kulture istoka - bib.irb.hr kulture istoka o indijskim elementima u indonezijskim . . . jezicima...

Download Kulture Istoka - bib.irb.hr Kulture Istoka O indijskim elementima u indonezijskim . . . JeZICima Dunja

Post on 28-Oct-2019

5 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Naslov ovog priloga zahteva na početku samog i:r:laganja bar dva bitna objdnjenJa. Zato je prije svega potrebno odrediti koji je sadrillj atributa •indijskic. i , indonezijski• - oba, naime, pripadaju najmnogoz.nač..nijima u svojem pojmovnom redu. Osim toga, oči to je potrt!bno odrediti i ~ to !e misli pod •ele- mentimac . Treće je p l un je relativno najjednostavni-

    je: pod •elementimac te ima u vidu naprosto a:ve Ato se obuhvaća jezi~nom problemati- kom. Tu su, naravno, u prvom redu tz.v, ut- jecaji, i to na svim područjima jezične sup- stanc:ije i strukture, od g la_,o,·olja do rječni­ ka, od s intakse do rran ologije, i to i u sin- ln onij!kom i u dijakronijskom smislu. To je, dakle, veoma š iroka. t ema tika, ali jo! u vi jele može biti proiirena na ono ho je u najuioj vezi s jet. ikom, tj. na pisma, gdje se viJe u - pravo i ne moie govoriti o tutjecajim&C' jer !lt ve~ radi jednos tavno o podrijetlu. l na kon - cu. zanimljive. su i one jezič ne pojave u ko- jima !lt također ne radi o •utjecajimS:t, nego o stanovitom zajedništvu druge vrs te, tj. o tipološkim a ličnostima koje se redov-no ra- đaju u pojedin im §irim geogra(s kim zona- ma. Jednom riječi, pod aelementimac se ov- dje razum ijevaju poj8\'e vrlo š iroka raspona.

    Što &e tiče ključnih atributa >indijs k-I• i aindonezijskic, problematika je ve(lma s lo- žena ako je ~elimo sus tavno i hcrpno obra- diti, ali nama će ovdje biti dovoljno da jed - nostvno utvrdimo što za ovu priliku shva~a­ mo pod ~ indijskim e.lemen tlm.ac {m isli se je- zi č.nima) i pod •indone7.ijs klm jeziclmac, ne ulazeći u to što sve naveden i autributi m ogu inače značiti. Pridjev-.indijskic upotrebljava se ovdje u značenju • koji se odnosi na jezike J ndij~Jkoga potkontinenta•, ne obazin~ć:i se, d~t kle, na s uvremene granice l n~ij ske. lle- puhl.i.ke, Pak.ls tana, Banglade.§a i S ri Lanke, tf pridjev , indonezijski• odnosi u na lndonc- zij:sltu granu jezič ne porod ice., tradicionalno z-va.nĆ malajs ko-poUnezijskorn, a u odvije doba1 možd~t točnije, auu ronezijiJkom. Ima se, dakle, u vidu po!Vt određena geneuka zajedni ca koja obuhvai5a veliku vetinu jezi- U na Malajs kom polutoku i na lndonetij- s.kom arhipel~tgu (uldjučUjuć.i l FiUpinsko otočje), a također l neke jezike u l ndokinl, malgaiki jezik na. Madaguk.an1 l gaošanskt- dijttlekte na aredl?mjem Tajva.nu.

    Kada se govori o međujezi~nim utjecaji~ ma, uvijek nam misao dođe prvo na leksi čke vet e; one su, uostalom, posve razumljivo l najuočljivije. Kako b lsrno mogli pravilno oc ijeniti indijslc.i udio u rječn ičlc.om blagu indonez.ijskih jezika, potrebno je dfl prvo do- bijemo kratak pregled tuđih leluičk:ib ele- menata u Indonezijskoj g rani au.stronezijske porodjce u cjelini, kao i u pojedlnlrn jezici- ma i akupinttma jezik,4. U svojoj knjizi o in• donezijskim jezicima, Araki n je toj temi po- svetio eljelo jedno poglavlje., 1 no pojedina~­ ne heteroleksič.ke podatke nalazimo i u dru-

    B. ,A; Aprunm, HlliJofleJu l1ctcue 113~/~IC"U, MOCKaa.1 96S, t t r,72-96 .U,p.blbliop;n.lljuu p tilot;wD. Bro•ovlt,•Malajtko-po1lnuljlkl ~dd u bullnjiru mot· kovUor ln• til ula u ori)c ntalittiku• (u lttoj publlb.- djl~ Ovdje 11e navode • •mo djeLI koja M ne obrađuju u lome ćllnku. Vidi tamo lae mljopitnu ltartu.

    Kulture Istoka

    O indijskim elementima u indonezijskim . . . JeZICima Dunja i Dalibor Brozović

    gim dljelo,

  • doned jske julke, ni po svojem brojnom s.a- &~avu ni po sernantliltim polj ima koja au za- stupana. Flzionomija lndone:t ijsk lh arabiza- mB nije IJM:Ci fl~na u U.!lporedbi Sft t t.anjem u drugim je~: lehn~:~ koji ' u se na~li pod .utjeca- jem lslnm skc c:ivtllzacije l(li} a rapskoga uičnog .svijeta.

    Vile-manje1 op~eindonuijsld karakter imaju jo} d va t loja poujmljenica: portu@;al - ll ki (tOCnije t tarijf po rtu&•lJki), koji po1ječe ir. pr\;b dodlnt1 a evropt~ kom materiJalnom i d uhovnom ch·illuc:ijom i koji je W oder ne· homop;en l kronologijtkl i po u.stavu., i a loj modernih europe1uma posl~dnjih dnju stoljeta. Europe!& mi su uglavnom englesko- ga i franeu.s ltog podrijetla, modern.i u gole- moj vetlnl engle!ko,;a, a primani eu ~uto posredstvom kojega d rugog jezika, kolonl- jalnoga ll i iz ju goietočn~zljskog pros to ra.

    Sli~an bl IIUHU IJ imali i pe.rzljaniz mi uko· liko g ledamo na h; vo m o podrijetlo, ali vlie· manje općeindoneziJsku l irinu imaju samo oni J to s u ovako i li o nako došli preko a rap- s.koga l u indonuijsk.i m jezicima runkcionl· raju upravo kao arab iz.m.i.

    Svi os11H alojevl,najčeUe mlađi od p ret · hodnih, ograniče ni su samo na jezike poje- dinih zona, il i ~k 11mo na jedan je:z.1k. T u !f' ima u vidu nh: "vora, kolonijalnih (tj. e v· rop•kih) l (Ju!O)I"otnoaoij5kih'

    - mlatti po rtugal~ ld s loj, ogran ičen na neke lstotno indonu ijslce- jez ike3 (o&obtto na T imoru) l lstočnlj.- zapadnoindonezljske;

    - i ()llllj018ki &loj u rtl il)lnsk im jezidm11; - franr usk i sloj u malgašlcome; - holandski l loj u jezicirna na podru~ju

    Republike l ndonuljei - engledcl s loj u jezicima na području

    t uvremene Malu.ije, Oruneja i Sinsapun (djelomitno l u sumatransld m jezicima) l u rilip lm1kim je-z•clma; u malgaJko me taj aloj potječe Iz. biviih britamkih kolon ija u A(ri· cl;

    -sloj ponjmljenica il. kines-k ih jc.z.ika, l to t ajvanskih poujm ljenica u gao!and cim dijalekt ima i uglavnom lean tons kih na indo- nuijsk im ot OCjlma I na M&laj!!lco m poluoto- ku;

    -tanak 1loj jii Jl& nskih posuđe nic~ pr· venatveno u fl ll p int klm ju icima;

    -sloj poujmljenica iz vljetnamlikoga l kmerakos jet.lka u bm.sltim jez.icima (Vijet- nam, dje lomil.no Kambodia); samo pojed ini leksen\1 doprli au do Malajskoga poluotoka j

    -sloj poujmljenica iz papuaruk.ih i me- lanezijskih jer. ika u oeldtn istočnoindonezij· skim jezicima;

    -aloj poujmljen ica iz. tn hilija i dn.aSih i!!tOCnobantuak ih julka u malsa.Akome;

    - tanak s loj luavnih poujmljenica iz. pen ljskoga1 uglavnom u malajsk.ome i po- nell o u malgai lcome l u javllrl!kim jez ici m• Oavanak l, t undanskl1 rnadu raki};

    -sloj pozajmljen ica iz novoindijsklh jed - ka, uglavno m Iz tam ila koga ( i:z arioindijsk.ih jezik• aamo pojed ini lekseml~

    Iznesena t lik.a Jasno poku.ujc mjesto ln · d ijsk ih leluil:ld h elemenata u indonedjs·

    POJmow •lnobcm.dooedjtkh l •upiidooln · doea.IJ.tld jtJidt •· u priklsu aa"fttr.OOtne u bil~ l .

    Aspekti indonezijske kulture

    kom heceros louko m rječni~kom blagu. Tu ne tre ba Ima t i uvidu u rno d va navedena tn· d ljska t loja1 .san.skrtski i novoirld ij! "d , jer va· lja u~eti u obzir i indij sko posrednlhvo u primanju pojed inih riječi Iz drug ih s lojeva {a rapekoso., pen: ij~Jkog, engleelcoga, a u ne· kirn &lučajevima t o nije isklj učeno l:ak ni r.a francuske i portusa l.ske posuđenice~ Glavn u au ulogu odigrali stari i novi dodiri svih v,.. ata 1 Ind ijsk im potkontinentom, ali stanovi- tu su ulogu Imale i kompakltle Indijske ko- lo n ije na jugoupadnoj obali ~ta lajakos• po- luotoka.

    Očito Je iz. i'nuene s like da je t po menuti 11ariji ind ij.!ki s loj uo~e naj,•ain iji. Krono-- loš ki mu prethodi samo s ta rokineski sloj, ali •*-son }e vaino.st umanjena • jedne strane l:injenicom da ae tu radi o neusporedivo ma· lobrojnije rn rjel:nil:kom fo ndu u \Uporedbl sa sta rim lndijtkirn~ s dmge t'lt rttne Čhljenl­ com da t'I U to leksemi koji su u toJ mjeri vet u davnim vremenima A$im ili ran l da njihovo neindone&ljsko podrijetlo moie Identificira- tl t amo najuil k..rus etimološki o brazovanih t ltUl:njaka, dok indijske moie prepoznati l i lri L: rus atru~njaka a fil oloJkom naobraz- bom. Sco se til:e s vih ostalih 1lojeva, ,,.1 su mlađi od s ta rijega indijtk~, najl:dć:e neu- aport.d ivo mladi, a O! tim tosa, taj Ih indljt ki tloj ne • nn no pre ma]uje f brojem (u nek im lndonuljsld rn jezicima .sve osta le uj~dno!) i semantfl:korn raznovn nosti.

    V e~ sam pojam fo :ik (•language•), ito Je veomt~ kt~ rltkteriJt!i Č'no, i zriče se u velikom broju indonezijskih jezika ind ij11ko rn l'osu· den icom1 npr.indonezij !!iki, javan&kf bahn1o1 1undan.akJ bcua1 bugljski b&1a itd., sve •je- zike, ta~• lo!ki ba1a •ith·~ od nnskrt skos• bhtJ.i(l1 palljski bhllllf •juikc. 4

    Što se til:e tt-mantičkih skupina, atarije indijske po3 uden ice. obuhvaćaju naprmto I VI mosu~a područja.., pra ktički ber. Ikak va osranlttnja , pa ponekad nJ takvih ka k-va inal:e op~enho \'rfjede u~ veoma ri jetJcc Iz· n imb . Tako se u kavijskom (ttaroja\•tn· skom) je1iku na ln ila :umjenica rwan6 od palljakoga tuVaf!r, t "'a'!L t'lfl11$krttk i t l!aqt •t ic.

    'lA ilutn racjju, iznijet ~emo u mo manJI broj Ind ijskih posuae.nica:

    - indonuijs,kl ma11u1i (y)a •čovje k e, tae;a- loiki manwyo • kip ( unsk rukl mnnuJyu, palijlki manu11e tČovjekG

    - indonuijs ki puura •sin, nat ljed - nlkc < sansltruk.i putra •tf.nc;

    - java m id , aundans ki mitl'(l • J)rijl· te ljc < aarukrtsld mitra •prijatelj, druge;

    - indonezlj!lki mtnttri, monti •tluibenlk, mtnlt ta,., batačld mantui •kraljica, da ma (u lahu,., minang1c.abau.s ki monti •voditelj borbe pije llovac

  • tičko k ra ljevstvo S rivljAya. 7 U a tarojavan- skom l ataromalajskom pismenom je.~iku, Otoblto u narojavanskome, sansknske su rije~i u tekstovima višega stila n1prono pre- vlAdavale, naravno, uz ~U\'InJe tnd9neaijske. r;r~~mllt~h it ru.kture., all l tu je 1intalua i (rneolop;ija bila pod t minlm Indijskim pri·