kroatien mit ihren Familien undanderen geflohenen Zivilisten. Nachmehrstündigen Verhandlungen erga-ben sich die Kroaten den Englän-dern. Entgegen der Abmachungübergaben die Engländer sie denpartisanischen Schlächtern, die kurz-erhand mit dem frevelhaften Rache-akt begannen. Ohne jedwede Verur-teilung, ungeachtet des Alters unddes Gesundheitszustandes zelebrier-ten die Partisanen äußerst blutrünstigihre Rache über unbewaffnete undungeschützte Menschen. Stunden-lang schossen sie auf Kinder undFrauen, auf Soldaten und alte Men-schen. Der Täter Tito und seine Mit-täter beginnen so mit der Ausrottungdes kroatischen Volkes. Bis zum heu-tigen Tage wurde nicht einer dieserTäter vor das Kriegsverbrecher-Tribu-nal gestellt, während in Den Haagkroatische Generäle zur Rechen-schaft gezogen werden, denen es injüngster Zeit gelungen ist, Kroatienvor einem weiteren Versuch des Ge-nozids am kroatischen Volk zu ver-teidigen. Von der Tragödie von Blei-burg haben die Kroaten sich bis heu-te nicht erholt. So sagte Kardinal Jo-sip Bozanić in seiner Predigt in Blei-burg im Jahre 2007: „Die Tragödievon Bleiburg hat die gesamte kroati-sche Gesellschaft verarmt. Sie wardie Ursache zahlreichen Leidens vonhundert Tausenden an den Rand ge-drängten Kroaten…“

Alle, die an diesem unglücklichenTag nicht zum Opfer wurden, mus-sten zu Fuß zurück in Richtung Kroa-tien. Diesen Weg nennen die Kroa-ten ihren Kreuzweg. Allein in Slowe-nien wurden an 600 Stellen Opferdieses Weges gefunden. Erst vor ei-niger Zeit wurde in Slowenien dasMassengrab in der Höhle von HudaJama (Barbara Stollen) entdeckt, das

GEISTIGER IMPULS


Verbrechen und VergebungVerehrte Leserinnen und Leser! einen erschütternden Anblick bot: mu-

mifizierte Leichen von Menschen —deren Anzahl bisher unbekannt ist —wurden auf brutalste Weise nieder-gemetzelt. Die Untersuchungen derHöhle von Huda Jama sind noch imGange. Bereits jetzt ist aber schonaugenscheinlich, dass Huda Jamanach der Anzahl der Opfer um dasZehnfache größer ist als angenom-men — und die Art der Massakrierungungleich grausamer als die Massakervon Katyn und Srebernica (MarijanPromonac).

Wenn wir uns an diese und an-dere unschuldige Opfer erinnern, er-leichtert uns dies das Annehmen derTatsache des Sterbens und der Aufer-stehung Jesu. Die Apostel verkündenJesus zusammen mit dem hl. Johannesdem Täufer als „Lamm Gottes, das hin-weg nimmt die Sünden der Welt.“ Inder Tat steht es in der Heiligen Schriftgeschrieben und die Verkünder Chri-sti sagen, dass Jesus auf die Weltkam, uns durch seinen Tod von unse-ren Sünden zu erlösen, und dass erum unserer Rechtfertigung willen vonden Toten auferstanden ist (vgl. Röm4,25).

Jesus verzeiht selbst seinen Fein-den, predigt seinen Jüngern von gren-zenloser Vergebung und lehrt uns zubeten: „Vegib uns unsere Schuld wieauch wir vergeben unseren Schuldi-gern“ (Mt 6,12). Durch Vergebung be-zeugen die Christen in der Welt, dasses in ihr eine Liebe gibt, die stärker istals Sünde und Tod. Diese Liebe brach-te uns Jesus Christus.

In diesem Glauben und der Zu-versicht zu Ihm beten wir für die Op-fer der Kriege und selbst für diejeni-gen, die sich an Opfern schuldig ge-macht haben. Wir Christen glauben,dass das endgültige Gericht Gott demAllmächtigen — dem gerechten undgütigen Richter — vorbehalten ist. Sobitten wir den Herrn, dass er gütigsein möge zu allen Menschen und unsdas ewige Leben schenkt.

Herr, gib die ewige Ruhe allen un-schuldigen Opfern des Massakers vonBleiburg und allen anderen Opfern,die ihr Leben für die Freiheit Kroatienshingegeben haben.

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR.118


KRŠĆANI U SUVREMENOM SVIJETU

Za razliku od svih stvorenih bića, azahvaljujući svojoj duhovnoj di-menziji, čovjek ne živi samo u

ovo me svijetu, što je uostalom slučaj sasvim ostalim živim bićima, već se ontom svijetu postavlja sučelice kao — sub-jekt. Ta čovjekova subjektivnost, pak,kao svoj korelat nužno traži objek -tivnost svijeta, što će reći da ovaj svijetza čovjeka nije tek njegov životni oko-liš već i objekt njegova rada. A neštoraditi i nešto mijenjati zapravo su sino -nimi za ljudsku djelatnost. Rad je te-meljna dimenzija ljudskog postojanjana zemlji. On je sastavni dio živo ta inemoguće ga je izbjeći. Rad se stogaočituje kao moralna obveza u odnosuprema bližnjemu, koji je ponaj prijevlastita obitelj, ali i društvo kojemu pri-padamo. Baštinici smo rada naraštajaprije nas, ali ujedno i tvorci budućno-sti svih ljudi koji će živjeti nakon nas.Iz toga je očito da ljudski rad posje-duje i unutarnju socijalnu dimen ziju.Naime, rad jednoga čovjeka prirodnose isprepliće s radom drugog čovjekai s radom za drugoga čovjeka.

Ljudski zajednički život na odluču-jući način određuju odgovarajući rad-ni i profesionalni odnosi. Povijest druš -tva nas uči kako su društveni sustavi urobovlasničkoj antici, u srednjovjekov-nom feudalnom sustavu kao i sustavuplaća industrijskoga doba u bitnomepredstavljali oblik organizacije ljud -skoga rada, što je ujedno odlučivalo io raspodjeli gospodarskih rezultata ra-da. Ne čudi ni to da su društvene re-volucije uglavnom nastajale zbog do-življavanja radnih odnosa kao nepra-vednih i izrabljivačkih. Stoga je jasnozašto Crkva u središtu svoga socijal-nog nauka upozorava na kršćanskismisao rada. Rad, naime, „bitni ključ“cijeloga socijalnog pitanja uvjetuje nesamo gospodarski nego i kulturni i mo-ralni razvoj osobe, obitelji, društva isvekolikoga ljudskoga roda.

Dostojanstvo rada

Kompendij socijalnog naukaCrkve ističe da rad ima dvostruku di-menziju: objektivnu i subjektivnu. Uobjektivnom smislu on je skup djelat-

Rad uvjetuje ne samo gospodarski nego i kulturni i moralni razvoj osobe, obitelji, društva i svekolikogaljud skoga roda.

Piše: s. NelaGašpar

tu rada velika su zapreka na putu ljud -skog i profesionalnog ostvarenja. Onajtko je nezaposlen ili pak premalo za-poslen, trpi duboko negativne poslje-dice koje to stanje uzrokuje u osobno-sti, te je u opasnosti da bude izguranna rub društva, da postane žrtva dru-štvenog odbacivanja. To je drama ko-ja, općenito gledano, pogađa, osimmladih, i žene, manje stručne radnike,oštećene u razvoju, useljenike, bivšezatvorenike, nepismene, sve subjektekoji nailaze na veće poteškoće u tra -ganju za mjestom u svijetu rada.

U svojoj enciklici Radom čovjekIvan Pavao II. nadalje ističe da za-državanje zaposlenja sve više ovisi oprofesinalnim sposobnostima. Sve ra-ši renija potreba da se u tijeku životaviše puta promijeni radno mjesto od-gojno-obrazovnom sustavu nalaže dapospješi raspoloživost osoba za po-suv remenjenje i trajnu prekvalifikacijukao zaposelnih tako i nezaposlenih.Mladi moraju naučiti djelovati samo-stalno, postati sposobni odgovornoprihvaćati zadaću suočavanja s kom-petencijama koje su primjerene rizici-ma povezanima s pokretnim i čestonepredivdljivim ekonomskim okruže -njem u njegovim razvojnim scenariji-ma. Općenito, radni tijek osoba moranaići na nove, konkretne oblike pot-pore tako da ne bude preteško prola-ziti fazama promjene, nesigurnosti,neizvjesnosti.

Dostojanstvo i prava radnika

Dostojanstvo i prava radnika, kaoi sva ostala prava, zasnivaju se na na-ravi ljudske osobe i njezinom tran scen -dentnom dostojanstvu (dostojan stvuutemeljenu u Bogu). Stoga je Soci jalnoučiteljstvo Crkve smatralo da se nekaprava treba propisati i tražiti njihovopriznanje u pravnim porecima. Međutim pravima Socijalni nauk Crkve isti-če da je plaća najvažnije sredstvo zaostvarivanje pravednosti u radnim od-nosima. „Rad valja tako nagrađivatida se čovjeku osiguraju sredstva zadostojno materijalno, društveno, kul-turno i duhovno življenje svoje i svojih“(Gaudium et spes, br. 67.). �

nosti, izvora, sredstava i tehnike koji-ma se čovjek služi da bi proizvodio ida bi vladao zemljom prema riječimaKnjige Postanka (usp. Post 1,28;2,15). Rad u subjektivnom smislu čov-jekovo je djelovanje ukoliko je čovjekkao osoba subjekt rada koji je sposo-ban raditi planski i razumno kako bisamoga sebe ostvario.

Rad je u objektivnom smislu pro-lazan aspket ljudskoga djelovanja,koji se neprestano mijenja u svojimnačinima promjenom tehničkih, kul-turnih, društvenih i političkih okolnosti.No, u subjektivnom smislu prikazujese njegova stalna dimenzija jer ne ovi-si o onome što konkretno ostvaruje, ni-ti od vrste djelatnosti koju obavlja, ne-go samo i isključivo od čovjekovogdostojanstva kao osobe. Ta razlika jeodlučujuća i za razumijevanje onogašto je posljednji temelj vrijednosti i do-stojanstva rada: osoba. „Cilj svakograda što ga ljudi obavljaju — pa bilato i najskromnija služba, … — ostajeuvijek samo čovjek“ ( Ivan Pavao II.,Radom čovjek, 6 ). Subjektivna di-menzija mora imati prevlast nad ob-jektivnom, jer je to dimenzija samogačovjeka koji obavlja rad, određujućimu kvalitetu i najvišu vrijednost.

Obveza i pravo na rad

Rad je temeljno pravo i dobro čov-jeka. Rad je potreban za osnivanje iuzdržavanje obitelji, da bi se imalopravo na vlasništvo, da se pridoneseopćem dobru ljudskog društva. Stogarad mora biti na raspolaganju svimaonima koji su za njega sposobni, a„potpuna zaposlenost“ je obvezni ciljza svaki gospodarski poredak koji jeokrenut pravednosti i općem dobru.Društvo u kojem je to pravo uništeno ilise sustavno niječe „ne može steći svo-je etičko ozakonjenje ni društveni mir“.Stoga se sposobnost planiranja druš tvausmjerena prema općem dobru i okre-nuta prema budućnosti mjeri takođerna temelju radnih perspektiva koje jekadra ponuditi. Visoka stopa neza-poslenosti, prisutnost sustava za podu-čavanje koji su zastarjeli i trajnih po-teškoća u pristupu obrazovanja i tržiš-

Kršćansko osmišljenje rada i zanimanja

Den radikalsten Schnitt hat das„Ruhrbistum” Essen vollzogen —

noch unter Bischof Felix Genn, der2003 in die Diözese kam und seitMärz 2009 das Bistum Münster leitet.Die ursprünglich 259 Pfarreien des1958 gegründeten Bistums Essen wur-den bereits zu 43 Großgemeinden fu-sioniert. Den eingeleiteten Weg willjetzt der neue Bischof Franz-JosefOverbeck fortsetzen.

Dabei entstand in Gelsenkirchen-Buer die größte Pfarrei Deutschlands.Mit mehr als 40.000 Katholiken zähltsie mehr Gläubige als das östlicheBistum Görlitz insgesamt. Die 16 ehe-mals eigenständigen Pfarreien bildennun die eine Großpfarrei St. Urbanus,die sich aber in sieben Gemeindenuntergliedert. Ein leitender Pfarrerführt ein pastorales Team mit weiterenGeistlichen und hauptamtlichen Laien.Das urbane Umfeld des „Ruhrbis-tums”, das sich auf gerade mal zweiLandkreise und acht Großstädte er-streckt, erleichtert die Bildung solchergroßen Einheiten.

Aachen beendet Strukturreform

Im Bistum Aachen steht ein vor et-wa zehn Jahren begonnener Reform-prozess vor dem Abschluss: Die Zahlder Pfarreien wurde von ehemalsrund 540 auf etwa 374 reduziert.Der Prozess, in dem sich die Pfar-reien in sogenannten „Gemeinschaf-ten der Gemeinden” (GdG) zu-sammenschließen — entweder als Kir-chengemeindeverband (KGV) oderals fusionierte Großpfarrei mit einfa-cherer Leitungs- und Gremienstruktur,soll in den ersten Monaten diesesJahres abgeschlossen werden. LautBistum wird es künftig 21 vereinigtePfarreien und 50 KGV geben, die alsgemeinsamer Anstellungsträger etwafür Kindergärtnerinnen oder Kirchen-musiker fungieren. Das Bistum rech-net damit, dass die Zahl der Priestervon derzeit rund 320 auf 175 imJahr 2017 sinkt.


„Das Modell 'Eine Gemeinde — ein Pfarrer' wird es nicht mehr geben.” Was Aachens Bischof Heinrich Mussinghoff für seine Ortskirche feststellte, gilt auch für die übrigen vier nordrhein-westfälischen Bistümer.Aufgrund rückläufiger Katholiken- und Priesterzahlen und sinkender Kirchensteuereinnahmen strukturie-ren die Erzdiözesen Köln und Paderborn sowie die Bistümer Aachen, Essen und Münster sich intern um undbilden größere pastorale Einheiten.

Die Vorreiter des Umbruchs im Westen

Münster bietet drei Gemeinde-Modelle

Das Bistum Münster führt seit 2001größere pastorale Einheiten ein.

Die noch von Bischof Reinhard Lett-mann angestoßene Reform will seinNachfolger, Bischof Felix Genn, fort-setzen. Aus ehemals 634 Kirchenge-meinden im nordrhein-westfälischenTeil der Diözese sind nun 405 Pfar-reien geworden.

Etwa ein Drittel dieser Gemein-den — rund 130 — sind durch Fusio-nen gebildete Großpfarreien. Darü-ber hinaus haben sich Gemeinden zu49 Seelsorgeeinheiten zusammenge-schlossen, die in der Regel von einempastoralen Team mit einem leitendenPfarrer betreut werden. Diese recht-lich selbstständigen Gemeinden ha-ben jeweils eigene Kirchenvorstände,stellen aber auf der Ebene der Seel-sorgeeinheit einen gemeinsamenPfarrgemeinderat. Darüber hinausverzeichnet das Bistum 53 Pfarrge-meinschaften, in denen (noch) eineeher lockere Form der pastoralen Zu-sammenarbeit von selbstständigen

Pfarreien existiert. Der Umstrukturie-rungsprozess soll Ende 2012 abge-schlossen sein.

Auf der „Zielgeraden“

Im Offizialatsbezirk Oldenburg,dem von Weihbischof Heinrich Tim-merevers geleiteten niedersächsi-schen Teil des Bistums Münster, sindseit 2004 durch Zusammenschlüsseaus 123 Altgemeinden heraus 60neue Pfarreien entstanden. Bis Ende2010 soll es 41 Großpfarreien ge-ben. „Wir biegen auf die Zielgeradeein”, so der Sprecher des Offizialats,Peter Waschinski. Das Bistum Mün-ster ist mit seinen etwas mehr als zweiMillionen Katholiken die drittgrößteDiözese in Deutschland. Sie bestehtin Nordrhein-Westfalen aus demMünsterland und dem oberen Nieder-rhein sowie darüber hinaus aus demOffizialatsbezirk Oldenburg, einerExklave in Niedersachsen.

Schritt mit einer erneuten Konzentra-tion und Bündelung der Aufgaben.

Köln: Fusion oder Gemeinschaft

In der Erzdiözese Köln, mit Kardi-nal Joachim Meisner an der Spitze, istdas 2007 aufgestellte Konzept „Wan-del gestalten — Glauben entfalten. Per-spektive 2020” nahezu umgesetzt.Danach sollen bis Ende dieses Jahresaus den früher 600 Pfarreien 182Seelsorgebereiche entstehen. Die mei-sten Seelsorgebereiche sind bereitsetabliert — 11 stehen noch aus. Die Ent-scheidungen über die jeweilige Formsteht aber bereits fest: 109 Pfarreien -gemeinschaften (60 Prozent) stehen73 Fusionen (40 Prozent) gegenüber.

Paderborn: Zweite Reformrunde

Für das Erzbistum Paderborn hatErzbischof Hans-Josef Becker zu Jah-resbeginn in einem „Zirkumskrip-tionsgesetz” die neue Struktur festge-legt: Danach soll es 87 „pastoraleRäume” geben, die in der Regel aus5 bis 10 der bisherigen Pfarreien be-stehen und für die jeweils ein Seel-sorgerteam mit einem gemeinsamenLeiter zuständig ist. In dem Gesetzsind die Grenzen der neuen Pastoral-verbünde, der jeweilige Sitz des Lei-ters und die Umsetzungsfristen be-stimmt. Die Erzdiözese hatte im Jahr2000 die Strukturreform eingeleitetund die damals 775 Gemeinden zu-nächst zu 213 Pastoralverbünden zu-sammengeführt. Jetzt folgt der zweite

Quelle: KNA-INFORMATIONSDIENST Nr. 3/55. Jahrgang, 20. Januar 2010, S. 6-7

ihre Tauglichkeit hin zu über-prüfen. Zugleich aber müssesich mehr Aufmerksamkeit dar-auf richten, so der Bischof,„nach der Gegenwart Jesu inunserer Umgebung Ausschauzu halten”.

Fulda: Seelsorge undReform

Im Bistum Fulda, wo Bi-schof Heinz Josef Algermissen2002 mit einem Hirtenbriefden Anstoß zu einem pastora-len Prozess gab, wurden vierJahre später aus 250 Pfarreien48 Pastoralverbünde gebildet.In ihnen bleiben die Pfarreienselbstständig, arbeiten aberverbindlich zusammen. Der in-haltlichen Vertiefung der Arbeitin den Pastoralverbünden sollein laufendes Projekt „Lebens-

raumorientierte Seelsorge — missiona-risch Kirche sein” dienen.

turplan umgesetzt sein, der aus 389pastoralen Einheiten 173 macht. Be-reits vor sechs Jahren waren an dieStelle von zuvor 7 Regionen und 75Dekanaten 35 Dekanate getreten.Strukturen seien wichtig, aber nicht al-les, betont der seit bald acht Monatenim ältesten deutschen Bistum amtie-rende Bischof Stephan Ackermann.Immer wieder gelte es, Strukturen auf


BISTUMS-REFORMEN

„Bereitschat zur Bewegung in Limburg”

Um der Seelsorge in sei-nem Bistum Limburg neue

und auf Dauer tragfähige Per-spektiven zu eröffnen, initi-ierte Tebartz-van Elst einenmit „Bereitschaft zur Bewe-gung” überschriebenen Pro-zess. Der Weg hin zu größe-ren Seelsorgeeinheiten machtes nach Auffassung der Bis-tumsleitung nötig, Liturgie,Seelsorge und Caritas bessermiteinander zu vernetzen.

Seit bald einem Jahr lau-fen Pilotprojekte zur „Erkun-dung der Zukunftsgestalt derKirche von Limburg”. Dabeisoll etwa herausgefundenwerden, wie Priester von Ver-waltungsaufgaben entlastetwerden können und wie Pfar-reien mit Kindertagesstätten,Schulen oder Sozialstationenso zusammenarbeiten kön-nen, „dass die Nähe der Kir-che zu den Lebensvollzügen der Men-schen erhalten oder neu gestaltet wer-den kann”.

Trier mit neuen Strukturen

Im Bistum Trier soll bis September2011 ein noch von Bischof ReinhardMarx auf den Weg gebrachter Struk-

BISTUMS-REFORMEN (3)

In den Diözesen Trier, Limburg und Fulda sind die Einschnitte noch nicht massiv. Pfarrverbünde werden gebildet, aber oft bleibt die Selbstständigkeit der Pfarreien erhalten. Dennoch werden die Veränderungenals schmerzhaft empfunden. Der Limburger Bischof Franz-Peter Tebartz-van Elst erklärt: „Wir müssen ehr-lich sagen, wo wir stehen, was die Voraussetzungen unserer Gemeinden sind.”

Limburger Dom

Foto

: A. P

oleg

ubić

Rottenburg ohne schmerzhafte FusionenDie 1.039 Gemeinden der Diözese Rottenburg-Stuttgart sind in 284 Seel-sorgeeinheiten zusammengeschlossen. Die Gemeinden bleiben eigen-ständige Größen, in denen ein Team von Seelsorgern — Kleriker und Laien — arbeitet. Entsprechend dem Subsidiaritätsprinzip leistet die Ge-meinde allein, was sie machen kann, so das Konzept der Bistumsleitung.

Neue Herausforderungen könnender Seelsorgeeinheit übergeben

werden, heißt es im Bistum von BischofGebhard Fürst. Die Dekanate werdenneu konzipiert und weiterentwickelt.Vor ein paar Jahren waren als Ab-schluss einer ganzen Reihe von Neu-ordnungsmaßnahmen zuletzt noch die

Dekanate als „Mittlere Leitungsebene”der Diözese neu geordnet worden.Die Dekanate wurden den Landkreisenangepasst und ihre Zahl von 45 auf25 reduziert. Schmerzhafte Fusions-prozesse auf Pfarreiebene waren imSüdwesten bislang nicht in der Formnotwendig wie in anderen Bistümern. Rottenburger Dom St. Martin


KOBLENZ

Unedjelju 2. svibnja u Hrvatskoj katoličkoj misiji Koblenzčetvero djece: Daniela, Anastazija, Ivan i Luka u nazo -

čnosti svojih najdražih primili su sakramet prve sv. Pričesti. Ka-ko bi taj dan za njih bio lijep i ostao u dugom sjećanju uz nji-hove roditelje nazočili su i drugi članovi njihovih obitelji, a mis-no slavlje, koje je prevodio voditelj misije vlč. Stjepan Zadra-vec, uveličao je i misijski zbor i mladi tamburaši. Mladi prvo-pričesnici su skromnim darom zahvalivi svojoj vjeroučiteljici IviLesici, koja ih je lijepo pripremila za ovoj njihov veliki trenu-tak. Tekst i snimka: Jakov Vranković

ENNEPETAL Sedamdeseti rođendan vlč. Šimovića

Voditelj Hrvatske katoličke misije(HKM) Ennepetal-Lüdenscheid vlč.

Branko Šimović proslavio je 70. rođen -dan sa svojom subraćom svećenicimai vjernicima iz župa u kojima je dosadbio na službi. Svečanost je započelasv. misom koju je predvodio vlč. Bran-ko u zajedništvu s više hrvat skih i nje-mačkih svećenika, među kojima su bi-li i voditelj HKM Essen vlč. Stjepan Penić i voditelj HKM Bochum i Gel-senkirchen vlč. Vinko Delinac.

Vlč. BrankoŠimović rođen je1940. u selu Zvi-rovićima, opći-na Čap ljina, ažupa Studencikod Ljubuškog.Djete je hrvat -skog domobra-na pa je stogaimao bezbrojne ugodnosti idiskriminiranjaod strane komu-nističke vlasti.Godine 1956.od lazi u biskup -

sko sjemenište Dubrovnik, a nakon to-ga,1963., nastavlja studij teologije uSplitu. U međuvremenu je odlužio voj-ni rok gdje je imao neugodosti. Zbogsve učestalijih neugodnosti od bivševlasti, vlč. Branko je zajedno sa susje-dom Vilimom Šimovićem odlučio pob-jeći preko granice i zatražiti političkiazil. Prešli su preko Alpa i došli u Fran-cusku do gradića Modene, a nakontoga vlč. Branku prebacivaju u izbje-glički logor u Italiju. Godine 1964.

vlč. Franjo Lodeta, župnik iz Essena,dolazi u posjet Rimu i predlaže vlč.Branku da dođe u Essen i završi ško-lovanje što je vlč. Branko i prihvatio.Nakon dvije godine studija u Bonnu,godinu dana studira na Sveučilištu uFreiburgu. Nakon toga dolazi naSveučilište u Bochum gdje završavasvoj studij te ulazi u bogosloviju u Essenu gdje studira zadnje dvije go-dine pripravljajući se za svećenički po-ziv. Essenski biskup kardinal dr. FranzHengsbach zaređuje ga s još četvo -ricom njemačkih kolega za svećenikaEssenske biskupije u Duisburgu, u crkvisv. Ludgera 1970. godine. Dva danakasnije, vlč. Branko slavi mladu misu ucrkvi sv. Tome Morusa u Essen-Vogel-heimu, u hrvatskoj župi. Nakon ređe -nja odlazi na njemačku župu sv. Josi -pa i Medarda u Lüdenscheidu. U kolo -vozu 1970. u Lüdenscheidu preuzimavodstvo Hrvatske katoličke misije. Go-di ne 1973. prebačen je u Bochumgdje postaje voditeljem hrvatske misi-je u kojoj ostaje 20 godina. Nakon to-ga se vraća opet u Lüdenscheid gdjeostaje do danas.

Tekst i snimka: Zvonko Bosnić

Prvopričesnici s vjeroučiteljicom Ivom Lesicom

Četvero prvopričesnika

Slavljenik vlč. Šimović s vlč. Penićem (desno) i vlč. Delincom (lijevo)

WAIBLINGEN

Mons. Bogović po-dijelio sv. potvrdu

Sakrament sv. potvrde u Hrvatskoj ka-toličkoj zajednici Waiblingen, u

crkvi Duha Svetoga, podijelio je u su botu 24. travnja gospićko-senjski bis kup mons. Mile Bogović (vidi slikastr. 28), koji je na slici zajedno s vodi-teljm zajednice fra Ivanom Škopljanac-Ma činom. �

� nuo važnost zajedništva među bis -kupima, svećenicima i vjernicima.Nakon propovijedi i obnove krsnihobećanja, slijedila je gesta pola -ganja ruku uz molitvu za silazak Du-ha Svetoga. Potom je otac biskupmazao uljem svete krizme svakogpojedinog kandidata u pratnji nje-govog kuma ili kume, uz vrlo simpa-tične riječi potpore.

Mladi krizmanici su za prinosdarova prinijeli mlado stablo, kojesu zalijevali vodom, moleći pritomBoga da im pomogne rasti u vjeri i

milosti. Svetoj pričesti pristupio jeosim kumova roditelja i krizmanika iveliki broj vjernika. Na kraju misnogslavlja fra Branko je zahvalio Boguna svečanom slavlju, fra Marku,s.Vinki i s. Dubravki, koji su pripre-mali mlade za krizmu i pozvao mla-de potvrđenike da ostanu vjerni svo-jim obećanjima.

Sveta misa slavljena je na nje-mač kom i hrvatskom jeziku. Liturgij -sko pjevanje predvodio je misijskipje vački zbor pod ravnanjem Mar-ka Bočeka i s. Vinke Bešlić. �

NAŠE ZAJEDNICE


Drugi Ekumenski dan u Münchenuzavršio je u nedjelju 16. svibnja s

međukonfesionalnom Službom Bož-jom. Unatoč kišnom vremenu okupilose 100.000 vjernika. Službu Božju supriredili predstavnici Katoličke, Evan-geličke, Pravoslavne i MetodističkeCrkve. Na ekumenskom danu od srije -de 13. do nedjelje 16. svibnja orga ni -zirano je oko 3000 ranih ponuda. Zavjernike katolika drugih materinskih je-zika iz Njemačke slavljeno je u petak14. svibnja misno slavlje u crk vi sv. Mi-chaela u Münchenu, koje je predvodiomađarski nadbiskup kardinal Peter Erdö, predsjednik Vijeća Europ skih biskupskih konferencija i mađar ski pri-mas, u koncelebraciji s njemačikim istranim biskupima i svećenicima.

MÜNCHEN Održan drugi Ekumenski dan

KÖLN

Hrvatska katolička misija u Kölnuproslavila je 8. i 9. svibnja dvije

obljetnice: rođendan bl. Alojzija Ste-pinca i 30. obljetnicu misništva vodi-telja misije fra Branka Brnasa.

Od samih početaka misije hrvat skisu vjernici uzeli za uzor vjere u Bogai vjernosti Katoličkoj Crkvi neustraši-voga borca za Božja i ljudska prava,zagrebačkoga nadbiskupa i mučeni-ka, a sada i blaženika Alojzija Ste-pinca. Prije više godina u misiji jepostavljena bista blaženog kardinala.Prije dvije godine u franjevačkoj crkviMarijina Uznesenja u Kölnu, u kojojhrvatski vjernici redovito slave sv. mi-se na hrvatskom jeziku, u prigodi 110.obljetnice kardinalova rođenja pos -tavljen je brončani reljef našega bla-ženika.

Kardinalov 112. rođendan pros -lavljen je predavanjem koje je, u dvor-ani župe sv. Mauricija u Kölnu, održ-ao fra Gabrijel Jurišić, umirovljeni pro-fesor Franjevačke klasične gimnazije

u Sinju i urednik Zbornika „Kačić”.Predavač je još jednom upozorio ka-ko je „komunističko vodstvo tražilo odzagrebačkog nadbiskupa da odcijepiKatoličku Crkvu u Hrvatskoj od papei Vatikana i da on bude na čelu teCrkve, kao što je na čelu PravoslavneCrkve srpski patrijarh. Kad je nadbi-skup to odlučno odbio, Partija je na-redila da se pokrene sudski postupak,da nadbiskup bude proglašen „na-rodnim neprijateljem” i „ratnim zlo -čincem” i da bude osuđen na dugo-trajnu robiju. Poslušni — „loši sluge go-reg gospodara” (I. Mažuranić) — izvr -šili su naredbu Partije i na montiranomsudskom postupku osudili nadbiskupana 16 godina robije.“

Nakon predavanja prisutni supostavljali pitanja na koje je predavačodgovarao. Nastavljeno je s prijatelj -skim druženjem i bogatom večerom.Prigodne čestitke fra Branku uputio jeVjekoslav Križanec, generalni konzuliz Düsseldofa, fra Gabrijel i fra Josip

Kulović, župnik u Düsseldorfu. Na kra-ju su svi zapjevali uz glasovriksu prat -nju Marka Bočeka.

U nedjelju 9. svibnja slavljena jesvečana sv. misa u franjevačkoj crkviMarijina Uznesenja i proslavljena 30.obljetnica fra Brankova misništva. Pri-godnu je propovijed održao fra Ga-bri jel, koji je upozorio „da je svećenikposrednik između Boga i ljudi i imatrostruku dužnost: poučavati, posveći-vati i voditi narod Božji“. Zatim je poz-vao sve vjernike da mole kako bi dobri Bog dao hrvatskom narodu pu-no dobrih svećenika. Na kraju sv. mi-se fra Branko je zahvalio Bogu, svojojProvinciji, roditeljima, vjernicima župagdje je djelovao, a posebno vjernici-ma u Kölnu.

Pjevao je zbor pod vodstvoms. Vinke Bešlić, a predstavnici Misiječestitali su fra Branku jubilej i predalimu darove.

Dvostruko slavlje

Misnom slavlju u crkvi sv. Michaela pribivalo je mnoštvo vjernika među kojima i velikibroj Hrvata Snimio: J. Bebić

Slijeva nadesno: prof.o.Jurišić, o. Brnas, generalni konzul Križanec i konzul Kristijan Tušek

Slavlje sv. potvrde

U subotu, 15. svibnja, u prepunojcrkvi Marijina Uznesenja (Minoriten-kirche) u Kölnu mons. Heiner Koch,pomoćni kelnski biskup, krizmao je53 mladih Hrvata (vidi slika str. 28).Koncelebrirali su voditelj misije fraBranko Brnas, župni vikar fra MarkoDomazet Lošo i vlč. Silvio Vallecoccia,dušobriž nik za mlade u kelnskoj nad-biskupiji.

Nakon ulaznog ophoda, u kojemje sveto ulje krizme nosio đakon HansGerd Greveldnig, oca biskupa je uimesvih krizmanika, roditelja i kumovapozdravio fra Branko, koji je istak- �


KLOPENHEIM

Sakrament prve sv. Pričesti primiloje u nedjelju 25. travnja u crkvi

sv. Ivana Nepomuka u Klopenheimu uHrvatskoj katoličkoj misiji Giessen de-vetero djece. Misno slavlje predvodioje voditelj misije fra Marijan Petričevićuz asistenciju stalnoga đakona MateValjana. Na kraju mise vjernici su seuz prigodni dar oprostili od Ane iSlavka Lučića koji su se vratili u do-movinu. �

Devetero prvopričesnika

Unedjelju 25. travnja pedeterodjece iz hrvatskih katoličkih

zajednica Reutlingen, Metzingen iTübingen primilo je sakramet prvesv. Pričesti, u prepunoj crkvi sv.Wolfganga koja ovih dana slavi100. obljetnicu.

Misno sljavlje predvodio je du-šobrižnik vlč. Marko Šutalo uz kon-celibraciju voditelja zajednica vlč.Ivice Komadine, a pjevao je dječi-ji zbor pod ravnanjem s. MirjamLaco. U propovjedi vlč. Šutalo jerekao da prvopričesnici primajuprvi puta Isusa u svoje srce i akoga zadrže trajno u svom životu, nji-hov životni cilj počevši od škole biti ćeu potpunosti ostvaren. Na kraju sv. mi-se vjeroučitelji su podjelili prvopričes-

nicima krunice koje je sama izradila idarovala Rita Kurz. Rita je veliki prija-telj Hrvata i godišnje dva puta posje -

ćuje Međugorje. Sljedećega dana vje-roučitelji su odveli dijecu u park priro-de „Tripsdrill“ na izlet. Ante Kekez

Godišnji sastanak pastoralnihdjelatnika iz zajednica drugih

materinskih jezika u biskupiji Lim-burg održan je u ponedjeljak 3. iutorak 4. svibnja u Kući za du-hovne vježbe sv. Josipa u Hofheimam Taunus kod Frankfurta. Tije-kom konferencije okupljene je poz-dravio limburški biskup mons. dr.Franz-Peter Tabartz-van Elst koji jeujedno predvodio misno slavlje.Sudionici su se oprostili od dosa-dašnjeg referenta za strane kato-like u biskupiji Limburg WerneraHeukäufera. Tu je službu preuzeoreferent Harald Studtbeck koji jenazočio susretu. Na susretu je bioi pomoćni biskup mons. ThomasLöhr.

Na susretu se oprostio dosadašnji referent Heukäufer (četvrdi slijeva), a predstavio se novireferent Studtbeck (treći slijeva) Snimio: J. Bebić

REUTLINGEN Pedesetero prvopričesnika

HOFHEIM AM TAUNUS Sastanak stranih pastoralnih djelatnika

Ravnatelj dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu vlč. Ante Kut-leša odnedavno ima novi E-mailkoji glasi:

[email protected]

NAŠE ZAJEDNICE


SINDELFINGEN Slavlja u zajedniciMajčin dan

Unedjelju 9. svibnja, na sam Maj -čin dan, Hrvatska katolička za-

jednica Sindelfingen sa svojim vodi-teljem fra Marinkom Vukmanom pri-redila je majkama prigodan program.Nakon sv. mise djeca su u crkvi podravnanjem s. Bernardete Tomić i uči-teljice hrvatske nastave, nizom pjesa-ma i recitacija, izrazila svoju ljubav izahvalnost majkama. U programu suovoga puta sudjelovali i oni malo sta-riji: Stipe Cvitković, Franjo Galić iAna Bebek, krasnoslovivši prigodnerecitacije. Ovih dana kada se priroda

budi i sve je u cvatu, sjećamo se svihmajki, majke našeg Gospodina IsusaKrista i naše zajedničke majke Djevi-ce Marije, poručio je fra Marinko usvojoj propovijedi. Također se sjeća-mo majke domovine, koja nas zovena naša ognjišta, a mi joj se radoodazivamo. Molimo za sve njih dabudu svećenice naših ognjišta, da čuvaju naše obitelji, napomenuo je fraVukman, razveselivši majke ružama,a djecu, za trud koji su uložili u pjes-me i recitacije, slatkišima.

Slavlje je uveličao i veliki zbor mi-sije te tamburaši Matije Gupca, kojisu roditeljima, bakama, djedovima iprijateljima ispred crkve pripremilikratak program.

Prva Pričest

U crkvi Presvetog Trojstva u Sin-delfingenu, u nedjelju 2. svibnja,održano je svečano slavlje prve sv.Pričesti. Svečanosti pristupanja tride-

set i dvoje prvopričesnika k stolu Go-spodnjemu došli su posvjedočiti i pros laviti njihovi roditelji, rodbina,kumovi i prijatelji. Misno slavlje, kojeje predvodio voditelj Hrvatske kato -ličke zajednice Sindelfingen fra Ma-rinko Vukman, započelo je procesi-jom od prostorija zajednice do žup-ne crkve. Prije deset godina donijelismo vas na svijet, krstili vas i obećalida ćemo vas odgajati u vjeri, u likusvete majke Crkve. Zato se radujemošto danas primate Isusa Krista, što pri-s tupate k njegovom stolu i zahvalju-jemo mu što vam daruje svetu pričesti što je zaštitnik u vašim životima, napočetku slavlja kazali su roditeljiprvopričesnika.

Ovo je prvi put da naši mali prvo-pričesnici pristupaju k stolu Gospod -njemu i postaju punopravni članoviCrkve. To je velika radost za njih, nji-hove roditelje i cijelu našu zajednicu.Jučer su primili sakramenat pomirenjai sve do sad se vrijedno pripremali za

ovaj dan pod budnim vodstvom našihčasnih sestara Bogoljube Jurić i Ber-nardete Tomić, kako bi danas susreliIsusa Krista učitelja i prijatelja. Nekavas tijekom života prati dragi gost IsusKrist, poželio je prvopričesnicima fraMarinko Vukman.

Za vrijeme propovijedi prvopri-česnici su aktivno sudjelovali u raz-govoru s fra Marinkom. „Moramo seodlučiti biti Isusovi prijatelji, pomaga-ti, slušati i ljubiti jedni druge, braću,sestre, roditelje, bake, djedove, prija-telje. Moramo ljubiti jedni druge kaošto je i nas Isusu ljubio“, poručio je fraMarinko prvopričesnicima i dodao dašto god se dogodilo, Božje ruke će ihuvijek čekati i pružiti zaštitu.

Prvopričesnici i njihovi roditelji suu svečanosti misnog slavlja sudjelova-li čitanjem molitve vjernika, pjeva -njem, prinosom darova, kruha, vina,vode kao simbola čistoće, svijeće kaoznaka spremnosti da hode za Isusom,Biblije i slika svih prvopričesnika kaoznaka potpunog predanja Gospodinukoji će ih voditi kroz život. Ujedno suzahvalili i fra Marinku i časnim se-strama na požrtvovnom radu i po-maganju, koji su ih svo vrijeme učili ivodili kroz pripreme za ovaj svečanidogađaj. Slavlje djece u Sindelfinge-nu je uveličao zbor mladih misije „Salve angeli”. Ivana Livaić

OBAVIJESTI

Prvopričesnici s fra Marinkom i časnim sestrama Bernardetom i Bogoljubom


Dvadeset godina Hrvatskoga kulturnog društva

OBLJETNICE

Unedjelju 16. svibnja Hrvatsko kul-turno društvo Koblenz (HKD) pros -

lavilo je dvadesetu obljetnicu uspješ-nog rada sa svetom misom na hrvat -skom jeziku u crkvi sv. Franje u Koblenzu i svečanom akademijom koja je uslijedila nakon zajedničkogručka. Na sv. misi voditelj Hrvatskekatoličke misije u Koblenzu StjepanZadravec se posebno molio za sveumrle čla nove Društva.

Svečana akademija je započetaintoniranjem hrvatske i njemačke him-ne i minutom šutnje za umrle članoveHKD i poginule branitelje, nakon čega

je predsjednik HKD Franjo Kolobarapozdravio sve nazočne, posebno kon-zula geranta R. Hrvatske u FrankfurtuDamira Sabljaka, generalnog konzulaBosne i Hercegovine u Frankfurtu Nikicu Džambu, voditelja misije vlč.Stjepana Zadravca, pročelnika za kul-turu grada Koblenza dr. Detlefa Knop-pa, predsjednika Hrvatsko-njemačkezajednice Wolfganga Taubmanna,predsjednika Društva Koblenz-Varaž-din dr. Friedhelma Piepera, predsjed-nika HDZ-a Koblenza Jakova Vranko-vića, tajnika Kulturne zajednice Main-za Željka Čudinu i predstavnike nje-mačkih stranačkih frakcija u Koblenzu,predsjednika Vijeća stranaca u Kob -lenzu Vita Contenta, počasnu pred -sjednicu HKD Koblenz Ivonu Dončevići predstavnike medija.

U pozdravnom govoru vlč. Zad -ravec je prenio pozdrave varaždin -skog biskupa mons. Josipa Mrzljaka

i trierskog biskupa dr. Stephana Ackermanna istaknuvši važnost za-jedništva i gledanja naprijed, istov-remeno apelirajući na članove Društ-va koji su vjernici da uvijek nastojeDruštvo ravnati prema vjerničkim na-čelima. Konzul gerant Sabljak je istak-nuo ulogu HKD Koblenz u promican-ju i podupiranju hrvatske kulture. Ge-neralni konzul Džambo je istaknuo ka-ko su članovi društva svojim radom ipoduzetništvom pokazali da su naj-bolji veleposlanici svoje zemlje. Istov-remeno je pozvao državljane BiH dase odazovu na skore izbore u BiH.Pročelnik za kulturu grada Koblenzadr. Knopp je prenio pozdrave grado-načelnika Koblenza Joacima Hof-mann-Göttinga pozdravljajući u ovomkriznom vremenu hrvatske europskeperspektive. Pozdravne govore odr -žali su i drugi istaknuti gosti.

Glazbeno-umjetnički program iz-veli su: sopranistica i članica društvaIva Lesica i počasni član Društva tenorPeter Wayand uz glasovirsku pratnjuRajka Radišića, dugogodišnjeg pred -sjednika HKD. Anna Petri-Beyer i Chri-stoph Rücker su izveli glazbene točkena harmonici i Elvis Kolobara na violi-ni. Polaznici Hrvatske škole u Koblen-zu Gordana Krajinović, Karlo i MarinLovrić i Mirna Mršić su nastupili s pri-go dnim stihovima Grete Berković. Pro-gram je vodila članica HKD SuzanaPetrović.

Tajnik Društva Vitomir Rašić i bivšidugogodišnji tajnik Ivica Petrović supredstavili dvadesetogodišnji radHKD, navodeći sve dosadašnje pred -sjednike; Ljerku Vivodu, Ivonu Donče-

vić, Viktora Sinčića, Rajka Radišića iaktualnog Franju Kolobaru. Društvoima 73 člana uključujući pet počasnih.Organiziralo je 73 predavanja s broj-nim eminentnim predavačima iz Hrvat -ske i Njemačke, primjerice akade -micima dr. Stjepanom Babićem i dr.Dub ravkom Jelčićem. Društvo je prire-dilo 24 priredbe, uključujući glazbeno-scenske večeri u suradnji s počasnimčlanom Peterom Wayandom, kaza -lišne predstave i koncerte. Društvo je orga niziralo 6 akademija i proslava Dana državnosti Republike Hrvatske,17 božićnih proslava, dvije izložbe,izle te i 16 roštiljada uz sport i zabavu.Društvo je i stipendiralo studente iz domovine. U vrijeme Domovinskog rata organiziralo je skupljanje i sla njehumanitarne pomoći u domovinu, paje na prijedlog HKD Koblenz, prvipred sjednik Republike Hrvatske dr.Franjo Tuđman odlikovao najvišim od-ličjima Republike Hrvatske tri članaDruštva: Rajka Radišića, KrunoslavaŠimovića i dr. Vladu Vukoju, i tri nje-mačka državljanina: Helenu Hohen-bild, Anu Taubmann i Detlefa Tankaza humanitarni rad i Ivonu Dončevićza njen politički rad.

U povodu ovogodišnje jubilarneproslave HKD Koblenz je objavilo pri-godnu publikaciju s prilozima svojihčlanova i bliskih suradnika, a pred -sjednik Društva Franjo Kolobara je uime Predsjedništva dugogodišnjimčlanovima Rajku Radišiću, Ivi Lesici,Mirni Dolić i Ivanu Petroviću uručiozahvalnice za dugodišnji rad i imeno-vao ih počasnim članovima.

Jasna Lovrinčević, Večernji list

KOBLENZ

Franjo Kolobara s izvođačima umjetničkog programa i počasnom predsjednicom druš -tva Ivonom Dončević

Rajko Radišić, Iva Lesica i Peter Wayand

Usubotu, 24, travnja, u Offenbachuna Majni preminuo je vrhbosanski

svećenik dr. Petar Čalić. Ukop pokoj-nog vlč. Čalića bio je u četvrtak, 29.travnja u Granešini kod Zagreba. Ispra-ćaj pokojnika iz Njemačke bio je u uto-rak, 27. travnja u župnoj crkvi St. Kon-rad u Offenbachu.

Pokojni svećenik dr. Petar Čalić ro-đen je 9. srpnja 1942. od roditelja Ši-me i Janje r. Lukić u mjestu Čardak, ta-

da župa Gradačac. Osnovnu školu pohađa u Gradačcu, sred -nju u Zagrebu, a teologiju u Zagrebu, gdje je i zaređen za sve-ćenika 29. lipnja 1967. Poslijediplomski studij (magisterij) iz teologije završava u Zagrebu 1970. godine. Doktorat iz socio-logije završava u Lyonu 1975. godine. Više od trideset godinapas toralno je djelovao u Njemačkoj gdje je i preminuo. kta

Svećenik Splitsko-makarske nadbisku-pije don Zdravko Čulić preminuo je

u utorak 18. svibnja u 80. godini živo-ta i 54. svećeništva.

Rođen je 1931. godine u Biorina-ma, a za svećenika Splitsko-makarskenadbiskupije zaređen je 1955. godine.Svećeničke je službe vršio u više župa:Bitelić-Zasiok, Makar-Kotišina, Klis, Pod-strana te u Hrvatskoj katoličkoj misiji uDortmundu.

Sprovodni obredi s misom bili su u četvrtak 20. svibnja užupnoj crkvi u Okruku na Čiovu. Vlč. Zdravko Čulić pokopan jena mjesnom groblju. IKA

NAŠE ZAJEDNICE


Vlč. Zdravko Čulić††

††

Okrijepljen svetim sa-kramentim domini -

kanac dr. o. Josip Mrko -njić, član Hrvatske domi-nikanske provincije Nav-ještenja BDM, umro je 20.travnja u 78. godini živo-ta, 54. redovništva i 49.godini svećeništva u Do-mu za starije osobe uOdri pokraj Zagreba.

Dr. o. Josip Mrkonjić rođen je 17. ožujka1932. u Breškama pokraj Tuzle. Prve zavjete po-ložio je 9. rujna 1956., a za svećenika je zaređen30. srpnja 1961. u Belgiji. Osnovnu školu poha -đao je u rodnim Breškama, a gimnaziju u Bolu naBraču. Filozofsko-teološki studij započeo je u Du-brovniku, nastavio u Zagrebu i u Belgiji gdje je ste-kao lektorat iz teologije i licencijat iz društvenih ipolitičkih znanosti. U Rimu je postigao doktorat izsociologije.

Obnašao je različite službe u provinciji i bio jedugogodišnji voditelj HKM u Hamburgu. U tijekublagoslova obitelji u HKM Hamburg, krajem sije-čnja 2000., doživio je moždani udar i oduzeta muje lijeva strana tijela. Proveo je dosta vremena ubolnici u Hamburgu. Dana 7. kolovoza 2000. raz-riješen je dužnosti voditelja HKM Hamburg, a 31.kolovoza 2000. asigniran je u samostan Kraljicesv. Krunice u Zagrebu.

Pogrebne obrede na zagrebačkom groblju Mi-rogoj u petak, 23. travnja predvodio je zagre -bački pomoćni biskup Valentin Pozaić. Misa za-dušnica služila se se u crkvi Kraljice svete krunice u Zagrebu neposredno nakon sprovoda. IKA

Dr. vlč. Petar Čalić

Hrvatsku katoličku župu Main-Tau-nus/Hochtaunus pohodio je u

subotu 22. svibnja limburški biskupmons. Franz-Peter Tebartz-van Elst. Utoj je prigodi prevodio misno slavlje ucrkvi sv. Dionizija u Kelkheimu i podi-jelio sakrament sv. potvrde.

Misnom slavlju prethodio jeophod od sakristije do crkve. Na po-četku misnog slavlja oca biskupa je uime potvrđenika pozdravila LeonardaLukić i predala mu cvijeće. Pozdravnuriječ ocu biskupu i okupljenima uputioje župnik fra Željko Ćurković, poseb-no zahvalivši mons. Tebartz-van Elstuna odazivu prevođenja misnog slav ljai podjele sakramenta potvrde.

KELKHEIM Životnost i mladost CrkveU koncelebraciji je bio i župnik u

Rumi vlč. Željko Tovilo. Sakramentpotvrde primilo je trideset petero pot -vrđenika (vidi slika str. 28).

Mons. Tebartz-van Elst je uvodnojriječi rekao kako uvijek kada susrećeHrvate u njihovim zajednicama i naeuharistijskim slavljima doživljava daje Crkva mlada i živa.

U nadahnutoj propovijedi za mla-de je istaknuo kako će danas samipotvrditi ono što su njihovi roditelji zanjih učinili kod krštenja. Primit će pe-čat dara Duha Svetoga. Postat će pu-nopravni članovi Crkve, a to znači bi-ti i odgovorani i prepoznatljivi krš -ćanini. Kršćanin treba sjati unutar -

njom ljepotom i razvijati svoje darovekoji su mu dani od Boga sukladno sasvojom osobnošću i talentima. Zaže-lio je mladima da uvijek budu pre-poznatljivi u društvu po toj istinskoj lje-poti duše te da oko sebe šire jedin-stevni miris krizmanog ulja kojim ćedanas biti pomazani.

Potvrđenici su slikovito protumači-li što znači svaki dar Duha Svetoga.

Na kraju je zahvalnu riječ ocu bi-skupu u ime potvrđenika izrekao Ro-mano Alduk.

Misno slavlje uveličao je mješovi-ti župni zbor pod vodstvom s. Mag-dalene Višić uz solo nastup KristineKovačević. Na orguljama je pratio Hr voje Barnjak, a na violini je nastu-pio potvrđenik Josef Nikola Kruck.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Dr. o. Josip Mrkonjić††

IN MEMORIAM

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT


Sam pogled u brojne njemačkecrkve i bogoslužja nedjeljom go-vori više od riječi. Mladi i djeca

mogu se ponekad prebrojati prstimajedne ruke. Većinu posjetitelja čine si-jede glave, i to uglavnom starije žene.Premda se većina mladih „na papiru“još uvijek vode kao kršćani, oni veći-nom ne prakticiraju krš -ćanski život. U njemačkimžupama je samima mladi-ma prepuštena odluka opohađanju tečaja za pri-manje sakramenta potvr-de. Prema pozitivnim za-konima mladi ljudi su reli-giozno zreli s 14 go dina.O svome religioznom živo-tu mogu otada načel no sa-mi odlučivati. Sva is tra ži -vanja slažu se u jednom:sve je manji broj mladihkoji posjećuju bogoslužja ikoji se angažiraju u svojimžupama.

Bog kojega se osluškuje

S druge strane veliki broj mladih— oko 200.000 — posjećuje svake go-dine ekumenska bogoslužja u francu-s kom selu Taizé. Stiješnjeni sjede napodu, osluškuju, šute. Šutnja od čakosam minuta je sastavni dio bogoslu-žja. I ovaj podatak valja uzeti s opre-zom. S obzirom na broj mladih uzemljama odakle dolaze, taj broj mla-dih hodočasnika je ipak u postocimaslab. Isto vrijedi za Svjetske katoličkesusrete mladih, koji se rado potežukao dokaz tobožnjega religioznoga„booma“ kod mladih. Istinski „boom“je zapravo glad za duhovnim, tra-ganje za „duhovnošću“. Taj mega-trend ipak nažalost mimo ilazi Crkvu,jer mladih nema u bogoslužjima i kla-sičnim ponudama velikih kršćanskihCrkava. Oni idu radije na nekonven-cionalne bogoslužne susrete, gdje mo-gu doživjeti Boga koji tješi, koji po-maže, Boga s ljudskim licem, a opetotajstvena.

Sve studije i ispitivanja pokazujuda se u Njemačkoj, pa i u zapadnojEuropi, dogodila religiozna preob -razba: Čovjek jest i ostaje „neizlje -čivo religiozan“, ali tzv. pučke (velike)

Crkve (npr. Katolička i Evangelička)izgubile su svoju nekadašnju privlač-nost. Fenomen religioznosti i dalje jejak i prisutan, ali se ona ne prakticirau okviru tih Crkava. Kada se govori onereligiznosti odnosno nevjeri, tadase uglavnom misli na necrkvenost, nanepripadnost crkvenoj zajednici te na

sve slabiju uvezanost ljudi u učenje iliturgiju. U njemačkim velegradovimatrećina djece u vrtićima ili školama jebez ikakve konfesije. Usprkos toj ne-ve zanosti na Crkvu kao ustanovu,mladi ljudi se suočavaju s Bogom, vje-rom i ljudima oko sebe. Oni traže smi-sao i smislenost, rituale i simbole — aliizvan Crkava. Osnovno religizonoznanje o kršćanstvu je kod većine go-tovo nestalo. Ono se više ne prenosi uobite lji.

Migranti prakticiraju vjeru

Za razliku od toga trenda u za-padnoj i srednjoj Europi, u drugim kra-jevima svijeta vlada posve drugačijaslika. Broj duboko religioznih mladihljudi između 18 i 29 godina iz nosi44%. I religiozna slika mladih katolikaje drugačija u Europi i u svijetu. Dok jeu Europi 25% mladih katolika dubokoreligiozno, u svijetu je taj broj 68%.Mladi migranti u Njemačkoj u pravilusu jače vezani na svoju religi oznu za-jednicu. Mladi kršćani iz istoč no eu -ropskih, afričkih i latinoameričkih ze-malja također prakticiraju otvorenije iizraženije svoju vjeru. Vjera je kod njihnaime važna i zbog toga što je dio nji-hova kulturnoga ili etnič koga identite-

ta. Za većinu kršćanskih mig ranata jošuvijek je posve razum ljivo nedjeljom ićiu crkvu. Većina njemačkih mladih segotovo stidi, kad kažu: „U nedjelju nemogu, jer idem u crkvu“.

Upravo oblik, način i ozračjeslavlja nedjeljnoga bogoslužja odbijamnoge mlade ljude. Mladi svećenici

vje ruju da bi u crkvu dola -zilo puno više mladih, ka-da bi se bogoslužja dru-gačije obli kovala i slavi-la. Opuštena i nekon -vencionalna bogos lužjaza mlade u crkvama zamlade, na izletima i vi -kendima (posebna glaz -ba, raz mjena miš ljenja,bez klasične dosad ne inerazaumljive pro po vi -jedi ) ostav ljaju na mladeipak poseban dojam. Onipritom nisu samo potroš-ači ili slušači, nego i su-dionici.

Duha se može samo primiti

Često se kaže da Crkva misli ustoljećima. Za većinu današnjih mla-dih to je s pravom i očito definitivnopresporo. Ipak se ne može govoriti obezbožnoj i pokvarenoj mladeži. Za-sad nema sigur na koncepta za snaž-nije privlačenje mladih u crkvene za-jednice. Ipak u svakoj župi postoji, ops taje, i pos tojat će onaj biblijski „os -ta tak“ mladih, koji i sada, svjesno, ot-voreno i uvjereno svjedoče i praktici-raju svoju katoličku vjeru i pripadnostKatoličkoj Crkvi. Velika je zadaća iodgovornost biskupa, svećenika i pa-storalnog osoblja, da se ne posvetesamo tom „svetom ostatku“, nego i oni-ma koji stoje na distanci, pa i onimakoji su Crkvi i vjeri okrenuli leđa. Imapravo J. W. Goethe, kada kaže, da se„duha ne može proizvesti, nego ga semože samo primiti“. U sakramentimakrštenja, euharistije i potvrde krš ćaniprimaju darove Duha Svetoga. S timdarovima, i bez velikih reformi na ra -zini opće Crkve, treba već sada žur noprovesti makar male promjene i po-make u liturgiji, katehezi i pastoralnomdjelovanju, kako bi se glad mladih zareligioznošću i duhovnošću utaživalana živome vrelu — u Crkvi. T.G.

Vjera i nevjeraMladi idu rado na susrete, gdje mogu doživjeti Boga koji tješi, koji pomaže, Boga s ljudskim licem, a opet otajstvena.

S XX. svjetskog dana mladih u Kölnu 2005.

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

DJEČJI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Posloži slova i dobit ćeš pet pojmova u svezi s vodom

DELORME

KARIJE

ROZEJE

KUĆITENA

� � �

� � � �

� � � � � �

� � � � � �

� � � � � � � �

Sa lipnjom nam proljeće donosi, nadajmo se, ljepše i sunčanije dane. Za vaše dobro raspoloženje pripremili smo i ovoga puta, vjerujemo, zanimljivsadržaj u našoj redovnoj rubrici „Dječji kutak”. Budite nam i dalje dobro!

1) Hrvatsko more se zove

a) Crno moreb) Jadransko morec) Crveno more

2) Najdulja rijeka sa 6.698 km nasvijetu je

a) Nilb) Dunav c) Missisipi

3) Najveća životinja na svijetu je

a) žirafab) slonc) plavetni kit

4) Koje stvari, koje koristimo, dobi-vamo preradom iz kišnih šuma?a) kruh,mlijeko, sir, kolače

i šećerb) lijekove, gumu, ulja, začine

i mirisec) meso, žitarice, ribu, voće

i povrće

5) Plitvička jezera se nalaze u

a) Prigorjub) Dalmacijic) Lici

Rješenje:1b, 2a, 3c, 4b, 5c

Pitaliceda čovjek ne može preživjeti dulje od tri dana bez vode

da kroz disanje i znojenje tijelo gubi vodu

da je važno za zdravlje svaki dan popiti dovoljno vode:djeca 1 litru, odrasli čak do 3 litre

da je zrak pun vodene pare jer voda, zbog sunčane top line, isparava iz mora, rijeka i jezera

ZZnnaa ttee ll ii•••

•

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

dvije — sastoje — rijekama — slatka — život — tekućina — biljkama — vode — postojati — slanu

Voda je _ _ _ _ _ _ _ _. Bez vode na svije-tu ne bi mogao _ _ _ _ _ _ _ _ _ nikakav život.

Više od _ _ _ _ _ trećine naše Zemlje su pokrivenevodom. Mora sadrže _ _ _ _ _ vodu. Voda u jezerimai _ _ _ _ _ _ _ _ je slatka. Led, koji prekriva po-larna područja, je smrznuta _ _ _ _ _ _ voda. Sva živa bića se _ _ _ _ _ _ _ pretežno od vode, takoi čovjek. Čovječje tijelo sadrži više od dvije trećine _ _ _ _u sebi.Voda daje ljudima,životinjama i _ _ _ _ _ _ _

podlogu za _ _ _ _ _ i opstanak.

�

SOCIJALNI SAVJETNIK


Već smo više puta no ovim strani-cama ponavljali da o Hrvatica-ma i Hrvatima u Njemačkoj ne

postoji nijedna opširnija znanstvenai reprezentativna studija. Stoga mno-ge tvrdnje, koje se danomice ponav -ljaju u raznim publikacijama, nemajuznanstvenu podlogu.

U Njemačkoj je posljednjih godi-na, doduše, napravljeno niz znan -stvenih studija, odnosno istraživanjaod renomiranih instituta, na žalost onenisu posebno obuhvatile Hrvatice iHrvate. Ponajčešće su se koristile sin-tagme „ehemaliges Jugoslawien“. Re-zultati takvih studija i ispitivanja bili suopćeniti za cijelo „balkansko pod -ručje“ i iz njih se ne može izvući ništapouzdano o Hrvatima. Krajnje je sto-ga vrijeme da mjerodavni u domovini,u ino zem stvu to nitko neće učiniti, na-ruče barem jednu znanstve-nu, rep rezentativnu studiju oHrvaticama i Hrvatima uNjemačkoj u kojoj vjerojat-no živi njaviše ljudi hrvat -skog porijekla.

Možda će rezultati tak-ve studije potvrditi neketvrdnje, a možda će i mno-ge iznenaditi i prisiliti napromjenu svojih tvrdnji. Tosvakako neće štetiti, već koristiti od-nosu domovine i dijaspore.

Koliko je samo pitanja na koja neznamo prave odgovore: Koliko Hrva-tica i Hrvata živi u Njemačkoj? Kakodugo pojedine starosne skupine većžive u Njemačkoj? Koliko imaju djecei gdje ona žive? Koliko ih prima mi-rovine, koju vrstu mirovine i kolikoona iznosi? Koliko ih je prijavljeno uNjemačkoj, a stvarno žive u Hrvatskojpa samo jednom ili dva puta godiš njedolaze u Njemačku na tzv. „tehniökipregled”? Koliko Hrvatica i Hrvataimaju svoje kuće, odnosno stanove uHrvatskoj, a koliko u Njemačkoj? Ko-liko ih je zatražilo i dobilo njemačkodržavljanstvo? Zašto hrvatska djeca uNjemačkoj slabo pohađaju dopunskunastavu? Kakvo je znanje hrvatskogajezika kod druge i sljedećih generaci-ja? Prate li naši sunarodnjaci u Nje-mačkoj hrvatske TV i radio programe,

Koliko Hrvata živi u Njemačkoj?

čitaju li domovinske tiskovine? Kakožive i vjeruju u Njemačkoj? Planirajuli povratak u Hrvatsku ili su se odlu čiliza stalno ostati u Njemačkoj?

To su samo neka od pitanja na ko-je nemamo pouzdanih odgovora.

Drukčije to čine druge nacije. Ta-ko na primjer u gradu Essenu postojiCentar za turske studije koji nepres -tano vrši ispitivanja o turskim migran-tima u Njemačkoj. Talijani su nedav-no napravili takvu studiju o svojoj di-jaspori.

Bez dobre analize nema niti dobrih programa

Prošle godine je dobrotvornaudruga „Arbeiterwohlfahrt” u Zapad-noj Westfaliji provela, doduše nere-prezentativno ispitivanje s ciljem da

sazna pripremaju li se i kako stariji mi-granti na trajan ostanak u Njemačkojili još uvijek njeguju želju za povrat-kom. Ispitivanje je izvršeno kod 560migranata iz Turske i 62 iz Tunisa.Dodatno su uzeta i 42 odgovora mi-granata koji nisu naveli svoje porije-klo, odnosno državljanstvo.

Rezultati su pokazali da se većinaodlučila ostati u Njemačkoj i da su na-pustili svako razmišljanje i planiranjepovratka. Stalna putovanja izmeđustare i nove domovine, koja su još pri-je nekoliko godina bila vrlo učestala,prepolovljena su. Iz toga se došlo dozaključka da će stariji Turci u Sjever-noj Rajni Westfaliji biti važna skupinakod zbrinjavanja u bolesti i njezi.

Sedamdeset tri posto ispitanih pot-ječu iz ruralnih područja Turske, od-nosno Tunisa. Tri četvrtine su muškar-ci. Većina ih je bila u životnoj dobi iz-među 60 i 65 godina (61%). Najviše

ih je navelo (45%) da u Njemačkoj ži-ve do 40 godina. Dvadeset devetposto ih je navelo da u Njemačkoj ži-ve dulje od 40 godina. Istraživanje jepokazalo i visinu mirovina koje ti lju-di primaju u Njemačkoj. Najviše ihprima starosnu mirovinu (62%). Inva-lidsku mirovinu prima 12% ispitanikai tzv. udovičku mirovinu 9% ispitani-ka. Sedamdeset jedan posto ispita nihima mirovinu do 1300 eura. Niska mi-rovina prema tome sigurno utječe nasve rijeđa putovanja u Tursku jer suona povezana s većim izdacima zakoje nemaju potrebnih sredstava.

Dosad je prevladavalo mišljenjeda se većina želi vratiti u Tursku jer datamo imaju izgrađene kuće, odnosnovlastite stanove. Ovo istraživanje jepokazalo da samo 6% posjeduje ne-kretnine u Turskoj, odnosno Tunisu, a

gotovo svi su naveli da te ne-kretnine ne žele zadržati.Ušteđevine, ako ih uopćeimaju, nalaze se na njemač -kim bankama, a ne u starojdomovini.

Samo 7% ispitanih jenavelo da se bave mišlju opovratku dok ih je 79% na-velo da su opciju povratkapotpuno napustili. Razlog toj

odluci uglavnom pripisuju djeci i unu -čadi koja žive u Njemačkoj.

Osamdeset jedan posto ih je na-velo da su prije češće putovali dok ihsada to čini još 42%, a 73% navodida ubuduće ne namjeravaju češće pu-tovati. Zanimljiva je i činjenica da je87% ispitanika uza sve to emocional-no povezano sa domovinom porijekla.

Zaključak ovog ispitivanja glasikako će migranti, u ovom slučaju izTurske, sve češće biti korisnici sustavaza starije osobe u Njemačkoj, pose-bice zdravstvenog sustava i da će sedruštvo i ustanove za starije osobe sveviše morati prilagođavati potrebamatih ljudi.

Smiju li se rezultati navedenogispitivanja preslikati i na Hrvatice iHrvate? U nekim točkama svakako, au nekim vjerojatno ne. Dobro bi biloznati nešto više o ljudima hrvatskogporijekla u Njemačkoj. �

Bilo bi krajnje vrijeme da hrvatske ustanove u Hrvat -skoj o Hrvaticama i Hrvatima u Njemačkoj izradeznan stvenu i reprezentativnu studiju.

Piše: Stjepan Herceg

Kako bi bilo da netko konačno provede sličnoispitivanje kod Hrvatica i Hrvata? Postoji Sa-borski odbor, Hrvatska matica iseljenika, raz-ni instituti i znanstvenici. Postoji li međutim vo -lja? Ne smije se čekati. Ili možda nikoga ne za-nima kako će i gdje naši starci dočekati kraj ži-vota? Ako bi bilo tako, to bi bilo jako žalosno.

NAGRADNA KRIŽALJKA

Specija-list zacrijevnebolesti

MariofilSoldo Snažno

pljusnuti

Troa-tomnikisik

1

Pjevač,Marijan

Nerab ljen

Sud ustaroj

GrčkojAustrija

GlumicaDemi

Prodava-onica

2Malo ka zalište

Lud, šašav

Makedon -sko kolo

„Krivičnizakon“

Rutenij

„Litra“Tkaninaod ki nesk.pamuka

Znamen,biljeg

„AnnoDomini“

Vještina(…

govora)

Du gore papapiga s jakim kljunom

„Metar“

Prkos

Sivimetal

(znak Th)

Pok.novinarMihovi -

lović

Grad uŠpa -

njoslkoj

AmeričkidirigentMaazel

OgnjenNaglić

Mađar -ski šahist,

Andras

Egoistič-na zam-jenica

Formatpapira

GoranTribuson

GustavKrklec

Domaćinsusretakatoličkemladeži

Oto Reisin-ger

Napra-viti bore

Himnasusreta:

1,2:

Načinodijeva -nja

Kukcižalčari

Radio-aktivni… „Rabat“

Vodenaboja od

čađi ipig me -

nataUshićenjeili zanosu omami

Skup pu tu ju -ćih glu-maca

Unutra,unutar

Tučenoslatkovrhnje


HRVATSKI (NAD)BISKUPI

6.susret hrvatske katoličke mladeži — Zadar,8. i9. svibnjaRješenje poslati najkasnije do 25. lipnja

Mons. Nikola Kekić, vladika križevački

Rođen je 18. siječnja 1943. u seluStari Grad, u Žumberku. Po na-cionalnosti je Hrvat. U ožujku

1965. upisao je sudij naKBF u Zagrebu. Godine1967. križevački ordinarijga je poslao na daljnji stu-dij u Rim na Papinskomsveučilištu Urbanianum. Pozavršetku studija u Rimu kri-ževački vladika GabrijelBukatko rukopoložio ga jeza svećenika 1. studenoga1970. u župi sv. Petra iPavla u Sošicama, u Žum-berku. U pro sincu iste godine povjere-na mu je na uprav ljanje župa sv. Petrai Pavla u Mrzlom Polju, u Žumberku. Uprosincu 1972. godine imenovan jeupraviteljem Grkokatoličkog vjerskogcentra u Karlovcu. Odatle je privreme-no upravljao i grkokatoličkom župomBlagovijesti u Pribiću i Uznesenja Ma-rijina na nebo u Pećnom, u Žumberku.Godine 1977. vraća se u Rim, boravi u

Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jero-nima i pohađa poslijediplomski studijcrkvene povijesti na Papinskom Orijen -

talnom Institutu, gdje je pos -ti gao stupanj magistra. Popovratku iz Rima kraće jevri jeme upravljao Grkoka -toličkim vjerskim centrom uKar lov cu.U listopadu1984.imenovan je vicerektoromGrko katoličkoga sjeme niš -ta, a od1. srpnja 1990. rek -to rom. U prosincu 1984.do bio je dekret za upravite -lja zagrebačke župe sv. Ći-

rila i Metoda, čiji je upravitelj i danas.Od 1. prosinca 1988. do danas

vrši službu dekana Katedralnog deka -nata Križevačke eparhije. Od 8. pro-sinca 2003. do danas bio je konzultorkriževačkoga vladike Slavomira, aujedno član Prezbiterijalnog i Litur-gijskog vijeća Križevačke eparhije.Godinama vrši i službu arhivara Kri-ževačke eparhije. Od 1999. do da-

nas urednik je Žumberačkoga krijesa,edicije za Hrvate Žumberčane diljemHrvatske i inozemstva, gdje je objaviobrojne članke iz povijesti Križevačkeeparhije i Žumberka. Od rujna 1998.godine na Radiju Marija vodi emisiju„Iz baštine grkokatolika”, a organiza-tor je svih radio i TV prijenosa liturgi-ja iz grkokatoličkih crkva.

Papa Benedikt XVI. prihvatio jeostavku mons. Slavomira Miklovša naslužbu pastoralnog upravljanja Križe-vačkom eparhijom za vjernike bi-zantsko-slavenskog obreda, koju mu jepodnio mons. Miklovš i imenovao pre-časnog Nikolu Kekića, dosadašnjegžupnika konkatedrale Svetih Ćirila iMetoda, biskupom Križevačke epar-hije za vjernike bizantsko-slavenskogobreda u ponedjeljak 25. svibnja2009. godine.

Biskupsko ređenje vladike NikoleKekića zbilo se 4. srpnja 2009. u kri-že vačkoj katedrali Presvete Trojice.

Izvor: www.hbk.hr

HODOČAŠĆA


NEVIGES, MARIENTHALI HILDESHEIM Hodočašće Hrvata u njemačka marijanska svetištaViše tisuća Hrvatica i Hrvata iz Njemačke i ovoga je puta na Duhovski ponedje ljak, 24.svibnja, hodočastilo u njemačka marijanska svetišta Neviges, Marienthal i Hildesheim.

I ove se godine veliki broj Hrvata okupio u marijanaskom svetištu Neviges

Opet je maleni Neviges pokrajWuppertala bio na Duhovni pone -

d jeljak, 24. svibnja, središte u koje suse slijevale rijeke Hrvata hodočasnika,u kojem se okupilo više od šest tisućaHrvata iz pokrajine Sjeverna Rajna iVestfalija, Nizozemske, Belgije i Luxen -burga.Svi oni dođu u to svetište MajkeBožije Kraljice mira iskazati svoju vje-ru i pripadnost svojoj Crkvi. Sve ča nostje nastavljena koncelibriranom sv. mi-som koju je predvodio pomoćni zag -rebački biskup mons. dr. Ivan Šaško.U propovijedi je istaknuo da su se Hr -va ti svuda po svijetu osjećali kao kodkuće tamo gdje su osjetili pogled ne-bes ke Majke. Tamo gdje je to nedos ta -jalo brzo su ga naši ljudi donijeli sa so-bom kao dio svoga doma. Dolazili suu Marijina svetišta da bi dobili njezinpogled na svoja lica i nosili su ga svo-ji ma, kojima je potrebna snaga i utje -ha. To je nas Hrvate čuvalo i po tomesmo se prepoznavali, a upravo smo todošli moli ti i tražiti od Majke Božje ovd-je u Nevi gesu“, kazao je mons. Šaš ko.

I na hodočašću u Marienthalu jebilo svečano. Tu su se okupili hrvat skivjernici iz Majnsko-rajnske regije.Misno slavlje predvodio je i propovi-jedao provincijal Franjevačke provin-cije Presvetoga Otkupitelja sa sjediš-tem u Splitu dr. fra Željko Tolić.

Hrvati iz Sjeverne regije okupilisu se na svom tradicionalnom hodo-

čašću u marijnskom svetištu u Hildes -heimu. Misno slavlje predvodio je ipropovijedao provincijal Hrvat ske dominikanske provincije dr. o. AntoGavrić, koji je na svetkovinu Duho-va u Hrvatskoj katoličkoj misiji Han-nover podijelio sakrament sv. pot -vrde.

Z.B./A.P.

GIESSEN Srebrni pastoralni jubilej đakona Valjanana Valjana u toj misiji. Fra Anto Bati-nić je u propovijedi istaknuo kako seValjan nalazi među prvim hrvatskimpastoralnim referentima, kao i međuprvim hrvatskim đakonima u Njemač-koj. Čestitku je uime biskupa Mainzakardinala Karla Lehmanna uputio re-ferent dušobrižništva za katolike dru-gih materinskih jezika u bis kupijiMainz Bernd Krämer koji mu je pre-dao kardinalovu zahvalnicu, a Va lja -novoj supruzi Veroniki u znak potpo-re svome suprugu buket cvijeća. Mis-nom slavlju pribivali su i Valjanovi si-novi Luka i Miroslav. Čestitku uime de-legata za hrvatsku pastvu u Njemačkojfra Josipa Bebića uputio je dr. AdolfPolegubić. Čestitku je uputio i župnikvlč. Zorn. Nakon misnog slavlja svi supozvani na objed u misijske prostorije.Između ostalih, čestitku su uputili pred -sjednik misijskog vijeća Mato Blaže-vić, dekan i župnik Jan Mäurer i pret -hodni dekan i župnik u miru vlč. dr.Bernhard Falck. Misijski zbor „Hrvat skigiessenski slavuji“ izveo je nekolikoprigodnih duhovnih i pučkih skladbi.

Tekst i snimka: A.P.

Snim

io: Z

. Bos

nić

Stalni đakon Biskupije Mainz MatoValjan proslavio je na svetkovinu

Duhova, u nedjelju 23. svibnja, 25.obljetnicu pastoralnog djelovanja uHrvatskoj katoličkoj misiji (HKM) Gies-sen. Svečano misno slavlje u tom je po-vodu u crkvi sv. Bonifacija u Giessenupredvodio dekan i župnik na njemač-koj župi u Frankfurtu na Majni fra An-

to Batinić u zajedništvu s voditeljemHKM Giessen fra Marijanom Petriče-vićem, njemačkim župnikom vlč. Her-mannom-Josefom Zornom te uz asis -tenciju đakona Valjana. SlavljenikuValjanu je na početku mise čestitkuuputio o. Petričević, koji je pozvaovjernike da zahvale Bogu za blagos-lovljenih 25 godina djelovanja đako-

Slijeva nadesno: đakon Mato Valjan, o. Petričević, o. Batinić i vlč. Zorn

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

A N O L I S �� A P A �� S R PP E D E S E T N I C A �� E R�� M A M �� D U A L �� P O Ć ID A T U M �� P R O P O L I SU T I R A NJ E �� T O S T �� TH I �� I R �� Š T A L AO �� G �� I �� T O R O NV O L E J �� A L �� G AI D E J A �� R E D A K

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađen: Nikola Sarić, Lindlar

Oglas— Stariji čovjek, gluh na desnouho traži ženu gluhu na lijevo uhoradi poznatstva i dobrog razumije-vanja!

Mudra lijaLisica viče liscu:

— Kud se skitaš svaki dan? Pogle-daj kako se puž drži svoje kućice!

Brački— Ne mogu više biti zaručena zatakvog škrtca. Evo vraćam tiprsten!, reče djevojka. — A gde je kutijica?, odgovoriBračanin.

PriloziPita učiteljica hrvatskog jezika

Ivicu: — Ivice, nabroji nam nekoliko pri-loga?— Kečap, senf i mladi luk koji do-bro paše uz roštilj.

Pas— Prodajem novog psa. Samodva puta lajao.

BakaPita mali Jure baku:

— Bako, možeš malo ustati?— Zašto?— Tata kaže da sjediš na eu rima.

PericaPita učiteljica Pericu:

— Perice koje je ovo vrijeme: „Jasam bila lijepa.“

Perica:— Davno prošlo.

Podmornica— Koje su posljednje riječi njema-čkog časnika podmornice? — Achtung Dichtung!

Za razvoj i rast nerođenog djete-ta, prehrana majke ima vrlo va-

žnu ulogu što nika-ko ne znači damajka treba jestidvostruko veću koli-činu hrane. Nakonprva tri mjesecatrudnoće, trudnicabi tebala dnevnounositi samo 300kcal više od dota -dašnje preporuče-ne ener get ske vrije -d nosti (1800—2000kcal/dan ). Idealniprirast na tjelesnojtežini za devet mjeseci trudnoće iz-nosi 12kg (+/-2kg).

Preporuča se obilje sirovog vo-ća i povrća, kuhanog povrća, a po-gotovo zelenog povrća. Svakako uprehranu uključite razne mliječneproizvode, masnoće biljnog porije-kla (biljna ulja, suncokretovo, masli-novo ulje...), dosta žitarica (riže,

pšenice, raži, zobi, ječma...), ma-hunarki (grah, grašak, soja, sla nu -

tak), kvalitetnog me-sa i ribe te puno te-kućine ( najbolje vo-de i čaja). Važ no jeda su obroci količ-inski što manji, aličesti (otprilike 5 putadnevno), i nikako ihnemojte preskakati,posebice doručak.Iz bjegavajte jakomasnu, slanu i prže-nu hranu te suho-mesnate pro izvode,alkohol i cigarete.

U trudnoći su povećane potrebeza željezom, folnom kiselinom, kal -ci jem, fosforom, pa se oko toga tre-bate konzultirati s liječnikom. Isto vri-jedi i za tabletice fluora.

Zdravim trudnicama se preporu-čaju lagane šetnje ili lagano vjež-banje uz nadzor liječnika.

Izvor: www.coolinarika.com

Mlada janjetina i špinatpra vo su proljetno osvježenjena vašem stolu. Jednostavnostpripreme u kombinaciji s odab -ranim začinima zadovoljit će iistančane gastronomske ukuse.

Sastojci za 4 osobe: 800-1000 g janjetine; 3 žlice ulja;

2.Kad se malo zapeče,pokrijte i na laganoj vatri pir-jajte dok meso ne omek ša.

3.Meso tijekom pirjanjapospite Vegetom. Dodajtegrubo narezan špinat, mla-di luk narezan na kolutiće,protisnuti češnjak, crvenumlje venu papriku i zalijtevodom (oko 300 ml).

4.Poklopljeno pirjajtena laganoj vatri dok ne za-kuha i još 5 minuta, posoli-te po potrebi, a na kraju pos pite peršinom.

Janjetina sa špinatom

Posluživanje: Poslužite toplo.

Savjet: Možete koristiti meso odbuta ili rebarca, ali u oba slučaja je-lo će biti brzo gotovo ako upotrije-bite mladu janjetinu.

Izvor: www.coolinarika.com

2 žličice Vegete; 500 g špinata; 1vezica mladog luka; 3 češnja češ nja -ka;1 žličica mljevene crvene pap -rike; sol; 1 žlica nasjeckanog per -šina.

Priprema1.Meso narežite na komade i

stavite na zagrijano ulje.

Što bi trudnice trebale jesti?

d 2384 e lipanj/juni 2010 br./nr.6 (305) -...

Documents