lebendige gemeinde -...

PAPST BENEDIKTXVI. IN KROATIENZajedno u KristuPAPST BENEDIKTXVI. IN KROATIENZajedno u Kristu

D 2384 E - 1,50 - SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2011 - BR./NR.7-8 (316)D 2384 E - 1,50 - SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2011 - BR./NR.7-8 (316)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

01und28: 01und28 II 29.06.2011 22:16 Uhr Seite 2

ZWIEFALTEN

Hrvati katolici iz hrvatskih katolikih zajednica (HKZ) u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart sudjelovali su na svetkovinu Presvetoga Trojstva, 19. lip nja, po 31.put na marijanskom hodoau u Biskupiji Rottenburg-Stuttgart, u svetitu Zwie-falten. Na poetku misnog slavlja ilo se u ophodu kroz crkvu, u kojem su mladi obu eni u hrvatske narodne nonje nosili lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zav-jeta i poloili ga ispred oltara. Sveano misno slavlje u punoj baroknoj crkvi Roe -nja Blaene Djevice Marije u tome mjestu predvodio je pomoni akovako-osjeki bis kup mons. dr. uro Hrani u zajednitvu s organizatorom, voditeljem HKZ Reut-

imp

ress

um

List hrvatskih katolikihzajednica u Njemakoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdava/Herausgeber:Hrvatski duobriniki ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubi

Urednitvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, eljka oli,

Stjepan Herceg,Marija Lovri-Holenda,dr. Adolf Polegubi,

Antonia Tomljanovi-Brki, P. Jozo upi

Grafika priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godinja pretplata s potarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter SparkasseIBAN:

DE96 5005 0201 0000 1290 72 SWIFT-BIC: HELADEF1822

Zadnja stranica: Pogled na Dubrovnik;snimio: A. Polegubi

Naslovnica: Detalj s misnog slavlja s Papom na

hipodromu u Zagrebu; snimio: A. Polegubi

HODOAA

lebendige gemeinde

31. hrvatsko marijansko hodoae

Misno slavlje predvodio je mons. uro Hrani

Okupljeni hodoasnici na misnom slavlju u svetitu

lingen, Metzingen i Tbingen vl. Antom Kutleom, prelatom Rudolfom Hagmannomkoji je sujedlovao u ime Biskupije Rottenburg-Stuttgart zajedno s referentom Georgom Gawazom, delegatom za hrvatsku pastvu u Njemakoj vl. Ivicom Komadinom, pred-stavnikom regije voditeljem HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt fra Jurom Zebiem, njema-kim upnikom vl. Paulom Zellerom i s jedanaest redovnikih i biskupijskih sveenika.Sve je na poetku pozdravio vl. Kutlea. Prelat Hagman je okupljenima prenio poz-drave mjesnog biskupa mons. Gebharda Frsta kao i u svoje ime. Pozdravnu rije upu-tio je i upnik vl. Zeller. Delegat vl. Komadina je podsjetio kako je hodoasnik vjer-nik koji se na hodoau moli za oprost grijeha, zavjetuje za ozdravljenje svoje dueili tijela ili sebi blize osobe. Hodoasnik je vjernik koji na hodoau osjea posebnuBoju blizinu, kazao je zaeljevi hodoasnicima blagoslovljeno vrijeme u tom mari-janskom svetitu. Mons. Hrani je u propovijedi istaknuo da je bitna odlika duhov nostihrvat skoga katolikog puka marijanska duhovnost. Tijekom misnog slavlja pjevao jezbor HKZ Esslingen. Nakon mise slavlje je nastavljeno uz objed u oblinjem atoru.

Tekst i snimke: Adolf Polegubi

Hodoaa

Ovih tjedana deseci tisua Hr va ta hodoaste u marijan -ska svetita diljem Njemake. Vetradi cionalno na blagdan Uzaa-a mnoge nae misije i zajedniceorga niziraju hodoae u Lurd, a uljetnim mjesecima, u vrijeme godi -njih odmora, tisue naih vjernikahodoastit e u bezbrojne Marijinecrkve, ali i u druga svetita u svomrodnom kraju. Hodoae je pras -tara praksa Katolike Crkve. Kas-nije se razvijala praksa hodoaau vidu osobnog svjedoanstva vje-re, kao osjeaja posebne Boje pri-sutnosti u razliita mjesta diljem Eu-rope, ponajprije na grobove apo-stolskih prvaka sv. Petra i Pavla u Ri-mu, ali i na grob sv. apostola Jako-va u Santiago de Compostela upanjolskoj. Od samih poetakacilj je svakog hodoaa molitva zaoprost vlastitih grijeha, zatim rast uvjeri, molitva za ozdravljenje ili zaneku drugu vanu ivotnu potrebu.Zavjete za hodoaa nerijetko se

U OVOM BROJU

IVA ZAJEDNICA 7-8/2011 3

Ne poputajte kunjama!Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji logino, ispravno i nuno.

Dogaaji se smjenjuju velikombrzinom, tako da se esto nijemogue zaustaviti, opustiti u trenutkui napraviti detaljniju analizu. Ve jevie od mjesec dana od pohoda pa-pe Benedikta XVI. Hrvatskoj. Valjapodsjetiti na vanije trenutke s togapohoda. U zrakoplovu na putu iz Rima u Zagreb Papa je istaknuo daje pristupanje Hrvatske Europskojuniji logino, ispravno i nuno.Hrvat ska kulturalno odavno pripadaSred njoj Europi. Primanjem u EU na-i e se na mjestu kojem je povijesnoi kulturalno oduvijek pripadala. UHNK u Zagrebu Papa je kazao kakoreligija stavlja ovjeka u odnos s Bo-gom, Stvoriteljem i Ocem sviju, te sto-ga treba biti snaan imbenik mira,a sredinja tema Papina govora bilaje savjest. Ne poputajte kunjamada se potpuno pouzdate u posjedo-vanje, u materijalne stvari, odriuise slijediti istinu koja see dalje, po-put visoke zvijezde na nebu, kamovas Krist eli povesti, rekao je Papamladima na bdjenju na Trgu bana Je-laia. iri se sekularizacija koja

Boga ivota gura na rub te donosirastuu razjedinjenost obitelji. Apso-lutizira se sloboda bez odgovornostiza istinu, i njeguje se, kao ideal, in-di vidualno dobro preko potronjema terijalnih dobara te povr nih isku-s tava, ne vodei rauna o kvalitetiod nosa s osobama i o najdubljimljud skim vrijednostima; ljubav se svo-di na sentimentalni osje aj i zado-voljavanje nagonskih poriva, bez na-s tojanja da se stvore trajne veze me-u sobne pripadnosti i bez otvoreno-sti ivotu. Uz rije Crkve, veoma jevano i svjedoe nje te zauzetost kr-an skih obitelji, istaknuo je Papa upropovijedi na hipodromu. Sredinjidio nagovora u zagrebakoj kate-drali Papa je posvetio bl. AlojzijuStepincu, istaknuvi kako njegovo mu -enitvo oznaava vrhunac nasi ljausmjerenih protiv Crkve tijekom uas -noga razdoblja komunistikog pro-gona. U bdjenju mladih sudjelova loje 50.000 vjernika, a na misi na hi-podromu ak 400.000 vjernika.

Svima ugodan odmor i sretanpovratak! Urednik

PAPA U HRVATSKOJ

IZ CRKVE U SVIJETU:Svakih pet minuta ubiju jednog kraninaPremda krane u Europi ubijaju rijet-ko, oni su i dalje u nekim proklami -rano demokratskim zemljama ipak teko diskriminirani.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

IZ CRKVE U DOMOVINI:U iekivanju proglaenja blaenimDrinskih muenica

Crkva je od svojih poetaka bila globa-lizacijska snaga koja je povezivala narode Europe i uinila ih velikom za-jednicom, kazao je nadbiskup elimir Pu lji.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

SVIJET MLADIH JUGENDWELT: Neka kliku sva stabla umska

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Wallfahrten

Klaus-Peter Willsch: Die Leichensy-node von Den Haag

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Zajedno u Kristu

GESTE VJERE: dr. Ivica ii

Odmor darvremena

Hrvatsko iselje-nitvo i domo -vina razvojneperspektive

ANNALES PILAR 2011.

Iz delegatove Poruke

inilo pred svjedocima, glasno, kle-ei na ko ljenima i s rukama uz-dignutim prema nebu. U nae vrije-me godinje hodoasti vie od 40milijuna hodoasnika u razliitasvetita diljem svijeta. Ovdje u Nje-makoj uz bezbrojna Marijina sve-tita i hodoasnike crkve poznatasu mjesta hodoaa: katedrala uAachenu, gdje se uva platno-ha -ljina koja je prema predaji pripa-dala Isusu i Mariji. Hodasnikomjesto je i Trier gdje se uva tzv.sveta suk nja-tunika Isusova, ili prim-jerice samostan Andechs u Bavar -skoj gdje se hodoasti trima svetimhostijama.

Svejedno gdje nas nai hodo -asniki putovi vode: po Njema-koj, naoj domovini ili nekim drugi -ma veim ili manjim hodoasnikimsvetitima, neka nas na svim tim pu-tovima prati naa vjernika elja zaozdravljenjem i due i tije la, eljaza pobjedom dobra nad zlim ipovrh svega osjeaj blizine Boje.Tada smo u duhu ujedinjeni s mili-junima hodoasnika diljem svijeta.

Vl. Ivica Komadina, delegat

Drage sestre i brao!

str.12

str. 6

str.10

Bili veina ili manjina, krani suuvijek na udaru. Zdravorazum skigledano rije je o oitom apsur-du: svjetski mediji stalno piu o ugro-enosti, pa i ivotnoj pogibelji zamnoge druge skupine i manjine u dru-tvima, a najvie ubijaju krane!injenice na alost govore da je rijetek o medijskom apsurdu, a da suubojstva krana tragina i prea-losna stvarnost. Dovoljno je samo na-vesti da se svakih pet minuta na svije-tu ubije jednoga kranina. Taj je po-datak, povezan s apelom 12. lipnjauputila humanitarna organizacijaChristian Solidarity International(CSI), a prenijela austrijska katolikaagencija Kathpress. Kako djeluje i naaustrijskom podruju, organizacija jeapel uputila izravno austrijskoj vladizatraivi da uini vie na zatiti kr-ana u svijetu. To se ponajprije moena diplomatskoj razini kako bi se po-tivalo pravo na vjersku slobodu, po-sebno u zemljama Bliskoga Istoka. Izorganizacije istiu da se u budunostipotivanje vjerske slobode mora uvje-tovati gospodarskim posljedicama.Broj krana koji su ubijeni zbog nji-hove vjere godinje se popne i do105 tisua. Podatak se odnosi samona one sluajeve koji se izravno mo-gu povezati s kranskom vjerom, ane na sluajeve pogibije krana u ra-tovima ili graanskim ratovima. Kuhnje upozorio i na nove izjave metro-polita Hilariona iz Ruske pravoslavneCrkve koji je ustvrdio da se na razli -ite naine godinje u progonu kr -ana ubije najmanje milijun djece.

Ne elimo biti taociu svojoj zemlji

Sve te injenice potvrdio je po-novno i kaldejsko-katoliki nadbiskupKirkuka Louis Sako. Na meureligij -skoj molitvi mons. Sako je u kirkutskojkatedrali istaknuo: Ne vie nasilju!Ne elimo vie u svojim gradovimaivjeti kao 'taoci straha', kao stranci unaim vlastitim gradovima. Na toj mo-litvi za mir prema informacijama zak-lade Pro Oriente sudjelovali su uzbrojne krane i muslimanski vjernici,kao i viceguverner pokrajine, ef poli-cije, nadleni vojni zapovjednik, kao

i sunitski i ijitski vjerski poglavari. Ira-ki su krani spremni uiniti sve zapomirenje, jer se i dalje osjeaju po-vezani sa svojom muslimanskom bra -om, rekao je mons. Sako, ali ne e-limo ivjeti u izoliranim getima, niti uizbjeglikim logorima koji su uspo-stavljeni u stranim zemljama i dijas -pori. U Kirkuku treba izgraditi brat -sku zajednicu koja e se zauzimati

za mir, stabilnost i sigurnost. A u ovo-me vremenu patnje zbog slijepogai ubilakoga nasilja posljednjih tje -dana susret krana i muslimana uKirkuku posebno je vaan, dodao jenadbiskup Sako.

U meuvremenu je ubijen jo je-dan sirsko-katoliki kranin u Mosu-lu. Rimska agencija AsiaNews isti-e da je taj zamjenik direktora jednetvornice cementa ubijen hicima iz pi -tolja na putu na posao. Dakako, ubo-jice koji su ispalili vie hitaca i daljesu nepoznati i nedostupni vlastima.Prema pisanju AsiaNewsa taj je kr-anin ve uspio ranije izbjei dva po-kuaja otmice. Zaklada Pro Orienteprenosi i rijei saveznoga predsjedni-ka Fedracije Aramejaca u Njema-koj Daniela Demira koji je nakon to-ga ubojstva istaknuo da krani u Ira-ku ive u stalnoj ivotnoj opasnosti.Vie nigdje nisu sigurni niti na putuna posao, niti u koli, niti u svojim sta-novima ili trgovinama. Zbog toga jekranima u Iraku ugroena egzisten-cija, pa i opstojnost. A katolika hu-

manitarna organizacija Crkva u ne-volji planira veliku akciju za pomokranima u Jordanu. Rije je zapra-vo o pomoi irakim izbjeglikim obi -teljima, kako bi sauvali svoju vjeru ikako bi se pomoglo u obrazovanjunjihove djece u kranskim kolama.Prema podacima Papinskih misijskihdjela sada se u Jordanu nalazi vie odpola milijuna irakih izbjeglica, do e-ga je oko 35.000 krana. Najma nje1.000 kolske djece iz kranskih obi telji ne polaze nikakvu kolu jer imroditelji ne smiju raditi u Jordanu, tenemaju novac za prijevoz do kole.Osim toga, ne mogu niti platiti kola-rinu. Premda u Jordanu krani moguslobodno u crkvu, kao i polaziti javnekole, kranima uenicima je osobitoteko. Njihovi kolski kolege na njihvre jak pritisak: ako ne prijeu na islam, nemaju uope prijatelja, istak-nuo je o. Andrzeij Halemba. VitezoviSvetoga groba upozorili su pak na te ko stanje krana u Svetoj Zemlji.

Krani diskriminiraniu Velikoj Britaniji

Premda ih u Europi ubijaju rijet-ko, krani su i dalje u nekim prok -lamirano demokratskim zemljamaipak teko diskriminirani. Upravozbog diskriminacije etvero je bri-tanskih krana prvo pokrenulo pro-ces pred britanskim sudovima. Kakosu procese izgubili, sada su se obra-tili Europskom sudu za ljudska pravau Strasbourgu. Prema pisanju Sun-day Telegrapha, Sud je ocijenio daje njihov sluaj pravno vaan, no jose oekuje slubeno prihvaanje na-kon to svoje stajalite iznese i bri-tanska vlada. Sudu se zbog diskrimi-nacije obratila slubenica u britan -skoj zrakoplovnoj tvrtci British Air-ways kojoj su zabranili nositi kriioko vrata. Isto tako, tubu je podni-jela jedna dravna slubenica koja jedobila otkaz jer nije htjela sudjelova-ti kod vjenanja istospolnih parova,te savjetnik koji nije htio savjetovatihomoseksualne parove. etvrta pod-nositeljica tube je medicinska sestraiz Exetera koja je izgubila posaozbog toga to je nosila krii dok jeradila. M. K.

IZ CRKVE U SVIJETU

4 IVA ZAJEDNICA 7-8/2011

Premda krane u Europi ubijaju rijetko, oni su i dalje u nekim proklamirano demokratskim zemljama ipak teko diskriminirani.

Svakih pet minuta ubiju jednog kranina

U demokratskoj Europi pojedinci gubeposao zbog noenja kriia oko vrata

Snim

io: A

. Pol

egub

i

Povodom zavretka pregovoraHrvatske s Europskom Unijom za-darski nadbiskup elimir Pulji,kao lan Komisije HBK-a za odnose sEuropskom Unijom, pojasnio je stavo-ve Crkve. Biskupi ele biti aktivnisubjekt tog stvaranja, aktivni sudio -nici tog procesa ovog trenutka, poti-ui na odgovorno zauzimanje sta-vova i odgovorno donoenje zakona.Mislim da pregovori nisu trebali toli-ko trajati jer Hrvatska uistinu netoznai, znaila je, sastavni je dio eu-rop skog korpusa i prirodno je da bu-de unutra kao aktivni subjekt i aktivniimbenik te budunosti. Nadaljenadbiskup Pulji istie: Crkva je odsvojih poetaka bila globalizacijskasnaga koja je povezala narode Europe i uinila ih velikom zajedni-com. Ali moramo biti svjesni da sasobom donosimo svoju prtljagu, svo-je ime i prezime i da nas s tim ime-nom i prezimenom trebaju i dalje pre-poznavati, kao to i mi druge trebamoprepoznavati.

Kardinal Josip Bozani zaredioje sedamnaest novih sveenika u su -botu 18. lipnja u zagrebakoj prvo-stolnici. Uz zagrebakoga nadbis -kupa suslavili su pomoni zagreb akibiskupi Valentin Pozai, Ivan akoi Mijo Gorski, provincijali, te oko200 biskupijskih i redovnikih svee-nika, meu kojima je bilo i izaslan -stvo Papinskoga zavoda Capranicaiz Rima na elu s mons. Ermenegil-dom Manicardijem, kojemu je kardi-nal Bozani uputio posebne rijeizahvale jer se i u tom zavodu za sve-enitvo pripremaju kandidati Za-grebake nadbiskupije. Reenike supratile i njihove obitelji te prijatelji,kao i brojni vjerniki puk. KardinalBozani u homiliji je istaknuo da jePapa u slavlju veernje u zagreba-koj katedrali biskupima, sveenici-ma, ako nima i svim Bogu posve -enim osobama stavio za uzor bl.Alojzija Stepinca.

Znanstveni simpozij o duhu i mis-li eljka Mardeia odran je povo-dom pete obljetnice smrti uglednogasociologa religije u Zagrebu 17. lip njao temi Duh i misao eljka Mardeia Metamorfoze svetoga u suvreme-nom svijetu.

Biskupi zagrebake pokrajine nad Jazovkom

Nad jamom Jazovka u koju supartizani poetkom sijenja 1943. tesvibnja i lipnja 1945. bez suda i pre-

sude pobili i bacili vie od 470 za-robljenih hrvatskih vojnika i civila,ranjenika i medicinskog osoblja iz za-grebakih bolnica i Karlovca kao i ne-koliko redovnica te, prema dosada -njim podacima, jednog sveenika, uetvrtak 16. lipnja biskupi Zagreba-ke crkvene pokrajine na elu s nad bis -kupom kardinalom Josipom Bozani-em molili su za nevine rtve.

Euharistijskim slavljem i predstav -ljanjem knjige Presnaki muenicispomenuta je u petak 17. lipnja u sve-titu Sveta Mati slobode na zagre ba -kom Jarunu esnaesta obljetnica okrut-nog ubojstva upnika iz Presnaa na-domak Banje Luke Filipa Lukende i re-dovnice Cecilije Grgi. Vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Pu lji pred-vodio je misno slavlje u koncelebra cijis varadinskim biskupom JosipomMrzljakom, banjolukim biskupomFranjom Komaricom, generalnim vikarom Banjoluke biskupije AntomOrlovcem, domaim upnikom AntomVasiljem i ostalim sveenicima.

U Zagrebu je odrana sjednicaKomisije HBK-a za hrvatski martirolo-gij pod predsjedanjem gospiko-senj -skoga biskupa Mile Bogovia u kojojsu sudjelovali lanovi iz Bosne i Her-cegovine. Predsjednik Bogovi iznioje razloge za osnivanje komisije i nje-

zine ciljeve. Istaknuo je da Komisijaeli odgovoriti na poziv pape IvanaPavla II. na pragu III. tisuljea da svinarodi popiu svoje muenike i da sli-jede njihovo vjerno svjedoenje.

Predsjednica Vlade RepublikeHrvat ske Jadranka Kosor sastala se17. lipnja u Banskim dvorima s kar -dinalom Vinkom Puljiem, nadbis -kupom vrhbosanskim, i banjolukim bis kupom Franjom Komaricom. Kar-dinal Pulji i biskup Komarica zah-valili su predsjednici Vlade na izradiStrategije o odnosima RepublikeHrvat ske s Hrvatima izvan RepublikeHrvatske i istaknuli potrebu to sko -rijeg donoenja zakona koji e pro-vesti mjere iz Strategije.

Vjeronauk nakon 20godina

Odrana je etvrta sjednica Or-ganizacijskog odbora za sveani inproglaenja blaenim Drinskih mue-nica s. Jule Ivanievi i etiriju suses -tara, poznatih u narodu kao Drinskemuenice, 14. lipnja, u prostorijamaKatolikog kolskog centra Sv. Josipau Sarajevu pod predsjedanjem nad-biskupa metropolita vrhbosanskogkardinala Vinka Puljia. Sudjelovali suproelnici svih pododbora i drugi la-novi Organizacijskog odbora. Nakonto je, 14. prosinca u Rimu posljed njemi ljenje o svemu rekla kardinalskakomisija pri Kongregaciji za kauzesvetih, papa Benedikt XVI. ovlastio je14. sijenja Kongregaciju za kauzesvetaca da proglasi dekret o mueni-tvu sestara Keri Boje ljubavi.

Proslave sv. Vida, zatitnika Rije-ke nadbiskupije i katedrale te gradaRijeke bila je 15. lipnja, a misno slav -lje predvodio je poeki biskup Antunkvorevi.

Znanstveni simpozij Vjeronauknakon dvadeset godina: izazov Crkvii koli odran je u povodu 20. ob ljet -nice ponovnog uvoenja vjeronaukau hrvatski kolski sustav, u Zagrebu.Meu predavaima predsjednik Vi -jea HBK za katehizaciju osjeko-akovaki pomoni biskup uro Hrani govorio je o temi Je li vjero-nauk u koli odgovorio na oekivan-ja Crk ve? A.O.

IZ CRKVE U DOMOVINI

U iekivanju proglaenja blaenim Drinskih muenica


Nedavno je odrana etvrta sjednica Organizacijskog odbora za sveani inproglaenja blaenim Drinskih muenica

Crkva je od svojih poetaka bila globalizacijska snaga koja je povezala narodeEurope i uinila ih velikom zajednicom, kazao je nadbiskup elimir Pulji.

PAPA U HRVATSKOJ


Zajedno u KristuPAPA BENEDIKT XVI. U HRVATSKOJ 4. I 5. LIPNJA

Papa Benedikt XVI. pohodio je Re-publiku Hrvatsku u subotu 4. i ned-jelju 5. lipnja. Nakon izlaska izzrakoplova, Papu su pozdravili pred -sjednik RH dr. Ivo Josipovi, zagreba-ki nadbiskup kardinal Josip Bozani ipredsjednik Hrvat ske bis kup ske konfe-rencije nadbiskup Marin Sraki. Papuje pozdravila i obitelj Kardum. S veli-kom radou dolazim meu vas kao ho-doasnik uime Isusa Krista. Srdanopozdravljam ljubljenu hrvatsku zemlju i,kao nas ljednik apostola Petra, velikimzagr ljajem grlim sve njezine stanov -nike, rekao je papa Benedikt XVI. napoetku svog dvodnevnog Apostolskogpohoda Hrvatskoj koji se odravaopod geslom Zajedno u Kristu. O dva-desetoj obljetnici proglaenja neovis-nosti i uoi punopravnog pristupanjaHrvatske Europskoj uniji, davna i ne-davna prolost vae zemlje potie napromiljanje sve europske narode po-maui, kako svakom pojedinom tako iitavoj zajednici, da ouva i obnovi ne-procjenjivu zajedniku batinu ljudskihi kranskih vrijednosti. Neka tako ovadraga nacija, snagom svoje bogate tra-

dicije, pridonese da Europskaunija cjelovito vrjednuje to du-hovno i kulturno blago, rekaoje Papa podsjetivi takoer ka-ko dolazi s hrvatskim vjernici-ma proslaviti 1. nacionalnidan hrvatskih katolikih obi -telji. Iznimna mi je ast daVam mogu biti domainom uVaem dravnom posjetu, akao Predsjednik Republike dije lim i radost milijuna hrvat -skih vjernika katolika koji Vasdanas doekuju kao SvetogOca u pastirskom pohodu, ka-zao je predsjedik dr. Josipo viu pozdravu Papi.

Nakon sveanoga doe kau zagrebakoj zranoj luci pa-pa Benedikt XVI. uputio se uUred predsjedni ka RH na Pan-tovaku gdje ga je doekaohrvatski predsjednik dr. Ivo Jo-sipovi. Nakon razgovora uetiri oka Svetog Oca i hrvat -skoga pred sjednika u pred -sjednikom kabinetu, uslijedilaje razmjena darova i pred-

Papa je pozvao hrvatske obitelji da ive u zajednitvu vjere i ljubavi te da se osjeaju pozvanima navijetati evanelje cijelim svojim biem.

Vjernici na hipodromu u oekivanju Svetoga Oca

Velebno misno slavlje na hipodromu predvodio je ipropovijedao papa Benedikt XVI.


stavljanje obite lji predsjednikaPapi. Nakon pred stavljanjaizaslanstva RH i Svete Stolice,kao i djelatnika Ureda Pred -sjednika, pred sjed nik Josipo-vi is pra tio je Svetoga Oca koji se uputio u Apostolskununcijaturu.

PristupanjeHrvatske Europskojuniji logino, ispravno i nuno

Ve u zrakoplovu na putuiz Rima u Zagreb Papa jeistaknuo da je pristupanjeHrvatske Europskoj uniji logino, ispravno i nuno. Hrvat -ska kulturalno odavno pripa-da Srednjoj Europi i dubokoje europski narod, rekao jePapa novinarima u zrakoplovu. Pri-manjem u Europsku uniju nai e se namjestu kojem je povijesno i kulturalnooduvijek pripadala, istaknuo je Papa.Odgovarajui na pitanje o vanosti li-ka blaenoga Alojzija Stepinca, SvetiOtac kratko je govorio o njegovu likute istaknuo da je blaeni Stepinac veli-ki uzor ne samo Hrvatima, nego ka-ko je rekao i svima nama.

Nakon susreta s hrvatskim pred -sjednikom dr. Josipoviem Papa seuputio u Nuncijaturu na Ksaveru gdjese susreo s predsjednicom Vlade RH Ja-drankom Kosor. Nakon susreta s pre-mijerkom Kosor, Papa je s pratnjom ru-ao u Nuncijaturi.

Papa se toga dana u Hrvatskomenarodnom kazalitu (HNK) susreo sosobama iz javnog ivota, kulture, zna-nosti, politike, gospodarstva i sporta, spredstavnicima vjerskih zajednica te slanovima diplomatskog zbora. Papuje pozdravio predsjednik Vijea za kul-turu HBK-a zadarski nadbiskup elimirPulji, a potom i lijenik Niko Zurak,lan Papinske akademije za ivot. Pa-pa je u svom nadahnutom govoru istak-nuo kako religija stavlja ovjeka u od-nos s Bogom, Stvoriteljem i Ocem sviju,te stoga treba biti sna an imbenik mi-ra, poruio je Papa. Sredinja tema nje-gova govora bila je savjest.

Nakon susreta u HNK uslijedilo jebdijenje mladih vjernika s Papom naTrgu bana Jelaia. Papu je doekaozagrebaki gradonaelnik Milan Ban-di koji ga je pozdravio i predao mukljueve grada Zagreba. Na poetkubdjenja Svetoga Oca s mladima naTrgu bana Jelaia predsjednik Hrvat -ske biskupske konferencije akovako-osjeki nadbiskup Marin Sraki poz-

dravio je Papu, zaeljevi mu dobro-dolicu u Hrvatsku i Zagreb. Nadasveje pozdravio Papu uime okupljene ka-to like mladei, koja je dola iz cijeleHrvatske, iz Bosne i Hercegovine, teostalih zemalja gdje ive brojne hrvat -ske katolike zajednice. PozdravljajuiPapu i uime naih kranskih obiteljikoje su se po prvi put sabrale na Na-cionalnom susretu hrvatskih katolikihobitelji, nadbiskup je rekao da elimoprodubiti svijest ljudi naega vremenapredstavljajui obitelj kao nenadomje-stivu zametnu stanicu rasta naroda iCrkve. Osim to je izvor ivota, rekaoje nadbiskup, ona je mjesto i najideal-nija sredina u kojoj ivot, odnosnoljudsko bie moe rasti i ostvarivati se.Tijekom bdijenja dvoje mladih vjernikaje svjedoilo o svom ivotnom putu ivjeri.

Slijediti istinu koja see dalje

Dragi prijatelji, vaa je mladost vri-jeme koje vam Gospodin daruje da bi-ste mogli otkriti smisao postojanja, po-ruio je papa u nagovoru tisuamamladih okupljenih na bdjenju prvogdana svog apostolskog pohoda Hrvat -skoj. Svi znamo, rekao je Papa u svo-jem obraanju mladima u sugestivnomozraju sredinjeg Trga glavnoga gra-da Hrvatske, da u srcu svakog ovjekaprebiva snana elja za sreom. Nepoputajte kunjama da se potpunopouzdate u posjedovanje, u materijal-ne stvari, odriui se slijediti istinu ko-ja see dalje, poput visoke zvijezde nanebu, kamo vas Krist eli povesti. Do-pustite da vas povede u Boje visine,rekao je Papa. Mladima je Sveti Otac

na tome putu stavio za uzore brojneGospodinove uenike, svece koji susvoje vrijeme ivjeli nosei u srcu no-vost Evanelja, osobito sjajnog mla-dia blaenoga Ivana Merza. Papase pomolio pred likom Majke Boje odKamenitih vrata, uresivi ga svojimosobnim darom, krunicom. Mladi sudarovali Svetom Ocu tradicionalnohrvatsko glazbalo tamburicu. Nakonbdjenja s mladima Papa se uputio pa-pamobilom preko trga ispred katedra-le gdje je pozdravio okupljene i otiaou Apostolsku nuncijaturu na Ksaver.

U nedjelju 5. lipnja uoi mise s Pa-pom na zagrebakom hipodromu odr -an je predprogram naslovljen Obitelj Zajedno u Kristu, a zapoeo je u trisata Slubom svjetla. Drugi dio pret-programa zapoeo je molitvom kruni-ce, a trei dio zapoeo je u 7sati poet -sko-glazbenim recitalom Adame, gdjesi?. Zavrni molitveni dio od 8 do 9 sa-ti predvodio je predsjednik Vijea HBKza obitelj krki biskup Valter upan, atijekom tog dijela programa bila jepredstavljena i zapaljena Zavjetna spo-men-svijea susreta hrvatskih katolikihobitelji. Taj molitveni dio obiljeio jemeditacije i molitve vezane uz 6 posu-da (Isusovo udo u Kani) koje simboli-ki oznauju est temeljnih krijeposti bra-nog i obiteljskog ivota: ljubav, suos-jeanje, vjernost, radost, opratanje,strpljivost. Nakon meditacija slijedila jeobnova brane privole i zahvala zabranu plodnost i djecu te posvetahrvatskih obitelji Svetoj obitelji.

Papa Benedikt XVI. predvodio jemisu na zagrebakom hipodromu s po-etkom u 10 sati. Koncelebrirala su e-tiri kardinala, ezdesetak biskupa izHrvatske i inozemstva i oko 1250 sve-

Zavrni molitveni dio predprograma na hipodromu predvodio je predsjednik Vijea HBK za obiteljkrki biskup Valter upan tijekom kojeg je bila predstavljena i zapaljena Zavjetna spomen-svijea susreta hrvatskih katolikih obitelji

enika. Sredinji dogaaj Papina 19.putovanja izvan Italije, apostolskog po-hoda Hrvatskoj te prvoga nacionalnogsusreta hrvatskih katolikih obi telji sla-vio se na 7. vazmenu nedjelju pod ge-slom Zajedno u Kristu.

Radujte se oinstvui majinstvu!

Hvala Vam na ovom pohodu, kojimste usliali nae ponavljane molbe i nataj nain iskazali svoju pastirsku briguprema Crkvi u Hrvatskoj. ZahvaljujemoVam za sve to za nas inite, za ljubavkoju nam oitujete, rekao je kardinalBozani u pozdravu dobrodolice Papi.U homiliji na misi u povodu Prvoga na-cionalnoga dana hrvatskih katolikihobitelji papa je pozvao obitelji da seodupru sekularistikom mentalitetu kojaBoga ivota gura na rub te donosi ra-stuu razjedinjenost obitelji. Primijetivikako je obitelj danas suoena s teko -ama i prijetnjama, pozvao je obiteljida se trajno obveu uiti djecu moliti,da ih priblie sakramentima i itaju za-jedno Sveto pismo, rijeju da budu po-put male Dvorane posljednje veere,poput one Marijine i uenika, u kojoj seivi jedinstvo, zajednitvo, molitva.

iri se sekularizacija koja Boga i-vota gura na rub te donosi rastuu raz-jedinjenost obitelji. Apsolutizira se slo-boda bez odgovornosti za istinu, i nje-guje se, kao ideal, individualno dobropreko potronje materijalnih dobara tepovrnih iskustava, ne vodei rauna okvaliteti odnosa s osobama i o naj-dubljim ljudskim vrijednostima; ljubavse svodi na sentimentalni osjeaj i za-dovoljavanje nagonskih poriva, bez na-stojanja da se stvore trajne veze meu -sobne pripadnosti i bez otvorenosti i-votu. Pozvani smo da se odupremo tom


PAPA U HRVATSKOJ

mentalitetu! Uz rije Crkve, veoma jevano i svjedoenje te zauzetost kr -anskih obitelji, istaknuo je Papa u ho-miliji. Drage obitelji, budite hrabre! Nepoputajte tom sekulariziranom menta-litetu koji nudi suivot kao pripravu iliak kao zamjenu za brak! Pokaitesvojim ivotnim svjedoanstvom da jemogue ljubiti poput Krista, bezrezer -vno, da se nije potrebno bojati brigeza drugu osobu! Drage obitelji, radujtese oinstvu i majinstvu! Otvorenost i-votu znak je otvorenosti prema budu-nosti, pouzdanja u budunost, kao topotivanje naravnoga zakona osloba-a osobu, a ne ubija ju! Dobro obiteljije dobro i Crkve. Molimo Gospodinada obitelji budu uvijek vie male Crkve,a crkvene zajednice da budu vie obi -telj, rekao je Papa pozvavi na krajuhrvatske obitelji da ive u zajednitvuvjere i ljubavi te da se osjeaju pozva-nima navijetati evanelje cijelim svo-jim biem, zakljuio je Papa.

Na kraju velianstvenoga misnogslavlja na zagrebakom hipodromuzahvalivi Svetom Ocu uime okupljenihvjernika, predsjednik Vijea HBK za ob-i telj krki biskup Valter upan je istak-nuo: Ako se danas svima priznaje pra-vo na slobodno izraavanje svojih sta-vova, onda izjavljujemo da i mi, kojipredstavljamo veinu hrvatskog narodai graana Republike Hrvatske, imamoneotuivo pravo da ivimo, javno iz-nosimo i navijetamo vrijednosti po ko-jima nam je darovan ivot. U znakzahvalnosti za predsjedanje Prvom na-cionalnom susretu hrvatskih katolikihobitelji, papa Benedikt XVI. primio jena dar spomen-svijeu, repliku velikeZavjetne spomen-svijee hrvat skih kato-likih obitelji posebno izraene za tajPapin pohod i predsjedanje tim susre-tom. Nakon govora biskupa upana

papa je odrao svoj tradicionalni na-govor uoi molitve Kraljice neba. SvetiOtac je blagoslovio pedesetak kamenatemeljaca za crkve koje e se u dog -ledno vrijeme graditi. Papa je blagos-lovio i veliku Zavjetnu spomen svijeuhrvatskih katolikih obitelji. Misno slav -lje na zagrebakom hipodromu uveli -ao je Zdrueni zbor koji ine lanovipojedinih upnih zborova grada Zag -reba, a ima 500 pjevaa. Apostolskimblagoslovom i pjesmom Ljiljane bije lizavrila je sveana misa na hipodromu.Na misi je sudjelovao i dravni vrh,predsjednik Republike Ivo Josipovi,predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi i premijerka Jadranka Kosor. Na-kon mise Papa se uputio prema novomsjeditu HBK na Ksaveru, gdje je otkrioplou na spomen na svoj posjet Hrvat -skoj. Zatim je objedovao s hrvatskim bis kupima, biskupima gostima i lano-vima svoje pratnje. Tijekom briefinga snovinarima u Press centru u Zagrebubilo je rijei o dosada njem tijeku Pa-pina pohoda Hrvatskoj i tema ma nje-govih govora. Posebno je istaknut iz-vanredan doek koji je ukazan Papi odnaroda i predstavnika vlasti te izesenpodatak da je na bdjenju mladih vjer-nika sudjelovalo 50.000 vjernika, a namisi na hipodromu njih ak 400.000.

Papa u molitvi na mjestu nakojem se uvaju ostaci tijelabl. Alojzija Stepinca

U popodnevnim satima Papa je Ve-ernju molio u zagrebakoj katedrali uzajednitvu s hrvatskim biskupima, sve-enstvom i redovnitvom. Na kraju Ve-ernje Papa se uputio prema mjestu nakojem se uvaju ostaci tijela blaeno-ga Alojzija Stepinca te se ondje, klek-nuvi, zadrao u molitvi. IKA/A.P.

Pozdrav dobrodolice Papi uputio je zagrebaki nadbiskup kardinal Josip Bozani

HODOAA


Jubilarno, 40. po redu hodoaeHrvata iz hrvatskih katolikih misija(HKM) iz regije Sjeverna Rajna iVestfalija u marijansko svetite KraljiceMira u Nevigesu organizirano je nablagdan Marije Majke Crkve, na Du-hovski ponedjeljak 13. lipnja, kada se

isburg, Leverkusen i Ldenscheid.O. urkovi je pozdravljajui okuplje-ne kazao kako se hrvatska vjernikadua utje e Mariji. Ovdje daleko oddomovine i u novoj domovini titi naskao i kroz burnu i teku povijest da os ta nemo vjerni njoj i njezinu sinu. Da-

dupire svoje vjernike u iseljenitvu a -ljui im svoje sveenike, socijalne rad-nike i savjetnike, a ovda nja Crkva,vjerujemo, prima ih kao svoju djecu. Itako se doivljavate kao jedna velikaobitelj, unato pripadnosti razliitimkulturama i jezicima.U prikaznim dar-

NEVIGES Jubilarno hrvatsko hodoae

Misno slavlje predvodio je mons. Juraj Jezerinac

Krini put u Marienthalu predvodio je fra Ante-KreoSamardi Misno slavlje u Hildesheimu predvodio je don Anelko Kaunko

ujedno slavio i blagdan sv. Antuna Pa-dovanskog. Na hodoau su se oku-pili Hrvati i iz ostalih krajeva iz Nje-make i susjednih zemalja. Misno slav -lje u Gospinoj katedrali u tom gradupredvodio je vojni ordinarij u Repub liciHrvatskoj mons. Juraj Jezerinac u za-jednitvu s organizatorom, vodite ljemHrvatske kaotlike misije Wupper tal fraeljkom urkoviem, predstavnikom re-gije voditeljem HKM Moers-Repeln fraLukom areviem, dekanom Katoli-koga bogoslovnog fakulteta u Saraje-vu dr. Pavom Juriiem te s jo dva-naest biskupijskih i redov nikih svee-nika koji uglavnom djeluju u hrvatskimmisijama u toj regiji. Sve je na poetkupozdravio gvardijan franjevakog sa-mostana u Nevigesu fra Othmar Brg-gemann. Pod sjetio na prvo hodoaeHrvata katolika u to svetite na Du-hovski ponedjeljak 1971. kada su ho-doastili vjernici iz hrvatskih misija Du-

je nam biti uvijek svojima da oboga-ujui ovo drutvo unosimo u njega svo-ju odanost i vjernost Bogu i svome na-rodu. Misi je pribivao i generalni kon-zul Generalnog konzulata R. Hrvatskeiz Dsseldorfa Vjekoslav Krianec ikonzul Kristijan Tuek. Mons. Jezerinacje u propovijedi kazao: Ovdje u tui-ni cijenite svoju domovinu, a jedno odnajveih dobara jest vjera katolika nakojoj je sazidana naa povijest. Mno-gi su sino vi i keri hrvatskoga narodanapus tili svoju domovinu, svoju velikuobitelj. U tuem svijetu susreli su se snovim narodom i kulturom te brojnimizazovima to ih predstavlja iseljenikasudbina. Crkva se poput dobre majkepobrinula za svoju djecu i slala je svo-je sveenike da se nai ljudi ne izgubeu svom ljudskom i kran skom dosto-janstvu. Stoga je veoma velika ulogaCrkve, kako domovinske tako i one ko-ja ih je primila. Domovin ska Crkva po-

ovima prineseni su koljke, Biblija, ka-tekizam, kruh, kri, vino, voda cvijeei svijea. Na kraju misnog slavlja vo-ditelj HKM Mlheim a.d. Ruhr i Duis-burg o. Vidan Mikovi je predmolioposvetnu molitvu hrvatskog narodaMajci Bojoj, a na kraju je mons. Jeze -rinac blagoslovio djecu i cvijee.Mons. Jezerinac je u subotu 11. lipnjapodijelio sakramnet potvrde u Gelsen-kirchenu. Primilo ga je 25 mladih, a unedjelju na svetkovinu Duhova 12. lip -nja u Duisburgu i Mlheimu a.d. Ruhr.U Duisburgu je bilo 6 krizmanika, a uMlheimu 18. Valja podsjetiti kakoHrvati na Duhovski ponedjeljak hodo-aste i u druga marijanska svetita uNemakoj. Misno slavlje u Marien thaluu Rajsko-majnskoj regiji predvodio jepomoni banjoluki biskup mons. dr.Marko Semren, a u Hildesheimu u Sje-vernoj regiji don Anelko Kaunko.

Tekst i snimka: Adolf Polegubi

Snim

ila: S

. Bre

ljak

Snim

ka: C

roat

ia-p

ress

e.de


ANNALES PILAR 2011.

ZAGREB, DUBROVNIK MEUNARODNI SKUP

Uorganizaciji Instituta drutvenihznanosti Ivo Pilar i Hrvatske ma-tice iseljenika, a pod pokrovi-teljstvom Hrvatske akademije znanostii umjetnosti razreda drutvenih zna-nosti, od etvrtka 26. do subote 28.svibnja odran je trodnevni meuna-rodni skup Annales Pilar 2011. o temiHrvatsko ise ljenitvo i domovina: raz-vojne perspektive.

razlozi za odlazak bili su politiki iliekonomski, rekao je.

U plenarnim predavanjima Zvon-ko Baleti je govorio o ekonomskimaspektima suvremenih migracija, Da-ni ca Ramljak o ulozi znanstvenika u inte gracijskim procesima domovinskei iseljene Hrvatske, a Ivan Bagari ostrategiji za Hrvate u inozemstvu. Prvo-ga dana skupa govorili su i veleposla -nica Austrije H. E. Beverly Mercer, vele poslanik Republike Austrije H. E.Mag. Jan Kickert, veleposlanik Savez-ne Republike Njemake H.E.Dr. BerndFischer, veleposlanik Kraljevine Nor-veke H. E. Henrik Ofstad iveleposlanik vicarske Konfe-deracije H. E. Denis Knobel.Njemaki veleposlanik dr. Fischer je pohvalno govorio oHrvatima u Njemakoj, pog -lavito istaknuvi kako su Hrva-ti kao radnici cijenjeni u tojzemlji te kako bi u budunostiHrvati iz Njemake mogli puno uiniti za Hrvat sku.

U popodnevnim satimapredavanje u sklopu prve sjedniceopih tema odrao je Marino Maninu kojem je dao povijesni pregledhrvatskog iseljenitva od 1990. godi-ne do danas. Josip Jurevi je govo rioo integraciji domovinske i iseljeneHrvatske u globalizacijskom kontek-stu. Gojko Bori iz Njemake je go-vorio o promicanju istine o Hrvatimau Njemakoj. Ivan Markei se osvr-nuo na uzroke sadanje institucional-ne neravnopravnosti Hrvata u Bosni iHercegovini, a Tomislav Suni je go-vorio o hrvatskom identitetu u global-

Hrvatsko iseljenitvo i domovina razvojne perspektive

Prva dva dana, 26. i 27. svibnjaskup se odrao u dvorani VijenacNadbiskupijskoga pastoralnog institu-ta u Zagrebu. Skup je zapoeo u etvr-tak, 26. svibnja pozdravnim govorimapredsjednika HAZU razreda dru -tvenih znanosti akademika Zvonka Ku-sia, ravnateljice HMI Katarine Fuek,u ime gradonaelnika Zagreba Mila -na Bandia Helene Mileti, naelnikaSlube za Hrvate u inozemstvo uMVPEI-u Petara Bariia i ravnatelja Instituta drutvenih znanosti Ivo PilarVlade akia koji je ujedno i otvoriorad skupa, a potom je odrao plenar-no zapaeno predavanje o suvreme-nim migracijskim opricesima i njihovuodrazu na Hrvatsku. Govorei o toj,kako je rekao, zanemarenoj temi uhrvatskom drutvu, predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusi podsjetio jeda je iseljavanje obiljeilo povijesthrvatskog naroda, jo od 15. stoljea.Od svih zemalja bive Jugoslavije iokruenja Hrvatska je imala najvieiseljenika, a danas ih je, s njihovimpotomcima, u svijetu oko 2,5 milijuna,kazao je. Unato traginoj sudbini onisu u svijetu drutveno i ekonomski usp-jeli, a ubudue bi trebali imati vanuulogu za Hrvatsku kod njezina ulaskau Europsku uniju, dodao je. RavnateljInstituta Ivo Pilar Vlado aki rekao jeda je hrvatsko iseljenitvo kroz povijestdijelilo sudbinu ostalih europskih ze-malja, no uz svoje posebnosti. Naj-prije se radilo o bijegu od Turaka iropstvu u Turskoj kada je Hrvatska iz-gubila treinu puanstva, u drugoj po-lovici 19. stoljea odlazilo se zbogekonomskih razloga, to je ponovnoizazvalo demografske i gospodarskegubitke, izmeu dva svjetska rata i na-kon rata imigracija bila najvie politi-ki motivirana, a od 1965. do danas

nom i nadnacionalnom sustavu. Pre-davanje o doprinosu hrvatskih iselje-nika u meunarodnom priznanju Re-pu blike Hrvatske odrao je GoranGrli.

O hrvatskim iseljenikimzajednicama

Na drugoj sjednici o hrvatskimiseljenikim zajednicama Darko Ma-urani je govorio o Hrvatima u Argentini, Marina Deur o Hrvatima uBrazilu, Ana Jura o istaknutim Hrvati-ma u gospodarskom razvoju Novog

S obzirom da hrvatsko iseljenitvo sasvojim umnim potencijalom i ivot-nim iskustvom nije bilo dobrodolo uhrvatskoj politikoj javnosti, za na-dati se da e ubudue biti drukija si-tuacija, to upuuje na perspektivunovih odnosa. U tom smislu posebnasu nada mladi hrvatski iseljenici.

Na skupu su govorili i veleposlanici Australije, Austrije, Njemake, Norveke i vicarske

Zelanda do II. svjetskog rata, Jure Vuji o hrvatskom identitetu: modernapostmoderna, dok je o. Anto Gavrigovorio o hrvatskim intelektualcimana sveuilitu u Freiburgu.

U veernim su satima sudionici sku-pa posjetili u Hrvatskoj matici iseljeni-ka izlobu fotografija portreta i krajo-lika ileanske Patagonije Sjeme rasu-to vjetrom autora Jorga Subiabra Ma-tiacha i Mirka Vukasovi Morrisona.

U petak 27. svibnja tijekom skupazapoeo je gospodarski forum o temihrvatski useljenici kao akteri gospo-


darskog razvoja Hrvatske. Govorio jeDrago engi o poduzetnitvu i hrvat -skom iseljenitvu. Saa Poljanec Borije govorio o hrvatskom turizmu i dru-tveno odgovoranom razvoju. Bilo jerijei i o iskustvima poslovanja u do-movini i inozemstvu, o emu su go-vorili iril Zovko, Franjo Paali, AnaJeleni i Milan Rai. O temi Drugageneracija oekivanja i stvarnostgovorili su: Miroslav Orekovi, DenisRukavina, Nikolina Vukojevi i Zvo -nimir Milas. Bilo je rijei i o integ ra -ciji poduzetnika-povratnika i njihovih obi telji, o emu su govotili: Ante Topi, Ante Zovko, Mate Jujnovi i Milan Mandi.

Potencijal hrvatskogiseljenitva

Tijekom osme, ujedno i posljednjesjednice, o suvremenim procesima ibudunosti odnosa izmeu iseljene idomovinske Hrvatske predavanje omultikulturalizmu u svijetu odrao jeMarin Sopta. Davor Pavuna je govo -rio o domaoj i inozemnoj Hrvatskoj udina mici 21. stoljea znanja, dok jeAdolf Polegubi odrao predavanje otemi Hrvati u Njemakoj: domovin skaCrkva i domovina, stanje i pers pek ti -ve, koji je istaknuo kako je novo vrije -me djelovanja hrvatskih katolikih misi ja i zajednica ve zapoelo. Tu i -

turnoj promidbi kao jednom od pre-duvjeta ouvanja identiteta u ino -zemstvu, Vesna Kukavica se osvrnulana hrvatsku iseljeniku periodiku u 21.stoljeu, Stjepan ulek je govorio oslobodnoj rijei u hrvatskom egzilu,Marica uni o hrvatskom jeziku iknjievnost u SAD-u i Kanadi, Boriskvorc i Gordan Matas o paradigmiaustralske i kanadske knjievnosti,dok je Lada Kanajet imi govorila oHrvatskom internetskom teaju HiT 1.

Trei dan meunarodnog skupaodran je u Velikoj vijenici Grada Du-brovnika u Dubrovniku, a zapoeo jepetom sjednicom o hrvatskom jeziku ikulturi u iseljenikim zajednicama. Bo-

Snim

io: A

. Pol

egub

iU popodnevnim satima na treojsjednici bilo je rijei o identitetu hrvat -skih iseljenika. Tako je Ratimir Kvater-nik govorio o web portalima i strani-cama iseljenikih zajednica i mogu-nosti globalnog povezivanja iseljeni-ka. Walter Vori Lalich se osvrnuo napost-iseljeniku dinamiku: nova konfi-guracija transnacionalnog drutvenogprostora. Katica Jurevi i CarolineHornstein Tomi su govorile o identi-tetskim procesima: od gastarbajterado useljenika ili povratnika. Jasna apo je svoje predavanje naslovilaNitko iv ne moe planirati da e se sigurno vratiti: promjenjive artikulaci-je povratka u domovinu meu hrvat -skim gastarbajterima u Njemakoj.Danijel Vojak je govorio o samobors-kom ise ljenitvu u Sjedinjenim Ameri -kim Dra vama: pogled iz domovine.

Na etvrtoj sjednici o zakonodav-nom i politikim aspektima migracijaBranko Barbi je govorio o useljeni-kim politikama Republike Hrvatske uzakonima i dravnim tijelima od1991. do danas, Ante Beljo o Hrvati-ma izvan Hrvatske bez prava glasa,Ivan izmi o suradnji dr. Franje Tu mana s hrvatskim iseljenicima1966.1989., Ivan Hrvoi o ratnoj ipos lijeratnoj povijesti i sadanjem sta -nju sjevernoamerikih drutava AlmaeMatris Croaticae Alumni (AMCA iliAMAC), dok je Tomislav Bonjak po-ku ao odgovoriti na pitanje u svijetlunekih statistikih podataka, kakav odnos RH eli sa svojom dijasporom?.

Vanost hrvatskog jezikai kulture

Peta sjednica je bila posveenahrvatskom jeziku i kulturi u iseljenikimzajednicama. U sklopu sjednice Zden-ka Weber govorila je o hrvatskoj kul-

o Skoko govorio je o ulozi hrvatskihiseljenika u procesima stvaranja imid -a Hrvatske u svijetu, Helena Buri ohrvatskom jeziku u multikulturnom pro-storu Kanade i SAD-a, proitano je ipredavanje Vinka Grubiia o nekoli-ko simpozija hrvatske kulture u Toron-tu. Ivan Tepe je govorio o doprinosuHSS-a u ouvanju ideje samostalnostiu hrvatskom iseljenitvu od 1945. do1990. godine i stvaranje samostalneHrvatske, Ivan Hrsti o Institutu zahrvat ski jezik u Melbourneu i prizna njehrvatskog jezika u Australiji.

Na sedmoj sjednici o hrvatskimiseljenikim zajednicama Rebeka Me-sari abi je govorila fenomenu pre-kooceanske lanane migracije i lokal-nom/regionalnom identitet, JadrankaGvozdanovi sa Sveuilita u Heidel-bergu o mladim Hrvatima u Nje ma -koj, a Tomislav urasovi o aktualnomtrenutku u odnosima domovinske i ise -ljene Hrvatske. Marina Peri Kaselj je govorila o hrvatskim iseljenikim virtualnim zajednicama ili iseljenikojcyber kulturi. Nekoliko rije i o va -nosti hrvatskog jezika kazao je io. Stjepan Krasi.

nj e nicu je potrebno neprestano pos -vjeivati i neprestano pronalaziti usp-je an nain njihova djelovanja itaju-i znakove vremena. Za oekivati jeda e to razumjeti i odgovorni u do-mo vini i shvatiti da se Hrvati u ino -zemstvu nalaze u jednoj posve novoj idrutvenoj i crkvenoj situaciji. I na kra-ju, nakon prijedjenjih dvadeset godi-na hrvatske samostalnosti, mogu od-govorno istaknuti kako je hrvatsko ise -lje ni tvo sauvalo ist obraz pred cje-lokupnom hrvatskom javnou. S obzi -rom da hrvatsko iseljenitvo sa svojimumnim potencijalom i ivotnim iskus -tvom nije bilo dobrodolo u hrvatskojpolitikoj javnosti, za nadati se da eubudue biti drukija situacija, to upu -uje na perspektivu novih odnosa. Utom smislu posebnu nadu polaem umlade narataje hrvatskih iseljenika.

Skup je uz prigodnu rije zatvorioravnatelj Instituta Vlado aki. Sudio-nici su nazoili otvorenju Podrunogcentra Instituta drutvenih znanosti IvoPilar u Dubrovniku, a voditeljem jepostao Vinicije Lupis. Prostorije centrablagoslovio je dubrovaki biskupmons. Mate Uzini. A.P./HINA/IKA

Meunarodni skup zapoeo je u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog insti tutau Zagrebu


GESTE VJERE

LJetni praznici i godinji odmoripostali su privilegirano vrijemeu modernom drutvu opteree-nom brzinom i efikasnou. To vrijemevelikog rastereenja, dok s jedne stra-ne poziva na povratak k sebi krozpoinak, s druge strane otvara pros -tora stvaranju nekih novih sadraja inekih drugih aktivnosti koji obeajudati ljudskom ivljenju novu svjeinu.Slobodno vrijeme postaje sinonim zaodmor, a odmor postaje sinonim slo-bode. ovjekova potreba za odmo-rom u sebi nosi jo dublju potrebu zaspokojem i slobodom, za kreativno-u i mirom. Industrija zabave nas -tala je upra vo na temelju tih kolektiv-nih pot reba za slobodnim vremenomkao i na temelju traganja za slobo-dom, ponaj prije za onim sadrajimakoji e to vrijeme izdignutiiznad svih ostalih vremena,dati mu polet, stvoriti osje -aj ispunjenosti i sretnosti.No, ljudi svoju slobodu, atako i slobodno vrijemeispunjavaju razliitim sadr -ajima, koji svi redom obe -aju dati olakanje od tjes -kobe svakodnevice, a odsvega ivljenja stvoriti jedanveliki blagdan. Ako je od-mor gesta slobode, moe litakoer biti gesta vjere? Koja je ulogavjere u slobodnom vremenu? Mogu lipraznici biti velika slika i dogaaj vje-re u okrilju spokoja i slavlja?

Odmor kao bijegi praznina

Ono to je nedjelja u tjednu to suljetni praznici u krugu godine. Ako jeveina ovjekova vremena posveenaradu, pauze povjerene odmoru i za-bavi obeaju dati olakanje od tog te-reta, pruiti okvir povratka na izvoresvoje humanosti, vjere i zajednitva.Meutim, kada se odmor pretvori u bi-jeg, a praznici zjape prazninom, vri-jeme prestaje biti dar, a biva samo pri-lika za isti uitak koji postaje svrhasamome sebi. Bijeg u rad ili bijeg uodmor dva su vida jedne te iste tjes -kobe koja optereuje dananjega ov-

Dobar odmor odraz je istinske mudrosti.

Pie: dr. Ivicaii

na razliitim razinama: odmor je pov-ratak sebi u dimenziji tijela, osjeaja,zatim povratak drugima u dimenzijiprijateljstva i rodbinskih veza, te pov-ratak svojim korjenima u dimenzijiosobne i kolektivne povijesti. Odmorkao povratak u sebi nosi sjeanje naspone iz kojih smo iznikli, svijest o za-jednitvu koje nas preporaa i dri blis kima, kao i obeanje da emo seponovno susresti. Naime, vratiti seznai ujedno pronai svoje izvorite.Odmor kao povratak odraz je svijestio naim polazitima.

U krilu zajednitva vjere

Sve reene dimenzije mogu bitiprotkane vjerom, koja odmoru pruasretnost cjeline. Nije sluajno da su

vrui ljetni mjeseci ispunje-ni velikim svetkovinama,osobito onim marijanskim,kao to je primjerice VelikaGos pa. Tu je vjera utisnutau ovjekovo vrijeme, tijelo,odnose, u hodoasnikekorake i u molitve, u duh i usje anje. Vjera proimaovjekov povratak sebi,drugima, svojim korijeni-ma. Vjera kruni ovjekovoveselje, ljepotu zajednitva

i iskrenost prijateljstva. Vjera sabireljude s najrazliitijih strana u jednojedinstveno euharistijsko svetkovanje.Gdje izostaje vjera, tu nema istin -skoga svetkovanja. Tu je slavlje pret-voreno u ispunjavanje nutarnjih praz-nina jelom i piem, u tjeskobno tra-ganje za utjenim prijateljstvima, tuse prezire tradicija, a gubi sjeanjena povijest. Naprotiv, vjera ople-menjuje ovjekov odmor ukazujuida je ivot potreban slavlja i poin-ka, da treba pauze ispunjene pleme-nitou kako bi mogao pronai svojenajdublje razloge. Vjera je povezni-ca i kruna slavlja: ona stvara uvjeteza pronalazak cjeline, uva sjeanjei tradiciju, stvara okvir rasta iz istin -ske sree. Vjera moe odmor preo-braziti u blagdan i stvoriti od njegapolazite za novi poetak i vedrijeivljenje svega vremena.

jeka. Tu ovjek ne umije ivjeti slobo-du kao milost, a vrijeme kao dar. Bijeg u odmor zapravo izravna je pos -ljedica bijega u rad, a praznina jeiskustvo koje ih objedinjuje.

Upravo je osjeaj praznine onajkoji ugroava spokoj odmora. Stogabijeg u odmor ponajee podra -zumijeva bijeg u zabavu. Dakako,to nije jednostavno prirodna potrebaza razonodom i igrom. Bijeg u za-bavu najee je uzastopno i nep-restano traganje za neim to bi ov-jeka moglo uljuljati u osjeaj sree. Ustvarnosti, sredstva suvremenoga otu-e nja jo vie ispranjuju ovjeka pase zato nakon praznika mnogi osje-aju jo vie iscrpljeni. Pronalazakravnotee izmeu spokoja i igre, iz-meu zabave i poinka, ini se vie

dijelom umjetnosti ivljenja, negolipredmetom organizacije vremena.Dobar odmor odraz je istinske mud -rosti.

Odmor kao povratak

Za razliku od odmora kao bijega,odmor kao povratak u sebi nosi vri-jednost sjeanja, zajednitva, spoko-ja. Dobro to znaju oni koji ive i radedaleko od kue. Povratak u domovinune znai jednostavno odlazak napraznike. Povratak u sebi nosi obea -nje susreta, neizbrisivu svijest o tometko smo i komu pripadamo. Tu sepraznici preobraavaju u susrete i pri-jateljstva, u pronalazak svojih korije-na, u zajednitvo. Odmor kao povra-tak postaje dar, a vrijeme okrilje skla-da koje prua duboku vedrinu ovje-kovu ivljenju. Odmor znai povratak

Odmor dar vremena

Vjera je poveznica i kruna slav lja: onastvara uvjete za pronalazak cjeline, uvasjeanje i tradiciju, stvara okvir rasta izistinske sree. Vjera moe odmor preo-braziti u blagdan i stvoriti od njega pola-zite za novi poetak i vedrije ivljenjesvega vremena.

In diesen Wochen pilgern zehntau-sende Kroaten zu den verschie -denen Marienwallfahrtsstttendeutsch landweit. Traditionsgemunter nehmen viele kroatische Missio-nen und Gemeinden an Christi Him-melfahrt eine Wallfahrt nach Lourdes.Zudem pilgern tausende Kroaten zuden zahlreichen Marienkirchen undWallfahrtssttten in ihren Hei-matregionen whrend ihresSommerurlaubs. Das Pilgern isteine uralte Praxis der katholi-schen Kirche. Sie begann be-reits im frhen Mittelalter mit derPilgerfahrt in das Heilige Landin Anlehnung an die jdischeReise nach Jerusalem zu denZeiten ihrer Pilgerfeste. Danachentwickelte sich die Wallfahrtganz allmhlich zu einem per-snlichen Glaubenszeugnis ver-bunden mit dem Gefhl der be-sonderen Anwesenheit Gottesan den verschiedensten Wall-fahrtssttten europaweit. An-fnglich pilgerte man zu denGrabsttten der Erstapostel, desHeiligen Petrus und Paulus inRom, aber auch zum Grab desHeiligen Apostels Jakobus inSantiago de Compostela inSpanien. Seit dem eigentlichenBeginn ist die Absicht jederWallfahrt das persnliche Ge-bet fr Vergebung der Snden,fr Wachstum im Glauben, frdie Gesundheit oder fr anderebesondere Anliegen. Seit jeherbekannt sind ebenso Dankeswallfahr-ten fr erhrte Gebete oder erfolgteGenesungen. Nicht selten wurden Ge-lbde fr solche Wallfahrten in An-wesenheit von Zeugen mit lauter Stim-me und auf den Knien mit zum Him-mel erhobenen Hnden gesprochen.

Im Hochmittelalter war es auch b-lich, dass Glubige Gelbde ableg-ten, eine Wallfahrt innerhalb einer be-stimmten Frist zu unternehmen (Votumperegrinationis), da die Wege zu denWallfahrtsorten oft weit, mhsam undgefhrlich waren, aber auch Monatedauerten. Der berlieferung nach fer-tigte der norwegische Knig MagnusErlingsson bereits im Jahre 1164 einenPrivilegienbrief fr die Wallfahrer zumGrab des Heiligen Olav nach Nida-ros aus. So stellte auch Papst Benedikt

XII. im Jahre 1336 Schutzbriefe fr Pil-ger aus Schweden zum Grab diesesHeiligen nach Nidaros aus.

Die auf sie ausgestellten Schutz-briefe halfen ihnen zu belegen, dasssie ehrliche Pilger waren und nicht et-wa Landstreicher oder Ruber, diefromme Pilger auf dem Weg berfal-len. Viele Pilger fhrten auch Empfeh-

lungen ihrer rtlichen Geistlichkeitenmit sich und erhielten am Zielort einePilgermarke, die belegen sollte, dasssie ihr Gelbde erfllt haben. Jeder Pil-ger trug eine spezielle Tracht: langenMantel, breitkrempigen Hut, Pilgerta-sche, Trinkflasche und Pilgerstab.

Mit der Zeit entwickelten sich inder Nhe der Wallfahrtsorte Unter-knfte fr Kranke, sogenannte Hospi-tler; diese sind Vorlufer der heuti-gen Krankenhuser und medizini-schen Zentren.

Heute pilgern jhrlich mehr als 40Millionen Menschen zu den verschie-denen Wallfahrtszielen weltweit. Diebedeutendsten christlichen Wallfahrts-sttten sind: die Basilika der Jungfrauvon Guadalupe in Mexiko (ca. 20Mio. Pilger), die ewige Stadt Rom

BOTSCHAFT DES DELEGATEN


(ca. 18 Mio. Pilger ), Aparecida inBrasilien (ca. 8 Mio. Pilger), San Gio-vanni Rotondo in Italien (ca. 7 Mio.Pilger ), Lourdes in Frankreich (ca. 5Mio. Pilger), Tschenstochau in Polen(ca. 45 Mio. Pilger). Zu den be-kanntesten Wallfahrtssttten zhlenebenfalls Ftima in Portugal, Assisi, Lo-reto und Padua in Italien, die bereits

erwhnte Wallfahrtssttte Santi-ago de Compostela in Spaniensowie Mariazell in sterreich.

In der anglikanischen Kircheist ein bekanntes Wallfahrtszieldas Grab des hl. Thomas Becketin Canterbury. Die evangelischeKirche kennt die Praxis der Wall-fahrt nicht, dennoch besuchenviele Touristen die LutherstadtWittenberg oder die Wartburg,aber auch andere Orte, wo derReformator und Begrnder desProtestantismus, Martin Luther,wirkte und predigte.

Neben den unzhligen Ma-rienwallfahrtssttten und Kir-chen sind bekannte Wallfahrts-ziele hierzulande: der AachenerDom, wo die vier sogenanntengroen Heiligtmer, darunterdie Tcher als Stoffreliquien desKleides, das der berlieferungnach Jesus und Maria gehrte,aufbewahrt werden. Seit Karldes Groen werden alle siebenJahre die Aachener Heiligtmeraus dem Marienschrein des Aa-chener Dom geholt und den Pil-gern gezeigt. Zuletzt war das in

der Zeit vom 1. bis 7. Juni 2007. Einweiteres Wallfahrtsziel ist Trier, woder sogenannte Heilige Rock (TunikaChristi) als eine Reliquie im TriererDom aufbewahrt wird, oder die Wall-fahrt zu den Heiligen drei Hostienim Kloster Andechs in Bayern.

Ganz egal, wohin uns unsere Pil-gerwege fhren seien diese inDeutsch land, in der Heimat Kroatienoder anderswo mge uns stets derinnige Glaubenswunsch nach Heilungvon Geist und Krper und nach demSieg des Guten ber das Bse leiten;mgen wir aber vor allem das Gefhlvon Gottes Nhe in uns verspren.Auf diese Weise sind wir im Geistemit Millionen von Wallfahrern welt-weit verbunden.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

BEITRGE IN DEUTSCHER SPRACHE NR.129

Wallfahrten

Marienwallfahrtssttte Zwiefalten ein beliebtesZiel der Kroaten aus der Dizese Rottenburg-Stuttgart

Foto

: A. P

oleg

ubi

Im Jahr 897e re i gne t esich in Romein denkwrdiges Spektakel. Derfrisch gewhlte Papst Stephan VI., mitZweifeln an der Rechtmigkeit seinerWahl konfrontiert, lie seinem Vor-gnger Formosus neun Monate nachdessen Tod den kirchenrechtlichen Pro-zess machen. Hierzu wurde Formosu-s' Leiche exhumiert, in ppstliche Ge-wnder gekleidet und auf einem Thronplaziert. Der Verstorbene wurde in ei-nem dreitgigen Prozess angeklagtund schuldig gesprochen. Das Urteilder Leichensynode stand von Anfangan fest. Stephan bentigte es, um sei-ne eigene Legitimitt abzusichern.

Eine vergleichbare Farce ereignetesich am Internationalen Strafgerichtshoffr das ehemalige Jugoslawien am 15.April 2011. An diesem Tag befand ei-ne Kammer des Gerichts den verstor-benen kroatischen Prsidenten FranjoTuman fr schuldig, die Vertreibungder aufstndischen serbischen Bevl-kerung bei der Rckeroberung der ser-bisch besetzten Gebiete in Kroatien ge-plant und ausgefhrt zu haben. Siestellte ihn so mit einem anderen Totengleich: mit Slobo dan Miloevi.

Dieses Urteil ist emprend, unge-recht und gefhrlich.

Emprend, denn das Gericht lie-fert damit der von den besonderenFreunden Kroatiens bestenfalls prak-tizierten Politik der quidistanz zu Ag-gressor und Opfer nachtrglich denmoralischen berbau.

Da es Den Haag im Gegensatzzur rmischen Kurie des 9. Jahrhun-derts nicht erlaubt ist, Verstorbenenden Prozess zu machen, hat es diekroatischen militrischen Fhrer AnteGotovina und Mladen Marka fr 24beziehungsweise 18 Jahre ins Ge-fngnis geschickt. Die beiden wurdenals Exekutoren eines vermeintlichenKriegsverbrechens verurteilt, dessenUrheberschaft in diesem Urteil demverstorbenen kroatischen Prsidentenzugewiesen wird. Und somit auchdem jungen kroatischen Staat als Erb-snde zufllt.

Ungerecht ist das Urteil, weil eszur Begrndung eine falsche Thesemit unhaltbaren Indizien sttzt und zu-dem ausgerechnet jene verurteilt, die


AKTUELLES

Von Klaus-Peter Willsch

Die Leichensynode von Den Haagam wenigsten zu tatschlich vorgefal-lenen Verbrechen beigetragen haben.

Was war geschehen? Mitte 1995begann Prsident Tuman mit Rk-kendeckung der Vereinigten Staateneine militrische Offensive, die soge-nannte Operation Sturm. DieserFeldzug der kroatischen Armee fhrtenicht nur zur Rckeroberung serbischbesetzter Gebiete in Kroatien, son-dern durch die Verlagerung derKmpfe nach Bosnien und die Zurck -drngung der bosnischen Serbenauch zur Beendigung der serbischenAggression und zum Friedensvertragvon Dayton. Das militrische Haupt-verdienst hierfr gebhrt dem kroati-schen General Gotovina.

Bei der Rckeroberung der serbi-schen Gebiete in Kroatien floh derGroteil der Serben vor den kroati-schen Truppen. Unbestreitbar sind ander serbischen Bevlkerung Verbre-chen begangen worden: rckkehren-de Kroaten bten Rache und Vergel-tung an den verbliebenen Serben - zu-meist Greisen, die nicht die Kraft zurFlucht hatten. Serbische Huser wur-den geplndert und gebrandschatzt.Die Zahl der identifizierbaren Ermor-deten wird auf 200 bis 700 ge-schtzt. Die kroatische Justiz hat leidernur einen Teil dieser Flle verfolgt undbeileibe nicht alle Tter zur Verant-wortung gezogen.

Im Gegensatz zu seinem Auftraghat das Haager Gericht allerdings we-niger Interesse an den konkreten Ver-brechen gezeigt - vielleicht, weil derenAusma und Verteilung nicht die zubeweisende Arbeitsthese eines ge-planten Verbrechens greren Aus-maes durch die kroatische Fhrungsttzen.

Deshalb wurde der direkte Wegauf einen Platz in den Geschichtsb-chern gesucht: Die Flucht der Serbensei keine Flucht, sondern eine ge-plante und durch die Taktik des kroa-tischen Militrs bewirkte Vertreibunggewesen. Um dieses unterstellte ver-brecherische Vorhaben plausibel zumachen, konstruiert das Gericht eineErzhlung, die von Tumans Wunsch

von einem homogenen Nationalstaathandelt, von einem als verrterischentlarvten Satz, den er vor der Ope-ration geuert hat, und von der Be-hinderung serbischer Rckkehrer inden Jahren nach der Offensive. Dieswird verknpft mit konkreten Hand-lungen, etwa einem als ungesetz-lich qualifizierten Einsatz von Artille-rie (dies soll eine schwchere Formvon bermig sein; insgesamt wur-de ein Zivilist durch Artillerieeinsatzgettet), und dem Offenhalten vonFluchtwegen fr die fliehenden Ser-ben (einer Manahme, die mit Si-cherheit viele Menschenleben gerettethat). Kurzum: Es wird im Krieg not-wendiges und angemessenes Verhal-ten zum Beleg einer im Kern unbe-weisbaren Absicht angefhrt.

Nun ist Tuman tot, die Bewer-tung seiner Rolle in den im Wesent-lichen von Miloevi Aggression ge-triebenen Kriegen nach der AuflsungJugoslawiens sollte man den Histori-kern berlassen.

Gefhrlich ist am Urteil, dass alleSoldaten, die im Kampf Entscheidun-gen treffen, einer willkrlichen, politi-schen und unkontrollierbaren interna-tionalen Gerichtsbarkeit unterworfenwerden. Macht dieses Bespiel Schule,so haben die Vereinigten Staatenrecht darin, ihr Militr nicht der inter-nationalen Gerichtsbarkeit zu unter-stellen. Das Bundesverteidigungsmini-sterium sollte das BerufungsverfahrenGotovinas beobachten und seineSchlsse daraus ziehen.

Der Internationale Strafgerichts-hof fr das ehemalige Jugoslawienverhandelt zur Zeit die letzten Pro-zesse. Er hat im Wesentlichen die Erwartungen, die in ihn gesetzt wur-den, enttuscht. Dass Slobodan Mi-loevi angeklagt, aber nicht verur-teilt worden ist, weil er zuvor ver-starb, ist dem Gerichtshof nicht vor-zuwerfen wohl aber, dass der le-gitime Kampf gegen einen uerenAggressor ber den gleichen Leistengeschlagen wurde wie der planm-ig mit groer Brutalitt vorgetrage-ne Angriffskrieg selbst.

Der Autor dieses Kommentars ist Klaus-Peter Willsch, CDU-Bundestagsabgeordneterund stellvertrender Vorsitzender der Deutsch-Kroatischen Parlamentariergruppe.

FAZ Zeitgeschehen,19. Mai 2011,S.10


NAE ZAJEDNICE

BISTUM LIMBURG

Auf Einladung der Pax Christi-Bistumsstelle Limburg warenvom 5. bis 18. Juni zwlf Ju-gend liche und junge Erwachsene ausBosnien und Herzegowina zu Gast imBistum Limburg. Der Besuch fand imRahmen der Dizesanpartnerschaftzwischen den beiden Bistmern Lim-burg und Sarajevo statt, die seit vielenJahren partnerschaftlich miteinanderverbunden sind. Gemeinsam habenwir ein Programm entwickelt, das z.B.dem Besuch vom Frankfurter Kinder-grten, Schulen und Betrieben bein-haltet, in denen Kinder und Jugendli-che verschiedener Kulturen und Reli-gionen gemeinsam miteinander lernenund arbeiten, erzhlte Pax ChristiVorstandsmitglied Peter Eisner.

Auf dem Bild sind zu sehen: Gsteaus Bosnien Herzegowina mit Peter

Junge Menschen aus Bosnien und Herzegowina zu Besuch im Bistum Limburg

Eisner (Pax Christi) und Dr. BrigittaSassin (Referentin fr muttersprach-liche Gemeinden und christlich-islami-

Nadbiskup Nikola Eterovi po-hodio je 28. svibnja Hrvatskukatoliku upu Oca Ante Anti-a u Frankfurtu te u katedrali Sv. Bar-tolomeja predvodio misno slavlje ukoncelebraciji sa upnikom fra PetromKlapeom, don Stankom Jeriem, dr.fra Antom Vukoviem te s duobri-nicima u toj upi fra Antom-KreomSamardiem i fra Ivanom ikarom.Sakrament potvrde primilo je 84 kriz-

manika. Sve je u punoj katedrali poz-dravio upnik o. Klape. Nadbis kupje pozvao krizmanike neka svoju vje-ru svjedoe svakodnevno u svojim i-votnim situacijama, kako bi bili zau-zeti u Crkvi i drutvu. Vjernike je po-takao na tri potrebe dananje Crkvena koje poziva i Sveti Otac. To su re-dovito sudjelovanje na nedjeljnoj mi-si, vratiti u svoj osobni i obiteljski ivotmolitvu te ivjeti po Bojim zapovije-

dima! U prikaznim darovima prine -seni su kolijevka, kri, vino, voda,kruh, Biblija, katekizam, krunica,hrvat ska zemlja s koarom novih plo-dova, kip Majke Tereze s posebnommolitvom za siromane, cvijee i svi-jea. Na kraju je uime krizmanikazahvalnu rije biskupu uputio krizma-nik Ivan Miloloa. Misno slavlje uveli-ao je upni zbor Mato Lean podvodstvom s. Pavlimire imunovi.

FRANKFURT Pohod mons. dr. Nikole Eterovia

schen Dialog in der Katholichen Kir-che in Frankfurt ) vor der Kirche St.Gallus im Gallusviertel in Frankfurt.

Krizmanici s mons. Eteroviem, upnim i pastoralnim osobljem i drugim sveenicima

KELKHEIM Djeji festival i Zlatni cvit upi

NAE ZAJEDNICE


Posljednji vikend u svibnju zaHrvatsku katoliku upu Main-Tau-nus/Hochtaunus bio je sav u znakunagrada. Najprije je odran tradi-cionalni Djeji festival Mikrofon jeva! koji je na scenu u Kelkheimudoveo jednog djeaka i trinaest dje-vojica. Prema rijeima voditelja u-pe u Kelkheimu fra Marinka Vukma-na, svi koji su nastupili su i pobjed-nici. No, prema odluci strunog iri-ja najbolje je pjevala Julija Marki,koja je izvela pjesmu Vesne Pisaro-vi Da zna, dok je publika izabra-la svoju pobjednicu, a to je Julia Ma-rakovi sa skladbom akom o stolod Doris Dragovi. Vrhunac radostiza upnika i vjernike okupljene ucrkvi Sv. Dionizija u Kelkheimu usli-jedio je kad je dugogodinji novinari donedavni urednik europskog izda -nja Slobodne Dalmacije, Ivan Ugrin,uruio fra Marinku priznanje Zlatnicvit 2011. za Hrvatsku katoliku mi-siju godine. U petom izdanju Zlat-nog cvita Slobodne Dalmacije,Hrvatska katolika upa Main-Tau-nus/Hochtaunus osvojila je nagraduza najpopularniju misiju u dijasporiprema glasovanju itatelja europskog

izdanja Slobodne Dalmacije i porta-la www.zlatnicvit.com.

U centru te upe u Kelkheimu IvanUgrin odrao je 27. svibnja tribinuHrvatska u vrtlogu medijskih bes -pua. Tribinu je moderirao upnikfra Marinko Vukman, a u glazbenomdijelu programa nastupio je meuna-

rodni glazbeni tim Branko Banek,Hrvat, tenor i gitarist, Laci Horvat,Maar, violinist, i Saa Kleonov, Rus,za glasovirom.

Blagoslov djece i cvijeaPomoni banjoluki biskup mons.

dr. Marko Semren prevodio je misnoslavlje na blagdan sv. Ante Padovan -skoga 13. lipnja u punoj crkvi Sv.Dioni zija u Kelkheimu. Misnom slav -lju pribivao je veliki broj mladih obi -telji s djecom. Mons. Semrena iokupljene vjernike srdano je poz-dravio upnik fra Marinko Vukman.Mons. Sremren je kazao kako se sv.Antuna prikazuje i s komadiem kru-ha to simbolizira kruh sv. Ante zanajpotrebnije. I mnogi se iseljenici ra-do odazivaju pomoi potrebnima iz -dvajajui u taj fond. Ta upa je mons.Semrenu darovala 2000 eura za po-mo najpotrebnijima u Banjolukojbiskupiji. Na kraju misnog slavljamons. Semren je blagoslovio djecu icvijee. IKA/A.P.

Mons. Semren blagoslovio je djecu i cvijee

LIMBURG

Na sklopu nedavne godinje sjednice sveeni-ka, akona i pastoralnih suradnica i surad-nika u zajednicama drugih materin skih jezika u Bis kupiji Limburg okupljeni su se oprostili od do-sadanjeg referenta za duobrinitvo tih zajed-nica u toj biskupiji Haralda Stuntenbecka. Dana15. lipnja izabran je pastoralni referent HeribertSchmitt za novog voditelja referata Zajed nice ka-tolika drugih materinskih jezika u Biskupiji Lim-burg s 50 posto radnog vremena. Ostalu polovi-cu radnog vremena Heribert Schmitt djeluje kaoreferent daljnjeg usavravanja za pas toralne asi-s tentice i asistente u toj biskupiji.

Novi referent za strane katolike

Duhovsko molitveno bdjenjeKARLSRUHE

UHrvatskoj katolikoj misiji Mittel-baden (Srednji Baden) u crkvi sv.Mihaela u Karlruheu, u subotu 11.lipnja, odrano je molitveno bdjenjeuoi svetkovine Duhova. Bdijenje je

vodio struno i nadahnuto dr. o. Vin-ko Kraljevi. Tema bdjenja bila jeDuh Sveti novi nain Boje prisut-nosti u svijetu. Pedesetminutno tra-janje bdjenja bilo je ispunjeno na-

dahnutim sadrajem. Okupljenima jeponuena mogunost eznua za po-eljnim darovima i plodovima DuhaSvetoga, kao i svim ljudima i svijetu.Takav susret, pripreme za Duhove,odran je po prvi put u toj misiji. Me-u okupljenima bio je i zapaen brojmlaih vjernika. Anica i Mira

IVA ZAJEDNICA 7-8/201117

GIESSEN Crkva znak Boje prisutnosti

Pomoni biskup Mainza mons. Ulrich Neymeyer pohodio je u su -botu 21. svibnja Hrvatsku katolikumisiju Giessen i u toj prigodi podije-lio sakrament potvrde. Slavlje je odr-ano u punoj crkvi Sv. Bonifacija u

Giessenu. Misno slavlje na hrvatskomjeziku je predvodio, propovijedao ipodijelio sakrament sv. potvrde mons.Neymeyer u suslavlju s vodite ljemHrvat ske katolike misije Giessen, la-nom Franjevake provincije Bosne

Srebene fra Marijanom Petrieviem iuz asistenciju stalnog akona MateVa ljana. Sakramenet je primilo tride-setero djevojaka i mladia iz tamon-je misije. Sve je na poetku pozdravioo. Petrievi, poglavito krizmanike i

biskupa Neymeyera koji govori ihrvatski jezik. Potom je domai nje-maki upnik vl. Hermann Josef Zornuputio prigodnu rije te je zaelio do-b rodolicu biskupu u tu njemaku u-pu i crkvu u kojoj se Hrvati katolici

okupljaju na sredinje misijsko euha-ristijsko slavlje.

Biskup je u uvodnoj rijei zahva-lio na pozivu da podijeli sakramnetpotvrde. Mons. Neymeyer je u pro-povijedi istaknuo kako Duh Sveti po-

mae da shvatimo Boga,koji se objavio u Isusu Kris -tu. Od obinih ljudi Bog i-ni uvjerene svjedoke. To jeono to je Bog oduvijek i-nio i to ne prestaje initi.Bog daje svoga Duha ma-lim i obinim ljudima, oni-ma koji ga slave. Bog namgovori i danas preko obi-nih ljudi. On govori i prekosvoje Crkve, a Crkva smosvi mi koji u Krista vjeruje-mo. Crkva je pozvana biti usvijetu znakom Boje pri-sutnosti. U molitvi vjernikamolilo se i za biskupaMainza kardinala KarlaLehmanna koji je nedavnopro s lavio 75. ro e n dan.Vjernici misije Giessen dar-ovali su u znak zahvalnostimons. Neymeyeru prigod-nu umjetniku sliku. Na kra-ju je biskupu i svima okup -ljenima zahvalio o. Petrie-vi, a potom je slijedilo fo-

tografiranje za uspomenu krizmanikas ocem biskupom te vodite ljem misijeo. Petrieviem i akonom Valjanom,koji su krizmanike prip remali za tajvani sakrament u ivotu Crkve.

Tekst i snimka: Adolf Polegubi

Sakrament potvrde u Giessenu je pimilo tridesetero mladih

LURD

Vjernici iz hrvatskih katolikih misija i zajednica iz Za-padne Europe hodoastili su i ove godine o Uzaa-u, od 2. do 4. lipnja, u marijansko svetite Lurd. Hodo -ae je kao i dosad organizirala Hrvatska katolika upaOca Ante Antia iz Frankfurta na elu sa upnikom fra Pet rom Klapeom. Okupilo se oko 3000 vjernika, a u kon-celebraciji su bila dvadeset i dva redovnika i biskupijskasveenika. Prvoga dana u crkvi Cote Grotte nasuprot Gos pine pilje misno slavlje predvodio je i propovijedaoduobrinik u HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt fra Josip Repe-a. Drugoga dana u crkvi Sv. Krunice misno slavlje pred-vodio je i propovijedao upnik Hrvatske katolike upeMain-Taunus/Hochtaunus fra Marinko Vukman, a treegadana ispred Gospine pilje misno slavlje predvodio je ipropovijedao voditelj HKM Saarbrcken o. Rudi Belko.

Molila se i pobonost krinoga puta, sudjelovalo se u pro-cesiji sa svijeama tijekom koje se molilo i pjevalo i nahrvatskom jeziku, a vjernici su imali prigodu i za osobnemolitve. Va lja istaknuti da su Hrvati prve veeri u proce sijinosili Gospin kip sa svijeama. A.P.

Snim

ka: C

roat

ia-p

ress

e.de

Misno slavlje pred Gospinom spiljom predvodio je o. Rudi Belko

Hodoae Hrvataiz Zapadne Europe

NAE ZAJEDNICE


NJEMAKA Duh Sveti peobraavaPomoni biskup banjoluki mons.dr. Marko Semren bio je od su bote11. do ponedjeljka 13. lip nja u poho-du hrvatskim katolikim misijama(HKM) u Rajnsko-majnskoj regiji. Usubotu 11. lipnja pohodio je HKMMainz. U crkvi Sv. Bonifacija predvo-dio je misno slavlje i podijelio sak -ramnet potvrde, kojega je primilo 14-ero mladih iz HKM Mainz i et veromladih iz HKM Rsselsheim. U popod -nevnim satima toga dana pohodio jeHKM Darmstadt. Misno slavlje pred-vodio je i u crkvi Sv. Fidelisa u Darm-stadtu i podijelio sakrament pot vrde,kojeg je primilo 24-ero mladih. Nasvetkovinu Duhova, u nedjelju 12.lipnja, mons. Semren pohodio jeHKM Wiesbaden. Misno slavlje pred-vodio je u crkvi Sv. Kilijana i podijeliosakrmanet potvrde. Sakrament je pri-mio 31 mladi i djevojka. Oca bisku-pa su pozdravili voditelji misija HKMMainz fra Ante Bili, HKM Darmstadtfra Josip Klari i HKM Wiesbaden dr. fra Ante Bilokapi. Pozdravili su

ga i predstavnici misijskog vijea,predstavnici krizmanika, kumova i ro-dite lja. Mons. Semren je u propovije-di kazao kako izmeu Duha Svetogai apostolskog svjedoenja postoji ve-oma uska veza. Duh Sveti je onaj ko-ji preobraava iznutra i na taj nainovjeka osposobljuje da se po da -rovima otvori svakoj vrsti apostolskeaktivnosti. Zato im i dijeli darove, ka-zao je istaknuvi kako se ljubav oitu-

je izlaskom iz sebe kako bi se da ro -vala drugome svojim ivotom, daromi duhom. Od krana se oekuje daispunjeni duhom Kristovim u svijetusvjedoe za Boga i Boja djela i tosvojim ivotom i primjerom, kazao jemons. Marko Semren potaknuvi kriz-manike da ostanu vjerni Kristu. Akonas je Bog uinio pripadnicima hrvat -skog naroda, On nas je obdario i po-sebnim darovima kojima moemo ob-

Krizmanici iz Mainza i Rsselsheima

U Wiesbadenu je sakrament potvrde primio 31 mladi i djevojka

noviti ovjeanstvo bez obzira gdjebili, u domovini ili inozemstvu.

Tijekom misnog slavlja u Mainzuje pjevala skupina mladih pod vod -stvom s. Dionizije Tomas. Za orgulja-ma je bio dr. Jozo Majdani. UDarmstadtu je pjevao misijski zbor uzprat nju na orguljama s. Anele Milas,a u Wiesbadenu misijski zbor podvodstvom s. Auksilije Mili. Za orgu -ljama je bio prof. Rajko Radii. Kriz-


manici, roditelji i kumovi zahvalili susveenicima o. Biliu, fra Berislavu Nikiu, o. Klariu i dr. Bilokapiu, kaoi asnim sestrama s. Dioniziji, s. Es teriMariji, s. Damjani Damjanovi,s. Aneli i s. Auksiliji koji su ih prip -remali za sakrament potvrde.

Na blagdan Marije MajkeCrkve, na Duhovski ponedjeljak, ka-

bila je pobonost krinoga puta, ko-ju je predvodio fra Ante-Kreo Sa-mardi iz upe Frankfurt, a vjernicisu imali mogunost i za sakramentispovijedi i osobne molitve. U po-podnevnim satima toga dana mons.Semren je pohodio Hrvatsku katoli-ku upu Main-Taunus/Hochtaunus.Misno slavlje u povodu blag dana sv.

biskupiji. Na kraju mise mons. Sem-ren je blagoslovio djecu i cvijee. Tijekom boravka u Njemakoj mons.Semren se susreo i sa kolskim ses -trama franjevkama Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije kojedjeluju u Biskupiji Mainz. Na elu nji-hove kue u Mainzu je prijestolnicas. Auksilija Mili.

da se ujedno slavio i blagdan sv. An-tuna Padovanskoga, mons. Semrenje pred vodio hodoasniko misnoslav lje Hrvata iz HKM iz Rajnsko-majnske regije u marijanskom sveti-tu u Marienthalu. Prije misnog slavlja

Sakrament potvrde primilo je 24-ero krizmanika iz Darmstadta

Antuna Padovan skoga predvodio jeu crkvi Sv. Dionizija u Kelk heimu.Mons. Semrena srda no je pozdra-vio upnik fra Marinko Vukman. Vjer-nici su mu predali 2000 eura za po-mo najpotrebnijima u Banjo lukoj

Na kraju susreta mons. Semrenposjetio je Hrvatsku katoliku upuOca Ante Antia u Frankfurtu, gdjemu je bio domain upnik fra PetarKlape.

Tekst i snimke: Adolf Polegubi

BIRNAU Trideset deveto hodoaeTradicionalno, 39. hodoae Hr va -ta na Birnau odrano je 29. svib -nja. Nakon rijei dobrodolice priorao. Johannesa Brggera uslijedio jepozdrav organizatora fra Dinka Gr bav ca, voditelja HKM Singen-Vil-lingen. Sveanu misu predvodio je

upnik iz Gornjih Moila SijekovcaIvan Tolj uz suslavitelje fra Ivana Mi -la novia iz vicarske, priora Johanne-sa i fra Dinka. elje su ono to nasdefinira!, istaknuo je propovjednik.Razlaui tu misao kroz ivotna iskus -tva te protkanou brojnih primjera ve-

likana dananjice, objasnio je naustvarnost koja je bez utemeljenja naKristu, promaaj egzistencije. Na mis-nom slavlju pjevao je ujedinjeni zborHKM Singen-Villingen pod ravnanjemi uz orguljsku pratnju Nade Koli. Na-kon rijei zahvale voditelja misije usli-jedilo je druenje oko birnauske bazi-like uz domae specijalitete. IKA


UHrvatskoj katolikoj zajedniciWaiblingen slavlje prve svete pri-esti bilo je u nedjelju 29. svib nja ucrkvi Sv. Antuna u tome gradu. Prvusvetu priest primili su: Nora Ivana Au-ricchio, Lydia Bagari, Jurijana Bari,Antonia Brni, Anelina Josefina Gru-bei, Marijo Ivi, Sarah Jelica, JosipDino Kruljac, Emilija Lamei, Ana Lasi, Minea Moi, Luka Antonijo Nu-ji , Ramon Pfaf, Lea Draga Rai, Ma-ria Ruttner, Nick Soldo i Mateo Vujica.

NAE ZAJEDNICE

SINDELFINGEN Slavlja u zajednici

Unedjelju 8. svibnja Hrvatska kato-lika zajednica Sindelfingen ihrvatska kola iz Sindelfingena i B-blingena organizirale su tradicionalnu

proslavu Majina dana. Proslava je za-poela misnim slavljem koje je pred-vodio voditelj zajednice fra Ivica Er-ceg. Na zavretku mise odran je pri-

godan program posveen mamama.Djeca su pjesmama, recitacijama i ple-som iskazala neizmjernu ljubav premasvojim mamama. Nastupio je i misijs-ki djeji zbor pod vodstvom s. Bernar-dete Tomi. Bilo je veoma sveano i ve-selo. Druenje uz ruak se nastavilo umisijskoj dvorani, gdje su nastupili joi folklorai i tamburai.

No, nije samo taj vikend bilo sve-ano u toj zajednici. Dana 22. svib -nja proslavljena je podjela sakramen-ta prve svete priesti. Mnotvo djea-ka i djevojica odjevenih u jednakebijele haljine, pristupilo je po prvi pu-ta k oltaru kako bi primili svetu Priest.Dana 28. svibnja uslijedila je podjelasakramenta sv. potvrde. Sakrament jepodjelio mons. dr. Pero Sudar, pomo-ni biskup vrhobosanski. Mjesec svi-banj zasigurno je bio jedan od naj -sveanijih i najvanijih mjeseci uHrvatskoj katolikoj zajednici Sindel-fingen.

Marija Bari

WAIBLINGEN Prvopriesniko slavlje

FREISING Isusova djeca i hramovi Duha Svetoga

Jedanaestero prvopri es nika u Hrvatskoj ka-tolikoj misiji Freising po prvi je 8. svibnjaprimilo Tijelo Kris tovo. Bila je to velika radostza itavu misiju koja se nastavila i u subotu28. svibnja kada je sakramentu potvrde pri-stupili 19 krizmenika. Sakrament je podijeliokotor ski biskup mons. Ilija Janji. Voditelj mi-sije fra Ivan ugura je izrazio radost i zado-voljstvo to se broj prvopriesnika i krizmeni-ka svake godine poveava i izrazio nadu dae svi mladi koji su tih dana pristupili sakra-mentima priesti i krizme uvijek ostati vjernisvojoj zajednici, domovini, Crkvi i Bogu.

Prvopriesnici s voditeljem misije fra Ivanom ugurom

Prvopriesnici s voditeljem zajednice fra Ivanom kopljanac-Mainom i referenti-

com zajednice Stankom Vidakovi

Slavlje sakramenta potvrde i priesti


Svetoj potvrdi u Hrvatskoj katolikojmisiji Berlin, u subotu 27. svibnja,pristupilo je 75 mladia i djevojaka.Crkvu Sv. Sebastiana tom su prigodomispunili mladi krizmanici, njihovi ku-movi, roditelji i prijatelji. Sakramentsvete potvrde podijelio je sisaki bi-skup mons. Vlado Koi. Mladi kriz-

manici iz Berlina, na kraju su slavlja bi-skupu mons. Koiu i berlinskim svee-nicima, u znak zahvalnosti i sjeanja,darovali sliku na kojoj bl. papa IvanPavao II. moli ispod slike BoanskogMilosra.

U Berlinu je bilo sveano i u subotu21. svibnja. Naime, toga je dana sa-

kramnet prve svete priesti primilo 51dijete u crkvi Sv. Sebastijana, u kojoj seHrvati katolici iz Berlina i okolice okup -ljaju na sredinje misijsko misno slavlje.Ovogodinje prvopriesnike pripremaoje fra Radoslav Toli, a pomagao je fraStipe irko i voditeljica Framaa Ma -rija Bandi. Tekst i snimka: Sonja Breljak

Sakrament potvrde koji je podijelio sisaki biskup mons. Koi, primilo je 75 mladia i djevojaka

BERLIN

Hodoae mladih branih parova u Rim

Mladi brani parovi iz Hrvatske ka-tolike misije Nrnberg hodoa-stili su od 9. do 14. lip nja na izvorekranstva u grad Rim. Radovali su setom putovanju. Molitvom i pjesmom za-jedno s don Vitomirom Zeeviem sta-vili su se pod zatitu Duha Svetoga iMarije Pomonice. Prvog dana hodo-aa posjetili su svetite Sv. Leo poldaBogdana Mandia i svetite Sv. AntePadovansnog u Padovi, gdje su se za-drali u razg ledanju i zajednikoj mo-litvi. Tako duhovno okrijepljeni nasta-vili su put prema Rimu. Stigli su u ve-ernjim satima u hodoasniki dom

Domus Croata, posveen bl. IvanuMerzu, u kojem su se i ugodno smje-stili. Sutradan su krenuli u obi lazakznaajnih kr anskih sredita u Rimu.Pod vodstvom don Stjepana Bolkovcaobili su baziliku Sv. Pavla izvan zidi-na, katakombe, baziliku Sv. Ivana Lateranskog, baziliku Maria Maggio-re, crkvu Sv. Petra u okovima, kolo-seum, baziliku Srca Isusova i crkvu Sv.Marije od Nebeskog rtvenika gdje jepokopana posljednja bosanska kralji-ca Katarina Kosaa. Naveer su imalisvetu misu i sakramenat sv. ispovjedi.Na svetkovinu Duhova, 12. lipnja, sud-

NRNBERG

jelovali su na svetoj misi u bazlici Sv.Petra koju je predvodio sam papa Benedikt XVI. Nakon mise obili subazliku, posjetili kripte papa, bili su nasamoj kupoli odakle se prua predivanpogled na Vatikanske vrtove i samgrad Rim. Poslije podne obili su an-eosku tvravu, crkvu Sv. Jeronima, Pi-azzu di Spagnu, piazzu Navonu, font-ana di Treve, Panteon i u veernjim sa-tima vratili se u hodoasniki dom. Sut-radan, na blagdan sv. Ante, posjetili suAsiz, baziliku Gospe od Anela i ba-ziliku Sv. Franje, gdje su se zadrali umolitvi. Blaena Grubii

DJEJI KUTAK

Napisala i priredila: eljka oli

Drage mlade itateljice i itatelji!


LJeto nam je stiglo, a s njim i sunani dani i vrijeme odmora. Nadamose da ste kolsku godinu uspjeno zavrili i da se moete oputenoveseliti kolskim praznicima. elimo svima lijep i ugodan odmor s puno sun-ca i lijepih doivljaja, a onima koji putuju sretan put i povratak.

Kreo ide u prvi razred. Nauio je itati i pisati, aki raunati do 20. Za njega je to sasvim dovoljno,ali mama mu je objasnila da ima jo puno vie zanauiti, pa se pomirio sa sudbinom da e morati jo du-go dugo ii u kolu. Najljepe u koli je odmor, to mis-li Kreo. A, posebno ljetni, njegov prvi ljetni odmor.Sad, kad zna ve raunati barem se ta gnjavaaisplatila! izraunao je da ima stvarno jo samo 2 da-na kole. Samo jo malo, pa u biti slobodan. Nema vi-e ranog buenja, nema ustajanja u 7 sati ujutro, nemaguve i tranja. Nema vie niti tih dosadnih domaihzadaa i ranog lijeganja u 8naveer. Nestrpljivo je ekaoi brojio dane do oslobaanja.Ve je stalno sanjao o tome,kako ne mora rano ustati, ka-ko se moe bezbrino do kas-no u naveer igrati u vrtu i gle-dati televiziju. A, najbolje odsvega je to e ii na more uHrvatsku. Zato je ljetni odmorneto posebno za Kreu, jerKreo voli ljeto i more. Zadnjidan kole je bio neopisiv. Kre-o je rado rano ustao, znaju-i da e imati samo tri sata na-stave, pogotovo zato jer nee nita uiti, nego se igra-ti. To je ve kao odmor. Konano, kad je stigao kui,bio je sav sretan. Bacio je kolsku torbu u kut i glasnoviknuo: Odmor! Sad sam slobodan! Slijedee jutro jedorukovao u 11 sati i veselo priao kako je to prediv-no ivjeti bez budilice i bez bezveznih kolskih obveza.Mama i njegova sestra su samo sluale i smjekale se.Ovo je super, ne mora uvijek biti toan, niti uvijek bi-ti fin i ist, nikud ne mora uriti, veselo je cvrkutao Kre-o i nastavio s oduevljenjem: Ovo je pravi ivot! Kadbi moglo uvijek biti ovako Zastane, zamisli se kratkoi onda nastavi manje oduevljeno: Kad bolje promis-lim, to su 6 tjedana odmora, pa to nije ba dugo mo-gli su nam dati malo vie odmora, pa godina ima takopuno dana, mogli su to bolje rasporediti. Kreo je vepomalo zvuao nezadovoljno, pa nastavi: elio bihimati vjeni ljetni odmor, to bi bilo kao u raju! Njego-va sestra Klara se nasmije: Da, to sam i ja elila, kad

Vjeni odmor i

Zanimljiva pripovijest

sam imala 7 godina kao ti, ali sad ne mislim da bi todobro bilo. Zamisli Kreo kako bi to izgledalo nemanikakve obaveze vie, smije se igrati koliko eli, usta-jati i ii na spavanje kad eli, ljenariti ali ljeto pro-e, nema vie sunca niti mora, svi tvoji prijatelji idu da -lje u kolu, a ti jo uvijek ljenari i odmara se. Ustva-ri ve se umori od odmaranja, jer ti postaje polako do-sadno. Mama i tata idu na posao, a ja u kolu. Znai,ti bi morao ostati sam u kui. Televizija bi ti isto dosa-dila, a uostalom ne bi smio stalno gledati, sve bi igreizigrao, a tvoji prijatelji nemaju toliko vremena jer ima-

ju kolske obveze, tako da sene mogu s tobom sresti. Dolabi jesen, vrijeme bi se pogor-alo, znai bilo bi kiovito, tese nebi mogao igrati niti uvrtu. Vjeruj mi, brzo bi zaelioda ima nekog drugog poslaosim odmaranja. Tvoji prija-telji bi se veselili odmoru, jerkad ide u kolu, onda i imaodmor, ali kad ne ide u ko-lu i ima stalno odmor, ti se nebi mogao veseliti vie, jer tiima vjeni odmor. Zaboraviobi na tu rije, jer od ega bi ti

imao odmor. Odmor ima, kad ima neku obvezu, on-da zna da se moe odmarati. A, kad nema obvezu,od ega es se onda odmarati? Uostalom svi drugi bipuno toga jo uili, a ti nema pojma o niemu. Dobrorazmisli. A, s druge strane, moglo bi se dogoditi da biti morao barem u kui pospremati malo vie, jer mi svinemamo vremena. Misli li doista da bi to bio raj kadbi imao vjeni odmor? Kreo se iznenaeno zagledau Klaru, ne primjetivi njezin i mamin osmjeh, pa reeozbiljno: Uh, ima pravo, to ne bi bilo dobro. Kad biimao stalno odmor, onda to ne bi bilo nita posebnoa pospremanje u kui je stranije nego kola! Bolje svo-je obveze, nego tako neto! Ah, 6 tjedana je dovoljno!Idem izraunati koliko su to 6 tjedana u danima i koli-ko dana emo biti na moru. kola ipak ima smisla, ta-ko barem znam da je odmor i znam sam svoje vrijemerasporediti. Uh, zamalo sam se zeznuo, pomisli Kreoi potra veselo po svoj kalendar


SVIJET MLADIH JUGENDWELT

Neka kliku sva stabla umskaOpa skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda (UNO) proglasila je godinu 2011. godinom uma pod geslom: ume za ljude (Forest for people, Wlder fr Menschen).

ume su ivotni prostor od najve-e vanosti: za istu vodu, za is ti zrak, za opstojnost biljnogi ivotinjskoga svijeta, za gospodar -stvo (drvna radinost, turizam). Na Du-hove, ume i izletita oko njemakihgradova bile su pune ljudi. Starijeosobe, obitelji s djecom, mladi paro-vi, sportai, rekreativci, biciklisti dos -lovno su zakrili tvrdo nasute um skeputeljke i staze. Geslo u priroduznai zapravo u umu: na etnju,na isti zrak, u zelenilo Ovakav od-

se vidjeti na poruenim stablima poumama). Mnoge politike struje i po-jedinci nastoje zaititi bezumnu i ne-kontroliranu sjeu ili spaljivanje uma,osobito u nerazvijenim zemljama.

ume za ljudeOpa skuptina Organizacije Uje-

dinjenih naroda (UNO) proglasila jegodinu 2011. Godinom uma pod ge-slom: ume za ljude( Forest for peo-ple, Wlder fr Menschen). ume sunaime ivotni prostor, prirodna bati-

ljudi. Nisu to klasini grobovi, nego is ta priro da. Njegovanje groba nijepot rebno, a grobno mjesto, koje semoe rezervirati na 99 godina, se mo-e ozna iti, iako to rijetko tko ini. I uHrvat skoj su ume dobro od opeganaci onalnoga interesa koja uivajuposebnu zatitu drave. Hrvatska,kao i Bosna i Hercegovina, imaju pu-no uma i umskih zemljita. Posebnoje vano istaknuti da je zatita umanedjeljivo povezana sa zatitom i u-va njem voda. Upravo zbog toga su i

na, vaan izvor sirovina i znaajanimbenik u proizvodnji drva i drvnihpreraevina, a to znai i u zapolja-vanju mnotva ljudi. Jedna treinazemlje pokrivena je umama, to je sa-mo polovica umskih povrina od pri-je 10 tisua godina. Praume su nena-domjestive kao ivotni prostor. U nji-ma se nalazi neizmjerno bogatstvovrsta (oko milijun) biljnoga i ivotinj -skoga svijeta. Za oko 350 milijuna lju-di praume su osnovica ivljenja.Najvee i zasad jo netaknute tropskeume su u slivu rijeke Amazone, u Kon-gu i u Indoneziji. Najbogatija zemljasvijeta umom je Rusija. Zanimljivo jeda se umska povrina u Njemakoj upos ljednjih 40 godina poveala zaoko milijun hektara. Ovdje postoji 76razliitih vrsta stabala, 1200 vrsta bi -ljaka, 140 kraljenjakih ivotinja,600 velikih gljiva i mnotvo insekata umrtvome drvu. Najea stabla su igli-asta zimzelena (jela, bor), a najsta-rija hrast i lipa, koji mogu doivjeti i ti-suu godina. Zdravi umski ekolokisustav predstavlja temelj gospodar -skoga, kulturnoga i drutvenoga raz-vit ka: voda za pie, drvo, regulacijaklime, zatite od poplava, odmor i re-krea cija. U njemakim umama vedese tak godina postoje umska grob -lja odnos no ume tiine. U umamase otada dalo pokopati desetak tisua

taljno ureuje i njeguje kao njemakauma. Ovdje se ovjek u umi osjeakao drugdje u kakvom parku. Nedav-no se na tritu pojavila vrlo itanaknjiga Der deutsche Wald D. Aren-sa. Nije stoga ni udno to se u ovojzemlji razvio snani Pokret zelenih,koji je u meuvremenu postao etabli -rana i priznata politika stranka, kojadijeli vlast u nekoliko njemakih pok -rajina i kojoj se smijei svijetla politi-ka budunost. Zelene stranke u me-u vremenu su aktivne u politikom i-votu veine demokratskih zemalja svi-jeta. uma oito i dan-danas privlailjude, kao to je to uvijek bilo u ljud -skoj prolosti. Ljudi su uvijek slutili pai znali da su sa umom, pa i prirodomopenito, vezani kao pupanom vrp -com. U Europi su jo u srednjem vije-ku doneseni prvi zakoni glede odno-sa prema umi i njezinim bogatstvi-ma. U suvremenoj europskoj politikojobitelji oni su dakako vrlo precizni izahtjevni. Zato industrija nastoji ted-jeti i obnavljati umska bogatstva. In-dus trija proizvodnje papira odavnoima stroge propise a veina ozbiljnihproizvoaa papira i izdavaa novi-na opredijelila se za ekoloki papir.U meuvremenu se rabe i dva stan-dar dna certifikata za bioloku i kon-troliranu proizvodnju drva i drvnihpreraevina (FSC i PEFC-peati mogu

potrebnu vlagu i ugodnu klimu, al

lebendige gemeinde -...

Documents