kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/zz06.2013.pdf · bleiburg...

Duh Sveti tješi i okuplja!Duh Sveti tješi i okuplja!

D 2384 E — 1,50€ — LIPANJ/JUNI 2013 — BR./NR.6 (335)D 2384 E — 1,50€ — LIPANJ/JUNI 2013 — BR./NR.6 (335)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

BLEIBURG

Istina oslobađa — tama zarobljavaSvjetlo istine o Bleiburškoj tragediji potrebno je radi poš -tovanja i prema žrtvama i radi nas samih, poručio nadbiskupMarin Barišić.

Spomen 68. obljetnice Bleiburške tragedije, podpokroviteljstvom desetak županija, gradova i op -ći na republika Hrvatske i BiH te hrvatskih iselje-

ničkih zajednica održan je u subotu 11. svibnja na Blei-burškom polju u Austriji, gdje je sve čano koncelebri -rano misno slavlje predvodio splitsko-makarski nadbis -kup i metropolit Marin Barišić. Nakon hrvatske himne,okupljene su pozdravili uime pokrovitelja virovitičko-pod ravski župan Tomislav Tolušić i potpredsjednik pok -rajinskog parlamenta u Klagenfurtu Josef Lobnig. Rav-natelj Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu o. Josip Be-bić u pozdravu je uime Ravnateljstva Hrvatske bis -kupske konferencije i Biskupske konferencije BiH zahrvatsku inozemnu pastvu, kao i uime Vijeća za hrvat -sku inozemnu pastvu zahvalio na domaćinstvu kla-genfurtskom biskupu Aloisu Schwartzu.

Mons. Barišić u propovijedi je istaknuo da se nalaze okupljeni na poljima skri-venih zločina Bleiburške tragedije koju je nakon završetka rata počinila komuni-stička ideologija, jedna od tri bezbožne ideologije XX. stoljeća. Masovni zločinidesetljećima pokriveni zemljom, prikriveni dubokom tamom i zataškani ideološ-kom šutnjom, u crno su zavili tolike obitelji, a višestruko pogodili i osiromašili oso-bito hrvatski narod, zbog čega se još uvijek osjećaju demografske i ideološke pos -ljedice. I nakon potpisivanja europskog mira ovdje je mir poremećen, povjerenjeizigrano, nada ugašena, budućnost ugrožena, rekao je nadbiskup. Bleiburg jemjesto i simbol stradanja, najveće tragedije u povijesti hrvatskoga naroda, mjestodubokih osjećaja i tužnih sjećanja, mjesto tišine i otvorenih pitanja, prostor poš-tovanja, a još više molitve. Molitva i pijetet za žrtve Bleiburške tragedije istodob-no nas podsjeća i stavlja u vjernički i ljudski odnos sa svim žrtvama rata i dugo-ga Križnog puta, nastradalih od ljudske zloće u raznim ideološkim uniformama,od Bleiburga preko Jasenovca do Vukovara i Škabrnje. Zato je dostojno da jedanas ovdje dostojanstveno prisutna u duhu i molitvi cijela Hrvatska. Svi oni kojiosjećaju sa svojim narodom, ne bježe od njegove prošlosti, zauzeti za pomire njeu ljubavi prema svojoj Domovini, istaknuo je nadbiskup Barišić i poručio: „Istinaoslobađa, a tama zarobljava. Istina nam pomaže rasti u ljudskosti, miru, pomire -nju, praštanju i čišćenju memorije. Jer istina uvijek pobjeđuje, tama ne koristi. Svjet-lo istine o Bleiburškoj tragediji potrebno je radi poštovanja i prema žrtvama i ra-di nas samih. Istina rađa novog čovjeka i humanije društvo.“ Radosna vijest spa-senja Krista raspetoga i uskrsloga središte je današnje komemoracije, daleko važ -nija od svih znanstvenih spoznaja i naših povijesnih istina, istaknuo je nadbiskupBarišić i pozvao na molitvu za žrtve i za njihove ubojice koje je ideologija zave-la i učinila suradnicima tame i zla.

Po završetku mise, koju je uveličao zbor Sv. Blaža pod ravnanjem maestra Ro-nalda Brausa i orguljskom pratnjom s. Cecilije Pleša, kao izaslanik zagrebačkogmuftije Aziza Hasanovića molitvu za žrtve Beliburške tragedije islamske vjero -ispovijedi predvodio je ef. Idriz Bešić, glavni imam Medžlisa Islamske zajedniceGunja. Skup su zatim pozdravili izaslanik Parlamentarne skupštine BiH Marin koČavara, zastupnica u austrijskom saveznom parlamentu i potpredsjednica udrugePrognanih folksdojčera u Austriji Anneliesa Kitzmueller i Vice Vukoje vić uime Po-časnoga bleiburškog voda, organizatora spomena. Misnom slavlju, u izravnomradijskom i televizijskom prijenosu, prethodila je molitva kod hrvatskoga groba namjesnom groblju u Unterloibachu i procesija. Program komemorativnoga skupavodio je profesor na Akademiji dramskih umjet nosti Joško Ševo, a stihove hrvat -skih pjesnika kazivao je glumac Tomislav Martić. Po završetku komemoracije izas-lanstva su kod spomenika na Bleiburškom polju položila vijence. IKA

imp

ress

um

list hrvatskih katoličkihzajednica u njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

uredništvo/Redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

Konto Nr.6498973(BLZ: 750 903 00),

bei der LIGA Bank eGIBAN:

DE03750903000006498973

Zadnja stranica:

Gospin lik u obliku rascvjetanog stupau marijanskom svetištu Neviges;

snimio: A. Polegubić

Duh Sveti tješi i okuplja!Duh Sveti tješi i okuplja!

D 2384 E — 1,50€ — LIPANJ/JUNI 2013 — BR./NR.6 (335)D 2384 E — 1,50€ — LIPANJ/JUNI 2013 — BR./NR.6 (335)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica:

Detalj s podjele sakramenta potvrdeu HKM Wiesbaden;snimio: A. Polegubić

aktualno

lebendige gemeindeMisno slavlje predvodio je splitsko-makarski nad -biskup i metropolit Marin Barišić

Snim

ka:

ww

w.d

anik

rscansk

eku

lture

.info

U oVoM BRojU

ŽIVA ZAJEDNICA 6/2013 3

Tijekom svibnja u hrvatskim katoli-čkim misijama i zajednicama u

Njemačkoj održana su brojna sak -ramentalna slavlja, a Hrvati katoliciu Njemačkoj su tradicionalno i ovegodine hodočastitli u njemačka marijanska svetišta — Marienthal,Neviges, Hildesheim, Deggingen,Zwiefalten i Birnau. Na hodočašćuna Duhovski ponedjeljak, 20. svib -nja, u Nevigesu su se po 42. putokupili Hrvati katolici iz hrvatskihmisija iz regije Svjerna Rajna i Ves-falija, a organizirao ga je voditeljHKM Wuppertal fra Josip Repeša.Misno slav lje je predvodio i propo-vijedao pred sjednik Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemu pastvu, po-moćni sarajevski biskup mons. PeroSudar. U Nevigesu je prvo hodočaš -će odr žano na Duhovski ponedje -ljak 1971. godine. Unatoč kišnomvremenu i na ovogodišnjem produ-hovljenom i nadahutom susretu oku-

pio se veliki broj vjernika. „Nosimvam pozdrave i poruku iz domovineda vas se mi ne odričemo i da vassmatramo sastavnim, bitnim dijelomnašeg hrvatskog naroda i Crkve uHrvatskoj i u Bosni i Hercegovini“,kazao je mons. Sudar dodavši kakoje Blažena Dje vica Marija doistaosoba koja je do vrhunca dovelasvoju vjeru i svoje pouzdanje u Bo-ga. Mons. Sudar je sve potaknuoneka i dalje sudjeluju u slavljima usvojim hrvatskim misijama i zajed-nicama u Njemačkoj. Hodočasnicisu svojim darom od više od 3200eura pomogli obnovu i gradnju Go-spinog svetišta Vrhbosanske nadbi-skupije Komušina-Kondžilo.

Tako su sarkamentalna slavlja ihodočašća u Njemačkoj bila i ostalau znaku hrvatskoga narodnog je-dinstva i duhovne povezanosti s do-movinskom Crkvom. Urednik

● INTERVJU: Tomislav Vuković

IZ CRKVE U SVIJETUPapa Franjo proglasio nove sveceSvetima su proglašeni blaženici: An-tonio Primaldo i drugovi — mučenici,Laura od sveta Katarine Sijenske Mon-toya y Upegui — djevica, te MariaGuadalupe Garcia Zavala — djevica.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

BLEIBURGIstina oslobađa — tama zarobljavaSvjetlo istine o bleiburškoj tragediji po-trebno je radi poštovanja i prema žrt-vama i radi nas samih, poručio je nad-biskup Marin Barišić.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

SVIJET MLADIH/JUGENDWELTRenovabis: Božji Duh daje životRenovabis je organizacija koja djelujepunih 20 godina, a pomaže projekte uzemljama na (jugo)istoku Europe. Ve -liku pomoć Renovabis je pružio i do-movinskoj Crkvi.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:Pfr. Ivica Komadina: Kroatien unddie Europäische Union

. . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14

Povijest — naj -ideologiziranijeznanstveno područje uHrvat skoj

● GODINA VJERE: dr. Ivan Bodrožić

Hrana života

Marija —Majka svihkoji vjeruju

● HRVATI U MARIJANSKIM SVETIŠTIMA

Iz delegatove Poruke

str. 6

str. 8

str.12

Na Hrvatskoj televiziji jedna reklama odbrojava dane do

punog članstva Republike Hrvatskeu Europskoj Uniji. Još nas samomalo dana dijeli od tog događaja.Što će nam donijeti Europska Uni-ja? Materijalno i moralno blagos -tanje? Što mi Hrvati možemo datiEurop skoj Uniji? Koja je uloga nasise ljenih Hrvata? Pitanja su to nakoja nije lako dati odgovor, jer ni-su jednostavna, jer su višeslojna.

Slijedeći ideju francuskog po -du zetnika Jeana Monneta ondaš njiministar vanjskih poslova Francuskedr. iur. Robert Schumann je 9. svib -nja 1950. u svom poznatom pa riš -kom govoru predložio ujedinje njefrancuske i njemačke industrije ug ljena i čelika. Ideja je prihvaće-na nepunu godinu kasnije u tzv.Ugovoru iz Pariza kojeg je potpi-salo šest država: Francuska, Nje-mačka, Italija,Belgija,Nizozemskai Lux em burg, osnivajući tada Eu-ropsku zajednicu za ugljen i čelik,a 9. svi b nja je ostao kao rođendanEropske Unije. Nekoliko godinakas nije, 8. prosinca 1955. Zajed-nica dobiva i svoju zastavu, koja je

prvotno bila zastava Vijeća Europe.Zastava se sastoji od dvanaest zlat-nih zvijezdica smještenih na plavojpodlozi. Prihvaćena je od strane Vi-jeća Europe upravo na blagdanBez grješnog začeća Blažene Dje-vice Marije, 8. prosinca 1955. Iza-brana je od mnogih prijedloga Ar-sèna Heitza, kojeg je, kako je osob-no posvjedočio, inspirirala slika izknjige Otkrivenja sv. Ivana apos -tola. Ovakvo tumačenje zastaveEurop ske Unije (svi je netumače nateme lju kršćanske predaje i svjedo-čenja auktora gosp. Heitza) ističekako Europska Unija nije isključivosamo ekonomska zajednica. Nesmije se zaboraviti da je EuropskaUnija prvotno zajednica vrednota.

Uz pozitivne vrednote brojnesu i negativnosti, koje su se naku-pile u šezdesetgodišnjoj povijestiEuropske Unije. Dao Bog da našaHrvatska zbog svoje višesto ljetnekršćanske povijesti, sa svojim vred-notama, bude kamenčić više u mo-zaiku pozitivnih vrednota EuropskeUnije, u našoj i njezinoj zajednič-koj budućnosti.

Vlč. Ivica Komadina, delegat

Hrvatska sakramentalna slavlja i hodočašća u Njemačkoj bila su iostala u znaku hrvatskoga narodnog jedinstva i duhovne pove -zanosti s domovinskom Crkvom.

U jedinstvu i povezanosti

Hrvatska i Europska Unija

odgovore dobrom“, poručio je papaFranjo u svojoj homiliji.

Povijesne činjenice govore da sumučenici Antonio Primaldo i njegovih800 drugova ubijeni 1480. u Otrantuna jugu Italije jer nisu htjeli prijeći naislam. Osmanlije su 25 godina nakonosvajanja Carigrada (1453.) i propa-sti Bizantskoga carstva poslali svojuflotu na Italiju, te su žestoko opsjedaliOtranto. Kada su provalili u njega, ukatedrali su pobili mnoštvo od više sto-tina ljudi koji su se tamo sklonili sa sve-ćenstvom. Od krojača Antonija Pez-zulle — nazvanoga „Primaldo“ — kojije bio vođa grada, tražili da im se po-kori i prijeđe na islam. Kada je to od-bio, 14. mu je kolovoza zajedno s naj-manje 800 njegovih sugrađana od -rubljena glava. Nakon oslobođenjaOtranta godinu dana kasnije, AlfonsoAragonski pokopao je u katedrali tije-la 800 ubijenih koja su prema preda-ji bila neraspadnuta, a 1771. papa

Fenomen pape Franje, ako takosmijemo reći, traje i dalje. I doks jedne strane izgleda da uobi -

čajeno i mirno ostvaruje obveze kojesu dio njegove papinske službe, s dru-ge strane o „neuobičajenosti“ svjedo-če i dalje rijeke hodočasnika i vjerni-

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 6/2013

Na Trgu sv. Petra svetima su proglašeni blaženici: Antonio Primaldo i drugovi —mučenici, Laura od sveta Katarine Sijenske Montoya y Upegui — djevica, uteme -ljiteljica Kongregacije sestara misionarki Blažene Djevice Marije Bezgrješnog za-čeća i svete Katarine Sijenske, te Maria Guadalupe Garcia Zavala — djevica, suutemeljiteljica Kongregacije služavki sveta Margherite Marije i siromaha.

Vjera je pravo blago

molitvom i pjesmom pratilo kratki litur-gijski čin proglašenja svetima mučeni-ka iz talijanskoga Otranta i dvije juž-noameričke redovnice. Svečanost je usvojoj homiliji Sveti Otac nazvao„slavljem svetosti“, a vjernike pozvaoda zahvale Bogu što je dao da njego-

lja svima; te nam je progovo rila o svje-dočanstvu ljubavi, bez koje i mučeni-štvo i misija gube svoj kršćan ski okus.“

Ubijeni zbog vjere

„Danas Crkva našem čašćenjupredlaže četu mučenika, koji su za-jedno pozvani na vrhovno svjedoče -nje evanđelja, 1480. Oko osamstoosoba, koje su preživjele opsadu i in-vaziju Otranta, odsječena je glava bli-zu toga grada. Odbili su zanijekatisvoju vjeru i umrli su ispovijedajućiuskrslog Krista. Gdje su pronašli sna-gu da ostanu vjerni? Upravo u vjeri,koja daje da vidimo i iznad granicanašega ljudskog pogleda, iznad gra-nica zemaljskog života, daje razma-trati 'otvorena nebesa' — kako kažesveti Stjepan — i Krista živoga s desnaOcu. Dragi prijatelji, sačuvajmo vjerukoju smo primili i koja je naše pravoblago, obnovimo svoju vjernost Gos -podinu, pa i posred zapreka i neraz- Nastavak na str. 24

Snim

ka: Vatican R

adio

PRVO PROGLAŠENJE SVETACA PAPE FRANJE

ka koji dolaze u Vatikan kako bi sesusreli s njim. Bilo je tako i na sedmuuskrsnu nedjelju 12. svibnja kada jepapa Franjo prvi puta u svom pontifi-katu, uz sudjelovanje više od 100 ti-suća vjernika, proglasio troje novihsvetaca. Na Trgu sv. Petra svetima suproglašeni blaženici: Antonio Primal-do i drugovi — mučenici, Laura od sve-ta Katarine Sijenske Montoya y Upe-gui — djevica, utemeljiteljica Kongre-gacije sestara misionarki Blažene Dje-vice Marije Bezgrješnog začeća i sve-te Katarine Sijenske, te Maria Gua-dalupe Garcia Zavala — djevica, suu-temeljiteljica Kongregacije služavkisveta Margherite Marije i siromaha.Papa je ponovno učinio jednu gestukojom je izrazio blizinu sa vjerničkimpukom: napustio je vatikanski teritoriju otvorenom papamobilu i hodočas-nike pozdravio i u Ulici pomirenja(Via della conciliazione), a posebnosudionike „Marša za život“ koji suglavnim talijanskim gradom hodali zazaštitu života od začeća do naravnesmrti. I sam je Sveti Otac prije molit-ve Kraljice neba jasno ponovio staja-lište i naučavanje Katoličke Crkve: ži-vot se mora štititi od trenutka začećado naravne smrti.

Misa proglašenja novih svetacabila je uobičajeno svečana i raspje-vana. Na početku mise je pročelnikKongregacije za proglašenje blaženihi svetih kardinal Angelo Amato papuFranju pozvao da snagom svoje služ-be blaženike uvrsti među svete, a zavrijeme pjevanja „Tebe Boga hvalimo“na oltar su donesene relikvije novihsvetaca, dok su na pročelju bazilikesv. Petra izvješene bile velike draperi-je s likovima svetaca. Sto tisuća vjer-nika radosnim je pljeskom i sabranom

Sveci Antonio Primaldo i drugovi, Laura Montoya i Maria Gua-dalupe Garcia Zavala dali su svjedočanstvo ljubavi i kršćanskogživota

umijevanja; Bog nam nikada neće us-kratiti snage i vedrine. Dok častimomučenike iz Otranta, molimo Boga dapodupre brojne kršćane koji upravo uovo doba i u tolikim dijelovima svije-ta, sada, još uvijek trpe nasilje, da imdadne hrabrost vjernosti te da na zlo

va slava — slavaLjubavi — zasjanad mučenicimaiz Otranta, majciLauri Montoyi imaj ci Mariji Gua-dalupi Garciji Za-vali. „Nove sveceželimo promatratiu svjetlu navješte-ne Božje riječi. Ri-ječi koja nas jepozvala na vjer-nost Kristu, pa i domučeništva; pod -sjetila nas je nanužnost i ljepotudonošenja Kris ta injegovog evanđe -

„Društvene mreže: vrata istine ivjere; novi prostori evangelizacije“bio je naziv tribine održane u Nad bis - kupskom domu u Rijeci. To je ujednoi naslov poruke Benedikta XVI. za ovo-godišnji Svjet ski dansredstava društvene ko-munikacije koji se tradi-cionalno slavi na sedmuvazmenu nedje lju, prvunakon Uzašašća, ovegodine 12. svib nja. Natribini su, uz riječkognadbiskupa Ivana Dev -čića, predsjednika Od -bora HBK za sredstvadruštvene komunikacije,sudjelovali urednik Hr -vat skog katoličkog radi-ja Anto Mikić, salezi-janski povjerenik zamlade don Ivan Šibalićte isusovac o. Tvrtko Ba-run koji je bio na Skypevezi iz Pariza. Nadahnuti Papinomporukom govorili su o izazovima kojenovi oblici komunikacije postavljajupred Crkvu te kako ih koristiti u evan-gelizaciji.

U Borovu bista bl. Stepincu

U Gospinu svetištu u vukovarskojgradskoj četvrti Borovo naselje gvar-dijan franjevačkog samostana fra Gor-dan Propadalo blagoslovio je bis tublaženog kardinala Alojzija Stepinca.

Do 26. svibnja u Hrvatskoj je or ga nizirano prikupljanje potpisa gra-đana o potrebi raspisivanja referen -duma kojim bi se u Ustav RH unijelaodredba po kojoj je brak životna za-jednica žene i muškarca. Tisuće vo-lontera uključilo se u Građanske inici-jative „U ime obitelji“. Potpisi su se pri-kupljali od 12. do 26. svibnja na višeod 2000 mjesta u cijeloj Hrvat skoj —ispred katoličkih i pravoslavnih crka-va, džamija, na brojnim fakultetimasvih hrvatskih sveučilišta, na najposje -ćenijim lokacijama u svim hrvatskimgradovima. Najmanje pola milijunahrvatskih birača izjasnilo se da tražereferendum s referendumskim pita -

njem: „Jeste li za to da se u Ustav Re-publike Hrvatske unese odredba pokojoj je brak životna zajednica ženei muškarca?“

U grkokatoličkoj konkatedralnojcrkvi u Zagrebu pro-slavljena je blagdan sv.Ćirila i Metoda, zaštit-nika Europe i naslovni-

IZ CRKVE U DOMOVINI

Poziv na naravne zakone


ka grkokatoličke kon-katedralne crk ve.

Umro franjevackon ventualac dr. fraŠpiro Marasović, kojije rođen 1944. u Spli-tu. Bio je redoviti pro-fesor i pročelnik kate-dre moralnog bogos-lovlja na KBF-u u Splitu.

Na Radimlji kodStoca priređena je ko-memoracija i misa za-dušnica za poginule uII. svjetskom ratu, za

pobijene hrvat ske vojnike i civile i uBleiburškoj tragediji i na Križnom pu-tu te za žrtve Stolačke tragedije.

Udruga za promicanje znamenitihKriževčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ ras -pisala je natječaj za 5. susret hrvat -skoga duhovnoga književnoga stvara-laštva „Stjepan Kranjčić“. Riječ je ojedi nom natječaju za suvremenu du-hovnu književnost protkanu kršćan skimvrednotama u kratkim književnim žan-rovima (poezija, kratka priča, putopis,esej, monodrama) u R. Hrvat skoj.

Nagrada fotografu GlasaKoncila

Atletičarka Blanka Vlašić, ko šarkašNikola Vujčić i nogometaš Mijo Cak-taš gostovali su na susretu mladih o te-mi „Sport — zdravo tijelo … a duh?“održanom 15. 05. u dvo rani Nadbi-skupskog sjemeništa u Splitu.

Fotograf Glasa Koncila BernardČović svojom je fotografijom „Don Bo-sco“ osvojio drugu nagradu na 10.međunarodnom natječaju novinskefoto grafije „Betina fotografija godine“koji organizira beogradska tiskovnaagencija „Beta“. A.O.

Svetkovina Duhova proslavljena jediljem Domovine. Posebno je bi-lo u Srijemskoj biskupiji gdje je

bio i Dan ministranata uz primanjedvanaest novih članova u ministrant -ski zbor u Srijemskoj Mitrovici. Timslavljem je zak ljučena i Godina sve-ćeničkoga i redovničkog poziva u Sri-jemskoj biskupiji.

Biskupi Zagrebačke crkvene po-krajine pod predsjedanjem zagreba-čkog nadbiskupa i metropolita kardi-nala Josipa Bozanića održali su sjed-nicu u Konzistorijalnoj dvorani Bis kup -skoga ordinarijata Križevačke epar -hije u Križevcima. Razmotrili su pitan-ja o liturgijskome direktoriju, o važ -nosti župne kateheze, o predstojećimnad/biskupijskim slavljima u metro -poliji te o aktualnim prilikama u hrvat -skome društvu. Budući da je u tijekuprikupljanje potpisa za raspisivanje re-ferenduma o tome da definicija brakakao životne zajednice žene i muškar-ca bude ustavna kategorija u UstavuR. Hrvatske, biskupi su i tom prigodompozvali vjernike da se u svojoj vjernič -koj i građanskoj odgovornosti odazo-vu toj važnoj građan skoj inicijativi.

Suradnja Katoličkog sveu čilišta i isusovaca

Katolički bogoslovni fakultet Sveu-čilišta u Splitu svečano je proslaviosvoj dan i četrnaestu godinu pripa -danja splitskoj sveučilišnoj zajednici.Tom je prigodom Fakultet dodijeliosvjedodžbe, diplome, licencijate i na-grade studentima te povelje zahval-nosti umirovljenom nastavniku i istak-nutim djelatnicima Fakulteta. Rektorprof. dr. Željko Tanjić zajedno s pro-rektorima prof. dr. Gordanom Črpi-ćem, prof. dr. Emilijom Marinom iprof. dr. Hrvojem Štefančićem susreose s provincijalom Hrvatske pokrajineDružbe Isusove o. Antom Tustonjićemi dekanom Filozofskog fakulteta Druž-be Isusove u Zagrebu prof. dr. IvanomŠestakom. Tom prigodom potpisan jeSporazuma o suradnji Hrvat skoga ka-toličkog sveučilišta i Filozofskog fakul-teta Družbe Isusove u Zag rebu.

Pok. dr. fra Špiro Marasovićbio je franjevac-konventua-lac, istaknuti katolički publi-cist i profesor moralnog bo-goslovlja

Snim

ka: IK

A

Tisuće volontera uključilo se u Građanske inicijative „U ime obitelji“. Potpisi su seprikupljali od 12. do 26. svibnja na više od 2000 mjesta u cijeloj Hrvatskoj —ispred katoličkih i pravoslavnih crkava, džamija, na brojnim fakultetima svihhrvatskih sveučilišta, na najposjećenijim lokacijama u svim hrvatskim gradovima.

T omislav Vuković rođen je 1955. u Subotici, gdje je završio osnovnu školu i gim-naziju. U Zagrebu je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a studi-

rao je i na zag rebačkom Filozofskom fakultetu. Novinarstvom se s prekidima bavitridesetak godina. Objavljivao je u Glasu Koncila, Danasu, Večernjem listu, Vjesni-ku, Fokusu, Hrvatskom slovu, Subotičkim novinama, subotičkoj Hrvat skoj riječi, tebudimpeštanskom Hrvat skom glasniku. Neka djela i članke potpisivao je pseudo-nimom Stipan Bunjevac. U razgovoru za Živu zajednicu u povodu dobivanja ovogo-dišnje nagrade „Ljubica Štefan“ za povijest i publicistiku, posebno se osvrnuo na spo-menutu knjigu „Drugačija povijest (o Srbu, Jasenovcu, Glini...)“, te je pojasnio koji surazlozi objavljivanja povijesnih feljtona u Glasu Koncila, sabranih u toj knjizi.

INTERvju


Svjesno i namjerno prešući-vane i skrivane povijesnečinjenice

Žz: Kako je i istaknuto pri dodjelinagrade, Vaša spomeuta knjiga, ukojoj su sabrani povijesni feljtoni ob-javljivani u Glasu Koncila, od kojih jejedanaest iz razdoblja od siječnja2006. do listopada 2010. godine, do-nosi niz činjenica koje se odnose nasuvremenu hrvatsku povijest, na dru-kčiji, temeljitiji i pluralan način?

Tomislav Vuković: Da, kao štosam već spomenuo, povijesne činjeni-ce koje sam objavljivao dulji niz go-dina u povijesnim feljtonima u GlasuKoncila su najprije - drukčije, ali nezato što bi to bio plod nekakve mojeizvanrednosti, nego zato što su onesvjesno i namjerno desetljećima bileprešućivane i skrivane. Uostalom, ne-davno je daleko poznatijoj i vrijedni-joj američkoj židovskoj znanstvenicidr. Esther Gitman objavljena knjiga„Kad hrabrost prevlada“ o spašava -

nju Židova u NDH, u kojoj je objavilamnoštvo dokumenata iz hrvatskih ar-hiva! Pitam se: Kako to da svi dosa-dašnji historiografski „autoriteti“ uHrvatskoj nisu naišli na barem nekidokument, kojega ona donosi? Zar jebilo neizbježno da židovska znan -stvenica dođe iz daleke Amerike i pro-nađe ih u našim arhivima, te da tekonda „drugačija povijest“ iziđe navidjelo?

Žz: Koji Vas je cilj vodio pri pisa -nju i uređiva nju tih feljtona?

Tomislav Vuković:Moram priznati, najve-će zasluge za to imamoj pokojni otac Sti-pan, bez velikih školaili stranačke pripadno-sti. Njegova paemissamaior životnoga silo-gizma uz vjeru u Bogabila je - hrvatski narodkao najveća ovoze-maljska vrijednost, go-tovo svetinja. A u školi

u Subotici slušao sam samo o straho-tama i užasima koje su počinili Hrva-ti, ustaše... Tu je „puklo“ u meni pi-tanje: Kako je moguće s jedne stranegovoriti, uvjetno rečeno, o svetinji a sdruge strane isključivo o zlu? Tadasam postao „fah idiot“ i strastveno po-čeo čitati povijesne knjige, posebiceiz novije hrvatske povijesti. Kasnijesam, dakako, morao poći i u hrvatskearhive, te beogradske, budimpeštan -ske i dr. No, to je već bio sastavni diomoga posla.

Nagrada — „vjetar u jedra“

Živa zajednica: Povod našeg raz-govora je nedavna ovogodišnja nag -rada Hrvatske kulturne zaklade (HKZ)„Ljubica Štefan“ za povijest i publicis -tiku, koja Vam je svečano uru čena usubotu 27. travnja u prostorijamaHKZ-a i Hrvatskog slova u Zag rebu, upovodu Vaše knjige, objavljene 2012.u izdanju Glasa Koncila „Drugačijapovijest (o Srbu, Jasenovcu, Glini...)“.Kako ste doživjeli to veliko priznanje?

Tomislav Vuković: Svako prizna -nje nekome za dosadašnji rad ili ne-kakvo postignuće na bilo kojem po-dručju je prvotno, dakako, priznanjeali i svojevrsni „vjetar u jedra“. U tomsmislu i meni znači podstrek za nasta-vak u zacrtanome smjeru osvjetljava -nja historiografskih kontroverznih te-ma, koji u biti nije ni malo atraktivani još manje poželjan s motrišta prevla-davajuće javnosti. Naime, ukazivatidanas u Hrvatskoj na „drugačiju povi-jest“, različitu od službene, prihvaće-ne od političke, znanstvene, kulturne imedijske „kreme“, propagirane goto-vo 70-tak godina, na prvi je pogledprilično suludo. No, priznajem, ima ito svojih čari, od obznanjivanja ne-poznatih povijesnih činjenica, koja utemeljima dovode pod upitnik neke„poznate i neupitne“ povijesne tvrd -nje, do osobnog zadovoljstva, što na-kon višegodišnjih poruga, kleveta iocrnjivanja slijede ponovno isprazne iideološke optužbe, ali, što je jako va-žno, bez ijednog protuargumenta!

Povijest — najideologiziranije znanstveno područje u današnjoj Hrvatskoj

RAZGOVOR S TOMISLAVOM VUKOVIĆEM, NOVINAROM GLASA KONCILA I AUTOROM KNJIGE „DRUKČIJA POVIJEST (O SRBU, JASENOVCU, GLINI…)“

Tvrdim da za znanstveno istraživanjekontroverznih povijesnih tema nemanajprije kulture dijaloga, jer se odmahsotoniziraju svi oni koji propituju ili uka-zuju na neke „nezgodne“ podatke. Po-vijest je najideologiziranije znanstvenopodručje u današnjoj Hrvatskoj, više iod politike, što je svojevrsni apsurd.

tobože 20.000 nevinih mališana do14 godina ubijeno u logoru „na ne-poznatom mjestu“ i „nepoznatoga da-tuma“, kako to doslovce piše u spome -nutom Poimeničnom popisu, a ni je-dan nije preminuo od čestih zaraznihbolesti, koje su kosile odrasle i zdravemuškarce? Kako objasniti njihova to-božnja masovna ubojstva s nastoja -njima da se nakon bitke na Kozariona smjeste po cijeloj Hrvatskoj, zbri-nu od vlasti NDH, Karitasa i Crvenogkri ža, samoprijegornih volontera (ak-cije Kamila Brösslera, Dijane Budisa v -ljević i dr.) po brojnim sabiralištima ihrvatskim obiteljima...? Kako ukompo -nirati u tobožnja stravična ubojstvadjece g.1942. u logoru s različitimšpor t skim natjecanjima, kazališnimpred stavama, glazbenim izvedbama(čak i operetom)?


objek tivnih okolnosti i zbivanja bio jenajprihvatljiviji za poslijeratne vlasti,ali on je tek dio istovjetnih iskonstruir-anih „pokolja“ u: Belegišu, BosanskojDubici, Bosanskoj Krupi, Drakseniću,Buniću, Čemernici, Čoviću, DobromSelu, Drežniku, Gornjoj Budačkoj,Gornjoj Dubravi, Hrvatskoj Dubici, Ja-senovcu, Kolariću, Kukunjevcu, Ku-sonjama, Ličkom Petrovom Selu, Livnu,Radovici, Rmanju, Sadilovcu, Sibulji-ni, Slabinji, Sloboštini, Smoljanovci-ma, Surduku, Širokoj Rijeci, Švici,Topus kom, Tušiloviću, Utolici, VelikojKladuši, Veljunu, Vojniću, Vrginmostui Zborištu. Zapanjuća je ista shemasvih zločina od uvijek jednog preživ-jelog do jednog „poštenog Hrvata“koji se pobunio i dr. Svakako se nesmije izostaviti „vječna“ tema jaseno-vačkog logora. Svojevrsni je javni„harakiri“ tvrditi da su gotovo sve do-sadašnje opće ocjene o njemu naj-blaže rečeno upitne. Npr. ako je u Ja-senovcu pogubljeno oko 1500 četni-ka i njihov zapovjednik vojvoda Pav-le Đurišia, koji su zarobljeni nakon bit-

ke na Lijevče Polju kod Banja Luke 8.travnja 1945. od ustaških postrojbipotpomognutih domobranima, koje jevodio izvanredni vojni strateg generalVladimir Metikoša, i čija se imena da-

Ne može dio Crkve u Hrvata smatrati,npr. bl. Alojzija Stepinca svijetlim povi-jesnim primjerom i uzorom, a dio ga od-bacivati kao nepoželjnog modela zbogtobože drugačijih povijesnih okolnosti.πNetko bi se s razlogom mogao upitati:Jesmo li mi dio iste Crkve u istomehrvatskome narodu? Ako se mladi bo-goslovi odgajaju u toj povijesnoj pola -rizaciji, bojim se da će za koje desetlje-će nastati veliki unutarcrkveni problem.

Drugačija povijest o Srbu,Jasenovcu, Glini...

nas nalaze u Poimeničnome popisuJUSUP-a Jasenovac, a njima hrvatskovrhovništvo, od predsjednika, države,sabora i vlade, do političkih vladaju-ćih i oporbenih stranaka odaju počastsvake godine, koliko se ozbiljno u tomsmislu može tvrditi da su sve žrtve u ja-senovačkome logoru nevine? Taj po-datak kao „domino efekt“ izaziva niznovih nedoumica i pitanja: Kamosvrstati jasenovačke zatočenike ubije-ne od partizana tijekom njihovih pov-remenih napada na logor i ustaškekonvoje izvan logora? Što sa strijelja-nim ustašama u jasenovačkom logoruzbog njihove samovolje, šverca, okrut-nosti i sl? Kako uopće govoriti o Jase-novcu kao „tvornici smrti“ uz redovitirad dvadesetak tvornica, u kojima suse proizvodili različiti proizvodi? Či-me potkrijepiti tvrdnju o fantastičnoj istravičnoj brojki o 20.000 ubijenedjece bez jedne jedine pronađenemasovne grobnice i samo šest isko -panih dječjih kostura nakon rata, nakojima nisu pronađeni nikakvi znacinasilne smrti? Kako to da je baš svih

Žz: Koje biste kon-troverzne teme iz hrvat -ske novije povijesti, okojima ste pisali, mogliposebno izdvojiti?

Tomislav Vuković:Teško je sada neke iz -dvojiti jer meni su sve te-me bile jednako važne ivrijedne. Kao što puninaslov knjige „Druga -čije povijesti“ ka že, ri-ječ je o Srbu, koji je suv-remeni hrvat ski apsurd,jer je riječ o četničkomepokolju nevinoga hrvat skoga življa i,što je za rubriku: „Vjerovali ili ne“, —veličanju tog događaja od sadašnjihpolitičkih vlasti. Zatim, riječ je o tobo-žnjem pokolju u srpskopravoslavnojcrkvi u Glini koji se zapravo uopće ni-je dogodio, nego je izmišljen i iskon-struiran u cilju optužbe zagrebačkognadbiskupa Alojzija Stepinca, pa jezato „jedini“ preživjeli svjedok LjubanJednjak svjedočio na suđenju. Poredtoga, evo, čitateljima „Žive zajedni-ce“ prvima iznosim podatak do koje-ga sam došao nakon višegodišnjegistraživanja — ustaški pokolji u crkva-ma bili su sastavni (dogovoreni) diostrategije poslijeratnih Komisija zaistra živanje zločina okupatora i njiho-vih pomagača. Dakle, ustaš ki pokolj uglinskoj pravoslavnoj crkvi zbog niza

Iz predgovora Vukovićeve knjige glavnog urednika Glasa KoncilaIvana Miklenića:

Povijesni feljtoni Tomislava Vukovića dragocjen su doprinos osvjetljavanjupojedinih kontroverznih povijesnih tema, doprinos dovođenju u pitanje svjes-no i smišljeno konstruiranih mitova i ideologiziranih i politiziranih interpre-tacija. Specifičnost je Vukovićevih povijesnih feljtona što u njima, ni kad po-lemizira, ne širi nesnošljivost ili mržnju već poziva na traženje i prihvaćanjeistine jer jedino istina može biti pravi, zdravi temelj skladnoga društvenogaživota u pluralnoj Hrvatskoj. Stoga je logično da su povijesni feljtoni u Gla-su Koncila veoma čitani, njihovim udruživanjem u knjigu znatno im se pro-dužuje vijek trajanja, a puni njihov smisao bit će ostvaren kad istina koju do-nose postane vlasništvo i dio svijesti većine u hrvatskom društvu.

Nastavak na str.25

Hrvati katolici iz hrvatskih katoli-čkih misija (HKM) iz regije Sje-verna Rajna i Vestfalija tradi-

cionalno su hodočastili 42. put na Du-hovski ponedjeljak (blagdan MarijeMajke Crkve), 20. svibnja, u staro zav-jetno svetište Marije Bezgrješno zače-te — Neviges. Valja podsjetiti kako jeprvo hrvatsko hodočašće organiziranona Duhovski ponedjeljak 1971. godi-ne, a na koje su hodočastili vjernici izhrvatskih katoličkih misija Duisburga,Leverkusena i Lüdenscheida sa svojimsvećenicima. U počecima se o organi-zaciji hodočašća brinuo organizacij skiodbor u sastavu župnika hrvatskih ka-toličkih misija Bochuma, Mülheimaa.d.Ruhr i Wuppertala. Nakon 1977.godine organizaciju preuzima župnikMettmana, a kasnije, kad se ugasila tamisija, župnik Hrvatske katoličke misi-je Wuppertal.

Hodočaše, u kojem je sudjelovaloviše tisuća vjernika, započelo je sa-kramentom pomirenja u svetištu. Križ-ni put u svetištu predvodio je pred -sjednik Vijeća Hrvatske biskupske kon-ferencije i Biskupske konferencije Bos-ne i Hercegovine za hrvatsku inozemupastvu, pomoćni biskup Vrhbosanskenadbiskupije mons. Pero Sudar u za -jed ništvu s organizatorom hodočašća,predstavnikom regije, voditeljem Hr -vat ske katoličke misije Wuppertal fraJosipom Repešom i vjernicma. Ina če,pobožnost križnog puta redovito semoli na postajama obližnje kalvarije,ali ovoga se puta molilo u svetištuzbog kišnog vremena. Nakon križnogputa, u svetištu se molila krunica.

Svečano misno slavlje započelo jeophodom od sakristije kroz svetište doglavnog oltara. U ophodu su išli i mla-di obučeni u hrvatske narodne noš njenoseći i hrvatski državni stijeg. Misnoslavlje predvodio je mons. Sudar u za-jedništvu s o. Repešom, novim vodi -teljem HKM Köln fra Franom Milano-vićem Litrom i s još jedanaest bisku-pijskih i redovničkih svećenika, uglav-nom voditelja obližnih hrvatskih misi-ja, među kojima je bio i voditelj HKMTuttlingen u biskupiji Rottenburg-Stutt-

Hrvati i marijanskim svetištima


Hodočašća

NEVIGES/MARIENTHAL/HILDESHEIM

gart vlč. Josip Pavlović. Misnom slav -lju pribivao je veći broj pastoralnih su-radnica — redovnica i laikinja, i pas -toralnih suradnika laika, koji djeluju uhrvatskim misijama, kao i hrvatskih redovnica, koje su na drugim služba-ma u tom dijelu Njemačke. Misnomslav lju pribivao je i generalni konzulGeneralnog konzulata R. Hrvatske izDüsseldorfa Vjekoslav Križanec.

da i Crkve u Hrvatskoj i u Bosni i Her-cegovini.“ U nadahnutoj propovijedimons. Sudar je istaknuo kako je željau Godini vjere staviti svoju vjeru podzaštitu One koja je do kraja vjerova-la. „Samo onaj koji je do kraja vjero-vao i do kraja živio svoju vjeru, mo-že štititi, ljubiti i zagovarati. Marija,Majka Isusova je doista osoba koja jedo vrhunca dovela svoju vjeru i svoje

Nosim vam pozdrave i poruku iz domovine da vas se mi ne odričemo i da vassmatramo sastavnim, bitnim dijelom našeg hrvatskog naroda i Crkve u Hrvatskoji u Bosni i Hercegovini, kazao je mons. Sudar u Nevigesu.

Sve je na početku pozdravio or-ganizator hodočašća o. Repeša kojije istaknuo kako se ovogodišnje, 42.hrvatsko hodočašće Bezgrješnoj Dje-vici, našoj nebeskoj Majci, organizirau Godini vjere. „Iako daleko od svo-jih ognjišta, pronašli smo svoju Majkukoja nas uvijek očekuje raširenih ruku.Bogu hvala što smo zajedno, da ima-mo mogućnost Boga slaviti.“ Riječi do-brodošlice hrvatskim hodočasnicimauputio je gvardijan — upravitelj svetiš-ta fra Othmar Brüggemann. Istaknuoje kako je to ukupno 332. hodočašćevjernika u Neviges, a Hrvati u to sve-tište tradiconalno hodočaste već 42.put.

Mons. Sudar je u uvodnoj riječikazao: „Nosim vam pozdrave i poru-ku iz domovine da vas se mi ne odri-čemo i da vas smatramo sastavnim,bitnim dijelom našeg hrvatskog naro-

pouzdanje u Boga. Stoga je važnomoliti da nam se umnoži vjera, a po-tom da ta vjera prijeđe u djela. Oddubokih korijena vjere i mi živimo da-nas. Marija je postala majka svih onihkoji vjeruju. Stoga Crkva danas slaviBlaženu Djevicu Mariju Majku Crkve.Ona je tjelesno rodila Isusa, ali je ro-dila i rađa duhovno sve one koji uNjega vjeruju. Vjerujemo da ovaj svi-jet vodi Božja ruka, unatoč svih zala,da će Božja pravda pobjediti unatočsvih nepravdi i da ničija suza nećeostati neobrisana, da ničija patnja ne-će biti zaboravljena. Naša je vjera ja-ka kad i mi počnemo rađati one kojivjeruju i u njima i kroz njih rađati sa-moga Krista“, kazao je mons. Sudaristaknuvši kako i danas kao i u Mari-jino vrijeme treba onih koji će vjero-vati i u čijim će se srcima rađati vjerakoja preporađa.

Misno slavlje u Nevigesu predvodio je i propovijedao mons. Pero Sudar

Snim

io: A

. Po

legub

ić


Misno slavlje uveličao je uz sud-jelovanje svih hodočasnika zbor HKMWuppertal pod vodstvom Marka Peu-lića. Mons. Sudar je u subotu 18. svib -nja podijelio sakrament potvrde uHKM Bochum i HKM Gelsenkirchen,koje vodi vlč. Vinko Delinac, a nasvet kovinu Duhova, u nedjelju 19.svibnja, u HKM Mülheim a.d. Ruhr iHKM Duisburg, koje vodi o. Vidan Mi-šković.

Veliki broj vjernika iz hrvatskih ka-toličkih misija Rajnsko-majnske regijesudjelovao je na hodočašću toga da-na i u marijanskom svetištu Marien-thal. Svečano misno slav lje predvodioje i propovijedao naslovni ninski bis -kup iz Rima mons. Martin Vidović. Ko-lekta je bila namijenjena za misije uAfrici, fra Iliju Barišića. Nakon mise udvorani „Main Bahnhof“ organizirana

Okupljeni vjernici u crkvi Sv. Godeharda u Hildesheimu

Snim

io:

S. G

rubić

je priredba u kojoj su nas tupili pob-jednici festivala „Mikrofon je Vaš“ izKelkheima i folklorne skupine iz HKMOffenbach i HKM Mainz. Zabav ljaoje VIS „Duo Kumovi“, a za organiza-ciju oko hrane i pića pobrinuli su sevjernici HKM Mainz.

Svečano je toga dana bilo i u Hil-desheimu. Na marijanskom su se ho-dočašću okupili hrvatski vjernici iz Sje-verne regije, a svečano misno slavljeu crkvi Sv. Godeharda u tome gradupredvodio je i propovijedao karmeli-ćanin iz Zagreba dr. o. Jure Zečević.

Adolf Polegubić

Snim

io:

A.

Pole

gub

ić

U Nevigesu se okupio veliki broj vjernika

U prikaznim su darovima vjerniciu narodnim nošnjama prnijeli lađu,Evanđelje, kruh i vino, palmu i masli-nu te svijeću. Mons. Sudar je predvo-dio posvetnu molitvu hrvatskog narodau svetištu pred Gospinim likom, a udi -je ljeno je vjernicima i potpuni oprostpo dekretu kölnskog nadniskupa kar-dinala Joachima Meisnera. Svi su nakraju u znak hrvatskog narodnog je-dinstva i povezanosti otpjevali hrvat -sku himnu. Mons. Sudar je sve potak-nuo neka i dalje sudjeluju u slav ljimau svojim misijama i zajednicama uNjemačkoj.

Vjernici su imali prigodu i zaosobne molitve, a hodočašće je zavr -šilo poslijepodnevnim druženjem i ob-jedom. Hodočasnici su svojim darom

Okupljeni hodočasnici (slika gore i desno) za vrijeme euharistijskog

slavlja u Marienthalu. Prije sv. mise bio je križni put

i prigoda za ispovijed. Na početku sve je pozdraviopredstavnik Rajnsko-majnske

regije fra Ante Bilić, a zatim gvar dijan

svetišta o. Bernold Geyer.

Snim

ila: Lj.M

.-Baban

prikupljenim u svetištu od više od3200 eura pomogli obnovu i grad njuGospinog svetišta Vrhbosanske nad-biskupije Komušina-Kondžilo.

slaVlja


Naslovni ninski nadbiskup izRima mons. Martin Vidovićpodijelio je u subotu 18.

svibnja sakrament potvrde u hrvat -skim katoličkim misijama (HKM)Mainz, Darmstadt i Hanau, a na svet-kovinu Duhova, u nedjelju 19. svib -nja, i u HKM Wiesbaden. U Mainzuje sakrament potvrde primilo 14 kriz-manica i krz ma nika iz HKM Mainz,

MAINZ/DARMSTADT/HANAU/WIESBADEN

Pohod nadbiskupa Martina Vidovića

Oca nadbiskupa su pozdravili voditelji misija, predstavnici krizmani-ca i krizmanika te roditelji krizmanicai krizmanika, koji su zahvalili za prip -remu njihove djece za sakramentpotvrde uz prigodni dar o. Biliću is. Dioniziji Tomas iz HKM Mainz,s. Esteri Marijić iz Rüsselsheima,o. Brečiću, s. Damjani Damjanović is. Anđeli Milas iz HKM Darmstadt,

Sve ovo što slušamo, ne tiče se nekihtrećih osoba, već se tiče i tebe i mene.Neka ničije srce ne ostane tvrdo, niči -ji um zatvoren, posebno vaš, dragipotvrđenici. Radostan je ovo i svetdan. Danas svetkujemo svršetak vaz-menog otajstva, koji se dovršava Bož -jim naumom ljudskoga spasenja. Ovoje ujedno i svetkovina utjehe i nade,svetkovina novoga dostojanstva čov-

Krizmanici u Darmstadtu s mons. Vidovićem, o. Brečićem i s. Damjanom Damjanović

Mons. Martin Vidović je za svoga pohoda hrvatskim katoličkim misijama u Nje-mačkoj, od subote 18. do ponedjeljka 20. svibnja, podijelio sakrament potvrde uhrvatskim katoličkim misijama u Mainzu, Darmstadtu, Hanau i Wiesbadenu, te jena Duhovski ponedjeljak, 20. svibnja, predvodio misno slavlje i propovijedao nahodočašću Hrvata katolika iz hrvatskih katoličkih misija iz Rajnsko-majnske regi-je u marijanskom svetištu Marienthal.

peteto iz HKM Rüsselsheim i jednakrizmanica iz HKM Wiesbaden. UHKM Darmstadt je bilo trideset šes -tero, u HKM Hanau oko dvadese -tero, a u HKM Wiesbaden tridesettroje krizmanika. Svačno misno slav -lje mons. Vidović je predvodio ucrkvi Sv. Bonifacija u Mainzu u za-jedništvu s voditeljem HKM Mainz ipredstavnikom Rajnsko-majnske regi-je fra Antom Bilićem, u Darmstadtu ucrkvi Sv. Fidelisa u zajedništvu svodite ljem HKM Darmstadt fra Ne-diljkom Brečićem, u HKM Hanau uzajedništvu s voditeljem HKM Hanaufra Ivanom Kovačevićem i u crkvi sv.Kilijana u Wiesbadenu u zajedništvus voditeljem HKM Wiesbaden dr. fraAntom Bilokapićem.

o.Kovačeviću iz HKM Hanau te o. Bilokapiću i s. Auksiliji Milić izHKM Wiesbaden. Vjernici su obno vilikrsna obećanja, a u prikaznim daro -vima prineseni su prigodni i znako vitida rovi.

Mons. Vidović je u propovijedi nasvetkovinu Duhova istaknuo kako sudar Duha Svetoga i vlast opraštanjagrijeha plod Kristova vaznemogotajstva, plod njegove muke, smrti nakrižu i uskrsnuća. „Dar je to otkuplje-nom čovjeku i vlast je to dana apos -tolima i po njima Crkvi na dobro ispas svakoga čovjeka. Sinovi Božji,baštinici Božji i baštinici Kristovi otku -p ljeni su da bi bili pozvani na slobo-du, da bi bili slobodni u Kristu. Uis -tinu, za slobodu nas Krist oslobodi.

jeka. Biti kršćanin izazov je i obve za.Izazov jer biti kršćanin znači suo čiti sesa stvarnošću s kojom živimo i obliko-vati je prema Božjem naumu s čovje-kom izgrađujući Božje kraljev stvo ov -dje na zemlji, koje će se dovr šiti nanebesima. Obveza biti krščanin, zna-či također ljubiti Boga iznad svega, abližnjega kao samoga sebe, odnosnobiti suodgovoran za svijet u kojem ži-vimo i kojeg nam je Bog povjerio stvo-rivši nas na svoju sliku i priliku sebislič ne“, kazao je u propovi jedi mons.Vido vić. Obrativši se potvrđenicima,kazao je kako oni pristupaju sakra-mentu potvrde, kojim se ovjekovječu-je milost dara uskrsnuća i pedesetni-ce. „Ostanite vjerni svome pozivu iizabranju. Izgrađujte sebe i svoje obi -

Krizmanici u Wiesbadenu

s mons. Vido vićem,

o. Biloka pi ćem i s. Auksilijom

Milić


telji i društvenu sredinu u kojoj ži-vite i radite. Prožimajte ih DuhomSvetim svjesni svoje suodgovorno-sti za bližnjega, za Crkvu i za gra-đansko društvo. Ostanite vjerni vje-ri svojih otaca, vjeri Katoličkoj, ko-jom se naš narod opravdano po-nosi već skoro četrnaest stoljeća.“

Na kraju je mons. Vidović zah-valio svima, potaknuvši krizmanikei krizmanice da budu ponosni nasvoju vjeru i svoj rod hrvatski. Poje-dini su vjernici glazbom i pjesmom,kao i misijski zborovi uveli čali mis-na slavlja. Inače u HKM Mainz sesvake godine organizira slavlje sv.potvrde i to za osme razrede bezobzira koliko kandidata ima.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Krizmanici u Mainzu s mons. Vidovićem,o.Bilićem,s.Dionizijom Tomas i s. EsteromMarijić

Ustudenome ove godine u Hrvatskoj katoličkoj misijiMittelbaden održat će se svečano slavlje u povodučetrdesete obljetnice pastorala u zajednicama Bruch-

sal i Pforzheim. Kao uvod u tu proslavu u Bruchsalu, u ned-jelju 21. travnja, u crkvi Sv. Pavla nastupila je klapa Hrvat -ske katoličke misije München „Croatia“. Slavljeno je sve ča -no misno slavlje na kojem je pjevanje predvodila klapa za-jedno s domaćinima, pjevačkim zborom iz Bruchsala. Mis-no slavlje predvodio je voditelj misije don Ivo Nedić, sale-zijanac. Nakon misnog slavlja u dvorani pokraj crkve odr -žan je prigodni program. Voditelj misije don Nedić progo-vorio je o povijesti zajednica u Pforzheimu i Bruchsalu, a za-tim su se prisutnima obratili vlč. Ivica Komadina, delegat zahrvat sko dušobrižništvo u Njemačkoj, i Ante Cicvarić, ge-neralni konzul RH u Stuttgartu. Prepuna dvorana svjedočilaje o prisutnosti brojnih Hrvata na području HKM Mittelba-

BRUCHSAL/PFORZHEIM

Uvod u veliku proslavu

den, a svi su se s radošću prisjetili trenutaka iz prošlosti kaoi svećenika koji su djelovali na tom području, među kojimaje i vlč. Ivan Plješa, koji je prisustvovao tom događaju. Tije-kom programa klapa „Croatia“ izvela je još nekoliko pri-godnih domoljubnih pjesama, koje su mnogima izmamilesuze i prisjetile ih na nikad zaboravljeni rodni kraj. S.J.


GODINA VJERE

Svako živo biće održava svoj ži-vot hraneći se, te mu stoga uzi-manje hrane postaje bitna život-

na funkcija. Što vrijedi za sva živa bi-ća, vrijedi i za čovjeka, premda onkao razumsko bićeuzima hranu druk -čije od drugih živihbića. Isto tako u pri-rodi vidimo kako sesvako biće hranihranom prikladnomnjegovoj vrsti i na-ravi života. I ovopravilo vrijedi začovjeka, s time dačovjek opet ima svo-ju posebnost kojutreba istaknuti. Čov-jek, naime, nije samo tjelesno nego iduhovno biće, te se ne može održatiu postojanju hraneći samo tijelo, ne-go, ako želi živjeti cjelovito, treba hra-niti i dušu prikladnom hranom.

Skrb za duhovni život

Nije sigurno poznaju li svi ljudiistinu da one životne sastavnice kojese ne hrane, odumiru. Zato je papaBenedikt XVI. ukazao na iscrpljenostsuvremenoga čovjeka koji je potpunoposvećen zemaljskim aktivnostima, aliu isto vrijeme duhovno umire od gladii od žeđi jer ne održava svoj duhovniživot. Nasušna je stoga potreba uta-žiti žeđ putem vjere, kao što je učini-la Samarijanka na Jakovljevom zden-cu razgovarajući s Gospodinom, kojije istinsko vrelo života, ali i kruh ne-beski koji je najsadržajnija hrana bezkoje čovjek ne može istinski živjeti nazemlji, niti doći do punine život u vječ -nosti.

Kao što je ljudski život višestrukosložen i slojevit, tako je i način njego-va održavanja složen i slojevit. Čovjekje pozvan održavati cjelovitost svogaživota, a ne samo parcijalno skrbiti sa-mo za tjelesnu sastavnicu nauštrb du-hovne. I kao što skrb, na primjer ozdravlju, ima smisla samo ako je cje-lovita, tako valja skrbiti cjelovito i o ci-jelom čovjeku, to jest i o duhovnoj sas -

Čovjek nije samo tjelesno nego i duhovno biće, te se ne mo-že održati u postojanju hraneći samo tijelo, nego, ako želiživjeti cjelovito, treba hraniti i dušu prikladnom hranom.

Piše: dr. Ivan Bodrožić

na taj način uspostavio skrb nad ci-jelim stvorenjem. To se još radikalni-je vidi na primjeru duhovne hraneljudskih duša. Čovjek se treba truditida zaradi nepropadljivu, nebeskuhranu, ali on je sam od sebe ne mo-že proizvesti, nego mu je ona Božjidar. Raditi i truditi se za ovu hranuznači držati svoje biće čistim od sva-koga grijeha i raspoloženim primitibožanski život. Ta hrana je, međutim,čisti Božji dar koji se ne može zaslu-žiti ljudskim zaslugama, niti može bi-ti stečevina na koju polagati pravopred Bogom, nego se može dobiti sa-mo putem vjere u Boga, jer su u tojhrani daje sam Bog. Dajući svoje eu-haristijsko tijelo Krist Gospodin jepostao djelitelj Božje hrane i darova-telj Božjeg nepropadljivog života.

Pravi okus duhovne hrane

Stoga nas Benedikt XVI. potičeda osjetimo zadovoljstvo i pravi okusduhovne hrane kojom se hranimo, ni-kad ne propuštajući prigodu nasititise po njoj životom vječnim. Mi krš -ćani ne smijemo ostati bez apetita zahranom vječnoga života. Blagujmo jekao pravi degustatori uživajući u ne-

zamjenjivom oku-su i krepkosti kojunam daje. Ne bu-dimo duhovni an-oreksičari, čija jebolest tim pogub-nija što se stvaraveća disproporci-ja između tjeles-nog i duhovnog,

između nebeskog i zemaljskog, negodopustimo Bogu da nam otvori ape-tit vjere kako bismo stalno i sve višeželjeli nebesko zasićenje. Kušajmojelo vječnosti koje nam je Otac pri-premio, a čijem stolu imamo pristuppo vjeri. Vjerujmo u Boga i u Kristauskrsloga, jer se samo po vjeri dola-zimo do otajstvene Božje hrane kojavodi u život vječni. Blagujući je ispu -njajmo se životnom snagom na zem -lji, da sretno po njoj pris pijemo uvječ nost. ■

tavnici bića, u protivnom se to nega-tivno odražava na cijeloga čovjeka.

Na žalost i mnogi kršćani se od-nose vrlo površno glede ovih životnihistina. Zanemarujući vjeru zanema -

ruju istinu o duhov-nim vrijednostima,te pos taju u društvuneprepoznatljivi iloši svjedoci bo žan -skog života koji suprimili. GospodinIsus je bio svjestanpogubnosti neis p -rav nog vjerničkogstava, te je stogapoticao svoje učeni-ke da budu solzemlje i svjetlo svi-

jet, pazeći da ne sol ne obljutavi i dase svjetlo ne sakrije pod posudu (usp.Mt 5, 13—16), na što se poziva i pa-pa Benedikt XVI. u apostolskom pismuPorta fidei 3. Tako i kršćanin koji ni-je svjestan vjere i duhovnih vrijednos -ti gubi svoj sjaj i svoju svrhu u druš tvu,a nanosi i duhovnu štetu onima koji-ma je trebao biti začin i svjetlo. Gos -podin Isus zato predbacuje ljudimasvojega naraštaja da skrbe prvenst-veno oko izvanjskih dobara i potre-ba, zanemaru ju ćiona unu tar nja,duhovna. Kljaštre-ći duhovno, izrav-no su zanemari-vali same sebeumjesto da razvi-jaju cjelovitu vri-jednost ljudskosti.Znakovit je ondaIsusov poticaj: „Radite ali ne za hra-nu propadljivu, nego za hranu kojaostaje za život vječni: nju će vam da-ti Sin Čovječji jer njega Otac — Bog —opečati“ (Iv 6,27).

Apetit vjere

Spomenuta Gospodinova izjavauključuje i svijest da onaj tko vjerujeu Providnost Božju zna da hranu neproizvodi samo čovjek i ne daje je sa-mo zemlja, nego je daje i Bog koji je

Hrana života

Vjerujmo u Boga i u Kris -ta uskr sloga, jer se samopo vjeri dolazimo dootajstvene Božje hranekoja vodi u život vječni.Blagu jući je ispu njajmose životnom snagom nazemlji, da sretno po njojprispijemo u vječnost.

Kršćani ne smiju ostati bezapetita za hranom vječnogaživota. Blagujmo je kaopravi degustatori uživajući unezamjenjivom okusu i kre -pkosti koju nam ona daje.

großes Zeichen am Himmel: EineFrau, mit der Sonne bekleidet, und derMond unter ihren Füßen und auf ih-rem Haupt eine Krone von zwölf Ster-nen (Offb 12,1).“ Die Zahl zwölf ist ei-ne symbolische Zahl in der HeiligenSchrift und steht für Vollkommenheit,Vollständigkeit und Einheit.

Diese Betrachtungsweise der Eu-ropaflagge, obgleich sie nicht von al-

len als die der christlichen Inspirationdes Autors entstammende gedeutetwird, zeigt dennoch, dass die EUnicht ausschließlich eine Wirtschafts-gemeinschaft ist. Wir sollten nicht die

Tatsache außer Acht lassen, dass dieEU vornehmlich auch eine Wertege-meinschaft ist.

So steht im § 2 des Vertrags vonLissabon vom 13.12.2007 eindeutig:„Die Werte, auf die sich die Uniongründet, sind die Achtung der Men-schenwürde, Freiheit, Demokratie,Gleichheit, Rechtsstaatlichkeit und dieWahrung der Menschenrechte ein-schließlich der Rechte der Personen,die Minderheiten angehören. DieseWerte sind allen Mitgliedstaaten in ei-ner Gesellschaft gemeinsam, die sichdurch Pluralismus, Nichtdiskriminie-rung, Toleranz, Gerechtigkeit, Solida-

Im kroatischen Fernsehen läuft einCountdown-Werbespot bis zum Bei-tritt Kroatiens zur EU. In der Tat tren-

nen uns nur noch wenige Tage vondiesem Ereignis. Was wird die Euro-päische Union mit sich bringen? Ma-teriellen Wohlstand, veränderte mo-ralische Maßstäbe? Was kann Kroa-tien in die Europäische Union einbrin-gen? Welche Aufgabe haben dabeidie ausgewanderten Kroa-ten? Viele Fragen be-wegen uns. Die Antwortenliegen aber nicht immerklar und eindeutig auf derHand; vielmehr sind siekomplex und vielschichtig.Doch aufgrund der bisherbekannten Informationenüber die EuropäischeUnion können wir zumin-dest einen Versuch unter-nehmen, mögliche Ant-worten zu finden.

Aufgrund einer Ideedes französischen Unternehmers JeanMonnet schlug der damalige franzö-sische Außenminister Robert Schumanin seiner berühmten Pariser Rede am9. Mai 1950 vor, eine Produktionsge-meinschaft für Kohle und Stahlzwischen Frankreich und Deutsch-land ins Leben zu rufen. Ein Jahrspäter wurde ein Abkommen vonsechs Ländern: Frankreich,Deutschland, Italien, Belgien, denNiederlanden und Luxemburgunterzeichnet. Die Schumann-Er-klärung war der Grundstein zurheutigen EU und der 9. Mai ist so-zusagen der Geburtstag der Eu-ropäischen Union.

Einige Jahre später, am 8.Dezember 1955 erhält die Gemein-schaft eine eigene Flagge, die zu-nächst die Flagge des Europarateswar. Sie besteht aus einem Kranz vonzwölf goldenen Sternen auf azurblau-em Hintergrund. Der Beschluss zu An-nahme der Flagge seitens des Mini-sterrates erfolgte am 8. Dezember1955, der zugleich der Festtag derUnbefleckten Empfängnis Marias ist.Neben mehreren Entwürfen für dieFlagge, wurde der von Arsèn Heitzangenommen, der nach seiner per-sönlichen Aussage von der Bibelstelleaus der Offenbarung des Johannes in-spiriert wurde: „Und es erschien ein

BOtscHAft DEs DElEGAtEN


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.148

Kroatien und die Europäische Unionrität und die Gleichheit von Frauenund Männern auszeichnet.“ Und im §3 heißt es: „Ziel der Union ist es, denFrieden, ihre Werte und das Wohler-gehen ihrer Völker zu fördern." Damitwird deutlich, dass die europäische In-tegration kein Selbstzweck ist, son-dern grundsätzlichen Zielen dient, diedas Leben der EU-Bürgerinnen und -Bürger bestimmen. In diesem Sinne

wurde auch die europäi-sche Hymne ausgewählt.Die Melodie ist der Neun-ten Symphonie von Lud-wig van Beethoven ent-nommen und wird ohneText als europäische Hym-ne verwendet. Ohne Wor-te, in der universalen Spra-che der Musik, ist dieHymne Ausdruck der ide-alistischen Werte der Frei-heit, Frieden und Solida-rität, für die Europa steht.1985 wurde sie von den

Staats- und Regierungschefs der Unionauf Vorschlag des Europäischen Par-laments als offizielle Hymne der Euro-päischen Union angenommen. In Viel-falt geeint ist der Leitspruch der Euro-

päischen Union und drückt nichtnur die Einigkeit der Mitgliedslän-der in ihrer Unterschiedlichkeitaus, er bildet auch die europäi-sche Kultur ab.

Neben all den positiven Wer-ten, gibt es sicherlich auch vielesUnerfreuliches, das sich in dersechzigjährigen Geschichte derEuropäischen Union angesammelthat, wie z.B. die Schuldenkrise,die mit der weltweiten Finanz- undWirtschaftskrise 2008/2009 zu-

nächst in Griechenland, Irland undPortugal offenbar wurde und2011/2012 auch auf große Staatender EU wie Italien und Spanien über-griff. Trotz der „Euro-Rettungsschirme“blieb das Vertrauen der Finanzmärktein den Euroraum angeschlagen.

Möge Kroatien sich mit Gottes Hil-fe und aufgrund seiner über mehrereJahrhunderte alten christlichen Tradi-tion als ein weiteres kostbares Stein-chen in das Mosaik positiver Werteder Europäischen Union für eine gutegemeinsame Zukunft einfügen.

Pfr. Ivica Komadina, Delegat

Möge Kroatien sich mit GottesHilfe und aufgrund seiner übermehrere Jahrhunderte altenchristlichen Tradition als ein wei-teres kostbares Steinchen in dasMosaik positiver Werte der Eu-ropäischen Union für eine gutegemeinsame Zukunft einfügen.


stUDIENtAG

Am 14. Mai fand ein Studientagzum Thema Migration als „Ortder Theologie“ an der Phil.-The-

ol. Hochschule Sankt Georgen inFrankfurt am Main statt. Veranstaltetwurde der Studientag vom Institut für

FRANKFURT AM MAIN

Migration als „Ort der theologie“

Disziplinen in dieser speziellen Situa-tion, an diesem speziellen Ort beizu-tragen und inwiefern erweisen sichMigrationserfahrungen als genuineOrte theologischen Erkenntnisge-winns? Abschließend gab es Gele-genheit für gemeinsamen Gesprächeund Diskussionen. Vom Büro für Kro-atenseelsorge in Frankfurt am Mainnahmen der Delegat für die Kroaten-seelsorge, Pfr. Ivica Komadina, sowieDr. Adolf Polegubić teil.

www.iwm.sankt-georgen.de/A.A.

Zu Beginn begrüßte Dr. MarkusLuber SJ, Kommissarischer Direktordes Instituts, die Teilnehmer des Stu-dientages. Die Einleitung in den The-mentag erfolgte durch einen wissen-schaftlichen Mitarbeiter des Instituts, P.Tobias Kessler CS.

In ihren aufschlussreichen Vorträ-gen beleuchteten die Referenten Ass.-Prof. Dr. Regina Polak vom Institut fürPraktische Theologie der UniversitätWien, der Experte für Migrationsthe-ologie, Gioacchino Campese, sowie

Relevanz bzw. seines Offenbarungs-charakters zu betrachten. Die theolo-gische Würdigung von Migration alseinem Ort, an dem Gottes Heilsplansichtbar und erfahrbar wird, eröffneteine neue Perspektive, die zugleich ei-

Dr. Anna Fumagalli, Dozentin an derTheologischen Fakultät von Luganound am SIMI, Rom, das Thema näher.

So ging z.B. Frau Ass.-Prof. Dr.Regina Polak in ihrem Vortrag zu-nächst auf die Frage ein, was Migra-tion eigentlich ist und inwiefern Mi-gration ein Zeichen der Zeit ist. In ih-ren Ausführungen zeigte sie auf, dassMigration ein locus theologicus in derzeitgenössischen (Praktischen) Theo-logie ist. Ihren Vortrag schloss sie mitAnfragen an die Theologie, die lau-teten: Was haben die theologischen

Weltkirche und Mission. Das ZweiteVatikanische Konzil hat den Ausdruck„Zeichen der Zeit“ zu einem theologi-schen Grundbegriff erhoben, der dieGeschichte als Ort theologischer Er-kenntnis neu gewichtet. Der Anspruch,der sich mit der Rede von den Zeitsig-naturen verbindet, erschöpft sich nichtin der Beschreibung der pastoralenHerausforderungen der Gegenwart. Esgeht vielmehr darum, die Würde derprofanen Ereignisse und Phänomeneangesichts der sich in ihnen offenba-renden Gnade Gottes anzuerkennen.

Vor diesem Hintergrund war esdas Anliegen des Studientags, dasPhänomen der Migration unter demGesichtspunkt seiner theologischen

nen neuen Umgangmit der Thematik aufder Ebene pastoralenHandelns ermöglicht.

Von links nach rechts: Dr. M. Luber SJ, G.Campese, Ass.-Prof. Dr. R. Polak und Dr.Fumagalli

Tobias Kessler CS führte in den Studientag ein Fotos: A. Polegubić

„Der Gastarbeiter“ist die zentrale Figur in Drago

Trumbetaš“ künstleri-schem Schaffen. In sei-nem umfangreichenzeichnerischen und lite-rarischen Werk hat sichder kroatische Maler,Grafiker und Autor, der1966 nach Frankfurtam Main kam und fast20 Jahre dort arbeitete, intensiv mitder schizophrenen Situation der„Gäste, die arbeiten“ auseinander-gesetzt. Seine sozialkritischen Col-lagen, Zeichnungen, Romane undTheaterstücke geben private Einblik-ke in Trumbetaš' Leben, sind aberauch überindividuelle Zeugnisse, die

das Leben der Gastarbeiterund das geistige Klima in derdamaligen BundesrepublikDeutschland abbilden.

Drago Trumbetaš kam1966 als „Gastarbeiter“ nachFrankfurt und stieß sich sofortan der absurden Situation der„Gäste“, die arbeiten. Bis1985 dokumentiert Trumbetašdas Leben der Gastarbeiter,er sammelt Zeitungsausschnit-

te und Dokumente, notiert Situationenaus Arbeit und Freizeit und fertigt un-zählige Fotografien an. So konnte erdas Alltagsleben der Gastarbeiterwahrheitsgetreu dokumentieren. Inseinen Zeichnungen und Collagengibt uns der kroatische Künstler ei-nen tiefen Einblick in die Welt der

Gastarbeiter und zeigt Frankfurt ausder Sicht der Neuankömmlinge. DieAusstellung zeigt eine Auswahl vonetwa 70 Grafiken seines beein -druckenden Gastarbeiter-Zyklus. Ein Höhepunkt der Ausstellung ist die Installation „Archipel Gastarbeiter“.Sie besteht aus einer Auswahl vongut 30 Collagen, zusammengesetztaus zeitgenössischen Dokumentenund Fotografien, sowie einer Rekon-struktion der „Gastarbeiterbude“. Dievielen Objekte, die in diesem 12 qmkleinen Zimmer versammelt sind, geben einen sehr persönlichen Ein-druck von den Wohn — und Lebens-verhältnissen vieler Gastarbeiter jenerJahre. Ausstellungsdauer: 3. 5. bis15.9.2013. Tekst und Foto:

Historisches Museum Frankfurt

FRANKFURT AM MAIN „Gastarbeiter“ im Historischen Museum

Der kroatische Künst-ler Drago Trumbetaš


NAŠE ZAJEDNIcE

vao je mještoviti crkveni zbor uz so-listice Katarinu Zlatunić i MarijuKrstanović te muška klapa „Berlin.Mladi su zahvalili biskupu kao i vodi -telju misije fra Petru Čirku i misijskim

BERLIN

Daria Laco, Daria i Darko Ljevar,Victoria Josipa Ljubić, Ivo Lovrić, Di-ana Maria Lujić, Mario Lukić, Dra-gan Marić, Adrian, Josip, Mateja iMirko Marković, Juro Mašić, Ivan Se-

Vjera je naš plus

Sakrament potvrde u Hrvatskojkatoličkoj misiji Berlin podijelioje u subotu 4. svibnja berlinski

pomoćni biskup mons. MatthiasHeinrich u crkvi Sv. Sebastijana. Pje-

Ante Ivana Rozića. Četrdeset i jednodijete primilo je prvu sv. Pričest: AnaBandov, Marko Antolović, Marija Čon-drić, Boris Baković, Antonija Ćurić,Gab rijel Bilješko, Matea Dudić, Leon

Gilić, Ivan Grabovac, Leonardo Has-ner, Domagoj Horvat, Jana Jurić, An-gelo Juričević, Magdalena Kasalo,Antonia i Marina Kikić, Tina Klarić,Ivana Kolak, Ante i Ivan Kujundžić,

Prvopričesničko slavljeU subotu 12. svibnja u crkvi Sv. Se-

bastiana u Berlinu bilo je i slavlje prvesv. Pričesti. Misno slavlje predvodio jefra Radoslav Tolić uz koncelebraciju fra

dušobrižnicima fra Radoslavu Tolićui fra Anti Ivanu Roziću. Mons. Hein-rich je u propovijedi kazao: „Jedneprilike sam nad jednim dječakom na-činio znak križa, a on me zbunio pi-tanjem zašto radim znak plusa. Plu-sa? Pomislim u prvim mah, otkud muto. A ipak, tako je, naš križ i našavjera, to je stvarno taj naš velikiplus.“ Sakrament svete potvrde pri-milo je 79 mladića i djevojaka: AnteJure Bagarić, Marko Bagarić, MarkoBandov, Nina Bijader, Matej Bijelić,Lorena Bilić, Paulina Bilić, KatarinaBožić, Luciana i Tea Burazin, DorisČota, Mario Ćuk, Fani Cvijetić, Ilija

bastian Matijević, Ivan Medo, Mela-nie Mesenberg, Marija Mijić, Filip iTomo Milanović, Lea Sara Mlinar,Renato Mlinar, Luka Nakić, MarkoNedić, Ivona Ojdanić, Ivona Oma-zić, Matea Orlović, Ana i Kristian Pa-vić, Martina Pejić, Lucija Perko, Filip,Marko i Tadija Perković, Fabio Plunt-ke, Gabrijela Pocrnja, Darko radoš,Kaja Mila Riedle, Antonela i HelenaRimac, Mate Šapina, Josip Serdaru-šić, Laura Šimunović, Sebastian Šiš-ko, Denis Subotić, Antnio, Daniela,Natalia, Nikolina i Daanijel Sučić,Mirna Sušilović, Goran Werth, Mar-ko Zlatunić i Damir Žuvela.

Brcić, Andrija Jagnjić, Antonio Bučić,Klara Juričević, Luka Romeo Butković,Paula Kikić, Marko Dejanović, MarioKotarac, Ana Kovačević, Gracian To-ma Kovač, Ivana Krolo, Gabrijel Krsta-nović, Laura Lugarić, Leon-Luka Krsta-nović, Mateja Mijatović, Leonardo Ma-teljan, Dijana Müller, Leon Pelivan, Ne-la Ojdanić, Stanko Antonio Šapina, Ni-na Ojdanić, Ivana Pocrnja, Luka Štefa -nac, Matilda Pogačić, Antonio Stojić,Ivana Sarić, Petar Tomislav Tustonjić,Kristina Subotić, Niko Vranić, Elena Sužanj, Andreas Vuzem, Helena Vare-nina, Filip Živković i Klara Marija Zla-tunić. Tekst i snimke: Sonja Breljak

Krizmanice i krizmanici s mons. Matthiasom Heinrichom i voditeljem misije fra Petrom Čirkom

Prvopričesnice i prvopričesnici s dušobrižnicima fra Radoslavom Tolićem i fra Antom Ivanom Rozićem

NAšE zAjEdNIcE


Susret ministranata i ministranticaiz hrvatskih katoličkih misija(HKM) Rajnsko-majnske regije

održan je na blagdan sv. Josipa Rad-nika, u srijedu 1. svibnja, u HKM

WIESBADEN Održan regionalni ministrantski susretdina je blagoslovio medaljice Blaže-ne Djevice Marije i bl. Majke Terezijete sličice i knjižice bl. Majke Terezije,koje su darovale sestre bl. Majke Te-rezije nedavno za 26. biblijsku olim-

lje uveličala je skupina ministrantica iministranata HKM Frankfurt i HKMMain-Taunus/Hochtaunus pod vod -stvom i orguljskom pratnjom s. Pavli-mire Šimunović. Nakon sv. mise i

Wiesbaden. Susret, na ko-jem se se okupilo oko 200sudionica i sudionika izHKM Wiesbaden, HKMMainz, HKM Frankfurt,HKM Main-Taunus/Hoch-taunus, HKM Darmstadt,HKM Offenbach i HKMRüsselsheim, započeo jesvečanim misnim slavljem ucrkvi Sv. Kili jana u tom gra-du. Sv. misu je predvodioje i propovijedao dušobriž-nik u HKM Frankfurt fraIvan Čika ra u suslavlju s de-legatom za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. IvicomKomadinom, predstavni-kom regije voditeljem HKM

Fra Ivon Menđušić, član splitske Franjevač keprovincije Presvetog Otkupitelja, umro je usubotu 6. travnja u KBC Firule u Splitu, u 92.

godini života, 69. godini redovništva i 65. go-dini svećeništva. Pokopan je na grob lju Lovrinacu Splitu u utorak 9. travnja, a misa zadušnica sla-vila se nakon sprovoda u župnoj i samostanskojcrkvi Gospe od zdravlja na splitskom Dobrom.

Fra Ivon Menđušić rođen je 22. siječnja 1922. u Pokrovniku. Osnovnuškolu završio je u rodnom mjestu, Franjevačku klasičnu gimnaziju u Makar -skoj, Sinju i Zag rebu, a filozofski i teološki studij u Makarskoj i u Zagrebu.U franjevački red stupio je 10. kolovoza 1940. na Visovcu, a svečane zav-jete položio je 12. kolovoza 1944. u Makarskoj. Za svećenika je zaređen20. ožujka 1949. u Zagrebu. Mladu misu proslavio je u rodnom Pokrovniku27. ožujka, 1949. godine. Fra Ivan je obavljao više službi u Provinciji: bioje župnik i župni vikar u župama Mirlović, Stankovci, Banjevci, Šibenik, Vinjani, Siverić i Gradac Drniški, u dva navrata bio je gvardijan u splitskom samostanu Gospe od zdravlja, gdje je bio i župnik i samostanski vikar, gvar-dijan i župni vikar bio je i u Kninu, a od početka sedamdesetih do početkaosamdesetih godina prošloga stoljeća, bio je dušobrižnik u Hrvatskim katolič -kim misijama u Wiesbadenu, Stuttgartu, Düsseldorfu i Mettmannu. Povratkomu domovinu opet je župnik i župni upravitelj, zatim pet godina kapelan split -skih klarisa do rujna 2012. U Provinciji je obnašao službu definitora od 1964.do 1967. godine. Kao bogoslov bio je sudionik hrvatskog stratišta na Blei-burgu 1945., a preživio je i strahote Križnoga puta. IKA

IN MEMORIAM

Fra Ivon Menđušićsvećenik redovnik†

kratke okrjepe, program je nastavljenu župnoj dvorani ministrantskim kvi-zom. Nakon pismenog dijela žiri jezbrajao bodove, a ministranti su seokrjepili uz ručak. Nakon zbrojenihbodova uslijedio je i završni dio kviza„Tko želi biti milijunak“. U taj dio kvi-za ušle su četri najbolje ekipe: Mainz,Offenbach, Main-Taunus/Hochtaunusi Frankfurt. Tek nakon napete borbe iprikazanog znanja i sposobnosti pob-jedila je ekipa Main-Taunus/Hoch-taunus, drugi su bili predstavniciMainza, a treci predstavnici Offen-bacha. Nakon dodjele pehara i me-dalja sudionicima kviza, uslijedio je inogometni turnir. Momčadi su bilepodjeljene u tri skupine: 4 i 5 razred,6, 7 i 8 razred, te ženski turnir. Nogo -metni turnir za djevojčice osvojila jeekipa Frankfurta, a druge su bile pred-stavnice Main-Taunusa/Hochtaunusa.Turnir za 4 i 5 razred osvojili su pred-stavnici Main-Taunusa/Hochtaunusa,drugi su bili predstavnici Wiesbade-na, a treći je bio Frankfurt. Najbroj nijiturnir za 6, 7 i 8 razred osvojila jeekipa Main-Taunusa/Hochtaunusa,drugi su bili predstavnici Offenbacha,a treći je bio Frankfurt. Sve ekipe sudobile zaslužene pehare i medalje. Udobrom raspoloženju organizirano jei trčanje za djevojčice, koje su tako-đer za prikazani trud bile nagrađenemedaljama.

M. Domazet Lošo i A. Polegubić

Mainz fra Antom Bilićem, domaćimžupnikom dr. fra Antom Bilokapićemi s više svećenika. Delegat vlč. Koma-

pijadu. Medaljice, sličice i knjige supotom darovane ministranicama i mi-nistrantima za uspomenu. Misno slav -


NEUFAHRN

vlč. Wolfgangu Lanzingeru, koji je zatu prigodu ustupio crkvu i župnu dvor-anu. Župnik Lanzinger bio je odu-ševljen tolikim brojem ministranata izaželio im da ustraju na Isusovom pu-tu, da se lijepo osjećaju u toj župi, teim je zaželio mnogo uspjeha u šports-kim natjecanjima. Nakon duhovneokrjepe slijedila je i tjelesna okrjepakoju su pripremili članovi župnog vijeća i vrijedni vjernici iz misije Frei-sing.

Potom je slijedilo ono zašto se da-nima i tjednima pripremalo, znojilo,odricalo i treniralo — športska natje-

canja u trčanju, nogometu i graniča-rima (između dvije vatre). Trud seisplatio, vrhunski rezultati nisu izosta-li, znanje i vještina natjecatelja u svimšportskim natjecanjima zadivile subrojnu publiku, izmamljivali pljesak.Povrh svega, sve se odvijalo prija-teljski, športski i korektno. Svaka mi-sija je osvojila poneko prvo mjesto ipokal, a svi sudionici su na kraju do-bili spomen-medalje na taj lijepi i usp-ješni dan. Svi su se toga dana zateklizagovoru sv. Josipa Radnika, čiji seblagdan slavio, i sv. Tarzicija, zaštit-nik ministranata. Ministranti iz Freisinga

„Ovo je dan,što ga stvori Bog”,bila je jedna od pjesmamakoja se te srijede, 1. svibnja,

pjevala na sv. misi u Neufahrnu uHrvatskoj katoličkoj misiji Freising. Ibilo je tako. Tog dana svi putovi iz Bavarske vodili su u suncem obas janiNeufahrn, u blizini Freisinga. Minis -tranti i ministrantice iz hrvatskih kato-ličkih misija München, Traunreut,Augsburg, Rosenheim, Kempten,Nürnberg, Ingolstadt, te domaćin mi-sije Freising, našli su se u Neufahrnuna Susretu hrvatskih ministranata Ba-varske regije. U pratnji voditelja mi-sija i roditelja na okupu se našlo oko400 ministranata. Kao što i dolikuje,susret je započet sv. misom u crkvi Sv.Franje. Pozdravnu riječ i dobrodoš -licu u prepunoj crkvi minis trantima isvim nazočnima uputio je domaćinsusreta, voditelj HKM Freising fra IvanČugura. Sv. misu s nadahnutom pro-povijedi predvodio je dušobrižnikmladih u misiji München fra Filip Mimica, a djeca i mladi misije Frei-sing uz pratnju Krune i Petre predvo-dili su pjevanje. Na kraju mise o. Ču-gura je zahvalio domaćem župniku

Već tradicionalni dječji festival„Mikrofon je vaš“ održan je unedjelju 19. svibnja u Hrvatskoj

katoličkoj župi Main-Taunus/Hoch-taunus. U prepunoj župskoj dvoraniSv. Dionizija u Kelkheimu, voditelj žu-pe fra Marinko Vukman pozdravio jegoste, među kojima je bio i delegatza hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč.Ivica Komadina. Fra Marinko je izra-zio sreću i zadovoljstvo što mladi izKelkheima i šire okolice, ovaj put čaki iz Frankfurta i Offenbacha, redovno

i rado sudjeluju na festivalu, čime sene samo potiče međusobno druženjenego svakako i njegovanje hrvatskogjezika. Ukupno petnaest natjecateljaizvelo je razne poznate hitove shrvatske estradne scene. Valeria Bar-tulović („Bižuterija“), Patricia Blekić(„Uzbuna“), Iva Baban („Kao da jevrijeme“), Kristina Brko („Da sutra um-rem“), Nikolina Buljan („Gdje je srce,tu je dom“), Danica i Marija Jonjić(„Prijateljice“), Laura Kapović („Ja, ja,ja“), Katarina Kapović („Milijun po -

KELKHEIM Nina i Tereza Lončar osvojile „Mikrofon je vaš“

Snim

ka:

ww

w.h

km-fr

eising

.de

ljubaca“), Chiara Klapež („Dušu ne-maš ti da me na njoj nosiš“), JessicaKunac („Neka me svi zaborave“), Ni-na Lončar („Crni leptire“), Tereza Lo-nčar („Dat će nam Bog“), Julia Mara-ković („Muško bez karaktera“), ElenaOdrljin („Maslačak“) i Valeria Vranj-ković („Dobitna kombinacija“). Struč-ni žiri u sastavu Anđela Zelić, Vedra-na Moslavac i Andreas Lukačić nakoniscrpnih dogovora dodijelio je prvunagradu Nini Lončar, drugo mjestoJessici Kunac, dok su treće mjesto osvojile Danica i Marija Jonjić. Publi-ka je prvu nagradu dodijelila Terezi Lončar, druga je bila Chiara Klapež,a treća Kristina Brko i Valeria Bartu-lović. Nagradu za najsimpatičniju izvedbu dobila je Iva Baban.

Nagrađene mlade pjevačice do-bile su priliku nastupiti i tijekom tra -dicionalnog slavlja nakon hodočaš ćau Marienthal na Duhovski ponedje -ljak 20. svobnja. Štoviše, pobjednice Nina i Tereza Lončar dobit će priliku snimiti svoje pjesme i u glazbenomstudiju. Edi Zelić

Snim

ka: m

edia

zzz

agen

tur

dan radosti

MÜNCHEN

Hrvate. Mons. Mrzljak je istaknuo svo-ju zahvalnost što može biti sudionikveličanstvenog slavlja te velike zajed-nice iseljenih Hrvata koji već desetlje-ćima živeći u Bavarskoj čuvaju vjerui korijene svoga naroda. U propovije-di je mons. Mrzljak istaknuo kako kriz-

Mons. Josip Mrzljak podijelio sakrament potvrde

NAŠE ZAJEDNICE


Svetoga postajete potpuni kršćani.Duh Sveti je ljubav o kojoj govori Isusi bez te ljubavi ne možete ništa učini-ti. Kršćanska ljubav se ne može mje-riti s ljubavlju ovog svijeta. Ona se od-likuje u brizi i žrtvi za druge. Tada seispunjava Isusova zapovijed da ljubi-

mo jedni druge kao što je Onljubio nas, a toliko nas je lju-bio da je svoj život položio zasve nas. I zato je kršćanskaljubav očišćena od egoizma isebičnosti, da bi mogli ljubitionako kako to Isus traži odnas potreban nam je Duh Sve-ti. Danas nije lako živjeti uovom svijetu. Drugi će vamsavjetovati da se odreknetezapovijedi i da se odrekneteCrkve jer lagodniji je i privla-čniji život bez pravila i moral-nih vrijednosti. Kršćanski putnije lagan, ali vodi sigurnomcilju. Ostanite vjerni svom na-rodu i svom hrvatskom jeziku,a to možete samo ako budetepovezani sa Katoličkom Crk -vom“, poručio je biskup mla-dim krizmanicima i svim vjer-nicima u crkvi St. Michael.

Misijski crkveni zbor podravna njem s. Nikoline Bilić i na tom jemisnom slavlju prekrasnim repertoa-rom hrvatskih duhovnih pjesama po-kazao svoju raznolikost i izvornost.Svečano misno slavlje završilo jehrvatskom himnom.

Tekst i snimke: Anđela Drmić

Varaždinski biskupmons. Josip Mrzljakpodijelio je u nedjelju

5. svibnja u Hrvatskoj kato -ličkoj misiji München sakra-ment potvrde, koji je primilo137 krizmanica i krizmanikaiz glavnog bavarskog gra-da. Crkva St. Michael je kaoi svake nedjelje bila ispunje-na do posljednjeg mjesta.Misno slavlje, koje je pred-vodio mons. Mrzljak, zapo-čelo je procesijom u kojoj suuz biskupa i svećenike iz mi-sije sudjelovali krizmanici skumovima, te misijski folklo-raši „Fra Andrija Kačić Mioš-ić“ i ministranti. U procesijisu nošene bavarska i hrvat -ska zastava simbolizirajućitako stvarnost življenja u Bavarskoj,kao i vječnu povezanost s domovinomiz koje potječu. Uz mons. Mrzljakakoncelebrirali su voditelj misije fra Bo-ris Čarić i novoimenovani gvardijansamostana St. Gabriel fra Ante Babić,a u asistenciji je bio đakon Mate Kut-

leša. Da sve protekne kako treba tu subili i misijski dušobrižnici fra AnteMarković i fra Filip Mimica. Fra Borisje na početku misnog slavlja istaknuoda je to veliki dan za hrvatsku zajed-nicu u Münchenu zahvaljujući varaž-dinskom biskupu na brizi za iseljene

manici primaju pečat dara Duha Sve-toga kako bi mogli izdržati sve za-vodljivosti ovoga svijeta. „Sakramentpotvrde je sakrament Duha Svetoga,najdubljeg otajstva naše kršćanskevjere. Bez Duha Svetoga nismo pot-puni kršćani. Danas primajući Duha

Krizmanici s mons. Mrzljakom, o. Čarićem, o. Markovićem i o. Mimicom

Krizmanice s mons. Mrzljakom, o. Čarićem, o. Markovićem i o. Mimicom


LUDWIGSBURG

Peto izdanje popularnog pjevač-kog natjecanja „Mikrofon je vaš“održano je u Hrvatskoj katoličkoj

zajednici Ludwigsburg. U dvorani Bür-gersaal u Tammu ukupno dvanaest nat-jecatelja pokazalo je svoje pjevačko iglazbeno umijeće. Uz mnogobrojneostale programske točke, pjesme i na-stupe publika se i ove godine odličnozabavila. Kroz program na pozorniciu Tammu vodili su Slavica Novosel iMartin Miletić. U ime organizatora go-ste je pozdravio voditelj Hrvatske ka-toličke zajednice Ludwigsburg fra An-te Maleš. Nakon pozdravne riječihrvatskoga generalnog konzula izStuttgarta Ante Cicvarića, program jeotvorio talentirani Mario Antonio Ko-vačević na violini. Uslijedio je nastupsjajnog dječjeg zbora HKZ Ludwigs-burg „Slavuji“. Kako bi natjecateljimabilo što lakše stupiti na pozornicu, prvepjesme su otpjevali gosti iz Hrvatske ičlanovi stručnog žirija Marko Tomaso-vić, Izabela Martinović i Luka Nižetić.Zagrebački skladatelj Tomasović izveoje svoju autorsku pjesmu „Tamo di jedomovina“, koju u originalu izvodiAlen Nižetić, Izabela se odlučila zapoznati hit grupe „Stijene“, a Luka Ni-žetić izveo je svoju uspješnicu „Prolje-će“. Prvi su u duetu nastupili DominikHeppner i Mirko Bradić, zatim su re-dom pjevali Ante Divić, Mihajela No-

Prvo mjesto Mili Hercegu iz StuttgartaPobjednik pjevačkog

natjecanja u Ludwigsburgu

Mile Herceg

sić, ManuelaMatijašević,Martina Jurić,Mirko Čubela,Mile Herceg,Nicole Bauer,Vlatka Linarić,Martina Duš-para i Chris Brane (ft. DJ Cromag). Pri-je proglašenja pobjednika u Tammu jepriređen i spektakularni show prog -ram. Apsolutni hit bio je nastup pob-jednika MJV 2008. Blage Galića i gru-pe Soultrip. Pjesmom „Jedina“ i s jošnekoliko stranih hitova dečki iz Soultri-pa su oduševili publiku i bez dahaosta vili i stručni žiri. Nestrpljivo se išče -kivalo proglašenje pobjednika, a lijepiuvod dao je emotivnim riječima zah-vale o. Maleš. Voditelji Slavica Novo-sel i Martin Miletić obznanili su kako jetreće mjesto stručnog žirija i sate pje-vanja osvojio Chris Brane s DJ Croma-gom za izvedbu „Srce vatreno“, dok jedruga bila Vlatka Linarić iz Kölna zaizuzetnu izvedbu pjesme Ivane Marićčime je osvojila trodnevni workshop

pjevanja, koreografije i glume u StageSchool Hamburg. Prvu nagradu publi-ke (jednotjedni boravak u zadarskojVilli Triton) i prvu nagradu stručnog ži-rija (single pjesma skladatelja MarkaTomasovića i glazbenog producentaAlexandra Valenčića, fotoshooting i fo-todizajn cd naslovnice Damira Čuljka,cd cover design grafičarke Maje No-vosel) osvojio je Mile Herceg iz Stutt-garta za svoju interpretaciju Gibonni-jeve „Činim pravu stvar“. Veliki, zap -ravo ogromni kompliment za sjajnoodrađen posao tijekom cijele priredbe„Mikrofon je vaš“ pripada pratećemAbstract bendu u sastavu: Mario Her-ceg, Daniel Rudolph, Kristijan Pločki -njić i Saša Amić (vokal).

Tekst i fotografija: Edi Zelić

KELKHEIM Proslavljen Majčin dan

Majčin dan proslav ljen je u sub-otu 11. svibnja u Hrvatskoj ka-toličkoj župi Main-

Taunus/Hochtaunus bogatim progra-mom u Gradskoj dvorani u Kelkheimu.Sve je pozdravio župnik fra MarinkoVukman. Prigodnu riječ uputio je i ge-neralni konzul Generalnog konzulataR. Hrvatske iz Frankfurta Josip Špolja-

rić, koji je u slavlju sudjelovao sa su-prugom. U bogatom programu nastu-pili su župni dječji zbor, djeca s pri-godnim krasnoslovima i recitalima.Tako je i trinaestero predškolaca po-redanih po visini s bijelim srcima okovrata i po jednim slovom na svakomsrcu vidno istaklo natpis „Mama, hva-la ti!“. Potom su prigodnu točku izveo

župni dječji zbor i predškolci. Izvedenje i dječji recital „Koja je mama naj?“,a dječji zbor i predškolci pjesmom suodgovorili „Čemu služe roditelji?“ Na-stupila je i plesna skupina djece izBad Homburga plesom „Ćiribu-Ćiri-ba“. Mala i sredna župna folklornaskupina izvela je splet moslavačkih iprigorskih plesova, a velika župnafolklorna skupina „Linđo“. Na kraju jefra Marinko posebno zahvalio s.Mag-daleni Višić, kao i svima koji su sud-jelovali u pripremi i organizaciji toghvale vrijednog slavlja. Fra Marinkoje majke, bake i sve žene u dvorani uprigodi njihova dana darovao pri-godnim darom. Program je vodilaŽeljka Matić. Organizirana je i tom-bola, a prihod od proslave u iznosuod 3000 eura bit će upućen siro -mašnim obiteljima u Hrvatskoj i Bosnii Hercegovini. U zabavnom programunastupio je Zlatko Pejaković uz prat -nju glazbenog sastava „Romantik“.

Tekst i snimka: A. Polegubić


NAŠE ZAJEDNICE

Iako Crkva slavi Majčin dan na dru-gu nedjelju svibnja, zbog nadolaze-ćih termina u Hrvatskoj katoličkoj mi-

siji u Münchenu Majčin dan je pro-slavljen ove godine u nedjelju 28.travnja na obiteljskoj misi za djecu i ro-ditelje u kapeli Bl. Alojzija Stepinca.Sv. misu uveličali su misijski dječji zbor„Hrvatski slavuji“, kao i učenici Hrvat -ske dopunske škole. Misno slav lje pred-vodio je voditelj misije fra Boris Čarić,koji je istaknuo važnost majke i maj -činstva u današnjem suvremenom svi-jetu. „Majčinstvo je oblik suradnje s Bo-gom koji nam po majci podiže novi ži-vot. U govoru o majci sve su riječi,pjesme i usporedbe nedorečene. Onanas je naučila što je ljubav i dobrota.Ova naša sveta misa i program koja sumajkama pripremila djeca samo sudjelić zahvalnosti našim majkama, roditeljkama i ženama. Pred našimvjerničkim očima danas se posebno uzdiže lik najsvetije žene i majke —Marije, koja je uzor i nadahnuće svimkrš ćanskim majkama.“ Misij ski dječjizbor „Hrvatski slavuji“ pod ravnanjems. Niko line Bilić umjesto homilije izveo

je pjesme i recitacije posvećene majci.Tekstove recitacija čitale su AntonijaBarišić i Marija Pušić. Nastup i pjesmadjece izazvali su radost i oduševljenje,ali i poneku suzu u očima njihovih maj-ki. „Mama, Bog neka Te prati svim si-lama svojim; Svaki pogled od zlatatvoj; Milosti žarke neka ti udijeli u va-paju tvome koji ga moli…“ — poručilasu djeca majkama, a na kraju jedno-dušno zamolila Mariju: „Učini, dakle,

Pomoćnice vjernih, da moja obitelj, za-jednica, Domovina i cijeli svijet buduistinskim kraljevstvom tvojim i tvojegaSina. Amen.“ Na kraju misnog slavljanastupila su djeca Hrvatske dopunskeškole u Münchenu sa svojim učiteljica-ma Kristinom Krznar i Karmelom Luk-anović s prigodnim pjesmama i recita-lima u čast majci. Uz pratnju na gitarikoordinatora hrvatske nastave u Ba-varskoj Tade Jurića djeca su otpjevalapjesmu „Mama ti me voliš“.

s. Nikolina Bilić

MÜNCHEN Majkama s ljubavlju!

Andrija Bulić rođenje 1934. godine uČitluku u Hercego-

vini. Pedeset je godinaživio i radio u Frankfurtuna Majni. Umro je 5. travnja u 79. godini života u Fran kfurtu okrep ljen sakramentimasvete vjere. Ispraćaj je bio u Frankfurtu u sri-jedu 10. trav nja nakon mise zadušnice kojuje u prostorima Hrvatske kato ličke misije uFrankfurtu predvodio voditelj misije fra Želj-ko Ćurković. Od pokoj nka se oprostio velikibroj rodbine, prijatelja i žup ljana. Sprovod jekrenuo u subotu 13. travnja od kuće pokojni-kova brata Joze u Čitluk Polju. Nakon misezadušnice i sprovodnih obreda pokopan jena groblju Podadvor u Čitluku.

Sa šesnaest godina otišao je iz rodnogkraja preko Mostara, iz Zagreba u Frank-furt. Obi telj mu je bila uvijek na prvom mjes -tu. Pomagao je mnogobrojnoj rodbini. Andrija i supruga Vinka roditelji su kćeriSanje i Snje žane, koje su im podarili unukeAdrijana, Kristijana, Irenu, Juliju, Ines i Ivanu. Bio je aktivni član Hrvat ske misije uFrankfurtu, a tako je odgajao i svoju djecu.

IN MEMORIAM

†Andrija Bulić

STUTTGART CENTAR

Vrijedna korizmena akcija

Hrvatska katolička zajednica Stuttgart centar je i ove godinjeorga nizirala uspješnu korizmenu akciju pomoći potrebnima.Ove su se godine odlučili svojim prilozima pomoći dva doma:

Dom za nezbrinutu djecu sestara karmelićanki Božanskog Srca Isu-sova u Hrvatskom Leskovcu i Caritasovu kuću za zbrinjavanje djeces mentalnim ili tjelesnim oštećenjem „Blaženi Alojzije Stepina” u Bre-zovici. Dom za nezbrinutu djecu je prihvatna zajednica za djecu s te-škim osobnim i obiteljskim situacijama. Vode je časne sestre karmeli-ćanke za djecu koja su iz različitih razloga ostali bez roditelja ili nji-hove sposobnosti da o svojoj djeci skrbe. U domu se nalazi 28 dje-ce različite dobi. Caritasova kuća za zbrinjavanje djece s mentalnimili tjelesnim oštećenjem „Blaženi Alojzije Stepinac“ nalazi se u Bre-zovici. U kući je smješteno 100 korisnika. U akciji su sudjelovali mno-gi — od djece do najstarijih. Na početku korizme svoj su djeci i odras-lim vjernicima koji su to htjeli podijeljene štedne kasice. Mnogo sevjernika tijekom korizme uključivalo u akciju, a također je uz kasicusvima podijeljen i prigodni letak o institucijama kojima se pomaže.Akcija je imala i veoma važan edukativni karakter — da se kod svih,a posebno djece, razvija osjećaj kršćanske solidarnosti s onima kojisu u potrebi. Korizmeno je odricanje urodilo višestrukim plodom: an-gažirano sudjelovanje mnogih, razvijanje svijesti o vlastitim blago-datima koje počesto zanemarujemo ili o njima ne razmišljamo, raz-vijanje potrebe korisnog odricanja za druge te skupljena značajnasredstva. Ukupno je perikup ljeno 18.752,18 eura. Kao što je i reče-no na početku akcije, novac će biti podijeljen na dva jednaka dije-la, te će svaka ustanova dobiti polovicu prikupljenih novčanih sred-stava. Također će jedan kombi prikupljene veoma vrijedne robe bitidostavljen domu za nezbrinutu djecu. N.N.


UHrvatskoj matici iseljenika 7.svibnja svečano je predstavlja-na knjiga pod nazivom „Živjeti

negdje drugdje“, autora dr. sc. MarkaLukende. Pred velikim brojem nazoč-nih o knjizi su tom prigodom govorili:mr. sc.Marin Knezović, ravnatelj Hr -vat ske matice iseljenika, dr. sc. JosipJurčević s Instituta društvenih znanostiIvo Pilar i autor. U ime nakladnika

Živjeti negdje drugdje

KNJIGE

kupljenu građu objavio je u knjizi podnaslovom „Živjeti negdje drug dje“,koju je 2012. objelodanila Hrvatskakatolička misija iz Beča. Time su na-pokon dostupni podaci o djelovanjusvih naših udruga, koje su Hrvati osni -vali u glavnom gradu Austrije pos ljed -njih 90 godina.Pod sjetimo, u Beču sudio svog života proveli mnogi hrvats-ki intelektualci poput J. Jelačića, Lj.Gaja, I. Mažu ranića, J. J. Strossmay-era, J. Dobrile, F. Račkoga, V. Jagića,I. Meštrovića, R. Katičića i drugih.

Većina današnjih bečkih Hrvata,kojih ondje ima oko 35.000, dose -lila se u glavni grad Austrije u drugojpolovici 20. stoljeća, uglavnom kaoekonomska emigracija. Život u novojsredini potaknuo ih je da se udru žuju

radi ostvarenja svo-jih kulturnih i druš -tvenih interesa, po-put brojnih vri jed nihpripa dnika hr vat skeau to htone ma njine —gra diš ćanskih Hr -vata, čije kulturnetragove u samomBeču pra timo gotovopola tisuć ljeća.

Željka Lešić

Knjigu dr.sc. Marka Lukende 2012. je objelodanila Hrvatska ka-tolička misija iz Beča. Autor je istražio povijest svih hrvatskihdruštava, čime su podaci o njihovu djelovanju u glavnom gra-du Austrije posljednjih 90 godina napokon postali dostupni.

HKM Beč govorio je fra Ilija Vrdoljak,te autentični svjedok vremena — mons.Stjepan Pavić.

Predstavljanje je vodila Vesna Ku-kavica, voditeljica Odjela za naklad-ništvo HMI. Povijest svih hrvatskihdruš tava u Beču istražio je filolog dr.sc. Marko Lukenda, nekadašnji bečkistudent, suosnivač raznih udruga isvjedok njihovih uspona i padova. Pri-

DÜSSELDORF

Novi predstavnici regije

Redovita sjednica pastoralnih djelatnika izhrvatskih katoličkih misija (HKM) i regijeSjeverna Rajna i Vestfalija, u prisutnosti

delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč.Ivice Komadine, održana je u srijedu 24.travnja u Langenfeldu - Düsseldorf. Na sjedni-ci je izabran novi prestavnik regije za sveće-nike fra Josip Repeša, voditelj HKM Wupper-tal. Predstavnik regije za pastoralne suradnicei suradnike iz te regije je Frano Milić, pasto-ralni suradnik u HKM Düsseldorf. n

Fra Josip Repeša Frano Milić

Snim

ila:

Snje

zana

Radoš

Za predstavljanja knjige u Hrvatskoj matici iseljenika

KOBLENZ Prvopričesničko slavlje

Nedjelja, 5. svibnja, u Hrvatskoj katoličkoj misiji Koblenz bilaje doista svečana. Crkva Sv. Franje bila je puna vjernika. Bi-lo je to prvopričesničko slavlje Olivera, Stipana, Mateja, La-

re, Mirne, Lea, Franje i Terese. Misno slavlje uveličao je misijski zbori tamburaši.U nadahnutoj propovijedi voditelj misije vlč. Stjepan Zadravec je lijepo opisao taj veliki dan, kojeg će se prvopročesniciuvijek s posebnim veseljem sjećati. Zahvalio je vjeroučiteljicama Ivi Lesici i Diani Vranješ, koje su ih prelijepo pripremile, a prvopričes-nici su to pokazali i čitanjem na sv. misi, a zahvalili su i svojim vje-roučiteljicama. Nakon sv. mise vlč. Stjepan je prvopričesnicima pre-dao slike za uspomenu. Tekst i snimka: J. Vranković

POSIVIJEDVESTI KNAZAZMIRKHUD ITEVSČESTPIR

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

djeČji kutak

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Sa lipnjom nam proljeće donosi ljepše i sunčanije dane. U našim hrvat skimmisijama se slave sakramenti sv. Pričesti i Potvrde, pa smo se i mi ovaj putposvetili sakramentima za bolje i dublje njihovo razumijevanje. Svima že-

limo sve najbolje i neka vas prate sunčani lipanjski dani!

1) Euharistija se na hrvatskomnaziva?a) krizmab) pričestc ) krštenje

2) Koliko nam darova daje Duh Sveti?a) trib) petc ) sedam

3) Latinska riječ confirmare znači?a) potvrditib) poslužitic ) podijeliti

4) Krizma je isto pojam za? a) ispovijedb) potvrduc ) pričest

5) Ivan Krstitelj je krstio Isusa ukojoj rijeci?a) Nilb) Dunavc ) Jordan

Rješenje:1b, 2

c, 3a, 4

b, 5

c

Pitalice

da se riječ „sacramentum“ u teologiji rabi kao lat. prijevod za grč-ku riječ „mysterion“ što znači tajnada su Krštenje, sv. Pričest i Potvrda tri sakramenta kroz koja čov-jek postaje punopravnim članom Isusove Crkveda postoje sedam darova Duha Svetoga: mudrost, razum, savjet,jakost, znanje, pobožnost i strah Božji.

ZZnnaattee ll ii……•

•

•

IIzzgguubbll jj eennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

znak — primamo — sedam — oprani —pomazanje — djeca — pokazuje —

sveti — obliku — sakrament

U Katoličkoj Crkvi postoje _ _ _ _ _ sakramenata, koje je IsusKrist ustanovio i povjerio Crkvi. Sakramenti su _ _ _ _ _ zna koviBožje ljubavi prema čovjeku. Riječ _ _ _ _ _ _ _ _ _ pot-ječe od crkvenolatinskog pojma „sacramentum“ (sveti znak, sveti put, vid -ljivi znak skrivene svete stvarnosti). Sveti sakramenti su: Krštenje, Potvrda,Pričest, Ispovijed, Bolesničko _ _ _ _ _ _ _ _, Sveće nićki red,Ženidba. Svakom sakramentu pripada vidljiv _ _ _ _, kroz koji se pokazuje nevidljiva milost Božja. S Krštenjem postajemo _ _ _ _ _ Božja i dio Isusove Crkve, a svetom vodom smo _ _ _ _ _ _ od Adamova grijeha. Sa sv. Pričesti primamo Isusa Krista u _ _ _ _ _ _ posvećene hostije i s time posta je -mo član zajednice. Sv. Potvrdom potvrđujemo pripadnost vjeri i _ _ _ _ _ _ _ darove Duha Svetoga. U svim sakramentima do-lazi uvijek starozavjetni Božji naziv Jahve do izražaja: Ja sam s tobom!Bog je uvijek s nama i u sakramentima nam _ _ _ _ _ _ _ _

svoju prisutnost.

✍

??

?

Posloži slova i dobit ćeš 5 pojmova u svezi sa sakramentima

Snim

ka: free-ka.h

tnet.hr

Snim

ila:

N.M

ark

ovi

ca

SVijet MLadiH — juGeNdWeLt


T. G.

Renovabis: Božji duh daje život

Katolička Crkva u Njemačkoj imakao nijedna druga Crkva u svije-tu, ima najviše crkvenih dobrot-

vornih udruga i organizacija, kao štosu Misereor (korizma), Missio ( lis -topad), Adveniat (advent), Sternsinger(pomoć djeci o Sveta tri kralja), Dia-spora (pomoć kršćanima sjeverne Eu-rope u dijaspori), Kirche in Not (po-moć kršćanima u nevolji diljem svijeta),Caritas, Franziskaner Mission ... Ustoima mnoštvo manjih crkvenih odnosnokršćanskih udruga, koje izravno po-mažu ugroženim ljudima u cijelom svi-jetu. Nijedna druga Crkva nije tolikopomogla ljudima u nevolji, kao što točini Crkva u Njemačkoj u posljed njihpedesetak godina. Jednu organizaci-ju namjerno nismo dosad spomenuli, azove se RENOVABIS — www.renova-bis.de — („obnovit ćeš“), koja za Du-hove skuplja pomoć za kršćane istoč -ne i srednje Europe. Ova organizacijadjeluje punih 20 godina, a pomažeisk ljučivo projekte u zemljama na (ju -go)istoku Europe. Od ove organizaci-je veliku pomoć dobila je i Crk va hrvat -skoga naroda. Geslo ovogodišnje Re-novabis-akcije glasi: „Dije liti život. So-lidarno s osobama s posebnim potre-bama na Istoku Europe”. Reno vabis jei ove godine izdao knjižicu za du-hovsku devetnicu pod naslovom „Got-tes Geist schenkt Leben. Neun Tagebeten in Solidarität mit den Mensachenin Mittel- und Osteuropa”. Za one kojiznaju njemački jezik cijela de vetnicase može naći na www.pfingstnove-ne.de, a za naše mlade, osobito onekoji će sljedećih tjedana primiti ili suprimili sakrament svete potvrde, preve-li smo duhovne tekstove za duhovskunedjelju, 19. svibnja.

Poticaj

Duhovi nisu prošlost, nego živa zbilja.

Duhovi su ondje, gdje se ljudiotvore Duhu Božjem.

Duhovi su ondje, gdje se ljudi dajuoduševiti od i za Isusa Krista.

Duhovi su ondje, gdje ljudi Božji

životni dah u sebe primaju i daju se voditi njegovom ljubavlju.

Duhovi su ondje, gdje živost prevlada-va ukočenost i gdje nada smije cvasti.

Duhovi su ondje, gdje odnosi postajuljudskiji i naša vjera jača.

— Pošalji nam Duha spoznaje ... Pošalji Duha svojega, koji daje život.

— Pošalji nam Duha pobožnosti… Pošalji Duha svojega, koji daje život.

— Pošalji nam Duha strahopočitanjaBožjeg… Pošalji Duha svojega, koji daje život.

Molitva

Svemogući vječni Bože,Ti otajst-vom današnje svetkovine posvećuješu svakom plemenu i narodu cijeluCrkvu. Izlij na sav svijet darove svogaDuha: što si svojom dobrotom učiniona počecima Crkve to i danas izvrši usrcima svojih vjernika. To te molimopo Krsitu Isusu, Sinu tvome, koji s to-bom i Duhom Svetim živi i vlada u svevijeke vjekova. Amen.

Misli za dan

Dozvat ću u svijest Božju nazoč-nost i zamijetiti u kojim mislima i sli-kama mi Bog govori.

Izabrat ću jedan dar Duha Sveto-ga i pokušati ga promatrati u svomesvakodnevnom životu.

Uz temu i geslo akcije Renovabis 2013

Drugačiji sam a opet nisam (Bernhard Winter )

Drugačiji sam, a opet nisamdrugačiji od vas, sestre i braćo

Nijem sam, a opet nisamnijem: zvuci i pozivi u meni

Slijep sam, a opet nisamslijep: slike i lica u meni

Tuđ sam, a opet nisamtuđ: nada i čežnja u meni

Drugačiji sam, a opet nisamdrugačiji, sestre i braćo: ostanite ovdje

Molitve

Bog nas želi, po svome Duhu, uči -niti živim ljudima, koji se njemu dopa-daju. Pomolimo mu se: Pošalji Duha svojega, koji daje život.

— Pošalji nam Duha mudrosti… Po šalji Duha svojega, koji daje život.

— Pošalji nam Duha razuma... Poša lji Duha svojega, koji daje život.

— Pošalji nam Duha dobroga savjeta... Pošalji Duha svojega, koji daje život.

— Pošalji nam Duha jakosti ... Poša lji Duha svojega, koji daje život.

Renovabis je organizacija koja djeluje punih 20 godina, a pomaže projekte u zemljamana (jugo)istoku Europe. Renovabis je veliku pomoć pružio i domovinskoj Crkvi.

Snim

ka: w

ww

.bitno.n

et

Biblijsko štivo, Rim 8,8-13

Oni pak koji su u tijelu, ne mo-gu se Bogu svidjeti. A vi niste u ti-jelu, nego u Duhu, ako Duh Božjiprebiva u vama. A nema li tko Du-ha Kristova, taj nije njegov. I ako jeKrist u vama, tijelo je doduše mrtvozbog grijeha, ali Duh je život zbogpravednosti. Ako li Duh Onoga ko-ji uskrisi Isusa od mrtvih prebiva uvama, Onaj koji uskrisi Krista odmrtvih oživjet će i smrtna tijela vašapo Duhu svome koji prebiva u va-ma. Dakle, braćo, dužnici smo, aline tijelu da po tijelu živimo! Jer akopo tijelu živite, umrijeti vam je, akoli pak Duhom usmrćujete tjelesnadjela, živjet ćete.

NAGRADNA KRIŽALJKA

MariofilSoldo

Živa za -jednicaFluor

Krštenje

kao…

Američki plivačSpitz

Mjesto, grad, rođe nja

Vojna jedinica

Muško tele

„Litra“Prva notasolmiza -cije

GlumacVican

Pribor za rad

Brodskiteret

DavidNiven

Gordanaod milja

Jediničnivektor

Učinkovit ipoznat …PjevačicaKraljić

Zbog toga

Visina tijela

Dobro -ćudni …

„Elektron“

Čipka (sla-vonski…)

„Rabat“

Austrija

Priličnodalek

Lantan

VeraSvoboda

Obrtnikkoji obra -

đuje lim(mn.)

IvoTijar -dović

Napravaza sija -

nje braš-na (mn.)

Pulskaznameni-

tost

Svečanaplesna

zabava

Od togavremena

Donioduhan uFrancus-ku, Jean

Sumpor

AbelXavier

Provalaplača

Močvar -na biljka

(šećer-na…)

Odaslativalove

Memo -rija ra -čunala

GlumacDespot

Ribljajaja,mrijest Dušik Srebro

Najmanjiparnibroj

Oni su kaoprst i …

Svecemga je proglasiopapa …

U onoprošlodoba

GoranIvani -šević

Kožnabolest,vrs tašuge


KRIŽALJKA

Sv. Antun Padovanski Rješenje poslati najkasnije do 25. lipnja

Nastavak sa str. 4

Klement XIV. službeno ih je priznaozaštitnicima Otranta. Njihovo je mu-čeništvo 2007. priznao papa BenediktXVI, jer su ubijeni iz mržnje prema ka-toličkoj vjeri.

Prva kolumbijska svetica

„Sveta Laura Montoya bila jesredstvo evangelizacije prvo kao uči-teljica, a potom kao duhovna majkadomorodaca kojima je ulila nadu, pri-majući ih ljubavlju koju je naučila odBoga i dovodeći ih do Njega peda-goškom djelotvornošću koja je pošti-vala njihovu kulturu i nije joj se sup -rotstavljala“, rekao je za prvu kolum-bijsku sveticu. Ona je u svojoj evan-gelizaciji bila „svima sve“, a njezineduhovne kćeri i danas žive i donoseevanđelje u najbjednija i siromašnamjesta, poput neke „vrste prethodniceCrkve“. Ta „prva svetica rođena u lije -poj kolumbijskoj zemlji uči nas da bu-demo velikodušni s Bogom, da ne ži-

vimo vjeru sami — kao da bi bilo mo-guće vjeru živjeti odvojeno — nego daje prenosimo, da donosimo radost eva-nđelja riječju i svjedočenjem života usvakom okruženju u kojemu se nalazi-mo. Na svakome mjestu gdje živimo,zračiti taj život evanđelja!“, rekao jePapa dodajući da nova svetica vjerni-cima pokazuje kako se na licu bližnje-ga vidi odsjaj Isusova lica, te da semora savladati ravnodušnost i indivi-dualizam, „koji nagrizaju i kvare krš -ćanske zajednice i nagrizaju našesrce.“

Nemojmo se sramiti siromaha

Sveta Maria Guadalupe GarciaZavala dobro je znala da „vjernostmučenika i naviještanje evanđelja svojkorijen imaju u Božjoj ljubavi izlivenoju naša srca po Duhu Svetom, te u svje-dočenju što ga moramo dati za ljubavu svakodnevnom životu. to je dobroznala. Odričući se udobnoga života —kako samo šteti ugodan život, blagos -tanje; 'buržujstvo' srca nas paralizira

— odričući se ugodnoga života da bislijedila Kristov poziv, učila je ljubiti si-romaštvo da bi se moglo ljubiti najsi-romašnije i nemoćne. Majka Lupitaspuštala se na koljena na pod bolnicepred bolesnima i napuštenima da biim služila s nježnošću i suosjećanjem.„Majka Lupita dodirivala je Kristovomeso i naučila nas ovaj način djelo-vanja: ne sramiti se, ne bojati se, neosjećati odbojnost 'dodirivati Kristovomeso!' Ona je shvatila što znači to'dodirivati Kris tovo meso'. I danas nje-zine duhovne kćeri nastoje odražava-ti Božju ljubav u djelima ljubavi, neštedeći se žrtava i suočavajući se sblagošću, s apos tolskom ustrajnošću,trpeći hrabro svaku zapreku. Novameksička svetica poziva nas da ljubi-mo kako nas je Isus ljubio, to znači nezatvarati se u sebe, u vlastite proble-me, u vlastite ideje, u vlastite interese,u taj mali svijet koji nam nanosi tolikoštete, nego izaći i ići ususret onometko treba paž nje, razumijevanja, po-moći, da bi mu se donijela topla blizi-na Božje ljubavi preko gesta obzirno-sti, iskrenog osjećanja i ljubavi.“ M. K.

IZ CRKVE U SVIJETU


NAŠE ZAJEDNICE

Povijesna vrela i strogoznanstvena metodologija

Žz: Vaša istraživanja temeljili stena izvorima, koja se lako mogu prov-jeriti i dalje istraživati?

Tomislav Vuković: Jasno je da seu takvim tekstovima morate oslonitiisključivo na povijesna vrela sa strogoznanstvenom metodologijom, inačeste osuđeni u startu na pribijanje na„stup srama“.

Žz: Pri dodjeli nagrade istaknuliste kako je hrvatska situacija, pogo-tovo u povijesti, prilično loša?

Tomislav Vuković: Da, tvrdim daza znanstveno istraživanje kontro-verznih povijesnih tema nema najpri-je kulture dijaloga, jer se odmah so-toniziraju svi oni koji propituju ili uka-zuju na neke „nezgodne“ podatke

INTERVJU(kao da ih istinska znanost uopće priz-naje i poznaje). Povijest je najideolo-giziranije znanstveno područje u da-našnjoj Hrvatskoj, više i od politike,što je svojevrsni apsurd. Navest ću sa-mo jedan primjer. Ako netko želi ob-javiti u vodećem dnevnom listu tekst o„škakljivoj“ povijesnoj temi, koja nijeu skladu s prevladavujućim matrica-ma, za ocjenu i dopuštenje mora ganajprije pokazati „glasovitom“ židov -skom povjesničaru, koji ima zavr šenutek srednju školu, koji onda daje „ze-leno svjetlo“ za objavu ili stopira nje-govu objavu. Osim toga, ni meni nit-ko nije do sada javno rekao: „G. Vu-koviću, ovo je netočno! Ovo ste kri-votvorili! Ovo ste izvukli iz konteksta!Protuargument je… ovaj i onaj!“ Ra-dije se šuti, na djelu je nekakva auto-cenzura u kojoj najbolje uopće nespominjati nepoželjne knjige i sadr -žaje, među kojima je i moja. Nekimase neće svidjeti, ali bih se usudio reći

kako ni u Crkvi nije situacija koliko-to-liko normalno dijaloška. I s nekih sekatedri crkvene povijesti šire krivotvo-rine; je li riječ o želji da se bude atrak-tivan i prisutan po svaku cijenu u me-dijima ili o nečemu drugom, ne znami ne zanima me. Međutim, pored po-željnog i uvijek prisutnog unutarckve-nog pluralizma, nekakav minimum za-jedničkog polazišta u tumačenju po-vijesnih činjenica morao bi postojati.Ne može dio Crkve u Hrvata smatra-ti, npr. bl. Alojzija Stepinca svijetlimpovijesnim primjerom i uzorom, a dioga odbacivati kao nepoželjnog mo-dela zbog tobože drugačijih povijes-nih okolnosti. Netko bi se s razlogommogao upitati: Jesmo li mi dio isteCrkve u istome hrvatskome narodu?Ako se mladi bogoslovi odgajaju u tojpovijesnoj polarizaciji, bojim se da ćeza koje desetljeće nastati veliki unu tar -crkveni problem.

Razgovarao: Adolf Polegubić

Nastavak sa str. 7

Ucrkvi Sv. Bonifacija u Metzinge-nu za sve tri hrvatske katoličkezajednice — Metzingen, Reutlin-

gen i Tübingen, u nedjelju 12. svibnja,svečanim misnim slavljem proslavljenje Majčin dan. U punoj crkvi misnoslavlje predvodio je dušobrižnik u timzajednicama vlč. Ivica Zrno, u konce-libraciji s voditeljem zajednica vlč. An-

tom Kutlešom i vlč. Senkom Antunovi-ćem, župnikom župe Sv. Nikole bisku-pa u Metkoviću. Pjevali su mlađi i sta-riji vjernici koje je dobro uvježbala pa-storalna suradnica s. Mirjam Laco.Mnogi su došli u narodnim noš njama.Vlč. Kutleša je kazao kako je vrlo važ-no da se hrvatski stari običaji ne za-borave, a koji služe na ponos našem

narodu. U propovijedi je vlč. Zrno re-kao da u svakog od nas kuca srce umajčinu srcu, a mjesec svibanj je Gos -pin mjesec, pa s velikim poštovanjemslavimo Majku Božju, majku Domovi-nu i svoju rođenu majku, pa zbog to-ga taj dan ima veliku važnost. Nakonmise u dvorani pored crkve nastavlje-no je slavlje na kojem su djeca i mla-di izveli nekoliko recitacija i pjesama.Uz bogati domjenak slavlje je potraja-lo do kasnih večernjih sati. Ante Kekez

METZINGEN Hvala majkamaSni

mio

: Pe

tar Ć

uk

šale — SaVjeTi — ReCePTi

D U H o V i ■ a R e S ■ a Mo R a D a ■ a P o S T o l iK e R a T i T i S ■ V R b ao D ■ K i R o ■ a M a T i ■

l o b ■ K a M e N a R ■ N Pi V a N a ■ R a N ■ lČ a R a N ■ i l i j aa T i S ■ ■ j a K o VR i T a M ■ a C i D i

RješeNje iz PRošlog bRoja


Nagrađena: Ana Sladoja, Garching

Cisterna za pra nje ulica

Policajac zaustavlja vozača ikaže: — Prijatelju, pa četvrti put te zaus -tavljam i govorim kako ti nešto cu-ri iz auta!

Vozač će nato: — A ja tebi ponovo kažem da jeovo cisterna za pranje ulica.

Na kvizuSudjelovao Jure na kvizu i pita

ga voditelj: — Koliko tjedan ima dana?

Razmišlja on, pa kaže: — Osam. — Odlično - kaže voditelj — od-govorili ste i više nego što je po-trebno.

Daj HajdukuNapravio Zagorac u Dalmaciji

prometni prekršaj i zaustavi ga po-licajac: — Znate li da ste prošli kroz crve-no? To bi trebalo biti 1000 kunakazne, oduzeta dozvola i tri boda.I što ćemo sad?

Zagorac kaže: — Pa evo tisuću kuna.— Dobro, a što ćemo s dozvolom?— Ma evo ti i dozvola. — A što ćemo s tri boda? — Ne znam, daj Hajduku.

TunelPesimist vidi samo tamu u tune-

lu. Optimist vidi svjetlo na kraju tunela. Realist vidi da je to svjetlo us tvari vlak. Strojovođa vidi tri bedaka na pruzi.

Kod psihijatraDoktor pita svoju pacijenticu:

— Da čujemo, koji je Vaš prob -lem? — Ma, moj Vam muž umišlja daje glavni u kući.

Kontrolni toranj— Kontrolni toranj u Crnoj Goriobraća se pilotu:— Molimo Vas, kažete nam vašuvisinu i položaj.

Pilot: — 180, sjedim.

Ušli su u trgovinu muž i žena:„Smijem li pogledati?”, upitaoje suprug. „Nikada još nisam

vidio takvu šalicu. Prekrasna je!” Od-jednom šalica progovori: „Slušaj, ni-sam ja uvijek bila šalica za čaj”, po-čela je svoju priču. Jednom sam bilaglina. Moj me gospodar tada uzeo ivaljao… mijesio, okretao… ponovnoi ponovno… i ponovno. Vikala sam:„Ostavi me na miru!” Ali on se samonasmiješio i odgovorio: „Ne još.” Za-tim me stavio na lončarsko kolo.“ Od-jednom sam se vrtjela i vrtjela… ivrtjela… i vrtjela. „Prestani! Imamvrtoglavicu!” — vrisnula sam. No,gos podar je samo kimnuo glavom irekao: „Ne još!” Nakon toga me sta-vio u pećnicu. Nikada nisam osjeća-la toliku vrućinu. Pitala sam se zaštome želi spaliti. Vikala sam i kucalana vrata pećnice. Mogla sam ga vid-jeti kroz otvor i mogla sam čitati s nje-govih usana dok je kimao glavom:„Ne još.” Napokon, vrata su se otvo -rila. Odahnula sam! Stavio me napolicu. Počela sam se hladiti. „Tako.To je već bolje”, rekla sam. No od-jednom me počeo četkati. I cijelu meobojio. Pare su bile strašne. Mislilasam da ću umrijeti: „Prestani! Pres -tani!” prekli njala sam ga plačući. Aon je ponovno samu kimnuo, rekavši„Ne još”. Tada me odjednom vratio

u pećnicu. No, ne u onu prvu, već udvaput topliju. Bila sam sigurna daću se ugušiti. Preklinjala sam, molila,vrištala, plakala. Cijelo sam ga vrije-me mogla vidjeti kroz otvor kako ki-ma i govori: „Ne još.” Bila sam uvje -rena da nema nikakve nade i da ne-ću uspjeti. Bila sam spremna odus tati.Ali vrata su se otvorila. On me uzeoi stavio na policu. Nakon sat vreme-na dao mi je ogledalo i rekao mi:„Pogledaj se.” Pogledala sam se…:„Pa to nisam ja! To ne mogu biti ja!Pa ja sam prekrasna!” „Želim daznaš,” rekao je tada, „kako samznao da te boli dok te mijesim i obli-kujem, ali da sam te osta vio onako,osušila bi se. Znam da sam ti uzro-kovao vrtoglavicu dok sam te vrtio nakotaču, ali da sam stao, zdrobila bise. Znam da je boljelo i da je bilovruće i zagušljivo u pećnici, ali da tenisam stavio onamo, slomila bi se.Znam da su pare bile strašne kadsam te četkao i cijelu te obojio, ali vi-diš, da to nisam učinio, nikada ne biočvrsnula. Ne bi bilo boje u tvom ži-votu. I da te nisam vratio u drugu peć -nicu, ne bi dugo poživjela, lako bi serazbila. Sada, ti si završeni proiz-vod. Sada si ono što sam imao naumu kad sam s tobom počeo.”

Nepoznati autorwww.bitno.net

Priča o šalici za čaj

Sastojci:500 g svinjetine, 500 g te-

letine, 2 žlice Vegete Twist grill,4 glavice luka, 2 velike paprike,2 manja patlidžana, ulje za pre-mazivanje ražnjića.

Priprema:

Ražnići s povrćem

Narežite meso na kocke,pospite ga Vegetom Twist grill teostavite stajati 30 minuta. Na-režite na veće komade luk, patli -džane i paprike. Na štapiće zaražnjiće stavljajte naizmjenič nokomadiće mesa i povrća. Nakraju ih premažite uljem i pecitena ugrijanom roštilju, pod rošti -ljem u pećnici ili u većoj tavi.

Posluživanje:Ražnjiće s povrćem poslu -

žite uz pomfrit i ajvar.www.vegeta.com.hr


naŠE ZaJEDnICE

FRANKFURT AM MAIN

Usubotu 4. svibnja, na poziv vo-ditelja misije fra Željka Ćurko-vić, a u povodu proslave Maj -

čina dana u Hrvatskoj katoličkoj misi-ji Frankfurt, misiju je posjetila obiteljVukašinović, koja je nastupila napros lavi u dvorani crkve Sv. Alberta.Nakon kulturnog dijela programa, koji tradicionalno za majke organizi-ra misija, svojim programom duhov-nih i slavonskih narodnih pjesama,publiku je razveselio tamburaški sas -tav obitelji Vukašinović. Oni su svi raliu nedjelju 5. svibnja na dvije sv. mise— jutarnjoj u crkvi Sv. Alberta te pod-nevnu u katedrali Sv. Bartolomeja.Nakon podnevne svete mise, ispredkatedrale su odsvirali još nekolikohrvatskih pjesama te su svojom mla-denačkom svje žinom i radošću oduše -vili, ne samo prisutne Hrvate, već i slu-čajne prolaznike i turiste, koji su sezaustavili i uži vali u glazbi. No njihovposjet i glazba nisu jedini razlogzbog kojega je vrlo važno pisati o tojobitelji. Misiju je u toj prigodi posjetiosamo jedan dio obitelji — majka otaci šestero djece. Već je i taj podatakdivljenja vrijedan, ali ni to nije sve.Obitelj Vukašinović ima šesnaesterodjece. Naj mlađi Emanuel ima tek če-tiri godine. Na sv. misama majka Ružica je svjedočila te je najprije zah-valila fra Željku na pozivu i u kratkom,ali upečat ljivom govoru istaknula jesvoje pouzdanje u Božje milosrđe i

Obitelj Vukašinović za misnog slavlja u frankfurtskoj katedrali

Božju providnost. Za majku Ružicu ioca Josipa djeca su zaista Božji dar iblagoslov za obitelj, ali i za cijelodruš tvo. Primjer je majci Ružici svaka-ko Sv. Katarina Sijenska, koja je i sa-ma bila 25. dijete u svojoj obitelji.Ova je obitelj svakako svjedočanstvoprave i duboke vjere u Boga. Divljen-ja je vrijedna hrabrost i vjera ovih ro-ditelja koji da rovanom životu govore„da“, pogotovo kad se posvijesti koli-kim je napadima i egzistencijalnimproblemima općenito istaknuta današ -nja obitelj kao osnovna i jedina pra-va osnovica društva. U privatnom raz-govoru s majkom Ružicom mogle suse upoznati mnogostranost i izazovi,kušnje i prob lemi, milosti i radosti nji-hova bogatog obiteljskog života, a usvemu se tom otkriva Božji zahvat, mi-lost, hrabrost, pouzdanje, vjera, pot-puna predanost Božjoj volji. Velika je

želja majke i oca svojoj djeci omogu -ćiti školovanje, odgojiti djecu u vjeri idob roti, što velikom žrtvom i radom iuspijevaju. Svih šestero djece ostavilisu dubok dojam na vjernike. Tako jesve svojim kratkim posjetom duhovoojačala i obogatila obitelj Vukašino-vić. U nedjelju nakon ručka u misij -skom centru sa svećenicima, šestero jeprelijepe djece s obitelji DomagojaIvošević i fra Markom Domazet Lošorazgledalo frankfurtske znamenitosti.Predvečer je obitelj krenula svojoj ku-ći u Veliku kraj Požege, gdje su nakonpetnaestosatne vožnje sretno stigli uponedjeljak 6. svibnja prije podne.

Ako netko na bilo koji način želipomoći ovu brojnu obitelji, može seosobno javiti na adresu: Josip i Ruži-ca Vukašinović, Hrvatskih branite lja33, 34330 Velika, R. Hrvatska; Tel.:00385/ 34/ 233052. M.I.

Svjedočanstvo obitelji brojne djece

Snim

io:

Nin

oslav

Ivoše

vić

BRUCHSAL

Duhovski molitveni susret

Hrvatska katolička misija Mittelbaden organizirala je mo-litveni skup uoči Duhova, koji je održan u ckrvi Sv. Pav-la u Bruchsalu 18. svibnja. Ispred glavnog oltara pos -

tavljen je veliki pano s crvenim golubovima iz kojih se šire crve-ne zrake. To predstavlja silazak Duha Svetoga. S obje stranepanoa su posađeni stupčići na kojima su plamene zublje. Oneižaravaju obilne trepereće crvene plamenove. To su kao da -rovi Duhove ljubavi ljudima. Nosivi sadržaj skupa je njegovatema „Duh Sveti, poučit će vas o svemu“. Tema je bila nadah-nuto obrađena u predavanjima i u meditacijama koje je odr -žao salezijanac dr. Vinko Kraljević, voditelj tog molitvenog sus-reta. U programu su se također izmjenjivali sadržaji bib lijskihtekstova, molitva i duhovske pjesme. Nazočni su izvlačili pa-piriće sa simbolom Duha Svetoga, na kojima su bili ispisanirazličiti darovi i plodovi Duha Svetoga, sa željom da to za -živi u njima. Nazočni su svjedočili kako su u tom molitvenomskupu iskusili ozračje i blizinu Duha Svetoga. k

BALINGEN

Slavlje prve sv. Pričesti

Unedjelju 28. travnja u crkvi Duha Sve-toga u Balingenu hrvatske katoličke zajednice Sv. Nikole Tavelića iz Alb-

stadt-Ebingen i Bl. Alojzija Stepinca iz Balin-gena organizirale su slavlje prve sv. Pričesti.Slavlje je počelo svečanim ulaskom u crkvuuz zvuke orgulja. Započela je svečanost pjes-mom, molitvom, pozdravom voditeja zajed-nica vlč. Bože Polića, koji je predvodio sve -čano misno slavlje. Pjevao je zbor prvopri-česnika, a nastupila je i tamburaška skupinaiz Balingena i Reutlingena. Sakrament je pri-milo osmero prvopričesnika — četiri djevoj -čice i četiri dječaka. Hvale je vrijedno što su roditelji, ne štedeći truda, dovozili djecu navjeronaučnu pouku i sa četrdeset kilometaraudaljenosti. B.P.

Oj Majko Božje milosti,vijek pomoć nama budi,da vijenac sviju krepostinam svima resi grudi.

kroatenseelsorge.dekroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2013/11/zz06.2013.pdf · bleiburg...

Documents